Home Blog Page 760

Citroen predstavio mali gradski električni auto od 6.000 evra

Foto-ilustracija: YouTube (screenshot)
Foto-ilustracija: YouTube (screenshot)

Francuski proizvođač automobila Citroen predstavio je Ami, mali gradski električni automobil čiji je dizajn bio vođen idejom da bude što je moguće jeftiniji.

Vozilo nije brzo i nalikuje pomalo mašini za veš, piše CNN, ali košta samo 6.000 eura.

Kako kažu, jedva je vozilo, odnosno Citroen ga predstavlja kao minimalističko prevozno sredstvo koje može postići najveću brzinu od 45 kilometara na sat.

Pokreće ga električni motor od 6 kilovata, odnosno 8 konjskih snaga, koji se na kućnoj utičnici može napuniti za tri sata.

U mnogim evropskim državama takva vozila mogu voziti i mladi od 14 ili 16 godina i nije potrebna vozačka dozvola već ga tretiraju kao skuter na četiri točka.

Izvor: Energetika.ba

Nemačkim “ledenim vinima” preti opasnost od sve toplijih zima

Foto-ilustracija: Unsplash (David Köhler)

Nemačka berba grožđa za ‘ledeno vino’ desertno i proizvedeno od grožđa koje je tek tokom zime obrano smrznuto, prvi put nije uspela jer je ova zima bila previše topla.

Foto-ilustracija: Unsplash (Devon Janse van Rensburg)

BBC piše da nijedna od 13 nemačkih vinogradarskih regija nije imala temperaturu od bar minus sedam stepeni Celzijusa, potrebnu za proizvodnju “ledenog” vina tokom berbe prošle godine.

Po Nacionalnoj upravi SAD za okeane i vazduh, 2019. godina bila je druga najtoplija u svetu od kada postoje podaci o merenju.

Količina proizvedenog “ledenog vina” poslednjih godina opada.

“Ova godina će ući u istoriju u Nemačkoj kao prva godina u kojoj je ‘ledena berba’ propala širom zemlje”, navodi se u saopštenju Nemačkog instituta za vino (DWI).

“Ako se tople zime nastave narednih godina, ‘ledena vina’ iz nemačkih vinskih regiona uskoro će postati još veća retkost nego što su bila”, rekao je Ernst Bušher iz DWI.

Prošla decenija potvrdila se kao najtoplija, te je problem proizvodnje “ledenog vina” to što je poslednjih godina moguća “ledena berba” sve više odlagana za januar i februar, dok je grožđe sazrevalo sve ranije, objavio je DWI. Rezultat je da grožđe nekako treba sačuvati što duže na lozi.

Najveća tržišta za “ledeno vino” su Japan i Kina, skandinavske zemlje i SAD.

Zbog inherentno niskih prinosa grožđa za njih, “ledena vina” imaju vrlo mali udeo u ukupnoj berbi, često manji od 0,1 odsto, zaključuje BBC.

Izvor: Zelena Srbija

Pronađen šafran na Fruškoj gori

Foto: Nacionalni park "Fruška gora"
Foto: Nacionalni park “Fruška gora”

U Srbiji raste oko 20 vrsta šafrana. To su ranoprolećne biljke koje se uglavnom mogu sresti na višim planinama gde krase planinske pašnjake i padine u rano proleće, često i na mestima gde se sneg još uvek nije otopio. Na mestima gde rastu uvek ih ima u velikom broju i boja cveta je različita kod različitih vrsta, odnosno mogu biti beli, žuti, ljubičasti ili šareno obojeni.

Od svih vrsta šafrana samo se 3 vrste gaje kao ukrasne biljke, a u svetu su šafrani najpoznatiji po začinu koji se pravi od prašnika jedne od njih.

Fruška gora je botanički dobro istražena i do sada se smatralo da na njoj šafrani ne rastu, odnosno niko ih od sada nije našao. Međutim, ove godine su ipak pronađeni i to samo u zapadnom delu planine. U pitanju je šumski šafran Crocus tommasinianus.

Iako se nalazi na samo jednom mestu, populacija broji više hiljada jedinki i trenutno su u završnoj fazi cvetanja.

Izvor: Nacionalni park “Fruška gora”

U Holandiji se gradi fabrika vodonika

Foto-ilustracija: Unsplash (Cassie Boca)

Multinacionalna naftna i gasna kompanija “Royal Dutch Shell” i holandska gasna kompanija “Gasunie” planiraju da tokom narednih 10 godina na severu Holandije izgrade veliku fabriku za proizvodnju zelenog vodonika kako bi smanjile emisiju štetnih gasova. Cilj projekta je da se do 2040. godine dostigne godišnja proizvodnja od 800.000 tona hidrogena, čime bi emisija ugljen-dioksida u Holandiji bila smanjena za oko sedam megatona godišnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cassie Boca)

Fabrika bi koristila energiju iz vetroparka na Severnom moru, saopštile su kompanije 27. februara.

Kompanije će ove godine početi studiju izvodljivosti, a pozvale su i druge industrijske i energetske partnere da im se pridruže.

“Da bi realizovali ovaj projekat, biće nam potrebno nekoliko novih partnera”, izjavio direktor “Royal Dutch Shell-a”  u Holandiji Marjan van Lun, dodajući da je potrebno udružiti sva dostupna znanja i veštine.

Njihovi planovi su, ipak, tek u početnoj fazi i dobrim delom će zavisiti od vladinih dozvola, izgradnje novih vetroparkova na Severnom moru i dostupnosti holandskih i evropskih subvencija za zelenu energiju.

Projekat predviđa da vetrenjače na obali u provincij Groningen proizvode tri do četiri gigavata do 2030. godine, a da do 2040. godine kapacitet bude povećan do 10 gigavata, što je dovoljno za potrebe oko 12,5 miliona holandskih domaćinstava.

Prve turbine bile bi spremne 2027. i bile bi korišćene za početak proizvodnje zelenog vodonika u velikoj fabrici u gradu Emshaven, a možda i na postrojenjima na moru.

Vodnik će se elektrolizom izdvajati iz vode, a zatim skladištiti radi pretvaranja u energiju ili direktnu industrijsku upotrebu.

Za prenos vodonika industrijskim potrošačima u Holandiji i severozapadnoj Evropi koristili bi se postojeći gasovodi kompanije “Gasunie”.

Holandija je peta zemlja EU po emisiji ugljen-dioksida po stanovniku, a samo 7 odsto energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora energije. Novi projekat gasnih kompanija pomogao bi da Holandija ostvari cilj da do 2030. smanji emisiju ugljen-dioksida na 49 odsto nivoa iz 1990. godine.

Izvor: Euractiv.rs

Održana obuka za zaštitu divljih vrsta od ilegalnog lova i trgovine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Ministarstvo zaštite životne sredine i Svetska organizacija za prirodu – WWF Adria, po prvi put su na jednom mestu okupili inspektore, predstavnike policije, tužioce i sudije osnovnih sudova širom Srbije kako bi unapredili međusobnu saradnju u oblasti zaštite divljih vrsta, sa akcentom na jesetarske vrste, čiji je opstanak u srpskim vodama ugrožen. Obuka je održana zajedno sa Grupom za sprovođenje CITES konvencije, 26. i 27. februara, sa ciljem poboljšanja otkrivanja, procesuiranja i sankcionisanja prestupa vezanih za divlje vrste.

Više od sto predstavnika državnih organa imalo je priliku da se upozna sa konceptom kriminala koji se tiče ugrožavanja divljih vrsta (tzv. wildlife crime), nacionalnim zakonima i međunarodnim konvencijama koje štite divlje vrste od ilegalnog uzimanja iz divljine i trgovine, ali i postupanjem nadležnih službi prilikom otkrivanja krijumčarenja.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Predavači su bili Pavle Jovanović, rukovodilac Grupe za sprovođenje CITES konvencije Ministarstva zaštite životne sredine, Gordana Petković, stručnjak za ekološko pravo (Agencija za ekološki konsalting ECOLIBRA), Livija Panić Miletić, javna tužiteljka (OJT Subotica) i Ognjen Krnetić, šef ribočuvarske službe korisnika ribarskih područja Kolubara i Sava, kao i predstavnici organizacije WWF Adria.

„Cilj treninga, najpre, jeste da se jačaju kapaciteti u policiji – da sprovode istrage i otkrivaju dela koja se tiču divljih vrsta i njihovih staništa. Pre svega se misli na ilegalnu trgovinu, krivolov i sva dela koja se javljaju kao posledica organizovanog kriminala i korupcije. Vrlo je bitno što su inspektori bili zajedno sa tužiocima i sudijama osnovnih sudova iz većeg dela Srbije kako bi zajedno razmenili iskustva i ideje, i upoznali se sa osnovama koje se tiču CITES konvencije i takozvanog wildlife kriminala”, zaključuje Pavle Jovanović iz Ministarstva zaštite životne sredine.

Na obuci su predstavljeni primeri kako su se do sada sprečavali prestupi u vezi sa ugrožavanjem divljih vrsta, kao i studije slučajeva otkrivanja i sprečavanja nezakonitog ribolova koji je glavna pretnja opstanku mnogih ribljih vrsta u Srbiji, a naročito jesetarskih čija je zaštita na svetskom nivou prioritetna.

„Obuka je organizovana u sklopu projekta ‘Život za dunavske jesetre’‚ koji WWF Adria sprovodi od 2016. godine, sa ciljem zaštite ovih ribljih vrsta i podizanja kapaciteta institucija koje donose i sprovode zakone u oblasti zaštite prirode“, ističe Vesna Maksimović, koordinatorka projekta „Život za dunavske jesetre“ u Srbiji.

Neki od zaključaka diskusije na kojoj su učesnici razmenjivali iskustva jeste da je neophodna promena nivoa prioriteta, povećanje kapaciteta ljudi i materijalnih resursa, ali i potencijalno osnivanje specijalne jedinice za suzbijanje ekoloških kriminala, po uzoru na mnoge evropske zemlje čiji je uspeh u ovoj oblasti zabeležen.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Prvi javni voćnjak u Hrvatskoj sadi se u Varaždinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Neil)

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok je na javnoj sednici kolegijuma prošle nedelje najavio sadnju prvog javnog voćnjaka. Gradonačelnik je uz direktora “Parkova” Alena Runca najavio kako bi voćnjak trebalo posaditi na istočnom delu bunara.

Prema rečima gradonačelnika Čehoka, vlasnik zemljišta, kompanija “Varkom” će zemljište dati na raspolaganje Gradu Varaždinu, a sadnja će se realizovati u saradnji s komunalnom kompanijom “Parkovi” čiji će stručnjaci odrediti vrste voćki. Građani Varaždina će voćnjak moći da koriste kao javno dobro, po uzoru na Beč i skandinavske zemlje i u njemu će sami brati i jesti voće potpuno besplatno.

U voćnjaku će najverojatnije biti posađene sadnice bobičastog voća, poput malina, borovnica, kupina, jagoda i nižih jabuka, a sa sadnjom se kreće već ovog proleća.

Takođe, na kolegijumu je najavljeno da se već sledeće nedelje kreće sa sadnjom drvoreda na svima lokacijama na kojima “Parkovi” od Grada Varaždina dobiju dozvolu.

Povodom proslave tridesetogodišnjice postojanja Dunavskog ostrva, bečka gradska uprava je prošle godine na tom, građanima omiljenom mestu za opuštanje i odmor, odlučila da posadi voćke. Uz pomoć nekoliko udruženja i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćki, od jabuka i krušaka, pa sve do marelica i šljiva. Pri izboru voća pazilo se da je otporno na klimatske promene, a prednost su dobile stare sorte. Za svaku voćku zadužen je po jedan volonter koji se uz pomoć stručnih osoba o njoj brine, tj. orezuje je, okopava i prihranjuje. Volonteri su ljudi svih generacija koji se zanimaju za vrtlarstvo ili jednostavno žele da daju doprinos zajednici u kojoj žive. Do berbe prvih plodova s voćaka na Dunavskom ostrvu proći će još neko vreme, jer trešnjama, jabukama i kruškama treba i po nekoliko godina da rode, a tada će svaki građanin moći besplatno da ubere plodova, tj. onoliko koliko mu stane u obe ruke.

Izvor: Ekovjesnik

“Nektar” ulaže 7 miliona evra u obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Joanna Kosinska)
Foto-ilustracija: Unsplash (Євгенія Височина)

Kompanija “Nektar grupa” saopštila je da će uložiti 7 miliona evra u obnovljive izvore energije tokom ove i naredne godine. Takođe, biće prvi proizvođač u regionu koji će uvesti ambalažu biljnog porekla, najavljeno je na predstavljanju prvog izveštaja o održivom razvoju ovog proizvođača.

Godišnji izveštaj o održivom razvoju je izrađen „kako bismo pokazali šta smo do sada uradili i kakvi su nam planovi kako bismo kreirali bolje okruženje za nas i našu decu“, objasnio je direktor kompanije Mihailo Janković. On je tom prilikom istakao da je cilj kompanije da se razvija u skladu sa zacrtanim ciljevima Ujedinjenih nacija i da stoga planira ulaganja u održivi razvoj i način poslovanja.

Za sada su od 17 ciljeva Ujedinjenih nacija ispunili 6 i nameravaju da ta broj bude veći. Već sprovode program energetske efikasnosti, te su tokom protekle godine potrošnju smanjili za 5 odsto i, prema rečima direktora kompanije, investiraju u postrojenje na biogas.

Što se tiče ambalaže, za sada je reciklabilno 84 odsto, a krajnji cilj je da bude apsolutno reciklabilna, na bazi šećerne trske.

U planu je i unapređenje sistema prikupljanja reciklabilnog otpada u saradnji s lokalnim samoupravama, kao i poboljšanje efikasnosti korišćenja voda do 2027. za najmanje 15 odsto i uvođenje sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

Ovom inicijativom planira se smanjenje emisije štetnih gasova za 20 odsto do 2030. godine.

Kompanija je osnovana 1998. kao porodično preduzeće, a sada broji šest fabrika u regionu i izvoz u više od 60 zemalja, što premašuje 30 odsto proizvodnje. Sarađuje sa više od 10.000 poljoprivrednika, organizujući brojne edukacije o povećanju produktivnosti prinosa, ali i zaštiti životne sredine.

Prošle godine su napravili najveću plantažu organskog voća u Srbiji, u Vladičinom Hanu, koju planiraju da prošire do 2022 na 114 hektara površine.

Jelena Cvetić

Podela PVC kanti za reciklabilni otpad u opštini Zemun

Foto: JKP "Gradska čistoća"
Foto: JKP “Gradska čistoća”

JKP „Gradska čistoća“ i Opština Zemun su juče, 29. februara, otpočeli akciju podele plavih PVC kanti za reciklabilni otpad porodičnim domaćinstvima sa individualnom izgradnjom na teritoriji opštine. Početku akcije prisustvovali su direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić, predsednik Opštine Zemun Dejan Matić i zamenik predsednika Gradske opštine Zemun Damir Kovačević.

Tokom vikenda biće podeljeno oko 500 kanti, a u planu je da se u narednih nekoliko meseci podeli 26 hiljada kanti u GO Zemun.

Prilikom posete jednom od porodičnih domaćinstava, koje je dobilo kantu za odlaganje reciklabilnog otpada, direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić je rekao da je ova tehnologija prikupljanja i selektovanja otpada do sada pokazala odlične rezultate, jer znatno smanjuje opterećenje deponije u Vinči.

“JKP ‘Gradska čistoća’ želi da uključi sva individualna domaćinstva u ovaj sistem prikupljanja, selektovanja i odnošenja otpada na teritoriji grada Beograda, kojih ima 146 hiljada. Prva opština koju smo u prošloj godini završili je Čukarica, sada počinjemo podelu kanti na opštini Zemun”, izjavio je Marko Popadić.

Akcija besplatne podele kanti sugrađanima koji žive u naseljima sa individualnom izgradnjom pokrenuta je sa ciljem da se poboljša organizacija odnošenja smeća, a i da se reši problem u uskim ulicama gde nije moguće postaviti kontejner.

Izvor: JKP “Gradska čistoća”

Zbog čega vožnja zakazana preko aplikacije više šteti životnoj sredini?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)
Foto-ilustracija: Unsplash (Humphrey Muleba)

Kako piše Nova ekonomija, neprofitna organizacija “Unija zabrinutih naučnika” (Union of Concerned Scientists – UCS) objavila je studiju u kojoj ukazuje da putovanja koja se zakazuju putem aplikacija “Uber” ili “Lyft” proizvode skoro 70 odsto više gasova staklene bašte nego obične vožnje automobilom.

U izveštaju koji prenosi portal “Electrek” se dodaje da su gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama postepeno, decenijama, regulacijom običnih taksi službi uspeli da smanje potrošnju goriva po pojedinačnom vozilu, ali da se pojava servisa za unajmljivanje vozača sve promenilo.

“Uber” je do sada obavio deset milijardi vožnji, a “Lyft”još milijardu, navodi “Electrek”.

Pored toga, korisnici se aplikacijama za zakazivanje vožnji služe sve češće umesto ekološki svesnijih načina putovanja, kao što su šetnja, bicikl ili javni saobraćaj, odnosno povećava se broj vožnji koje prosečni automobil obavi dnevno.

Poređenja radi, najviše emisija nastaje kada vozač ide da pokupi klijenta, odnosno kada se vozi sam do destinacije, a jedino rešenje koje UCS vidi jeste deljenje jedne vožnje između više stranaca.

“Kada dva putnika dele vozilo tokom barem polovine putovanja, u suštini se otklanja klimatska šteta koju proizvode aplikacije za zakazivanje vožnji, ili dva putovanja privatnim automobilom”, navodi se u istraživanju.

Dugoročno rešenje bila bi elektrifikacija svih “Uber” i “Lyft” vozila, navode naučnici, što bi umanjilo 68 odsto emisija gasova staklene bašte.

Izvor: Nova ekonomija

Da li će Kruševac poneti nagradu EU za obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti 2019?

Foto-ilustracija: Pixabay

Finalisti za dodelu nagrada Evropske nedelje mobilnosti, nagrade za Planiranje održivog urbanog razvoja (POUM nagrada) i prve nagrade za bezbednost na putevima Evropske unije objavljeni su juče, izvestio je Grad Kruševac.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sve nagrade prepoznaju izuzetne aktivnosti sprovedene u 2019. godini. Nagrade Evropske nedelje mobilnosti prikazuju značajan trud lokalnih samouprava u promociji održive urbane mobilnosti tokom nedelje mobilnosti; POUM nagrada dodeljuje se za izuzetnost u održivom urbanom planiranju; Nagrada za bezbednost na putevima veliča mere bezbednosti na putevima.

Godišnja tema za sve nagrade bila je bezbedno pešačenje i biciklizam.

Finalisti za dodelu nagrade Evropske nedelje mobilnosti 2019 među većim opštinama su:

Žiri je bio impresioniran:

* Raznovrsnim programom aktivnosti Kruševca, podržanog učešćem  građana koji su videli novouređene javne prostore, uklanjanje parkirališta i stvaranje urbanih parkova;

* Korišćenjem komunikacionih aktivnosti Retimna u cilju angažovanja lokalnog stanovništva  u diskusijama o kvalitetu vazduha, obnovljive energije i bezbednosti na putevima;

* Snažnim fokusiranjem Vroclava na temu nedelje bezbedno pešačenje i biciklizam, koja je promovisana kroz angažovanje i informativne događaje.

Finalisti za dodelu nagrade među manjim opštinama su (sa manje od  50.000 stanovnika):

Finalisti za dodelu nagrada za planiranje održive urbane mobilnosti su:

Pored toga, po prvi put, Nagrada za bezbednost na putevima veliča izuzetna i inovativna dostignuća lokalnih samouprava u oblasti bezbednosti na putevima. Finalisti su:

Svi gradovi koji su ušli u uži izbor birani su od strane nezavisnog žirija sastavljenog od eksperata i u oblasti mobilnosti i transporta, a proglašenje  četiri pobednika održaće se u Briselu 30. marta 2020. godine.

Izvor: Grad Kruševac

Plutajući parkovi – uskoro u Beču!

Foto: MA 42
Foto: PID/Christian Fürthner

U austrijsku prestonicu već ove godine stiže dodatno pojačanje za borbu protiv visokih letnjih temperatura.

Po uzoru na Pariz, na brodskoj prevodnici nekadašnje brane „Kaiserbad“ u bečkom Dunavskom kanalu će nići nova gradska zelena površina – plutajući vrtovi za opuštanje u središtu grada koji će biti otvoreni za sve Bečlijke i Bečlije. Zahvaljujući toj hvale vrednoj inicijativi, Dunavski kanal bi trebalo da postane još važniji koridor svežeg vazduha koji u vrućim letnim mesecima stvara prijatniju klimu u gradu.

U sklopu radova biće postavljene velike ploče koje će promenadu uz Dunavski kanal povezati s dosad neiskorištenom prevodnicom „Kaiserbad“. S obzirom na to da u ovom predelu kanala postoji mnoštvo betonskih površina, predviđeno je da se one u određenoj meri uklone te da se posebna pažnja posveti ozelenjavanju. Stoga je u plutajućim vrtovima planirano postavljanje velikih posuda u kojima će biti posađene različite biljke, veliki grmovi i stabla. Uz to će među ovim zelenilom biti raznolikih mogućnosti za sedenje i ležanje i to ponešto za svaku starosnu grupu.

Foto: Carola lo landschaftsarchitektur

Inicijatorka ovog projekta, članica bečkog odeljenja za životnu sredinu Uli Sima je izrazila zadovoljstvo time što će se on konačno realizovati. „Otvaramo prostore uz reku za sve, stvaramo atraktivne površine za besplatno korištenje i time doprinosimo visokom kvalitetu života u našem gradu“, rekla je ona.

Poznato je da se Grad Beč raznim korisnim merama poput ozelenjavanja fasada i parkova za rashlađivanje bori protiv posledica klimatskih promena. Uz to su proteklih godina u toj austrijskoj metropoli zaživeli i brojni prostori za opuštanje direktno uz Dunav od kojih je najpoznatija peščana plaža „CopaBeach“.

S obzirom na to da bi projekt bečkih plutajućih vrtova trebalo da bude dovršen do kraja leta, ovaj će grad uskoro postati bogatiji za još jednu osvežavajuću zelenu oazu.

Izvor: Eurocomm-PR

U Rijeci se danas otvara soliter za ptice visok 11 metara

Foto: MMSU Rijeka
Foto: MMSU Rijeka

“Novogradnja u prijatnoj rezidencijalnoj četvrti. Vrhunski dizajn, elegantni i funkcionalni stanovi. Blizina mora. Dobrodošle sve ptice, nezavisno od vrste i bračnog statusa” – ovako bi mogao izgledati oglas za kupovinu stana u “Neboderu za ptice” u Rijeci, skulpturi od drveta i metala sa 160 ptičjih “stanova”, sve do 11 metara uvis, koja upravo niče unutar kompleksa Dvorane kulture “Joga u svakodnevnom životu” i hostela Dharma na riječkom Plumbumu.

Iako će soliter zaista poslužiti pticama, on nastaje kao umetnička intervencija beogradskog umetnika Vladimira Perića Talenta, i to u sklopu ciklusa umetničkih intervencija u javnom prostoru Izvrnuti džep Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, kao deo programa Evropske prestonice kulture. Otvaranje i javno predstavljanje “Nebodera za ptice” održava se danas u 12 časova.

Povratak ptica i pčela u područje nekadašnje fabrike

Reč je o umetničkoj intervenciji sastavni deo programskog pravca Doba moći koji se, osim riječkom i evropskom istorijom, bavi različitim oblicima i odnosima moći – od destruktivne do kreativne moći, te različitim područjima umetnosti – od pozorišta i filma, preko likovne umetnosti i umetničkih intervencija, sve do arhitekture.

Soliter za ptice reflektuje tip gradnje u kom stanuju mnogi Riječani. No njegova je pozicija suprotna u odnosu na obližnji Vulkanov neboder, praznu staklenu ljušturu Tower centra, te dimnjak u Vulkanovu naselju. Pri gradnji su korišteni materijali lokalnih preduzeća koja su nakon propadanja fabrike “Vulkan” naselili područje tzv. Vulkanovog naselja. Održivost i stopljenost s okruženjem ogleda se i u odabranoj mikrolokaciji – ptice i pčele koje su za vreme aktivnog rada fabrike u velikom broju napustile područje, sada se vraćaju zbog ustrajnog rada na održavanju zelenih površina oko hostela Dharma.

Foto: MMSU Rijeka

Vladimir Perić Talent ideju o nastanku rada pojašnjava u svom duhovitom stilu: “Izgradnja solitera za ptice ideja je mladog arhitekta koji na tavanu porodične kuće pronalazi staru, neiskorišćenu kućicu za ptice. Ne videvši svrhu ovakve neobičnosti, on zastareli koncept prilagođava savremenom kontekstu, u kom humanizam, empatija ili uvažavanje individualnosti nisu preterano značajni pojmovi. Narativi koji oblikuju sisteme stanovanja ljudi, upravljeni profitom ili činjenicom da je važno smestiti što više ljudi u što manji prostor, bez obzira na adekvatnost takvog stanovanja i kvalitetu života, mladom arhitekti nisu strani. Tako on dolazi na genijalnu ideju izgradnje nebodera za ptice, nadajući se da će ovo postati globalna situacija i za stanovanje ptica, a da će sve zasluge, kako kroz slavu tako i kroz novac, otići upravo njemu.”

Prvi neboder za ptice umjetnik izradio u Austriji

Inače, prvi “Neboder za ptice” Perić je izradio još 2003. godine, u okviru međunarodnog Simpozijuma umetnika u Austriji (XYZ Kunst aus Holz) održanog u sklopu fabrike za proizvodnju luksuznih kuća od drveta. Umetnici su tokom trajanja simpozijuma na raspolaganju imali sve fabričke kapacitete, od materijala preko opreme do prostora za rad.

Perić je najpre, prema ornitološkim pravilima, projektovao jedan element – kućicu za ptice – a potom i čitav soliter. Sačinjavalo ga je 160 kućica, a bio je visok sedam metara. Prvi ptičji parovi, i to senice, doselili su već iduće godine, a po umetnikovim saznanjima, soliter je i dalje nastanjen.

Vladimir Perić (1962) studirao je grafiku i fotografiju na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu. Njegov rad pluralističkog izraza pripada konceptualnoj umetnosti i prepoznatljiv je na raznim umetničkim poljima: u muzivi, u vizualnoj umetnosti – grafici i grafičkom dizajnu, fotografiji, te u likovnoj umetnosti u kojoj se izražava u formi instalacija, objekata i ready-made objekata. Do sada je izlagao na šezdesetak samostalnih, te više od 200 grupnih izložbi. Godine 2013. bio je predstavnik Srbije na 55. Venecijanskom bijenalu.

Okrugli stol – Održivost u svakodnevnom životu

U sklopu otvaranja, kom će prisustvovati i umetnik, održaće se prigodni program u organizaciji hostela Dharma i Dvorane kulture “Joga u svakodnevnom životu” s početkom u 11 sati. Dan ranije, 28. februara u 17. 30 u hostelu Dharma održao se događaj pod nazivom “Prezentacije i okrugli stol: Održivost u svakodnevnom životu” s brojnim učesnicima.

Hostel Dharma i Dvorana kulture „Joga u svakodnevnom životu“ partner su na izgradnji skulpture dok kustoski tim Muzeja moderne i suvremene umjetnosti zaslužan za njeno postavljanje u Rijeci čine Kora Girin, Nataša Šuković i Slaven Tolj.

Izvor: MMSU Rijeka

Saradnja EU i Ministarstva omladine i sporta za zdravije i aktivnije buduće naraštaje

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Sem Fabrici i ministar sporta i omladine Vanja Udovičić obišli radove na izgradnji sportsko-terapeutske sale u Osnovnoj školi “Anton Skala” u Beogradu.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Obilaskom radova u školi je simbolično obeležen početak projekta Izgrаdnje, obnove i sаnаcije sportskih objekаtа (bazena, školskih sportskih i ostalih objekata), koji finansira Evropska unija, a sprovodi se u koordinаciji sа Ministаrstvom omlаdine i sportа. Ove investicije obezbediće bolje uslove zа sportske i ujedno obrаzovne аktivnosti.

Prilikom posete školi, ambasador Fabrici i ministar Vanja Udovičić su sa rukovodstvom škole i učenicima pogledali izložbu likovnih radova mališana na temu „Igralište iz mojih snova“, a nakon toga su te radove, simbolično, u vremenskoj kapsuli pohranili u temelj sale u izgradnji. Nova sportsko-terapeutske sala će već od jeseni unaprediti program razvoja motorike koji je preduslov za razvoj govora kod učenika ove škole.

Delegacija Evropske unije u Srbiji kontinuirano ulaže u obrazovanje, mlade i sport.

„Fizička aktivnost je veoma važna za sve starosne generacije i pozitivno utiče kako na zdravlje organizma, tako i na mentalno zdravlje. Upravo zbog toga mi je drago što je ova sala samo jedan od 24 objekta koja su obuhvaćena projektom koji finansira EU u vrednosti od 4,23 miliona evra. Pored sportskih sala, projekat je obuhvatio i otvorene i zatvorene bazene, terene za košarku i fudbal, kao i višenamenske prostorije koje će biti dostupne svim građanima.  Radovi su u toku, odlično napreduju i verujemo da će već od septembra meseca novoizgrađeni i renovirani objekti u 22 opštine u Srbiji biti dostupni građanima“, izjavio je ambasador Fabrici.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

„Sala za fizičko vaspitanje sa terapeutskim blokom je projekat od izuzetnog značaja, ne samo za sadašnje već i za bivše učenike. Oni su učesnici i osvajači nagrada na Specijalnoj olimpijadi i srećni smo što mogu ponovo da treniraju u mnogo kvalitetnijim uslovima u svojoj školi. Bavljenje sportom pored mnogobrojnih benefita, afirmiše ih kao ravnopravne učesnike u svim sferama života. Naše profesionalno opredeljenje podrazumeva strpljenje, bili smo strpljivi gotovo 60 godina i dočekali smo realizaciju projekta Sala iz naših snova“, izjavlila je direktorka škole Nataša Selić Stanković.

Sport je deo nacionalnog identiteta građana Republike Srbije, a sa realizacijom ove investicije, bavljenje sportom biće dostupnije za mnoge od njih. Projekat će doprineti postizanju ciljeva obuhvaćenih Strategijom razvoja sporta u Republici Srbiji koje realizuje Ministarstvo omladine i sporta.

„Naša deca, učenici ove škole, dobiće savremeno opremljenu fiskulturnu salu sa svim pratećim sadržajima i salama za psihomotorne aktivnosti i fizioterapiju. Ceo objekat je projektovan u skladu sa funkcionalnim potrebama učenika ove škole. Cilj svih nas je da našu decu usmerimo na pravi put, motivišemo pravim vrednostima i okrenemo sportskom načinu života“, istakao je ministar Udovičić.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Kako je Indija okrenula leđa uglju i prigrlila obnovljive izvore energije?

Foto-ilustracija: Pixabay

U poslednjih pet godina, Indija beleži zavidan skok upotrebe obnovljivih izvora energije. Zemlja je u prošlosti viziju svog privrednog rasta zasnivala na sagorevanju uglja, a od 2014. do 2019. godine udeo čiste energije u indijskom energetskom miksu se povećava za 17,5 odsto svake godine. Na taj način, on je u konačnom bilansu porastao sa 6 na 10 odsto, a Indija je postala jedan od pet predvodnika energetske tranzicije na globalnom nivou.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prelomni trenutak za zaokret od fosilnih goriva u proizvodnji električne energije predstavljala je odluka indijske vlade iz 2015. godine da do 2022. godine čak 175 GW struje u zemlji bude nisko-ugljeničnog porekla. Indijci se u tom poduhvatu u najvećoj meri oslanjaju na sunce.

Uz instalisane kapacitete od 83 GW, postrojenja od 31 GW u razvoju i 35 GW na konkursima, ona će verovatno i premašiti ambiciozne početne ciljeve i težiti dostizanju ukupno 225 “obnovljivih” GW. S tim u vezi, ova azijska zemlja planira do do 2030. godine troši 40 odsto zelene energije.

Posledično, od 2014. godine domaći i strani investitori su u sektor energetike uložili više od 42 milijarde dolara. Ugljenični otisak je u odnosu na 2005. godinu značajno opao, i to za 35 odsto.

Troškovi proizvodnje struje iz fotonaponskih sistema pali su na 38 dolara po megavat-satu (MWh) u 2019. godini, što je za 14 odsto jeftinije u poređenju sa proizvodnjom energije u elektranama na ugalj, koji važi za tradicionalno najjeftiniji energetski resurs. Indija se pozicionirala tržišni lider sa najnižim troškovima proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora među azijsko-pacifičkim zemljama.

Jelena Kozbašić

NIS ulaže 114,5 miliona dinara u bezbednost i digitalizaciju u školama

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U želji da doprinese bezbednosti dece u školama i unapređenju kvaliteta obrazovanja u Srbiji, kompanija NIS potpisala je nedavno Memorandum o saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

Takođe, razmenjeni su i sporazumi o saradnji između kompanije NIS i lokalnih samouprava, partnera programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“. Kroz ovaj program NIS će uložiti 114,5 miliona dinara u osnovne i srednje škole u 12 gradova i opština u Srbiji – Beogradu, Novom Sadu, Požarevcu, Nišu, Čačku, Zrenjaninu, Pančevu, Kikindi, Kanjiži, Novom Bečeju, Srbobranu i Žitištu. Sredstva su namenjena za opremanje obrazovnih ustanova u navedenim gradovima savremenim bezbednosno-informacionim sistemima i digitalizaciju nastavnog programa. Na ovaj način NIS želi da doprinese bezbednosti dece u školama, kao i da učenicima obezbedi bolje uslove za sticanje novih znanja i veština.

Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, naveo je da je NIS „gigant, lider u svojoj oblasti i to ne u samo u Srbiji, već u ovom delu Evrope“.

Ova kompanija je u proteklih desetak godina uložila mnogo, i to ne samo u finansijskom smislu, već i sa stanovišta efikasnosti, novih tehnologija i potpuno novog pogleda na biznis i društvenu odgovornost, koju su u svakom segmentu svog poslovanja u prethodnom periodu stavili u prvi plan. Već godinama intenzivno sarađujemo sa NIS-om, prolazimo kroz različite epizode njihovog razvoja i novih projekata, te stoga želim da istaknem da sam pre svega ponosan na odnos koji NIS ima prema ljudima, prema svojim zaposlenima, prema građanima Srbije i prema našoj zemlji“, izjavio je Antić.

Na svečanosti koja je ovim povodom organizovana u Palati „Srbija“ u Beogradu, Memorandum su potpisali Kiril Tjurdenjev, generalni direktor kompanije NIS, Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova i Mladen Šarčević, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Prisutnima su se na svečanosti obratili i Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike Srbije, kao i Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS, rekao je da je od 2009. godine kroz program „Zajednici zajedno“ realizovano gotovo hiljadu projekata i uloženo više od milijarde dinara. „Potrebe zajednice sagledavamo u realnosti današnjice, ali uvek sa pogledom u budućnost. U partnerstvu sa Vladom Srbije i lokalnim samoupravama određujemo i prioritete. Prošle godine je to bilo zdravlje dece o kojem ćemo, naravno, i dalje brinuti. U ovoj godini, naš fokus ostaje na mladima. U saradnji sa ministarstvima prosvete i unutrašnjih poslova, podržavamo digitalizaciju u obrazovanju i unapređenje bezbednosnih sistema u školama“, rekao je Tjurdenjev.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Koje zemlje Evropske unije najviše novca ulažu u zaštitu životne sredine?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako piše Nova ekonomija, članice Evropske unije su tokom 2018. godine utrošile 106 milijardi evra na očuvanje životne sredine, što čini 0,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 1,7 odsto svih budžetskih troškova.

Eurostat prenosi da su rashodi opšte države na zaštitu životne sredine u procentu BDP-a stabilni od početka 2001. godini.

Pretprošle godine, odnos budžetskih rashoda za zaštitu životne sredine i BDP-a je varirao među zemljama Evropske unije, od 0,2 odsto u Finskoj, preko 0,3 odsto na Kipru i Litvaniji, 0,4 odsto u Danskoj, Irskoj, Mađarskoj i Austriji do 1,2 odsto na Malti.

Države koje su najveći udeo svog budžeta trošile na ekologiju su Holandija (1,4 odsto), Belgija i Grčka (obe po 1,3 odsto).

Izvor: Nova ekonomija