Home Blog Page 763

Postojeća deponija u Vinči zatvara se za šest meseci

Foto-ilustracija: Pixabay

U prethodnom periodu čitali smo vesti o požarima koji gore na deponiji Vinča, a sada se o toku projekta izgradnje nove deponije oglasio i Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda.

Nova deponija, postrojenje za tretman otpada i proizvodnju energije, postrojenje za reciklažu građevinskog otpada, u okviru prve faze radova biće završeni za mesec i po dana, dok će ceo projekat biti gotov do kraja godine, navode iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sanacija postojeće deponije predviđa prestanak deponovanja otpada, dreniranje i izvlačenje procednih voda, postavljanje odgovarajućih cevi za sakupljanje gasa, i na samom kraju zatvaranje postojeće deponije. Gradska sekretarka Ivana Vilotijević objasnila je da je Grad Beograd krajem 2018. godine sprečio ekološku katastrofu izgradnjom brane na deponiji koja služi za prolazak ocednih voda i sprečava dalje klizanje deponije ka Dunavu.

“U tu branu uloženo je skoro 2 miliona evra i ona je rešila dosta problema. Deponija ‘Vinča’ postoji 45 godina i taj višedecenijski problem Beograda će zahvaljujući ovoj vlasti biti konačno rešen. Sve je to moglo bolje, još 2007. godine, kada je Vlada Srbije donela odluku da sanira deponiju u Vinči. Proces pronalaska partnera je zaustavljen 2008. godine”, rekla je Vilotijevićeva.

Prema njenim rečima, od tada, pa do danas, svaki dan se na deponiju odlaže dodatnih 1.500 tona otpada.

“Priče o navodnim požarima na deponiji koje se plasiraju mesecima, neistinite su. Zbog klizišta se otvaraju šupljine iz kojih isparavaju prirodni gasovi, a koji u dodiru sa kiseonikom stvaraju dim. Ta pojava na deponiji je višedecenijska”, dodala je ona.

Sve će to biti rešeno u narednih nekoliko meseci prema projektu koji predviđa izvlačenje metana specijalnim cevima. U rešavanje ovog problema krenulo se tenderskim postupkom 2015. godine, koji je završen dve godine kasnije.

“Ugovor o javno-privatnom partnerstvu koji je Grad Beograd zaključio 29. septembra 2017. godine sa kompanijama SEUZ iz Francuske i ITOČU iz Japana, doveo je do osnivanja domaće firme ‘Beo čista energija’. Sve to predviđa sanaciju i zatvaranje postojeće deponije, izgradnju nove sanitarne deponije i postrojenja za tretman građevinskog otpada, izgradnju kombinovanog postrojenja za tretman otpada i proizvodnju energije, kao i tretman deponijskog gasa koji će potom biti korišćen za proizvodnju energije”, objasnila je gradska sekretarka.

Prema njenim rečima, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i tretman građevinskog otpada trebali bi da budu završeni do kraja 2020. godine. Izgradnja kombinovanog postrojenja za tretman i proizvodnju energije iz otpada počeće sredinom ove godine.

“Kompletan projekat će biti završen do kraja 2022. godine. Elektrana će biti izvedena u skladu sa svim srpskim, ali i propisima Evropske unije, imajući na umu da je Srbija u fazi pregovora za Poglavlje 27, koje je vezano za životnu sredinu. U elektrani će sagorevati samo otpad organskog porekla. Evropska unija izdala je prošle godine nove preporuke za dozvoljene emisije gasova, predviđena je ugradnja dodatne opreme kako bi, kada bude izgrađena i puštena u pogon, elektrana bila u skladu sa standardima EU”, navela je Vilotijevićeva u izjavi za Tanjug.

Izvor: Grad Beograd

U BiH se grade dve vetroelektrane

Foto-ilustracija: Unsplash (Niklas Braun)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andy Falconer)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na zasedanju u Mostaru na dnevnom redu iznela je informacije o gradnji dve vetrolektrane u Kantonu 10.

Vlada FBiH je usvojila informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole i dala Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije prethodnu saglasnost u postupku izdavanja ove dozvole privrednom društvu “VE Ivovik” Sarajevo, za izgradnju vetroelektrane “Ivovik”, instalirane nominalne snage 84 MW (42×2 MW), odobrene snage priključenja 84 MW (42×2 MW), planirane godišnje proizvodnje električne energije od 236,631 Gwh, čija je gradnja predviđena na zapadnom rubu opštine Tomislavgrad i istočnom rubu opštine Livno.

Usvojena je i informacija o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole i data prethodna saglasnost Federalnom ministarstvu u postupku izdavanja ove dozvole privrednom društvu “HB Wind” Livno, za izgradnju vetroelektrane “Orlovača”, instalirane nominalne snage 42,9 MW (13×3,3 MW), odobrene snage priključenja 42,9 MW (13×3,3 MW), planirane godišnje proizvodnje električne energije od 99,06 Gwh, čija je gradnja planirana na lokalitetu Orlovača, na području opštine Livno.

Izvor: Energetika.ba

Do kraja godine biće završen akva-park na Paliću

Foto: Subotica.com

Radovi na akva-parku na Paliću nastaviće se u narednih desetak dana, a do kraja godine se očekuje da čitav kompleks bude na raspolaganju građanima – najavljuju nadležni. Kao i prethodnih godina turistička ponuda Subotice i Palića predstavljena je na Sajmu turizma koji nedavno završen.

Foto: Subotica.com

Iako turistička sezona na Paliću traje tokom čitave godine, najintenzivnije turističko interesovanje je od maja pa sve do kraja jeseni. Iz preduzeća “Park Palić” ističu da iako je sredina godine period kada ima najviše dešavanja, a samim time i najviše turista, trude se da tokom čitave godine obezbede sadržaj koji će privući posetioce na krajnji sever Srbije.

U 2020. godini preduzeće koje upravlja turizmom i investicijama na Paliću postavilo je pred sebe brojne izazove, a sve sa željom da nadmaše najbolje rezultate i učine Palić atraktivnom destinacijom za goste kako iz drugih delova Srbije, tako i inostranstva.

“Ove godine obeležavamo 70 godina Letnje pozornice, što nam je izuzetno bitan jubilej i obeležićemo to prikladno. Imamo velike ambicije da nadmašimo uspešnu 2019. godinu tokom koje smo realizovali 20 manifestacija, imali 10.000 više noćenja u odnosu na godinu pre”, kaže Nebojša Daraboš, direktor “Park Palića”.

“Kao i prošle letnje sezone imaćemo puno dešavanja na Letnjoj pozornici, učinićemo sve da broj manifestacija ostane minimalno na nivou od prošle godine, što će, sigurni smo, pozitivno uticati na atraktivnost Palića kao turističke destinacije.”

Pročitajte još:

Među kapitalnim infrastrukturnim projektima svakako sadržaj koji će značajno obogatiti ponudu Palića je izgradnja velnes i spa centra, čiji su radovi započeti tokom 2019. godine, a dolaskom lepog vremena očekuje se i nastavak i inteziviranje radova, kako bi akva-park bio spreman za posetioce do kraja tekuće godine. Radove u drugoj fazi izvodiće beogradska kompanija “Alex engineering & construction”, a ugovorena vrednost iznosi 614,2 miliona dinara. Radovi na izgradnji akva-parka biće finansirani iz gradskog, pokrajinskog i republičkog budžeta.

Foto: Subotica.com

“Javna nabavka za narednu fazu je završena, potpisali smo ugovor sa izvođačem, do kraja februara ćemo ih uvesti u posao, tako da već od marta kreće naredna faza radova, a ugovorni rok za izgradnju celokupnog kompleksa je 250 dana, odnosno nešto više od 8 meseci, tako da očekujemo da će akva-park krajem godine biti na raspolaganju građanima”, najavio je Daraboš. “Naši sugrađani znaju, a i znamo i mi, koliko je važno da se ovaj projekat završi i što ćemo ga završiti za nešto manje od godinu i po dana je značajno za Palić i ovdašnji turizam.”

U okviru akva-parka biće 5 otvorenih i isto toliko zatvorenih bazena (kombinacija termo-mineralne i obične/hladne vode). Dečji bazen biće površine od više od 700 kvadrata, a bazeni sa kompleksima tobogana površine od oko 160 kvadrata. Zatvoreni deo velnes i spa centra će zauzimati površinu od više od 3.000 kvadratnih metara, gde će pored bazena biti prateći sadržaj u vidu sauna, tapidarijuma, modernih salona za ulepšavanje, negu i uživanje, restorana sa kafe barom, info pultom i svim drugim pratećim elementima koji čine objekat ove namene.

Ove godine nastaviće se i aktivnosti na unapređenju biodiverziteta jezera Palić, što će takođe uticati na atraktivnost Palića kao turističke destinacije.

Izvor: Subotica.com

Italija u strahu od koronavirusa – uveden karantin u više od 10 gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuele Giglio)
Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Evropa je sve više zabrinuta zbog širenja koronavirusa van granica Kine.

U Italiji je za sada potvrđeno čak 219 zaraženih pacijenata. Italijanska vlada stavila je desetak severnih gradova u karantin, među kojima su i Milano i Venecija. Zatvorene su škole, fakulteti, muzeji, tržni centri i otkazani su sportski događaji, kao i Nedelja mode u Milanu. Prekinut je i Venecijanski karneval, koji svake godine privlači više hiljada turista.

Mere koje Italija trenutno sprovodi utiču na više od 50.000 ljudi. Pritom, virus predstavlja dodatni udar za ekonomiju zemlje koja je već oslabljena. Akcije italijanskih banaka naglo padaju. Austrija je obustavila železnički saobraćaj preko italijanske granice, a razmatra i uvođenje granične kontrole.

Brojni supermarketi su prazni, jer je veći broj stanovništva bio podstaknut na velike kupovine, usled zabrinutosti zbog karantina, a zabeležen je nedostatak rukavica od lateksa, kao i proizvoda za dezinfekciju. Vlasti pokušavaju da otkriju ko je prvi zaražen pacijent u Italiji, kako bi saznali više detalja o širenju infekcije.

Predstavnici Evropske unije podsećaju da nema potrebe za panikom jer vlasti rade na suzbijanju epidemije.

U Kini je zabeležen broj od 77.000 zaraženih ljudi i gotovo 2.600 umrlih. Virus se do sada proširio na 29 zemalja širom sveta, a broji se više od 20 smrtnih slučajeva. U Južnoj Koreji do sada je prijavljeno preko 830 zaraženih, a Iran ima 61 zaraženu osobu i 12 umrlih. Irak, Kuvajt i Oman takođe su prijavili zaražene pacijente.

Postoji bojazan od pandemije jer se beleži sve veći broj obolelih od koronavirusa širom sveta.

 Jelena Cvetić

Potpisivanje peticije za zaštitu pčela važno je za sve nas

Foto-ilustracija: Unsplash (Boba Jagličić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Matzinger)

Pčelari iz Šumadije apeluju na svoje kolege širom zemlje da potpišu onlajn peticiju “Zaštita pčela u Srbiji”. Peticiju je pokrenuo NALED, koji zajedno sa SPOS-om i USAID-om podržava inicijativu da se prestane sa praksom zaprašivanja komaraca i krpelja iz vazduha sredstvima otrovnim za pčele, te da se sredstva za zaštitu bilja koriste samo u dozvoljenom periodu, kao i da se proširi svest o važnosti pčela.

“Potrebno je 10.000 potpisa da bi bila pokrenuta zakonska procedura, koja bi zaustavila zaprašivanje komaraca i krpelja iz vazduha nedozvoljenim sredstvima. Ljudi uopšte nisu svesni koliko je važno zaštititi pčele. Imaćemo još veće štete, ako se nastavi ovakav trend, jer štete su ogromne. Mora da se napravi dogovor između pčelara i voćara, jer postoje sredstva za prskanje koja nisu otrovna za pčele i država bi morala nekako da uredi tu oblast. Ujedno, sva edukativna predavanja morala bi da budu pčelarsko-voćarska”, kaže Ivan Vasiljević, pčelar iz Ilićeva kod Kragujevca i predavač SPOS-a.

Zaprašivanje komaraca jako šteti pčelama

On apeluje da voćari poštuju vreme predviđeno za prskanje koje nije štetno za pčele, a to je posle šest sati uveče, jer sutradan otrovi prestaju da deluju.

“Ukoliko bi se to poštovalo trovanje pčela bi bilo smanjeno bar za polovinu. Što se tiče sredstava za komarce, pošto su isključivo insekticidi i ukoliko bi prskanje moralo da se obavlja, ne bi trebalo da se radi iz aviona, jer bi u tom slučaju pčelinja društva morala da se sklone ili, barem, da se upozore pčelari”, dodaje Ivan, koji je i sam pretrpeo velike štete u pčelinjaku.

Iako je peticija pokrenuta pre mesec dana odziv je i dalje slab. Vasiljević kaže da je najveći problem što svi očekujemo da to neko drugi uradi umesto nas. Bojan Ilić, pčelar iz sela Trske kod Rače odmah se pridružio inicijativi i apeluje ne samo na svoje kolege, već na sve stanovnike Srbije da podrže opstanak pčela.

Tim povodom izdata je i Deklaracija o zaštiti pčela, koju su potpisali mnogobrojni predstavnici lokalnih samouprava, ali odziv za peticiju na platformi, koja bi bila ulaznica za zakonsku proceduru, veoma je slab.

Foto-ilustracija: Unsplash (Melissa Askew)

“U Savezu pčelarskih organizacija Srbije je 9.000 članova, pa smatram da bi svi mogli da potpišu onlajn peticiju. Ne oduzima mnogo vremena, a danas svi imamo internet. Sigurno je još toliko pčelara koji nisu u zvaničnim organizacijama. Takođe, i svaki građanin Srbije može da potpiše peticiju, jer od pčela zavisi opstanak svih nas”, kaže Ilić, koji je prošlog leta bio inicijator pomoći kikindskim pčelarima posle velikog pomora.

Obojica pčelara iz Šumadije napominju da ukoliko ne bude dovoljan broj potpisa, peticija neće moći da pokrene zakonsku proceduru za zaštitu pčela. Bojan se sa mnogo entuzijazma pridružio ovoj akciji i deljenjem promotivnih plakata u celoj Šumadiji, kako bi se izborio da pčele opstanu na ovim prostorima.

Populacija pčelinjih zajednica iz godine u godinu opada

Pčele oprašivanjem povećavaju prinose poljoprivrednih kultura do 80 odsto i svake godine podignu prinose u poljoprivredi Srbije za više stotina miliona evra. Iz godine u godinu, populacija pčelinjih zajednica opada zbog masovnog trovanja. Već je poznato da su pčele od vitalnog značaja za opstanak biljnog i životinjskog sveta i ukoliko ne budu zaštićene, postaće ugrožena vrsta.

Izvor: Agroklub.rs

Zbog zagađenja u Boru kineska kompanija Ziđin na sudu

Foto: CINS

Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je postupak protiv kompanije Ziđin Bor Koper (Zijin Bor Copper) zbog ispuštanja opasnih materija u vazduh u novembru 2019. i januaru 2020, otkriva CINS. Ministarstvo je kompaniju kontrolisalo više puta, a najmanje pet puta je utvrdilo propuste otkako je rudarski basen privatizovan krajem 2018. godine. Dok nadležni prebacuju odgovornost jedni na druge, životi 45 hiljada građana Bora su ugroženi.

Foto: CINS

Na kraju jedne radne nedelje zaposlene u Ziđinu, bivšem RTB Boru, je na vratima upravne zgrade sačekalo neprijatno iznenađenje – sugrađani su im zviždali i dobacivali: „Ua! Izdali ste grad”. Uz podršku stanovnika okolnih mesta, ali i političkih aktivista, 15. novembra 2019. godine, deo Borana je protestvovao zbog višemesečnog zagađenja koje dolazi iz rudarskog basena. Uz poruku „Naše zdravlje ili vaš profit” i sa maskama na licima, od kineskog investitora su tražili da smanji obim proizvodnje, a time i zagađenost vazduha koji ih guši.

Sumpor-dioksid direktno oštećuje disajne puteve”, obratila se skupu doktorka Dragica Radošević. Još su opasniji teški metali, kao što je arsen, koji mogu da dovedu i do zloćudnih tumora, objašnjava.

Katarina Vasković, učesnica protesta, žalila se prisutnim medijima da je život u Boru kao u karantinu.

„Naša deca žive u karantinu, možemo da ih izvodimo napolje samo kada procenimo da nema toliko dima. (…) Svako drugo dete iz komšiluka dobije pumpicu za astmu”, smatra Vasković.

Demonstranti su podržavali govornike puna dva sata.

Međutim, na dan protesta Bor nije bio zagađen. Vazduh nije grebao grlo, a oči nisu suzile, kako Borani inače tvrde, te za zatvaranjem u kuće nije bilo potrebe. Meštani čist vazduh objašnjavaju smanjenjem Ziđinove proizvodnje bakra i plemenitih metala – i to zbog protesta i televizijskih kamera.

Podaci do kojih je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) došao potvrđuju da na dan protesta nije bilo prekomernog zagađenja, kao ni narednih pet dana, ali se onda vratilo – jače nego što Zakon o zaštiti vazduha dozvoljava.

Nedelju dana od protesta inspektorka zaštite životne sredine Emila Tošić obišla je Ziđin i pronašla da su tokom ta dva dana, 21. i 22 novembra, koncentracije sumpor-dioksida (SO2) išle i do 4,6 puta iznad zakonom propisanih. Pojedinih sati je količina SO2 u vazduhu bila 8,3 puta viša od dozvoljene, navodi se u izveštaju inspektorke. SO2 je gas oštrog mirisa koji dovodi do učestalog kašlja i nadražaja ždrela. Uzročnik je respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a najviše šteti deci, starijima i osobama sa hroničnim bolestima pluća.

Zagađenje je mereno na svega pet minuta hoda od kapije rudarskog basena, na stanici koju u gradskom parku održava Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA).

Inspekcija je i u januaru 2020. kontrolisala Ziđin i pronašla iste propuste, pokazuje dokumentacija do koje je došao CINS. Zbog ispuštanja opasnih materija u vazduh i toga što kompanija nije ništa uradila kako bi smanjila zagađenje, u toku je postupak pred Privrednim sudom u Zaječaru protiv kompanije Ziđin i zamenika rukovodioca ogranka TIR koje je prouzrokovalo problem Bobana Todorovića. Oni se terete za privredni prestup za koji je zaprećena novčana kazna između 1,5 i 3 miliona dinara, a sud može izreći i kaznu srazmernu učinjenoj šteti.

Nataša Đereg iz nevladine organizacije Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) smatra da takvo kažnjavanje ne pomaže:

„Naše novčane kazne su smešne – svim zagađivačima se naravno isplati da nastave da zagađuju, pogotovu tako velikim postrojenjima, da plate kaznu i da nastave dalje. Novčana kazna nije mera, kazna bi bila zaustavljanje proizvodnje”.

Bivši rukovodilac ogranka TIR, Paun Janković, u razgovoru za CINS kaže da zaustavljanje proizvodnje nije u interesu većinskog vlasnika – trenutno kineske državne kompanije “Zijin International Finance Company Limited” (63 odsto), dok je Vlada Srbije drugi najveći suvlasnik sa 36,9 odsto. Prestanak rada znači manji prihod, ali može da utiče na rešavanje problema, objašnjava Jovanović:

„Postoje tehnička rešenja – da se pod hitno eliminišu uzroci nastanka ove loše emisije. Da se po potrebi zaustavi proizvodnja nedelju dana, dve nedelje, da se mehanički sanira šta treba i da se onda ide normalnim tokom”.

Raniji propusti Ziđina

Ovo nije prvi put da se Ziđin, ranije RTB Bor, ne pridržava pravila. Inspektorka Tošić je od privatizacije rudarskog basena, u decembru 2018, najmanje pet puta uočila različite propuste.

Foto: CINS

Još u aprilu 2019. inspektorka je kompaniji naložila da preduzme mere protiv aerozagađenja opasnog po život, zdravlje ljudi i životnu sredinu, jer je emitovala prekomerno SO2, pokazuju izveštaji do kojih je došao CINS. Ziđin je tada u dopisu Ministarstvu zaštite životne sredine objasnio da je nestanak struje prouzrokovao zagađenje.

Međutim i kontrola nekoliko meseci kasnije, u avgustu, pokazala je još jedan propust – Ziđin nije imao sistem za vlažno obaranje prašine prilikom transporta jalovine na Borskom kopu, čime je takođe ugrozio zdravlje ljudi i životnu sredinu. Ziđinu je naloženo da reši problem, a iz kompanije su kasnije Ministarstvu odgovorili da je instaliran sistem za suzbijanje prašine koji je pušten u probni rad.

CINS je u novembru 2019. tražio intervju sa Ziđinom na temu aerozagađenja, na šta je kompanija odgovorila saopštenjem za medije. U njemu piše da će do kraja godine kompanija ukupno imati pet mašina za raspršivanje prašine kojima se neutrališe SO2. Iz dokumentacija do koje je došao CINS se vidi da je do tog trenutka od dve kupljene mašine jedna već oko dva meseca bila u funkciji, ali podaci o zagađenju pokazuju da ona nije značajno uticala na smanjenje sumpor-dioksida – u oktobru broj dana sa više SO2 u vazduhu bio je neznatno manji.

Ziđin najavljuje i druga ulaganja – postrojenje za prikupljanje prašine i izduvnih gasova, i do kraja 2021. izgradnju dodatnog postrojenja čime bi „emisija gasova uvek i u potpunosti bila u skladu sa propisanim standardima”.

Prebacivanje odgovornosti

Borani nisu zadovoljni komunikacijom sa Ministarstvom, jer od njih ne dobijaju odgovore o merama koje su preduzete za smanjenje aerozagađenja.

Iz snimka telefonskog razgovora aktiviste i predsednika okružnog odbora pokreta Dveri Saše Stankovića, sa Aleksandrom Blagojevićem iz inspekcijskog sektora Ministarstva, koji su aktivisti iz Bora objavili u oktobru 2019. na Fejsbuk stranici 1 od 5 miliona Bor, deluje da inspekcija uopšte ne izlazi na teren već da telefonski obaveštava Ziđin o zagađenju kao deo procedure.

Blagojević je objasnio da inspektor „nazove preduzeće i ukaže im da postoje prekoračenja jednočasovnih vrednosti i da treba da smanje obim proizvodnje ili stave više sveže sirovine u odnosu na šljaku”. On je naglasio i da postoji zakonska obaveza Grada Bora da donese Kratkoročni akcioni plan koji određuje kada Ziđin treba da zaustavi proizvodnju na nekoliko sata ili dana.

Iz Grada za CINS kažu da Kratkoročni akcioni plan nema nikakve veze sa radom republičke inspekcije. „Zna se kako inspektori rade. (…) Kada se desi bilo kakva havarija, inspektor izlazi na teren da vidi šta se dešava, pravi zapisnik, preduzimaju se mere nevezano za Kratkoročni akcioni plan. Videćemo kad donesemo Plan, koliko ćemo mi moći da utičemo na rad kompanije”, rekla je za CINS Ljiljana Lekić iz kancelarije za zaštitu životne sredine Grada Bora. Ona je objasnila da su počeli sa izradom Plana i da su u to uključeni predstavnici lokalnih ekoloških udruženja, među njima i ona koja organizuju proteste. Ipak, Lekić kaže da će plan samo dati smernice za rešavanje problema.

Toplica Marijanović, nekada zamenik direktora za zaštitu životne sredine u RTB-u, kaže da akcioni plan nije obavezujuć, pa ni inspektor ne može da traži od zagađivača da ga primenjuje.

„To je nastojanje da Ministarstvo, odnosno država, prebaci svu odgovornost za stanje kvaliteta vazduha na lokalnu samoupravu, a lokalna samouprava nema ingerencije niti mogućnosti da bilo kako reaguje u industrijskim i rudarskim objektima za koje dozvolu za rad izdaje država”, navodi Marijanović.

Za to vreme, u Boru se i dalje apeluje na problem sa zagađenjem. SEPA je izdala upozorenje da su 24. i 26. januar bili opasni po zdravlje ljudi zbog koncentracije SO2 na dva merna mesta.

Dok Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora i funkcioner SNS-a, poručuje da su pritisci politički jer je na čelu protesta članica Saveza za Srbiju i saradnica Dragana Đilasa, Irena Živković, ona je, zajedno sa još troje aktivista, među kojima je i Saša Stanković iz pokreta Dveri, zbog aerozagađenja krajem novembra podnela krivičnu prijavu protiv direktora Ziđin Bor Kopera, Long Jia, gradonačelnika Bora, kao i ministra zaštite životne sredine, Gorana Trivana.

Ministarstvo nije odgovorilo na pitanja CINS-a u vezi sa kontrolom lokalne samouprave oko donošenja Kratkoročnog akcionog plana, kao ni da li će moći da naloži zaustavljanje proizvodnje Ziđinu.

Novi vlasnik – novo zagađenje

Prema propisima, SO2 na jednom mernom mestu sme da bude prekoračen samo tri dana u toku godine. U Boru se to godinama ne poštuje. Merna stanica u gradskom parku, nadomak rudarskog basena, pokazivala je 2014. nedozvoljeno zagađenje SO2 u proseku pet meseci, da bi se broj dana do 2018. sveo na 13, a zatim sa kineskim investitorom skočio na 40, pokazuju podaci SEPA-e.

Nalazi izveštaja Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor za 2018. nisu ohrabrujući. Na godišnjem nivou je bilo više od dozvoljenog SO2 i štetnih PM10 čestica, koje najčešće pogađaju bolesti krvotoka i disajnih organa. Arsena je u Boru bilo 24 puta više nego što je dozvoljeno. Zagađenje u Srbiji na mnogim mestima je iznad zakonom dozvoljenog, o čemu je CINS ranije pisao.

Foto: CINS

Velike koncentracije zagađujućih materija utiču na zdravlje Borana.

Oko dve trećine predškolske dece i polovina mlađih od 18 godina, koji su u periodu 2014-2018. tražili pomoć lekara, imali su probleme sa organima za disanje. Oni su najčešće oboljevali od zapaljenja ždrela i krajnika, pokazuju podaci o zdravstvenom stanju stanovnika grada Bora koje je objavio Zavod za javno zdravlje Timok u Zaječaru.

Ova zapaljenja su drugo najčešće oboljenje kod odraslih ljudi, sa devet slučaja na svakih 100 stanovnika.

Iako dominantne, ove bolesti imaju trend blagog pada u posmatranom petogodišnjem periodu, zajedno sa opadanjem proizvodnje rudarskog basena i smanjenjem zagađenja vazduha.

Nakon privatizacije RTB Bora, zagađenje se opet povećalo.

Autor: Dina Đorđević

Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS)

Reka Kolorado “presušuje” – ugroženo izvorište vode za 40 miliona ljudi

Foto-ilustracija: Pixabay

Čak 40 miliona Amerikanaca, od Denvera do Los Anđelesa, snabdeva se vodom iz reke Kolorado. Ipak, njen vodotok je u odnosu na prošli vek opao za 20 odsto, a naučnici glavnog krivca za tu pojavu vide u klimatskim promenama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Oko polovine pada rečnog toka stručnjaci su pripisali povećanju temperatura. S obzirom na to da se zagrevanje nastavlja, pribojavaju se da će ogroman broj stanovnika na svojoj koži osetiti nestašicu vode.

Tokom 20. i na početku 21. veka, u području Kolorada zabeležen je porast temperature od 0,9 stepeni Celzijusa. Za svaki stepen Celzijusa temperaturnog skoka, vodostaj opada za 10 odsto.

Autori istraživanja su se takođe bavili time kako bi se suzbijanje emisija gasova sa efektom staklene bašte odrazilo na vodne kapacitete Kolorada.

Bilo kakav rez u ispuštanju štetnih gasova mogao bi da smanji gubitak vode za između 19 i 37 odsto do polovine veka. Međutim, određeno snižavanje vodotoka je neizbežno, saopštili su, s obzirom na to da porast temperatura nije jedini faktor koji doprinosi tom trendu.

Jelena Kozbašić

Zatvara se najstarija nuklearna elektrana u Francuskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Mick De Paola)
Foto: Wikipedia/Florival fr

Francuska je započela zatvaranje najstarije nuklearne elektrane u zemlji, koja je smeštena na granici sa Nemačkom, u mestu Fesenhajm. Uspešno je ugašen jedan od reaktora, star 43 godine, a gašenje drugog je najavljeno za jun.

Na gašenje ove nuklearke, koja od 1977. proizvodi struju, pozvala je Nemačka.

Francuski predsednik Emanuel Makron ima u planu rebalans nuklearne energije i radi na tome da Francuska dobija struju iz obnovljivih izvora. Obećao je da će zatvoriti 14 reaktora od ukupno 58 u 19 nuklearnih elektrana, čime će smanjiti udeo nuklearne energije sa 70 na 50 odsto.

Više od 100 ljudi, kako prenose lokalni mediji, okupilo se u Fesenhajmu u ime protesta zbog zatvaranja nuklearke, što znači i gubitak više od 2.000 radnih mesta.

Jelena Cvetić

Užice dodeljuje 39,5 miliona dinara za sprovođenje mera energetske efikasnosti

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Članovi Veća Grada Užice prihvatili su pravilnik koji reguliše sprovođenje mera na energetskoj efikasnosti na gradskim porodičnim i stambenim zgradama. Na osnovu ovog pravilnika biće raspisan konkurs na kome će se građanima dodeliti subvencije u ukupnom iznosu od 39,5 miliona dinara. Sredstva su raspoređena na 5 mera, i to 12 miliona dinara za nabavku i ugradnju materijala za izolaciju spoljnih zidova na porodičnim kućama, 8 miliona za stolariju sa odgovarajućim termičkim svojstvima, 2 miliona za nabavku kotlova ili etažnih peći na drvni pelet za porodične kuće, 14 miliona za kotlove na gas za porodične kuće i 3,5 miliona dinara za kotlove na gas za stanove u stambenim zgradama.

Utvrđen je predlog rešenja koje se odnosi na stepen usklađenosti planiranih i realizovanih poslova iz programa poslovanja gradskih javnih preduzeća u prošloj godini, kao i godišnji izveštaji o radu Saveta za rodnu ravnopravnost, Interresorne komisije i plan javnih konkursa za udruženja u 2020. godini.

Veće je dalo saglasnost na predlog Odluke o usvajanju studije taksi prevoza na teritoriji grada, prihvatilo zahtev taksi udruženja da start taksi vozila košta 139 dinara, a svaki pređeni kilometar u vangradskoj vožnji bude 50 dinara.

Odlučeno je da se trima porodicama, koje su imale požare na svojim objektima, dodele jednokratne finansijske pomoći radi ublažavanja posledica požara.

Izvor: Grad Užice

Promocija monografije “Zrinska gora – regionalni park”

Foto: Wikipedia/Glosator

Ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić učestvovao je na naučno-stručnom skupu i promociji monografije „Zrinska gora – regionalni park“ u petak. 21. februara.

Izdavač monografije je Zadruga “Zrinska gora”, a urednik je Matija Bučar, koji je godinama istraživao i obrađivao floru i faunu Zrinske gore.

Foto: Wikipedia/Glosator

Ovo je druga monografija na ovu temu koja na 500 stranica donosi naučene radove, fotografije, grafikone i nacrte koji su proizašli iz istraživanja ovog dela Hrvatske.

S obzirom na to da su zaštićena područja jedan od najdelotvornijih mehanizama za smanjenje pritisaka na biološku raznolikost ne čudi da su Uprava za zaštitu prirode i Zavod za zaštitu životne sredine i prirode pri Ministarstvu zaštite okoline i energetike u saradnji s Zadrugom Zrinska gora, Sisačko-moslavačkom županijom, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim delovima prirode Sisačko-moslavačke županije, prošle godine započeli izradu stručne podloge za zaštitu područja Zrinske gore i reke Una u kategoriji regionalnog parka.

„Verujem da ćemo do kraja godine imati novi regionalni park“, rekao je ministar Ćorić i dodao: „dosadašnja valorizacija pokazala je kako je ovo područje izuzetno bogato prirodnim i kulturno-istorijskim nasleđem. Preliminarnim istraživanjima predložena je granica s površinom od 97.305 ha što predstavlja oko 21 odsto površine Sisačko-moslavačke županije.“

Župan Ivo Žinić istakao je kako je područje koje se prostire na teritoriju Petrinje, Gline i Dvora retko naseljeno, ali veoma bogato biljnim i životinjskim svetom. „Uz Lonjsko polje ovo bi bio drugo zaštićeno područje u županiji. Podsticaj za to je razvoj novih privrednih grana, kao i za ostanak stanovništva u ovom kraju“ zaključio je.

Ministar Ćorić je na samom kraju dodao kako se intenzivno radi i na zaštiti drugih područja Republike Hrvatske. „Naša ambicioznost širenja mreže zaštićenih područja u Hrvatskoj pokazuje kako na sinergiji s lokalnom zajednicom želimo da razvijamo svaki kutak naše zemlje, i to vodeći se principima održivog razvoja i suživota čoveka i prirode.“

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Dogovorene aktivnosti za utvrđivanje posledica NATO bombardovanja na zdravlje i životnu sredinu

Foto: MInistarstvo zaštite životne sredine RS

U Palati Srbija održan sastanak Zajedničkog tela za utvrđivanje posledica bombardovanja Republike Srbije po zdravlje ljudi i životnu sredinu, koje je osnovano Sporazumom Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva zdravlja, Ministarstva odbrane i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Sastanak je u petak, 21. februara, otvorio ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, koji je i predsednik Urpavnog odbora i ujedno i koordinator svih aktivnosti, zajedničkog tela u okviru koga deluje Međuresorno koordinaciono telo (MKT), Savet, Nacionalna mrežna laboratorija i Upravni odbor (UO).

Foto: MInistarstvo zaštite životne sredine RS

Na sastanku je predstavljen Nacrt programa rada i istraživanja Međuresornog koordinacionog tela koje je angažovano na prikupljanju, analizi i pripremi materijala sa podacima o promenama u stanju životne sredine i prirode, pre i posle NATO bombardovanja. Nakom prezentacije okvirnog programa rada i istraživanja MKT, čije rukovođenje je povereno dr Jagošu Raičeviću, učesnici sastanka, članovi MKT i Saveta izneli su predloge aktivnosti i sugestije, od metodologije, alata, dinamike do moguće razrade istraživanja. Dogovoreno je da MKT, razradi predloženi Nacrt programa istraživanja i u narednom periodu ga predstavi Savetu i Upravnom odboru kako bi bio usvojen kao konačan Program istraživanja. U međuvremenu su obezbeđene prostorije i neophodni materijalni uslovi za rad ovog tela i Komisije.

Ministar Trivan je tom prilikom ukazao da je ovo jedan od najvažnijih nacionalnih projekata, jer je njegov osnovni cilj da se budućim generacijama obezbedi zdrava životnu sredinu i budućnost bez hipoteka prošlosti. „Istraživanje i dobijeni rezultati su važni za zdravlje nacije na prostoru čitave Srbije. Primenom međunarodno priznatih metodologija obezbedićemo da istraživanje naučno nesumljivo pokaže da li su ili nisu, i ako jesu, kakve i kolike su posledice bombardovanja i uništenja petrohemijskih postrojenja na zdravlje nacije i šta treba da preduzmemo kako bismo sačuvali genetski potencijal“, rekao je Trivan.

Ukazao je da bi istraživanje za utvrđivanje posledica bombardovanja trebalo da obuhvati čitavu teritoriju Republike Srbije, uključujući i Kosovo i Metohiju, jer je zdravlje dece najvažnije a ne nacionalna pripadnost. Izrazio je uverenje da će se i zemlje u regionu priključiti ovako važnom istraživanju.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Evropska unija rekonstruiše Dom kulture u Beloj Palanci

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Sanacijom krova, rekonstrukcijom grejanja, uvođenjem novih električnih instalacija i osvetljenja i nabavkom nove scenske opreme, belopalanačka Ustanova kulture “Remizijana” poboljšaće uslove za rad i smanjiće troškove grejanja.

Projekat rekonstrukcije finansira Evropska unija preko razvojnog programa EU PRO sa 110.000 evra, a učešće građana kroz budžet u finansiranju radova je skoro 20.000 evra.

Prema rečima predsednika Opštine Gorana Miljkovića, postignuta energetska efikasnost smanjiće troškove grejanja, što će omogućiti da se ušteđeni novac dalje uloži u kulturu.

“Ovo mesto je stecište svih kulturnih dešavanja u našoj opštini, jer se u okviru ustanove održavaju pozorišne predstave, bioskopske projekcije i koncerti, izložbe, književne večeri, kao i folklorne manifestacije. Ustanova kulture je i domaćin brojnim kulturnim manifestacijama koje se organizuju u Beloj Palanci“, rekao je Miljković.

Zgrada u kojoj se nalazi Ustanova kulture sagrađena je 1948. godine, a radove izvodi grupa izvođača, na čelu sa preduzećem “Viners” iz Niša koji su izabrani na tenderu koji je sprovela Opština Bela Palanka.

Predviđeno je da radovi budu završeni u roku od 120 kalendarskih dana.

Autor: Lj. F.

Izvor: Južne vesti

Beč je upotrebom plastike za višekratnu upotrebu uštedeo 134 tone otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Belle Hunt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kevin Lehtla)

U austrijskoj prestonici je od 2005. godine do danas iskorišćeno 15,5 miliona čaša za višekratnu upotrebu. Kad bi se sve te čaše složile jedna u drugu, prekrile bi udaljenost od 77,5 kilometara. Njihovom je upotrebom dosad ušteđeno ukupno 134 tone otpada i 1.210 tona ugljen-dioksida, što odgovara zapremini od 45 kamiona za odvoz otpada i 203 balona na vruć vazduh. Uz moto “Vratiću se!” („I’ll be back!“) svaka čaša se može upotrebiti i do 150 puta!

U Beču su već 9 godina na snazi stroge zakonske odredbe za sve organizatore događanja. Njima su, između ostalog, propisani koncepti za upravljanje otpadom, njegovo odvojeno sakupljanje, kao i upotreba višekratne ambalaže. Pritom se u obzir uzima i broj ljudi koji će se okupiti na određenom događaju.

Članica bečke uprave za životnu sredinu, Uli Sima naglasila je da upotreba višekratnih čaša značajno doprinosi zaštiti klime i čistoći u gradu. Upravo je na njenu inicijativu pre 15 godina pokrenut bečki sistem za unajmljivanje posuđa za višekratnu upotrebu, čime su jednokratne čaše zamenjene višekratnim. Za njih se plaća kaucija, a nakon korišćenja se odvoze i peru za ponovnu upotrebu. Mogućnosti njihove primene su brojne, od manjih događanja u vrtićima, školama i fakultetima do većih organizovanih na otvorenom, a zanimljivo je da su se upotrebljavale i na „Evroviziji“ kada je 2015. održana u Beču.

Osim što ova „zelena“ opcija pogoduje zaštiti okoline, za organizatore je često i povoljnija od zbrinjavanja jednokratnih plastičnih čaša jer im je za pranje višekratnih već pokrivena četvrtina troškova. Osim toga, iskustvo je pokazalo da ove izrazito kvalitetne čaše privlače i svojim izgledom i donose veće prihode od prodaje pića.

Uz ovu inicijativu Grad Beč podržava i pilot-projekt višekratnih šolji za kafu za poneti u kojem već učestvuje 100 partnerskih preduzeća. Od prošlog leta u opticaj je stavljeno preko 250.000, čime je dosad ušteđeno čak 5 tona otpada.

Izvor: Zagreb Eurocom-PR

Vozite se na struju uz OTP Leasing Srbija!

U vremenu u kom je neophodno da budemo okrenuti zaštiti životne sredine koja je konstantno izložena snažnim uticajima različitih zagađivača, pogotovo nakon Industrijske revolucije, auto-industrija se posebno posvetila inovacijama koje regulišu ovaj problem. Proizvodnjom vozila koja ne emituju štetne supstance u atmosferu, napravljen je veliki korak za našu planetu, ali u protekloj deceniji ta vozila nisu imala zadovoljavajući nivo pristupačnosti.

Sa ciljem da podstakne kreiranja lepše i zdravije okoline, OTP Leasing Srbija je pripremio posebnu ponudu za finansiranje električnih i hibridnih vozila, koja nije subvencionisana od strane dobavljača. Ova vozila predstavljaju čuvare životne sredine, a uz ponudu koja se znatno izdvaja na tržištu, sa varijabilnom kamatom od 2,20 odsto i troškovima obrade 0,2 odsto, postaju realnost.

Foto-ilustracija: Pixabay

Primer ponude za pravna lica

    • – Period finansiranja: 60 meseci
    • – Vrednost vozila: 28.500 evra
    • – Učešće: 25 odsto
    • – Iznos mesečne rate: 376,32 evra
    • – Ukupna kamata 1.204,43 evra
      • – Varijabilna nominalna kamatna stopa 2,20 odsto sa uključenim 6M euriborom
      – Troškovi obrade lizinga: 0,2 odsto

Kasko osiguranje je obavezno za sve vreme trajanja ugovora.

OTP Leasing Srbija možete kontaktirati putem imejla front.leasing@otpsrbija.rs ili putem telefona na broj 063/654-839; 065/865-93-45; 064/86-59-141.

Rezultati OTP Leasinga ta prethodnu godinu

Nakon objavljivanja rezultata lizing industrije za 2019. godinu, OTP Leasing je zadržao lidersku poziciju na trzistu sa ukupnim finasiranjem 103 miliona evra novih plasmana, sto predstavlja 20 odsto tržišnog ucešća u novoj produkciji. Tržište finansijskog lizinga je sa krajem trećeg kvartala, takođe zabeležilo rast za 21 odsto u odnosu na proslu godinu. OTP Leasing je lider i u finansiranju kako novih, tako i polovnih putničkih automobila sa ukupnim finansiranjem od 41,6 miliona evra. Pored toga, zauzima prvo mesto i u finansiranju komercijalnih vozila sa iznosom od 38,7 miliona evra.

Izvor: OTP Leasing Srbija

Začetak energetske tranzicije u Severnoj Makedoniji – solarne elektrane na mestu rudnika uglja

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi podstakla šire korišćenje obnovljivih izvora energije i smanjila zagađenje vazduha, Severna Makedonija je 11. februara raspisala tender za investitora s kojim bi uspostavila javno-privatno partnerstvo za projektovanje i izgradnju solarne elektrane na nekadašnjem ležištu uglja Oslomej u Kičevu. Tender će biti otvoren do 8. maja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Troškovi finansiranja ovakvog projekta su procenjeni na 80 miliona evra i investitor bi trebalo da ih pokrije u potpunosti. Po isteku ugovora potpisanog na 35 godina, vlasništvo nad solarkom se prebacuje na javnog partnera, tj. na proizvođača električne energije u državnom vlasništvu Elektrani na Severna Makedonija (ESM), koji je i raspisao tender.

Prema tenderskoj dokumentaciji, pobednik će biti ponuđač koji ponudi najnižu cenu električne energije prodate na slobodnom tržištu. Ono je definisano cenama na regionalnim berzama HUPX i OPCOM.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač je pohvalio napore Severne Makedonije da ozeleni svoj energetski miks. “Ovim projektom Severna Makedonija pruža odličan primer kako rudarska područja mogu da budu transformisana, ali i dalje profitabilna. Otvaranje novih radnih mesta za radnike ugljokopa podstaći će regionalni održivi razvoj”, kazao je on.

Ovo, ipak, neće biti prvi čisti kilovati iz Oslomeja. U decembru 2019. godine, ESM je potpisao ugovor sa turskom kompanijom “Girisim Elektrik” u vrednosti od 6,9 miliona evra namenjenim podizanju elektrane na solarnu energiju ukupne snage 10 MW, a početak proizvodnje se očekuje na jesen ove godine.

Severna Makedonija nastoji da postojeće kapacitete za proizvodnju struje iz Sunca poveća na ukupno 200 MW do 2021. godine. Oni trenutno iznose oko 18,4 MW.

Jelena Kozbašić

Tesla nastavlja seču šume za izgradnju fabrike u Nemačkoj uprkos protivljenju aktivista

Foto-ilustracija: Unsplash (JP Valery)
Foto-ilustracija: Unsplash (JP Valery)

Kako prenosi Nova ekonomija, radovi na izgradnji Tesline Gigafabrike u Nemačkoj će se nastaviti manje od nedelju dana nakon što je sud obustavio seču šume na lokaciji predviđenoj na novo postrojenje, piše agencija Blumberg (Bloomberg).

Lokalni zeleni pokreti su se pre toga žalili zato što je proizvođač električnih automobila planirao da poseče više od 90 hektara šume u roku od tri dana.

Viši administrativni sud zadužen za Berlin i Brandenburg je odbio tužbu i omogućio američkoj firmi da nastavi sa krčenjem šume.

Portal The Verge navodi da svako dalje odlaganje može dodatno produžiti rok izgradnje Gigafabrike, s obzirom na to  da sledećeg meseca počinje sezona parenja divljači, što bi značilo da će se, po lokalnim propisima, ceo proces obustaviti na devet meseci.

Kompanija Tesla je prethodno najavila da proizvodne kapacitete u Evropi osposobi do polovine sledeće godine.

Gigafabrika u Grunajdu nadomak Berlina biće četvrti Teslin fabrički pogon, koji bi trebalo da do 2021. godine trebala da proizvodi 10.000 vozila nedeljno i upošljava do 12.000 radnika.

Izvor: Nova ekonomija