Home Blog Page 806

Uređenje Park-šume Beglaci u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Taylor)
Foto-ilustracija: Unsplash (Merve Selcuk Simsek)

Odbornici u Skupštini Glavnog grada dali su saglasnost na Odluku o javno-privatnom partnerstvu za uređenje Park-šume „Beglaci“, koju je donela Skupština Opštine u okviru opštine Golubovci, na delu katastarskih parcela broj 1871/1, 1870/1 i 1866/1 KO Mahala, ukupne površine oko 110.000 m2.

Uređenje Park-šume “Beglaci” obuhvatiće izgradnju sportskih terena sa odgovarajućom ogradom, izgradnju otvorenog amfiteatra sa delom za gledaoce, obloženim drvenom podlogom (za letnju scenu), izgradnju tematskog parka na otvorenom, postavljanje ugostiteljskog objekta, odnosno kafe-bara, izgradnju trim staze širine 2 m, sa malč podlogom, teretane na otvorenom sa malč podlogom i spravama za vežbanje, izgradnju pešačkih staza, postavljanje dečjeg igrališta sa tartan podlogom otvorenog tipa, uređenje zelenih površina, itd.

Odbornici su, takođe, dali saglasnost i na Odluku o javno-privatnom partnerstvu za uređenje lokacije u zahvatu UP–a „Sportsko rekreativni kompleks Balabani“, koju je donela Skupština Opštine u okviru opštine Golubovci, na katastrarskoj parceli broj 14492/4 površine 6.159 m2, zatim 14492/5 površine 5.601 m2, kao i 14492/6 površine 22.067 m2.

Na prvoj parceli radiće se teren za tenis dimenzija 37m x 18m – igralište na otvorenom uz mogućnost pokrivanja montažno-demontažnom strukturom; teren za boćanje dimenzija 24 m x 3 m; teren za šah; kafe-bar ili svlačionica sa tuš kabinama; trim staza i parking.

Na drugoj parceli biće izgrađen tematski park na otvorenom; teren za stoni tenis dimnezija 12,20m x 6,10m – igralište na otvorenom; dečje igralište na otvorenom; trim staza i kafe-bar.

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ Dragotta)

Na trećoj parceli će se graditi kafe-bar ili svlačionica sa tuš kabinama; teren za timske sportove dimenzija 34 m x 20 m (za košarku ili odbojku) – igralište na otvorenom, uz mogućnost pokrivanja montažno-demontažnom strukturom; teren za ekstremne sportove (skejt, roleri) – igralište na otvorenom; fudbalski teren dimenzija 56m x 100m; tribina sa 460 sedišta, tehničke prostorije, sanitarni čvor i ambulanta ispod tribine; atletska staza sa 6 traka dužine 130 m; teren za ekipne sportove dimenzije 40m x 35m (za rukomet) – igralište na otvorenom, uz mogućnost pokrivanja montažno-demontažnom strukturom; dečije igralište na otvorenom; kafe-bar; trim staza i parking.

Na ovaj način glavni grad i opština Golubovci dobiće dve savremeno uređene zelene površine za odmor i rekreaciju građana.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Na Visu se gradi najveća hrvatska solarna elektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (Caterina Giannottu)

Počela je izgradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj, snage dva megavata (MW) i vredne tri miliona evra. Reč je o solarnoj elektrani na ostrvu Vis, tačnije na lokaciji Griževa Glavica, oko 3,6 kilometara jugozapadno od Visa i oko 4,8 kilometara istočno od Komiže, na površini od oko 5,7 hektara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Goldstein)

Elektrana će puno značiti za ostrvo Vis jer će njenom izgradnjom dobiti sopstveni izvor čiste energije, a procenjuje se da će elektrana zadovoljiti potrebe ostrva Visa tokom sedam meseci u godini. Projekat se temelji na domaćoj opremi i znanju, a proizvedena energija će se isporučivati u elektroenergetsku mrežu. Gradonačelnik Visa Ivo Radica tvrdi kako solarna elektrana neće nimalo narušiti izgled ostrva.

„Solarna elektrana će biti odlična reklama za Vis jer na svim konkursima u svetu na kojima kompanija ‘Končar-obnovljivi izvori energije’ bude učestvovala videće se solarna elektrana na Visu, a to mnogo znači za samo ostrvo, njegov turizam i marketing uopšte. Postaće prepoznatljivo kao ostrvo nasred Jadrana koji ima vlastiti izvor energije“, izjavio je za portal Dalmacijadanas.hr Ivo Radica.

Izvor: Ekovjesnik

Koliko je bezbedna hrana sa pijace?

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Wendt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zhang Shaoqi)

Tehnologija proizvodnje i bezbednost hrane je priča budućnosti. Od zemljišta na kome se gaje biljke zavisi i njihov hemijski sastav, ali i od načina čuvanja i transporta. Institut za prehrambenu tehnologiju i biohemiju Poljoprivrednog fakulteta je uradio ispitivanje 11 vrsta povrća i šampinjona sa pijaca u Beogradu, tačnije sa pijace u Zemunu, na Zelenom vencu i pijace organskih proizvoda iz Bloka 44 na Novom Beogradu.

Profesor Miloš Rajković, direktor Instituta za prehrambenu tehnologiju i biohemiju Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, gostujući u Jutarnjem programu, navodi da je cilj njihovog istraživanja bio da se ispita postojanje i stepen prisustva teških metala u ovim proizvodima i da se uporede proizvodi iz konvencionalne i organske proizvodnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Le)

„Tragovi teških metala su otkriveni u svim vrstama proizvoda, ali je sigurno da je u organski proizvedenoj hrani sadržaj tih materija sveden na nivo koji je sasvim zadovoljavajući“, napominje profesor Rajković.

Dobijeni rezultati pokazuju, dodaje gost Jutarnjeg programa, da se u svim ispitivanim namirnicama mogu pronaći tragovi teških metala, ali da nije utvrđeno prisustvo onih najopasnijih, kao što su kadmijum, olovo, živa ili arsen.

Dozvoljena količina teških metala u namirnicama je strogo regulisana propisima i istraživači Instituta su potvrdili da se u proizvodima koji se mogu naći na našim pijacama ne nalazi povišena koncentracija teških metala. Što se tiče povrća iz organske proizvodnje, profesor Rajković navodi da su očekivali da će procenat prisustva teških metala biti nešto manji, ali da je za kvalitet proizvoda važna edukacija kako proizvođača, tako i potrošača.

Izvor: RTS

Novi bunari i veće količine pijaće vode u Lazarevcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)
Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević obišao je JKP „Vodovod i kanalizacija” u Lazarevcu i objasnio koje su mere preduzete da ova opština bude snabdevana većom količinom vode.

Obilasku su prisustvovali i zamenik predsednika opštine Lazarevac Miloje Živanović i direktor JPKP „Lazarevac” Aleksandar Arsenović.

Nikodijević je rekao da, s obzirom da kvalitet komunalnih usluga utiče na život građana, od velikog značaja za Grad Beograd je da sva komunalna preduzeća dobro rade i pružaju visok kvalitet usluga.

“U Lazarevcu komunalno preduzeće ima nekoliko usluga, jedna od njih je i rukovođenje vodovodom. Uverio sam se da se veoma vodi računa o kvalitetu vode koja se isporučuje. Hroničan problem je nedovoljna količina vode za ceo ovaj kraj Beograda. Verujem da će ovaj problem u budućnosti biti rešen, jer se trenutno kopaju tri bunara. Dva bunara se kopaju u saradnji sa Javnim preduzećem „Elektroprivreda Srbije”, a jedan sa opštinom”, precizirao je predsednik Skupštine grada.

On je istakao da bez investiranja u nove bunare i revitalizaciju postojeće mreže teško da je moguće rešiti probleme sa nedostatkom vode.

“U razgovoru sa direktorom preduzeća i predstavnicima opštine zaključili smo da građane ne bi trebalo da brine u čijoj nadležnosti su određeni poslovi, u kakvom stanju je komunalno preduzeće, iako znamo da imaju finansijskih problema, već da je najbitnije da se izvrše komunalne usluge na najbolji mogući način i da probleme rešava rukovodstvo”, poručio je Nikodijević.

Govoreći o važnosti isporučivanja usluga, Nikodijević je istakao da dok god ovo komunalno preduzeće bude pružalo usluge na visokom nivou, ono će imati podršku Grada Beograda.

Arsenović je naglasio da se problem nedostatka vode pojavio zbog urušavanja i starenja bunara, što iziskuje izgradnju novih bunara i zamenu stare mreže.

Foto: Grad Beograd

“Urađena je tehnička dokumentacija za kopanje dva bunara, u saradnji sa EPS-om i RB „Kolubara”, koji će biti izbušeni i spremni za sledeće leto. U toku su pripremni radovi za bušenje još jednog bunara u Nepričavi”, najavio je direktor preduzeća i istakao da će do narednog leta situacija sa količinom vode biti mnogo bolja od trenutne.

Zamenik predsednika opštine Lazarevac Miloje Živanović je naveo da je odlična saradnja sa Lajkovcem, jer se voda iz Nepričave po ugovoru deli sa njima.

“Novi menadžment preduzeća je potpuno promenio poslovnu politiku i siguran sam da će se problemi jedan za drugim sistemski rešavati. Zahvaljujem Gradu Beogradu na podršci, a opština će se truditi da u narednoj godini uradi kanalizaciju i vodovod u još sedam ulica, kao i da realizuje niz drugih investicija u infrastrukturu”, rekao je Živanović.

Izvor: Grad Beograd

Kako stari mobilni telefoni razotkrivaju nezakonitu seču šuma? (VIDEO)

Foto: Facebook (Rainforest Connection)

Ukoliko želimo da “zacirkulišemo” našu ekonomiju, reciklaža bi trebalo da nam bude krajnje rešenje za koje se odlučujemo tek kada smo iscrpeli sve ideje o alternativnom korišćenju nekog objekta ili kada ni najvičniji majstor više ne može da ga spasi.

Prost primer – tegla od ajvara. Ako pravite zimnicu, ona će nastaviti život onako kako ga je i započela, mada će možda umesto pečenih paprika u njoj da se smeste kiseli krastavčići. Slične staklene posude su idealne za skladištenje bilo čega na svetu. Uz pokoji potez četkice i s malo tempere, vrlo lako ćete i “oživeti” tegline prozirne zidove. Ako bi vam u nekom trenutku ispala na pod i razbila se, Japanci bi vam možda savetovali da je popravite tehnikom “kintsugi”, odnosno izlivanjem zlatnog praha u nastale pukotine. To je, ako mene pitate, zapravo divna metafora, primenjiva i na ljudsku vrstu. “Zalečenje” slomljenog predmeta, ili čoveka, često rezultuje nečim, ili nekim, mnogo lepšim i vrednijim.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eirik Solheim)

“Kintsugi” vrlo verovatno nije primenjiva i na mobilne telefone, ali to ne znači da su oni, kada ih zamenimo nekim novim modelima, nužno za staro gvožđe. Pri tom, imajmo u vidu da se ogroman postotak tog “starog gvožđa” u Srbiji ne reciklira.

U našu zemlju se godišnje uveze 50.000 tona elektronskih uređaja – reciklira se tek 3 odsto.

Povrh toga – usvajanjem postulata cirkularne ekonomije “zavetujemo se” da ćemo, pre nego što ubacimo mobilni telefon u kantu sa natpisom EE otpad, da istražimo sve potencijale za njegovu ponovnu upotrebu. Time se vodio i američki inženjer Toper Vajt.

Tokom posete indonežanskoj prašumi u leto 2011. godine, Vajt je bio omađijan cvrkutom ptica, zujanjem insekata i majmunskim kreveljenjem. Među drvećem neretko se začuju i zlokobni zvuci motornih testera i buka drvoseča koji nezakonito krče prašumska prostranstva. Amerikanac se zapitao – šta ukoliko bi pomoću odbačenih androida predupredio uništenje prirode?

Foto: Facebook (Rainforest Connection)

Sledeće godine vratio se na izvorište svoje ideje, u Indoneziju, kako bi testirao svoju inovativnu napravu. Ne samo da je radila, već su zahvaljujući njoj u roku od 48 sati razotkrili slučaj kolektivne nezakonite seče stabala. A evo po kom principu funkcioniše!

Vajtova neprofitna organizacija Rainforest Connection pakuje telefone u kutije od reciklirane plastike koje potom oprema dodatnim mikrofonima, baterijama i solarnim panelima. Završni proizvodi izgledaju kao mehanički cvetovi. Pričvršćuju se visoko u krošnje drveća kako bi 24 časa dnevno snimali zvuke na razdaljini nešto većoj od 1,5 km.

“Aparati hvataju buku iz prašume i snimke prebacuju u virtuelno skladište podataka (cloud) gde naš softver, uz nekoliko različitih tipova veštačke inteligencije, razlikuje zvukove motornih testera, kamiona, ljudi, pucnjeva”, objasnio je pronalazač i dodao da se preko mobilne telefonije, dostupne i duboko u džunglama, lokalni stanovnici, a pre svih šumočuvari, u realnom vremenu obaveštavaju o aktivnostima potencijalnih šumokradica. Oni na osnovu rokacije zaključuju da li se rašumljavanje odvija van zakonskih okvira.

Foto: Facebook (Rainforest Connection)

Krčenje šuma se do sada uglavnom beležilo satelitima i patrolama nadležnih organa, a te metode bi šumare uglavnom dovele pred svršen čin, tj. zatekli bi pustoš na mestima na kojima su se u prošlosti uzdizala raznovrsna stabla. Pored usporenosti procesa otkrivanja zločina prema prirodi, satelitsko posmatranje je i znatno skuplje u odnosu na Vajtovu kreaciju.

U saradnji sa partnerima iz Perua, Kameruna i Brazila, tamošnje površine pod prašumama već se nalaze pod zaštitom Rainforest Connection.

Drveće važi za bitnog proizvođača kiseonika i upijača ugljen-dioksida. Neki ga uzimaju zdravo za gotovo, ali to ne znači da mi koji shvatamo njegovu vrednost ne možemo da im stanemo na put.

I – baš tako – “zacirkulišemo”!

Jelena Kozbašić

Za reciklažu – 3,5 milijardi dinara godišnje

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije posvećeno je ciljevima cirkularne, odnosno zelene ekonomije, jer se ona ne odnosi samo na pitanja životne sredine, već je mnogo širi koncept koji obuhvata i ekonomiju i održivost razvoja, ali pre svega filozofiju življenja moderne civilizacije koja mora pronaći odgovore na procese devastacije koji su na delu, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na jučerašnjoj konferenciji „Nacionalne perspektive cirkularne ekonomije – iskoristimo mogućnosti!“ održane u okviru projekta „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena“.

Predloženi budžet za životnu sredinu za narednu godinu veći je za 27 odsto.

„Kad pogledate samo budžetski fond, on će zapravo biti veći za 45 odsto i radi se zapravo o povećanjima u različitim oblastima, ali najveći povećanje ćemo imati u onom delu gde smo predvideli podsticaje, kako se to kaže stručno, za takozvanu reciklažnu industriju“, kaže ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

Prema njegovim rečima, iznos tih sredstava biće u visini od oko 3,5 milijardi dinara na godišnjem nivou.

Foto-ilustracija: Unsplash (Justin Bautista)

Govoreći o cirkularnoj ekonomiji, ministar je rekao da ona obuhvata ciljeve održivog razvoja, ali ih i nadilazi, jer je trend povećanja prosečne godišnje temperature u svetu, uprkos opšte usvajanim programima i strategijama održivog razvoja na globalnom planu, ukazao da oni nisu dovoljni, i da je planeti potreban sveobuhvatniji i delotvorniji odgovor na loše posledice razvoja. Da bi planeta opstala, potrebno je dugoročnije planiranje i konačno ispunjavanje obećanja, obećanja koja smo davali sebi, svojoj deci, budućim generacijama, istakao je Trivan.

Ministar je napomenuo da se nacionalne razvojne promene u oblasti zaštite životne sredine temelje na principima cirkularne ekonomije, zbog čega je Ministarstvo formiralo posebnu grupu koja se bavi zelenom ekonomijom. Trivan je istakao da svaki korak u izmenama zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, odnosno upravljanja otpadom, ide u pravcu cirkularne ekonomije. Predloženim izmenama zakonskih propisa predviđena je veća nadležnost i, samim tim, veća odgovornost lokalnih samouprava u rešavanju ekoloških problema, i konkretne akcije na uređenju životne sredine, kao što je zabrana plastičnih kesa, rekao je ministar i objasnio, da zaštita životne sredine mora da funkcioniše pre svega na nivou lokalnih zajednica, gde ćemo zajedničkim snagama moći da utičemo na kreiranje boljeg života za sve građane.

Ministar je naveo neke od novih mera u uređenju sistema upravljanja otpadom koje su saglasne ciljevima cirkularne ekonomije, kao što su uređenje upravljanja farmaceutskim otpadom, zabrana ponovnog rada na poslovima u zaštiti životne sredine entitetima koji su se svojim radom na neki način ogrešili o zakon, dalji rad na pronalaženju nepropisno odloženog opasnog otpada i njegovog zbrinjavanja, i veća izdvajanja podsticajnih sredstava namenjenih reciklažnoj industriji. Predloženo povećanje izdvajanja budžetskih sredstava za zaštitu životne sredine od 27 posto, kako je naglasio ministar, omogućilo bi veća izdvajanja i pomoć specijalizovanim organizacijama za reciklažu otpada, kako bi uspešno očistili Srbiju.

Srbija je na početku kada je u pitanju primena koncepta i ostvarivanje ciljeva cirkularne ekonomije, ali se pred našom zemljom otvaraju šanse, jer primenom novih tehnologija možemo ubrzano preći put kojim su prolazile druge razvijene zemlje, rekao je Trivan. Naglašavajući da će rezultati zajedničkog projekta pružiti nove pomake u savladavanju tog puta, ministar Trivan je izrazio punu zahvalnost Nemačkoj, kao zemlji koja je jedan od najvažnijih primera u svetu kako se država odnosi prema životnoj sredini, i pomoći Nemačke razvojne saradnje i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) u realizaciji projekata na zaštiti životne sredine u Srbiji.

Ambasador Savezne Republike Nemačke u Republici Srbiji Tomas Šib rekao je da Nemačka već deceniju radi na jačanju cirkularne ekonomije koja ima zadatak da integriše ekonomiju i održivost razvoja, i da će svoja iskustva preneti Srbiji u okviru dalje saradnje. Ambasador Šib je naglasio da je Srbija važan partner Nemačkoj koja podržava našu zemlju na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. On je rekao da u primeni cirkularne ekonomije privredni sektor mora imati ključnu ulogu, i ukazao veliku zainteresovanost nemačkih kompanija da se uključe u razvojne projekte Srbije i doprinesu razvoju cirkularne ekonomije u našoj zemlji.

„Kao zemlja kandidat, Srbija prilagođava svoje zakonodavstvo sa Evropskom unijom u svim oblastima, uključujucći životnu sredinu i ekonomiju. Nemačka podržava Srbiju na tom putu, kako politički, tako i finansijski. Od 2000. godine nemačka vlada je u razvojne projekte u Srbiji uložila više od dve milijarde evra“, kaže Tomas Šib, ambasador Nemačke u Srbiji.

Srbija danas troši 20 odsto više resursa u odnosu na Evropsku uniju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)

U Nemačkoj se reciklira 80 do 90 odsto otpada. Prvi nemački zakon o kružnoj ekonomiji donet je 1996. godine, kada je ministarka zaštite životne sredine bila Angela Merkel. Za Evropsku uniju je uvođenje cirkularne, odnosno kružne ekonomije, ključno za razvoj budućeg ekonomskog modela Evrope.

Istraživanje GIZ-a pokazalo je i da u Srbiji 78 odsto otpada od plastične ambalaže završi na deponijama i u prirodi. Nekim proizvodima od plastike potrebno je i 500 godina da se razgrade. Zato je neophodno da se unapredi sistem sakupljanja i odvajanja otpada.

Marija Bogdanović, vođa projekta “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena”, naglasila je da su evropska iskustva u primeni koncepta cirkularne ekonomije dobar osnov za dalje sistemsko uvođenje koncepta cirkularne ekonomije i njegove primene u razvoju srpske privrede: „Detaljnim analizama smo utvrdili da su sektori koji imaju najveći potencijali za razvoj uvođenjem koncepta cirkularne ekonomije otpad iz poljoprivredne i prehrambene industrije, zatim ambalaža i plastika i električni i elektronski otpad“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na Konferenciji su održani paneli „Uticaj cirkularne ekonomije – sa kojim potencijalom raspolažemo?“ i „Razvoj poslovanja i lokalnih aktera“. Govoreći o uspostavljanju okvira za cirkularnu ekonomiju na prvom panelu, Radmila Šerović iz Sektora za otpad Ministarstva istakla je da je Ministarstvo postiglo odlične rezultate u ovoj oblasti, jer su ove godine usvojena tri pravilnika važna za uspostavljanje sistema upravljanja otpadom, koja su usklađena sa značajnim evropskim direktivama, čime je izvršena transpozicija pravne tekovine EU po kojoj otpad predstavlja sirovinu za dobijanje drugog proizvoda.

Konferenciju „Nacionalne perspektive cirkularne ekonomije – iskoristimo mogućnosti!“ organizovala je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) uz podršku Nemačke razvojne saradnje, u okviru projekta „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena“ koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Srbije.

Izvori: Ministarstvo zaštite životne sredine/RTS

Pada proizvodnja struje iz uglja u Zapadnoj Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (EJ Yao)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joakim Honkasalo)

Proizvodnja električne energije iz uglja u svetu na putu je da u 2019. opadne za oko 3 odsto, što bi bio rekordan pad, pri čemu zemlje Zapadne Evrope predvode smanjenje, pokazuju novi podaci.

Evropska unija je u prvih šest meseci 2019. registrovala pad proizvodnje struje iz uglja “bez presedana”, od 19 odsto na godišnjem nivou, objavio je sajt Karbon brif koji objavljuje informacije i analize o klimi.

Promenu trenda predvode zapadnoevropske zemlje, gde je upotreba uglja pala od 22 odsto na godišnjem nivou u Nemačkoj do 79 odsto u Irskoj.

U prvoj polovini 2019. ugalj je imao udeo manji od 2 odsto u proizvodnji struje u Irskoj, Francuskoj i Britaniji i od samo 6 odsto u Španiji i Italiji. Britanija je u maju čak isključila iz proizvodnje sva postrojenja na ugalj na dve nedelje, prvi put od početka industrijske revolucije.

Trend je nastavljen i ubrzan u drugoj polovini godine i, procenuje Karbon brif, pad u Evropi u 2019. biće 23 odsto.

Polovina obnovljivi, polovina gas

U Evropi je padu potrošnje uglja za proizvodnju električne energije najviše doprineo sistem trgovine emisijama (ETS). Naime, na tržištu Evropske unije cena ugljenika je porasla sa oko 5 evra u 2017. na oko 25 evra po toni emitovanog ugljen-dioksida u 2019, i to je podstaklo postrojenja na ugalj da prekinu proizvodnju.

“Iza pada stoji sistem ETS”, rekao je za “Euractiv” zamenik urednika Karbon brifa Sajmon Evans i dodao: “To je glavni pokretač za ljude da im elektrane na ugalj ne rade punom snagom”.

Smanjenju korišćenja uglja doprineli su i ekspanzija vetroenergije i solarne energije, mere energetske efikasnosti i dostupnost gasa da zameni ugalj, kazao je Evans.

U Evropi se “polovina smanjenja upotrebe uglja pripisuje novoj energiji vetra i Sunca”, naveo je Karbon brif dodajući da je druga polovina rezultat prelaska sa uglja na gas.

Sporiji pad u centralnoj i istočnoj Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Pad upotrebe uglja u proizvodnju energije bio je, međutim, mnogo manji u centralnoj i istočnoj Evropi, što je posledica “gotovo nulte instalacije vetro i solarnih” postrojenja, kao i “ograničenih” kapaciteta za gas da zamene ugalj, navodi se u studiji.

“Zamena uglja gasom dešava se u trenutku kada je cena ugljenika u sistemu ETS premašila 20 evra po toni ugljen-dioksida, a cene gasa pale toliko da je tokom 2019. bila jeftinija proizvodnja iz gasa nego iz uglja”.

Međutim, pošto se u Evropi gradi samo nekoliko novih postrojenja na gas, “dalji prelazak sa uglja na gas će narednih godina biti ograničen”, naveo je Karbon brif.

“Zamena uglja gasom smanjuje nivo ugljen-dioksida, ali je to jednokratno poboljšanje”, rekao je Evans. Zemlje kojima je cilj ugljenična neutralnost “moraju da idu dalje od toga”, kombinujući mere energetske efikasnosti, smanjenje potrošnje i obnovljivu energiju, kazao je on za “Euractiv”.

Očekuje se da će vetroenergija i solarna energija u budućnosti biti “pokretački faktor koji istiskuje ne samo proizvodnju iz uglja, već i iz gasa” sve dok rast tražnje ostaje ravan ili negativan, naveo je u studiji Karbon brif.

Indija i SAD

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)

Širom sveta rast upotrebe uglja je usporio, posebno u Indiji, “gde je proizvodnja energije iz uglja na putu da ubeleži pad prvi put za najmanje tri decenije”.

Razlozi za pad se razlikuju od zemlje do zemlje, ali uključuju povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, nuklearne energije i gasa, kao i usporavanje ili negativan rast potražnje energije.

U Severnoj Americi se oko 60 odsto pada upotrebe uglja pripisuje prelasku na gas, pošto se postrojenja na ugalj zatvaraju, a nova na gas otvaraju.

Izvor: Euractiv

Tajna fiziologija šuma

Foto-ilustracija: Unsplash (Lou Levit)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nitish Meena)

Iako je jedno od osnovnih svojstava evolutivnih promena sposobnost vrste i ekosistema da se prilagode novim uslovima, naučnici se do sada nisu isuviše bavili istraživanjima o prilagođavanju šuma klimatskim promenama.

Nedavni zaključci ipak pokazuju da se šume mogu nositi sa globalnim zagrevanjem, ali samo ako se porast temperature usaglasi sa povećanjem atmosferskog ugljen-dioksida. Pokazali su da drveće može da razvije fiziološke karakteristike usled povećanja ugljen-dioksida. To se može manifestovati kroz povećanje veličine listova, na primer. Nakon tih promena, drveće zaista i može da se nosi sa višim temperaturama.

Ipak, prekid odnosa između povećanja temperature i količine ugljen-dioksida može da izazove i smrtnost u šumskim ekosistemima.

Uravnotežen rast nivoa ugljen-dioksida u atmosferi omogućava drveću da troši manje količine vode, ali i pospešuje fotosintezu. Povišene temperature, s druge strane, dovode do toga da drveće troši više vode, a beleži se manja prisutnost procesa fotosinteze.

Ono što je izazivalo fiziološke promene kod drveća bio je odnos ugljen-dioksida i porasta temperature, odnosno njihovo obostrano dejstvo.

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel Ferrara)

Ono što je usledilo i iznenadilo naučnike jeste zaključak da je situacija pri kojoj je emisija ugljen-dioksida niža, to je blizina dostizanja kritične situacije veća. Razlog za ovakav efekat naučnici vide u tome što se pri manjim emisijama ugljen-dioksida raspon povećanja njegove emisije koja će dovesti do zagrevanja je manji.

Istraživanja su obuhvatila 20 lokacija širom Sjedinjenih Američkih Država i svuda su rezultati govorili isto, i kod listopadnih, i kod četinarskih vrsta.

Jedna od nepoznanica koja je ostala nakon ove studije jeste nivo padavina tokom klimatskih promena i proučavanje na koji način to utiče na nivo vlažnosti zemljišta.

Pogrešna bi bila pretpostavka da će usled velikih emisija ugljen-dioksida posledično doći do zagrevanja u šumi, jer je zapravo potrebno da se ova dva elementa nalaze u specifičnom odnosu. Ukoliko je odnos neutralan, kakav god da je progres emisija ugljen-dioksida, u šumi nema promena.

Jelena Cvetić

Umesto drveća na Paliću – parking

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Kako bi se obezbedio dodatni parking prostor, neophodan za turistički razvoj Palića, u Ulici Jožefa Hegediša, na mestu invazivnih celtisa (gelegunja) planirana je izgradnja 61 parking mesta.

“Nastavak aktivnosti na revitalizaciji Velikog parka na Paliću biće narednih dana, a na redu je zapadna strana gde ćemo uklanjanjem stabala invazivnih vrsta izvesti i jednu od mera aktivne zaštite Parka prirode Palić“, objašnjava Tanja Jotanović, organizator podizanja i negovanja zelenih površina u JP “Palić-Ludaš”.

“Sledeća aktivnost na ovom delu je sadnja, koja će biti realizovana naredne godine i njome se završava proces revitalizacije. Narednog meseca predstoji i revitalizacija u drugom delu Ulice Jožefa Hegediša, gde su uklonjena stabla koja su bila stara, sasušena mehaničkim i fitopatološkim oštećenjima, a na tom mestu biće posađene drvoredne sadnice.”

Po rečima Ljubice Bertović, rukovodioca sektora za investicije preduzeća “Park Palić”, za sam razvoj Palića kao turističke destinacije visoke kategorije neophodno je obezbediti komunalnu, turističku i saobraćajnu infrastrukturu.

Foto: Subotica.com

“Projekat izgradnje parking prostora u Ulici Jožefa Hegediša podrazumevaće izgradnju 61 parking mesta na površini od 830 kvadratnih metara, čime će obezbediti neophodan prostor za parkiranje u centralnoj zoni Palića. Obezbedili smo dokumentaciju i građevinsku dozvolu i uskoro ćemo znati tačan termin realizacije projekta”, objašnjava Bertović.

Istovremeno sa ovim aktivnostima, biće obuhvaćeno i područje Spomenika prirode “Stabla hrasta lužnjaka na Paliću”, gde će se zameniti ukupno pet stabala.

Izvor: Subotica.com

Protesti protiv klimatskih promena i u Hrvatskoj

Foto: Facebook (screenshot @ School Strike 4 Climate Croatia)
Foto: Facebook (screenshot @
School Strike 4 Climate Croatia)

U sklopu Svetskih klimatskih protesta, u petak 29. novembra 2019, inicijativa mladih “FridaysForFuture Hrvatska” organizuje proteste u tri hrvatska grada: Zagrebu, Osijeku i Šibeniku.

Takođe, Inicijativa u subotu 30. novembra u Splitu organizuje akciju čišćenja na invalidskoj plaži Bačvice.

Svet kakav poznajemo postaje nam nepoznat, navodi se u najavi protesta. Venecija upravo proživljava najveće poplave u poslednjih 50 godina, poplavljeno je 85 odsto grada, a gradonačelnik Luiđi Brunaro je za dramatičnu situaciju okrivio klimatske promene. Istovremeno, u Australiji je zabeleženo više od stotinu požara, nestaju šume, a ljudi tokom dana vide samo prašinu.

Komentari u Hrvatskoj, ali  i širom sveta su slični. Uglavnom govore o tome da mladi ne žele da žive u takvoj stvarnosti. Žele da generacije nakon njih imaju normalne živote i detinjstva, a ne da budu u opasnosti od posledica klimatskih promena i prirodnih nepogoda uzrokovanih ljudskim uticajem. Stoga ti isti mladi i odlučuju da se bore. Na protestima za klimu u septembru 2019. godine brojke pokazuju kako društvo više ne može da stoji po strani i čeka – zadivljujućih 4.500 lokacija u 150 zemalja dobilo je podršku čak 6 miliona protestanata širom sveta.

Ipak, borba protiv klimatskih promena još uvek nije gotova, a mladi ne odustaju. U Hrvatskoj kao jedini način koji vide za pokretanje promene jeste da se uključe svi – učenici, studenti, vaspitači i profesori, roditelji, penzineri, sindikati, radnici i svi ostali kojima je stalo do vlastite budućnosti i budućnosti svoje dece, jer globalno zagrevanje ne čeka.

Više informacija o protestima mogu se naći na Fejsbuk stranici School Strike 4 Climate Croatia i samom događaju Protest za klimu (Zagreb).

Izvor: Ekovjesnik

Orao krstaš dobio mural u Beogradu

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Sveta ptica, simbol sa nacionalnog grba i vekovna inspiracija našeg naroda, orao krstaš, dobio je mural u Beogradu.

Usled nebrige orao krstaš je u Srbiji doveden na rub opstanka sa svega jednim gnezdećim parom na severu Banata. Ova činjenica bila je inspiracija umetniku Petru Popoviću Pirosu, da svojim muralom prenese poruku „Odgovornost je naša za orla krstaša”.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

„Iza mog novog murala koji je osvanuo na jednoj dorćolskoj zgradi stoji priča o opstanku i o naporu Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije da orla krstaša spase od iščezavanja sa našeg neba. Oni tokom gnezdeće sezone danonoćno čuvaju poslednje gnezdo iz koga zahvaljujući tome već tri godine uspešno izleću novi mladunci krstaša“, kaže Piros i dodaje, „trud Društva je prepoznala i podržala kompanija Karlsberg, a meni omogućila da muralom pozovem Beograđane da je sad pravo vreme da se uključe u spasavanje ove ugrožene vrste.”

Da poruka koja se nalazi na samom muralu nije slučajno tu, govori činjenica da je jedan od osnovnih razloga drastičnog smanjenja populacije orla krstaša upravo ljudski faktor.

U Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kažu da je upotreba zabranjenih otrova u poljoprivredi i nesavesna upotreba onih koji su dozvoljeni desetkovala populaciju orla krstaša. Kada se tom problemu doda i nedostatak drveća na kojima bi krstaši svili svoja gnezda, manjak plena i uznemiravanje, dolazimo do toga da je intenzivna briga koju Društvo trenutno sprovodi kada je u pitanju ova vrsta više nego neophodna.

Pred Društvom su brojne aktivnosti, a sredstva prikupljena tokom kampanje „Lavovski za orlove“ biće upotrebljena za postavljanje novih gnezda, istraživanje, obnovu staništa, obezbeđivanje plena na teritoriji orla krstaša, program čuvanja gnezda, sadnju stabala, postavljanje livestream kamera za nadzor gnezda i obeležavanje ptica satelitskim odašiljačima.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

„Pirosov mural je zvanično poslednja aktivnost u okviru kampanje ‘Lavovski za orlove’, a ujedno i svečani početak brojnih aktivnosti za koje verujemo da će doprineti oporavku populacije orla krstaša. U toku kampanje građani su upoznati sa problemom sa kojim se orao krstaš suočava, sada je pravo vreme da zajedno krenemo u rešavanje problema“, kaže Marko Simić iz Karlsberga.

Piros, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i kompanija Karlsberg zahvalni su predstavnicima organizacije Donji Dorćol koji su pomogli u obezbeđivanju lokacije za oslikavanje murala.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Koliko je opasno ne osigurati poljoprivredno zemljište?

Foto-ilustracija: Unsplash (Nitin Bhosale)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)

Taj procenat je veoma mali ukoliko se uzme u obzir da su klimatske promene sve češće i da iz godine u godinu ima više elementarnih nepogoda, uz koje se u velikoj meri oštećuju i poljoprivredna zemljišta. Poplave, mraz i suša su neke od pojava koje imaju veliki uticaj na razvoj poljoprivrede.

Razlozi za neosiguravanje

Iako su svesni da bi im u saniranju štete i finansijskom oporavku znatno pomoglo osiguravanje tla, ipak se poljoprivrednici teško odlučuju na taj korak. Razlog je uglavnom nepoverenje u osiguravajuće kuće, ali i mali broj procenitelja, rekao je ministar poljoprivrede za ruralni razvoj Aleksandar Bogićević, prenosi Dnevnik.

“Jedan region u Srbiji bio je pogođen gradom, ali su stručnjaci na teren došli tek posle 20 dana. Do tada je već došlo do oporavka vegetacije i šteta nije bila kao prvog dana. Uprkos tome, veoma je važno da se proizvodnja osigura jer je šteta mnogo veća od polise osiguranja”, ukazuje Bogićević.

Kako navodi, razume da proizvođačima deluje da je osiguranje skupo, ali dodaje da je ulaganje u ovu investiciju veoma vredno.

“Kada se pogleda u prvi mah, to košta. Ali, kada sam išao sam na teren neki ljudi su imali 3 – 4 hektara zasada i nisu se osigurali. I zbog 500 evra, koje je trebalo da daju za osiguranje, izgubili su 20.000 – 30.000 evra. To su ogromni gubici za domaćinstvo koje se neće oporaviti u naredne dve do tri godine”, objašnjava Bogićević.

Foto-ilustracija: Unsplash (Karina Vorozheeva)

Resorno ministarstvo povećava iznose

Ukazuje i na to da Ministarstvo poljoprivrede sve više novca opredeljuje upravo za osiguravanje poljoprivrednih parcela i životinja u vidu podsticajnih sredstava.

“Nosilac poljoprivrednog gazdinstva ima pravo na podsticaj osiguranja u iznosu od 40 odsto visine premije, a u pet regiona koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, do 70 odsto”, podseća Bogićević i dodaje da se svake godine iznos za ova sredstva povećava, ističući da je prošle godine za tu meru bilo izdvojeno 400 miliona, a ove 600 miliona dinara.

Smatra da bi poljoprivrednici mogli da u potpunosti besplatno osiguraju zemljište, a da bi to bilo moguće ukoliko bi lokalne samouprave u ovu meru uložile još 10, 20 ili 30 odsto. Apeluje na poljoprivrednike da se okrenu osiguravanju svojih parcela u većoj meri, podsećajući da je u poslednjih pet godina naša zemlja u većoj ili manjoj meri bila pogođena neželjenim prirodnim pojavama.

Izvor: Agroklub

Deo Gasproma prodat za gotovo 3 milijarde dolara

Foto: Wikipedia/Government.ru

Ruski gigant Gasprom objavio je da je zaradio skoro 3 milijarde dolara prodajom 3,6 odsto vlasničkog udela kupcu čiji identitet nije objavljen.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikolay Vorobyev)

Agencije prenose da su deonice prodate preko Gaspromovog predstavništva, uz popust od 11 odsto u odnosu na cenu na zatvaranju tržišta prošle srede.

Udeo od 3,6 odsto čine trezorske deonice koje su prodate po ceni od 220,72 rublje pojedinačno, što znači da je kompanija prodajom ostvarila prihod od 187,7 milijardi rubalja (2,95 milijardi dolara).

Ruska kompanija je sličnom transakcijom u julu prodala 2,9 odsto vlasničkog udela, uz popust od 5 odsto, za 2,2 milijarde dolara, piše portal Investitor.me, prenosi Tanjug.

Iako Gasprom nije dužan da objavi imena kupaca budući da su kupljene deonice manje od 5 odsto, podaci Moskovske berze pokazuju da je u najnovijoj transakciji deonice kupio samo jedan kupac, ocenjuje Rojters.

U Gaspromu nisu odgovorili na pitanje Rojtersa da daju komentar na informaciju o prodaji deonica.

Izvor: Energetika.ba

Novo ozelenjavanje Niša

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

Grad Niš će do proleća dobiti preko 2.000 novih sadnica, kao deo programa Grada i JKP “Medijana” za ozelenjavanje i ulepšavanje Niša, ali i kao deo šireg projekta za smanjenje aerozagađenja u urbanim prostorima na teritoriji Grada Niša.

Ovim projektom obuhvaćena je sadnja oko 700 stabala listopadnog i četinarskog drveća u gradskim parkovima, duž saobraćajnica i na međublokovskim površinama u stambenim naseljima, kao i više od 1.500 sadnica raznog ukrasnog i dekorativnog grmlja i žbunastih biljaka, kažu u Medijani.

Ovogodišnja akcija započela u Starom parku pored Nišave, preko puta Gradske kuće, gde su već zasađene sadnice alepskog bora, a u narednih nekoliko nedelja biće ukupno zasađeno više od 70 novih sadnica.

Foto: Grad Niš

Ukupno 110 sadnica sadi se i duž novog Bulevara Heroja sa Košara i Bulevara Nikole Tesle, čime se oplemenjuje i ovaj deo grada, koji do sada nije bio obuhvaćen programima ozelenjavanja JKP “Medijana”.

Gradonačelnik Darko Bulatović naglašava da je ovo veoma važan projekat za grad i građane jer, pored toga što čini grad lepšim, sadnja novog zelenila ima ogroman značaj i za stvaranje zdravijeg životnog okruženja i deo je napora za smanjenje aerozagrađenja u gradu.

“Posebno naglašavam da u starom parku, čija je rekonstrukcija u toku, nijedno drvo nije posečeno, a biće zasađeno više od 70 novih, i to je naš odgovor onima koji šire neistine o aktivnostima grada vezanim za rekonstrukciju glavnog gradskog jezgra. Nekoliko desetina novih stabala biće zasađeno i na Trgu Kralja Milana, kao i u svim drugim delovima Niša i ove, i narednih godina“, rekao je Gradonačelnik Bulatović.

Za ovaj program Grad Niš je iz budžeta u 2019. godini izdvojio 24 miliona dinara.

Izvor: Grad Niš

Dva miliona dinara za čuvanje i unapređenje Rezervata prirode “Uvac”

Foto: Ljubica Štivić

Ministarstvo zaštite životne sredine je, kako prenosi PP Media, Specijalnom rezervatu prirode “Uvac” doniralo gotovo dva miliona dinara. Novac je namenjen za prezentaciju, čuvanje i unapređenje staništa strogo zaštićene vrste beloglavog supa. Meandri reke Uvac, duboko usečene u tamošnje krečnjačke stene, važe za jednu od lepota Srbije koje oduzimaju dah i čest su prizor na razglednicama.

Foto: Ljubica Štivić

Specijalni rezervat prirode “Uvac” je 2019. godine proslavio 25 godina rada. Smestio se u jugozapadnoj Srbiji u sklopu Starovlaško-raške visije. Okružen je planinama Zlatar, Murtenica, Čemernica, Javor i Jadovnik i zahvata površinu od 7.543 hektara. Oko dve trećine rezervata se nalazi na teritoriji opštine Nova Varoš, dok se ostatak prostire na teritoriji opštine Sjenica. Minimalna nadmorska visina rezervata je 760 m, a maksimalna 1.322 m.

Pored već pomenute vrste orlova lešinara, Uvac nadleće još oko 130 različitih vrsta ptica, među kojima su i suri orao, orao belorepan, orao mišar, orao zmijar, kao i brojne vrste jastrebova i sova.

Povrh velikog bogatstva ornitofaune, značajno je je i prisustvo retkih i ugroženih vrsta sisara, poput vuka, medveda, divljih svinja, lisica, zečeva, jazavaca, kuna…

Čista voda vodotokova i akumulacija predstavlja dom za 24 vrste riba.

Od 219 registrovanih taksona flore, tri vrste su od međunarodnog značaja, tri na Crvenoj listi, dvadeset pet taksona je pod kontrolom sakupljanja, korišćenja i prometa, a više od pedeset vrsta ima lekovita svojstva.

Podsećamo, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je nedavno potpisao ugovore sa 21 upravljačem zaštićenih područja kojim se dodeljuju preostala sredstva namenjena subvencionisanju prirodnih dobara od nacionalnog interesa u 2019. godini u iznosu od 23 miliona dinara. Tokom ove godine, za te svrhe je ukupno izdvojeno 230 miliona dinara, a ministar je, prilikom dodele pomoći, izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo namenilo novac za očuvanje prirodne baštine naše zemlje.

Zaštita prirode je, prema Trivanovim rečima, izuzetno značajna zato što podrazumeva zaštitu resursa i očuvanje biološke raznovrsnosti koja je osnov života na planeti kakvog ga danas znamo i čoveka u njegovoj humanosti.

Trenutno je zaštićeno oko 8 odsto teritorije Srbije. Proglašeno je više od 460 zaštićenih područja od kojih se čak 83 nalaze pod prvim stepenom zaštite.

Jelena Kozbašić

Mobilna izložba u vrtićima – kako sačuvati prirodna staništa životinja

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike
Foto-ilustracija: Unsplash (Randall Ruiz)

Ministarstvo zaštite okoline i energetike je tokom meseca novembra predstavilo mobilnu izložbu Infocentra zaštite okoline i prirode „Diverterra“ u tri dečja vrtića u Zagrebu: DV “Savica”, DV “Budućnost” i DV “Trešnjevka”.

Deca su, pomoću tablet uređaja od animiranih likova 7 životinja (ris, kornjača, vidra, pčela, jež, dinarska voluharica i medved), imala priliku da čuju zašto je važno sačuvati prirodna staništa divljih vrsta, i to pravilno odvajajući otpad, obazrivo koristeći vodu i struju, ne zagađujući, več čuvajući životnu sredinu i prirodu, koje svima nama osiguravaju kvalitetan život.

Na taj način su deci predškolskog uzrasta na zabavan i poučan način približene teme zaštite životne sredine, prirode i klimatskih promena. Mališani su bili aktivni i predstavnicima Ministarstva otkrili koje domaće i divlje životinje poznaju, čime se one hrane i koje sve koristi ljudi od njih imaju.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike