Home Blog Page 757

Psi na Kalemegdanu ipak nisu otrovani?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ayla Verschueren)
Foto: Wikipedia/ Mihajlo Anđelković

Ekipe „Veterine Beograd” od juče su prekontrolisale čitav potez oko i na Kalemegdanu, uzimajući uzorke zemlje, biljaka i ostataka. Kako analize pokazuju, nema indicija da su bilo kakve toksikološke materije ili prisustvo hemijskih agensa nađeni na tim uzorcima, rekao je direktor ovog preduzeća Budimir Grubić.

“Javni tužilac je reagovao i naložio da se ispita čitav slučaj o kojem su juče pisali pojedini mediji i društvene mreže. Važno je držati se činjenica, a one su takve da je u ‘Veterinu’ dovežen jedan preminuli pas, da smo uz pomoć MUP-a locirali i drugog i njega takođe dovezli u naše prostorije, dok je situacija sa trećim preminulim psom takva da trenutno ne znamo da li je uopšte boravio na pomenutoj lokaciji. Reč je o vlasničkim psima. Procedura je takva da će stručnjaci sa Katedre za sudsku medicinu Veterinarskog fakulteta uraditi obdukciju i utvrditi ima li indicija da su psi otrovani. Ako ima, uzorci se šalju na VMA, čiji će stručnjaci uraditi toksikološku analizu”, precizirao je Grubić.

On je apelovao na javnost da se u ovom slučaju drži činjenica i najavio da će se svi rezultati znati za nekoliko dana. Grubić je dodao i da vlasnici u dva slučaja preminulih pasa tvrde da su životinje bile na povocima i da nisu konzumirale ništa sa šetališta, ali da ukoliko se pokaže da psi jesu otrovani, sa vlasnicima će morati tačno da se utvrdi maršruta kretanja pasa, odnosno „mogući scenario” ovog nemilog događaja.

Direktor „Veterine Beograd” naveo je i da će javnost uskoro biti upoznata sa svim detaljima ovog događaja, te da sada stručnjaci treba da utvrde uzroke uginuća pasa. On je na kraju demantovao da je reč o osam uginulih pasa, kako su pojedini mediji juče objavili.

Izvor: Grad Beograd

Aktivisti od britanske vlade zahtevaju budžet za postizanje ugljenične neutralnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Heidi Fin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Piotr Gaertig)

Od Vlade Velike Britanije kampanje za borbu protiv klimatskih promena zahtevaju da se utvrdi jasan budžetski plan za nultu emisiju ugljen-dioksida. Time bi odluka o budžetu odredila aktivnosti vlade kad je reč o klimatskoj politici, što bi dalo jasan pozitivan signal o ispunjenju cilja nulte emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2050. i obezbedio dalje pregovore na Samitu Ujedinjenih nacija o klimi koji će se održati krajem ove godine.

Zapravo, u petak je u poslednjem trenutku najavljena politika za smanjenje emisije štetnih gasova u kompletnoj britanskoj infrastrukturi odložena. Članovi Grinpisa se nadaju da ovo odlaganje zapravo podrazumeva dopunu plana i njegovu nadogradnju. Ipak, ne kriju razočaranje ukoliko to nije slučaj.

Očekuju, svakako, da vlada u svoj budžet uračuna i klimatske obaveze i da makar 5 odsto troškova uloži upravo u ovaj sektor. Vlada je dala obećanje o formiranju “zelenog” budžeta i vrlo je bitno da on bude osiguran pre Samita o klimi  u Glazgovu.

Britanski premijer Boris Džonson najavio je zabranu prodaje dizelaša i benzinaca od 2035. godine, a potvrđena je i podrška države za izgradnju kopnenih vetrolektrana, kao i povećanja sadržaja biogoriva u benzinu.

Dodatnu brigu stvaraju hitne mere koje se preuzimaju zbog širenja koronavirusa, te se nadaju da ovo neće odvratiti pažnju od formiranja zelene agende i da to neće usporiti dekarbonizaciju britanske, kao ni svetske ekonomije.

Zelene organizacije očekuju od Britanije da bude svetski lider i da svojim inicijativama podstakne druge zemlje da se posvete ostvarivanju energetske efikasnosti i okrenu obnovljivim izvorima energije.

Jelena Cvetić

 

Doniranje hrane u Hrvatskoj tokom 2019. godine nadmašilo očekivanja i oborilo rekorde!

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

U sklopu priprema za dodelu priznanja “Najdonator” hrvatskim kompanijama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, objavljeni su podaci o ukupnim prijavljenim donacijama, saopštio je Ekovjesnik.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Kako je prema podacima državnih tela ukupna nabavna vrednost donirane hrane bez PDV-a u 2019. godini iznosila 12.991.467 kuna (oko 1,75 miliona evra), ostvareno je značajno povećanje u odnosu na 2018. kada je prijavljeno 9.936.882 kuna (1,33 miliona evra). Poreskoj upravi je, prema pisanju hrvatskog portala, donacije prijavilo ukupno 67 preduzeća.

“Izvrsne vesti, hvala svima koji su dali doprinos! Porast doniranja hrane za gotovo trećinu u odnosu na prethodnu godinu je velika stvar. To znači da su socijalne prodavnice i narodne kuhinje mogle bolje napuniti police i nahraniti više naših sugrađana u potrebi. Od kad se bavim problemom doniranja i bacanja hrane, Hrvatska je napravila vidljiv pomak i nadam se da je ovo početak pozitivnog trenda”, izjavila je potpredsednica evropskih socijalista i organizatorka priznanja “Najdonator” Biljana Borzan.

Borzan i Mreža hrane Hrvatske su pre nekoliko godina pokrenuli inicijativu “Najdonator” kako bi odali priznanje najvećim donatorima hrane iz kategorija velikih trgovaca i proizvođača. Dobitnici priznanja u 2018. i 2019. godine su bili Konzum i Dukat.

Treća dodela “Najdonatora” održaće se na jesen 2020. godine u Evropskom parlamentu, a novost je uvođenje nove kategorije u kojoj će se dodeliti priznanje donatorima iz manjih preduzeća.

“Veseli nas što ćemo ponovo dodeliti nagradu ‘Najdonator’, zajedno s evropskom zastupnicom Biljanom Borzan. Naime, iz godine u godinu sve je više vidljiva i svest donatora da poklanjaju hranu socijalno ugroženima, ali i rad Ministarstva poljoprivrede na sistemskom rešavanju ovoga problema. Posebno bismo naglasili da povećana svest, kao i organizacija donatora, može doprineti smanjenju bacanja hrane i doniranja onima koji je potrebno, te se radujemo da ova nagrada predstavlja veliku čast, ali i obavezu donatorima”, rekao je Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane.

Izvor: Ekovjesnik

U Srbiji se ove godine sadi milion stabala

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Otis)

„Ove godine u Srbiji u saradnji sa ‘Egzitom’ pokrećemo veliki dugogodišnji projekat sadnje miliona stabala u koji ćemo pozvati i zemlje regiona da se uključe, a kojim ćemo pokazati da je pošumljavanje najbolji način da i Srbija, kao i Evropska unija, dostigne tako važan cilj bez emisije ugljen-dioksida i efekata staklene bašte do 2050. godine“, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. Ministar je pozvao sve institucije, fakultete, škole, civilni sektor i medije da se pridruže u uključe u ovaj veliki projekat koji pokreće Srbija.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Ministar Trivan je to rekao u Botaničkoj bašti „Jevremovac“, gde je simboličnom sadnjom stabla kedra u četvrtak, 5. marta, učestvovao u akciji sadnje 12 stabala, kojom se, uz finansijsku podršku Ministarstva zaštite životne sredine, obnavlja i unapređuje biodiverzitet tog jedinstvenog zaštićenog područja od izuzetnog naučnog i obrazovnog značaja. Trivan je kazao da je Botanička bašta „Jevremovac“ jedan od najvrednijih objekata ove vrste ne samo kod nas nego i u regionu kojoj će MZŽS kao i do sada nastaviti da daje podršku.

„U kontekstu klimatskih promena pitanje biodiverziteta postaje najvažnije planetarno pitanje i sadnja drveća i pošumljavanje je jedan od najboljih, najvažnijih i najubedljivijih načina da pokažemo da, čuvajući i unapređujući biodiverzitet sprečavamo posledice klimatskih promena i brinemo za budućnost i prirode i budućih generacija. Sadnja drveća je način da ukažemo javnosti da u tehnokratskom vremenu uništavanja planete, u kome civilizacija učestvuje preko dva veka, možemo da projektujemo bolju i zdraviju budućnost života na Zemlji“, rekao je ministar.

Trivan je takođe ukazao da se biodiverzitet ne čuva samo u botaničkim baštama već i u šumama, parkovima, u čitavoj prirodi i našem okruženju. Podsetio je da je u predhodne dve godine uz podršku MZŽS u lokalnim samoupravama pošumljeno 280 hektara i da je i ove godine raspisan kokurs kojim se finansijski podržava pošumljavanje u opštinama u Srbiji.

Upravnik Botaničke bašte „Jevremovac“ prof. dr Milan Veljić je zahvalio Ministarstvu zaštite životne sredine na podršci u ovoj akciji koja je deo ukupne aktivnosti u revitalizaciji i unapređenju „Jevremovaca“, čiji biljni fond obuhvata 2.000 različitih vrsta.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Kako da zaštitimo kulturnu baštinu od klimatskih promena?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorg Angeli)

Klimatske promene ne dovode u pitanje samo budućnost čovečanstva, već i prošlost.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorg Angeli)

Cilj novog Guglovog projekta Kulturno nasleđe u opasnosti (“Heritage on the Edge”) jeste da pokaže kako su naše civilizacijske tekovine osetljive na uticaj globalnog zagrevanja i pratećih pojava poput porasta nivoa mora, suša, poplava, kišnih padavina, toplotnih udara i drugih pretnji povezanih sa klimom.

Učesnici projekta su izabrali 5 lokaliteta iz 5 različitih krajeva sveta koji na svojoj “koži” osećaju nalete vode ili, usled erozije, gube tlo pod nogama.

Među odabranim predstavnicima svetske baštine su se našle svete skultpture naroda sa Uskršnjeg ostrva – moai (Čile), zamak u Edinburgu (Škotska, Ujedinjeno Kraljevstvo), zatim lučki grad Kilva Kisivani u kom se smestila najstarija džamija na istočno-afričkoj obali (Tanzanija) i antičko trgovinsko mesto Bagerhat u kom se kupole verskih objekata urušavaju pred očima stanovnika i posetilaca (Bangladeš), kao i Čan Čan (Peru).

Na internet stranici možete da saznate više o rizicima za njihov opstanak i aktivnostima pomoću kojih se oni suzbijaju.

Jelena Kozbašić

Ulaganje od 3,6 miliona evra za implementaciju mera energetske efikasnosti u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica obeležilo 5. mart, Svetski dan energetske efikasnosti.

Tom prilikom javnosti su se obratili Marko Radulović, generelni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije i dr Slađana Vujačić, zamenica gradonačenika.

Radulović je izjavio da Ministarstvo ekonomije već 12 godina radi intenzivno na implementaciji energetske efikasnosti i da je do sada odrađen veliki broj projekata. Jedan od projekata je saradnja sa Svetskom bankom o primeni mera energetske efikasnosti na zdravstvenim i obrazovnim objektima, kao i saradnja sa Nemačkom razvojnom bankom (KFW), u okviru čega se od 2012. godine implementiraju mere energetske efikasnosti u obrazovnim ustanovama.

Foto: Glavni grad Podgorica

“U realizaciju ovih projekata uloženo je 3,6 miliona evra i u skoro 1.500 domaćinstava su implementirane mere energetske efikasnosti “, kazao je Radulović.

On je naveo da pored ovih projekata ima i onih koji su direktno usmereni na podršku domaćinstvima, odnosno građanima: “Energy wood I i II”, “Montesol”, “Energetski efikasan dom”.

“Naredna faza projekta ‘Energetski efikasan dom’ će početi u maju i građani će biti u prilici da apliciraju i dobiju beskamatne kredite kako bi svoje domove opremili na energetski efikasan način. Ono što je novina jeste da će građani moći da apliciraju i za isporuku i montažu solarnih panela, kako za grejanje sanitarno tople vode, tako i za proizvodnju električne energije”, zaključio je on.

Zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić, istakla je da Dan energetske efikasnosti nešto što Ministarstvo i Glavni grad sada već tradicionalno organizuju unazad nekoliko godina: “Uprava Glavnog grada preduzela je značajne korake kada je u pitanju oblast energetske efikasnosti. Prvenstveno smo 2018. godine donošenjem Programa energetske efikasnosti stvorili strateški okvir za sve one praktične delatnosti koje smo primenili u nastavku”, istakla je ona.

Ona je govorila o vrednim kapitalnim projektima koje je gradska uprava realizovala u oblasti energetske efikasnosti. “Krajem prošle godine završili smo jedan od kapitalnih projakata u glavnom gradu koji se tiče zamene rasvete novim LED svetiljkama. U prvoj fazi tog projekta smo zamenili preko 11.000 svetiljki najsavremenije tehnologije, čime smo uštedeli preko 80 odsto elektirčne energije i tim uštedama finansiramo realizaciju navedenog projekta vrednosti 4,6 miliona evra”, istakla je Vujačić, dodajući da će Realizacijom II faze tog projekta Podgorica postati jedan od prvih gradova u Evropi koji gotovo stoprocentno koristi LED tehnologiju za javnu rasvetu.

“U narednom periodu ćemo u saradnji sa međunarodnim pratnerima nekoliko objekata u vlasništvu Glavnog grada učiniti energetski efikasnim, a svakako se nećemo zaustaviti na tome, već ćemo obezbediti i neke nove povoljnosti i subvncije za projekte iz oblasti energetske efikasnosti kako bi naš grad učinili energetski efikasnijim, a samim tim zdravijim i kvalitetnijim mestom za život”, zaključila je Vujačić.

Građani su u četvrtak u Delti bili u prilici da se informišu o načinu racionalnog korišćenja električne energije, a i da dobiju štedne LED sijalice.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Evropska komisija predložila da naredna godine bude Evropska godina železnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Michal Parzuchowski)

Evropska komisija smatra da bi železničkom saobraćaju trebalo dati posebnu pažnju u okviru Evropskog zelenog dogovora i da bi 2021. trebalo da bude Evropska godina železnice.

Foto-ilustracija: Unsplash (Michal Parzuchowski)

Oko četvrtine štetnih gasova s efektom staklene bašte dolazi iz saobraćaja i taj udeo raste. Železnica bi trebalo da ima značajno mesto na agendi za 2021. godine da bi se promovisala kao “održiv, inovativan i bezbedan oblik prevoza”, saopštila je EK 4. marta, istog dana kada je predstavljen novi Zakon Evropske unije o klimi koji predviđa nultu emisiju gasova u EU do 2050. godine.

“Nema sumnje da železički saobraćaj ima ogromne prednosti u većini oblasti: održivosti, bezbednosti, čak i brzini”, izjavila je komesarka EU za saobraćaj Adina Valean.

Proglašenje 2021. godinom železnice dolazi u pravo vreme, “kada je EU potreban takav kolektivni poduhvat”, rekla je Valean i dodala da je dobro povezana evropska mreža “vežba političke kohezije”.

Prema podacima EU, železnica je jedini vid prevoza koji je uspeo da smanji emisiju štetnih gasova uz istovremeno očuvanje razvoja. To je rezultat povećane elektrifikacije i čistijih izvora energije.

Evropski zeleni dogovor predviđa da 75 odsto teretnog saobraćaja bude prebačeno sa kamiona i kombija na železnicu i kopnene vode.

EK za 2021. planira niz specijalnih događaja, kampanja i inicijativa kojima će promovisati putovanje vozom.

Sledeće godine obeležava se i više važnih godišnjica povezanih sa železnicom. To će biti prva puna godina primene pravila dogovorenih u okviru četvrtog železničog paketa. Takođe će biti obeležena 40. godišnjica francuske brze železnice TGV i 175 godina  uspostavljanja prve železničke veze između dve evropske prestonice, Pariza i Brisela.

Veliki železnički projekti dobijaju sve veću političku podršku širom Evrope. Među njima je i projekat unapređenja železničke veze između Praga i Drezdena. Time će put od Berlina do Praga biti skraćen sa četiri i po na dva i po sata.

Ekološka grupa T&E nije baš veliki entuzijasta povodom nove ideje, smatrajući da železničke kompanije moraju da imaju mnogo bolju ponudu, kao na primer da olakšaju rezervaciju karata.

“Putovanje vozom je jedan od najčisitijih načina da putujete, ali nama ne treba godina železnice, nama treba godina železničkih putnika”, ocenila je ta grupa.

Izvor: Euractiv.rs

Beograd potpisao Povelju gradova i opština o energetskoj efikasnosti

Foto: Grad Beograd

Na Svetski dan energetske efikasnosti, gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji Fransin Pikap i programski direktor za urbani razvoj, životnu sredinu i komunalne delatnosti SKGO Miodrag Gluščević, potpisali su juče, 5. marta, u Starom dvoru Povelju gradova i opština o energetskoj efikasnosti.

Foto: Grad Beograd

Radojičić je rekao da smo poslednjih godina svi postali svesni problema energetske efikasnosti, trošenja energije, korišćenja neobnovljivih izvora energije, kao i onih koji zagađuju životnu sredinu.

“Zakoni prirode su vrlo jednostavni, jasni, kumulativni, a vrlo često znaju da budu surovi. Sve više smo svesni ovog problema, ali i doprinosa koji svi treba da damo kako bi se on rešio. Na samom početku mog mandata, potpisao sam Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, čime smo se obavezali da ćemo do 2030. godine smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 40 odsto. Današnjim potpisivanjem ove povelje činimo još jedan korak ka cilju da Beograd postane jedna od održivih i zelenih prestonica Evrope“, istakao je gradonačelnik.

Naglasio je, kada je energetska efikasnost u pitanju, da je 2019. bila važna za Beograd i Srbiju, jer su postavljeni temelji u toj oblasti. Podsetio je i na to da je prošle godine urađen veliki broj fasada u Beogradu.

“Svako ko je došao u Beograd ima priliku da se lično uveri u rezultate koje Grad postiže u obnovi fasada, koje su pravi primer odgovornog ponašanja u ovoj oblasti. Grad Beograd je ove godine izdvojio 40 miliona evra za obnovu fasada koje su pod zaštitom. Takođe, prošle godine je usvojena odluka po kojoj gradske opštine mogu da subvencionišu uređenje fasada i investiciono održavanje privatnih zgrada”, dodao je Radojičić.

On je istakao da svi novoizgrađeni i rekonstruisani javni objekti ispunjavaju standarde o povećanju energetske efikasnosti. Jedan od primera dobre prakse, naveo je gradonačelnik, jeste rekonstruisana „zelena garaža” na Obilićevom vencu koja je u toj oblasti dobila priznanje za jedan od najboljih projekata.

“Cilj je da ove, i narednih godina, nastavimo u tom pravcu, a potpisivanje ove povelje je vrlo značajan korak. Obavezujemo se da ćemo i dalje podizati svest građana Beograda o ovom problemu, da ćemo voditi računa o energetskoj efikasnosti, ali i o tome da koristimo obnovljive izvore energije koji će manje zagađivati životnu sredinu”, naglasio je Radojičić.

Prema njegovim rečima, važno je i to što se Beograd danas pridružio grupi od 136 lokalnih samouprava i što će srpska prestonica davati doprinos ovoj oblasti.

“Ovo je tema o kojoj treba da razgovaramo, ali i da doprinos dajemo svi zajedno, privatni i državni sektor, kao i međunarodna zajednica i pojedinci. Važno je da na današnji dan, Dan energetske efikasnosti, razgovaramo o ovome, ali i da svakodnevno mislimo o ovoj temi”, rekao je gradonačelnik.

On je izrazio zadovoljstvo povodom buduće saradnje sa UNDP-om i SKGO, te naveo da će razmenjivati iskustva i približiti se cilju da se ne narušava životna sredina zbog korišćenja energije u različitim oblastima.

Foto: Grad Beograd

Fransin Pikap je rekla da je energetski sektor u Srbiji veoma važan sektor ekonomije, koji doprinosi sa oko 10 odsto u ukupnom bruto domaćem proizvodu.

“Srbija je učinila veliki napredak u usaglašavanju svog zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblasti energetike, međutim, sprovođenje tog zakonodavstva još uvek kasni. Energetskom efikasnošću ostvaruju se brojne koristi, smanjuje se emisija štetnih gasova, povećava se energetska bezbednost i sigurnost, štedi se životna sredina i ostvaruju se finansijske uštede, a domaćinstva uštedom energije dobijaju manje račune za električnu energiju”, navela je ona.

Prema njenim rečima, energetska efikasnost je značajna i za lokalne samouprave i, u skladu sa Zakonom o efikasnom korišćenju električne energije koji je Srbija usvojila, sve lokalne samouprave koje imaju više od 20.000 stanovnika obavezne su da postave svoje energetske menadžere, da usvoje planove i programe za sprovođenje energetske efikasnosti i da ostvare mere. Na taj način lokalne samouprave mogu da uštede do 40 odsto.

Pikap je izrazila zadovoljstvo što je od danas i Grad Beograd, među 136 gradova i opština, potpisnik Povelje o energetskoj efikasnosti, te je izrazila uverenje da će se njenom primenom ostvariti koristi za građane.

Miodrag Gluščević je rekao da je Beograd, kao glavni i najveći grad Srbije, dinamičan energetski sistem, koji ima velike nadležnosti u energetskom sektoru.

“Važno je to što se Beograd danas priključio ovoj inicijativi koju su pokrenuli UNDP i SKGO. Beograd je važan energetski sistem, a 50 odsto kapaciteta za proizvodnju toplotne energije nalazi se u Beogradu. Komunalni sistemi, javno osvetljenje, potrošnja energije u industriji i domaćinstvima – u svim ovim sektorima postoji ogroman potencijal, a bez aktivnog angažovanja lokalne samouprave nećemo videti značajan pomak. Ovim činom, Grad Beograd je pokazao privrženost principima energetske efikasnosti i iskazao želju i potrebu da se još ozbiljnije bavi ovim pitanjima”, zaključio je Gluščević.

Izvor: Grad Beograd

Velika prolećna akcija čišćenja Beča

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Od 20. aprila do 3. maja 2020. godine u Beču će se održati velika prolećna akcija čišćenja. Cilj ove već tradicionalne akcije je podrška uličnim čistačima u Beču i podizanje svesti o prostoru koji pripada svima.

Od 2006. godine, kada je počela ova akcija, oko 200.000 volontera skupilo je 360 tona otpada, zapremine 3.700 kubnih metara. U 2019. godini zabeleženo je 23.000 učesnika i 44 tone otpada.

Čišćenje se sprovodi sa volonterima i bečkim odeljenjem za upravljanjem otpadom, čišćenjem ulica i voznim parkom “MA 48”. Ovo odeljenje volontere oprema sigurnosnim prslucima, radnim rukavicama i posebno označenim kesama za smeće.

Ova kampanja sprovodi se već 15 godina u saradnji sa mnogim partnerskim institucijama, školama i vrtićima.

Akcija treba da bude zabavna, ali i da pokaže šta znači uklanjanje smeća, poput cigareta i drugih sitnica sa zelenih površina i iz grmlja.

Čišćenje će podići svest građana o svakodnevnom radu čistača i o tome koliko je potrebno koristiti 29.000 javnih kanti za smeće, 450.000 kontejnera i 16 deponija u Beču, a za akciju je moguće prijaviti  se putem telefona ili preko interneta.

Beč je jedan od najčistijih gradova u Evropi, a za to nisu zaslužne samo vlasti, nego i građani.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo 

Sveta statua sa Uskršnjeg ostrva uništena usled udara kamiona

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Griggs)

Policija je 1. marta uhapsila Čileanca nakon što je svojim kamionom naleteo na jednu od čuvenih statua sa Uskršnjeg ostrvamoai. Optužen je za nanošenje štete nacionalnom obeležju.

Lokalne vlasti veruju da je nesreća izazvana kvarom na kočnicama, zbog čega se vozilo u privatnom vlasništvu nekontrolisano sklizalo nizbrdo. Udarac je rezultovao značajnim oštećenjem skulpture i platforme ahu za koju je bila pričvršćena.

Gradonačelnik ostrva Pedro Pablo Petero Edmunds Paoa zahteva pooštravanje postojećih propisa i zabranu vožnje u blizini moai figura starih nekoliko stotina godina. Tu meru je neuspešno pokušao da uvede pre 8 godina, ali veruje da bi prošlonedeljna nezgoda mogla da bude podsticajni faktor za ponovno razmatranje predloga.

Nastanak oko 1.000 ogromnih skulptura, raspoređenih po Uskršnjem ostrvu, i dalje predstavlja misteriju. Pretpostavlja se da su ih pre otprilike 500 godina od crvenog kamena vulkanskog porekla isklesali stanovnici polinežanskih ostrva, narod Rapa Nui, i da su bili napravljeni kao simboli koji predstavljaju pretke ili znamenite žive ličnosti.

Imajući u vidu dimenzije i masu kipova, nezamislivo je da je za njihovu izradu, transport i postavljanje bila dovoljna ljudska snaga, pa su pojedini arheolozi tvrdili da su u pobrojane poslove prste umešali vanzemaljci. Najviši moai, nazvan Paro, bio je visok gotovo 10 metara i težak 82 tone. Stručnjaci su oborili tu teoriju, dokazavši da su Polinežani mogli da prenose teret uz pomoć razrađenog sistema klade i konopca. Uprkos mnogobrojnim istraživanjima, kameni džinovi još su obavijeni velom tajne.

Nacionalni park naroda Rapa Nui se nalazi na UNESKO-voj listi svetske kulturne baštine.

Svako narušavanje izgleda statua probudi gnev zajednice. Finskom turisti koji je otkinuo deo uveta s jedne od njih 2008. godine je izrečena kazna od 17.000 dolara i određena trogodišnja zabrana prilaska ostrvu.

 Jelena Kozbašić

Njujork zabranjuje plastične kese u prodavnicama

Foto-ilustracija: Unsplash (who?du!nelson)

Njujork je u svom ambicioznom planu da smanji količinu otpada uveo zabranu proizvodnje i prodaje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu u prodavnicama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Langwallner)

Zvaničnici kažu da Njujorčani svake godine koriste 23 milijarde plastičnih kesa, što doprinosi zagađenju na globalnom planu.

Njujorško Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je kampanju – #BIOBagNI.

Cilj im je da podstaknu kupce da nose svoje torbe u kupovinu, i to one za višekratnu upotrebu, čine će se umnogome uštedeti na količini otpada od plastike.

Zakon je stupio na snagu prošlog vikenda, a pre 1. aprila neće kažnjavati prodavnice za isporučivanje kesa kupcima, dok će kasnije biti vršene kontrole. Preduzeća koja se ne budu pridržavala ovog zakona prvo će dobiti opomenu, ali bi zatim mogla platiti kaznu od 250 dolara za naknadno kršenje i 500 dolara za drugo kršenje u toku iste godine.

Izuzeci za upotrebu plastičnih kesa podrazumevaju one koje se koriste za uzimanje hrane, mesa, ribe, kao i lekova. Takođe, pod zabranu ne spadaju kese za smeće i reciklažu, niti kese za hemijsko čišćenje odeće.

Prodavači će u ponudi imati papirne kese za jednokratnu upotrebu, a naknada od 5 centi za njih ići će delom u programe za proizvodnju kesa za višekratnu upotrebu, kao i Njujorškom fondu za zaštitu životne sredine.

Nakon Kalifornije i Oregona, Njujork je treća američka država koja zabranjuje plastične kese za jednokratnu upotrebu, pored Havaja koji već imaju potpunu zabranu.

Poteškoće koje prate ovu odluku su u tome što se večina plastičnih kesa, čak ni sve one koje su označene kao biorazgradive, ne razgrađuju. Tokom raspadanja emituju gasove staklene bašte i time doprinose globalnom zagrevanju. Pored toga, prema nedavnim istraživanjima danskih naučnika, zaključeno je da kese i torbe za višekratnu upotrebu treba da se koriste više od 1.000 puta kako ne bi takođe bile štetne za životnu sredinu, uzevši u obzir njihov životni ciklus od fabrike do deponije.

Upotreba papirnih kesa podrazumeva prekomernu seču šuma, te ni to nije idealno rešenje.

Kad se uzme u obzir da je Njujork najgušće naseljen grad u Sjedinjenim Američkim Državama i jedan od najnaseljenijih u svetu, sa više od 8 miliona stanovnika, to može biti veliki problem.

Jelena Cvetić

 

U Srbiji potvrđen prvi slučaj koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

U Srbiji je registrovan prvi slučaj koronavirusa, objavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Reč je o 43-trogodišnjem muškarcu iz Subotice koji je u više navrata boravio u Budimpešti gde je njegova sestra imala respiratone tegobe, temperaturu i virusnu upalu pluća. Pacijent se trenutno nalazi u izolaciji u bolnici u Subotici.

„On se vratio iz Budimpešte i osetio tegobe, bio je odgovoran i odmah se izlolovao. Noćas mu je odmah urađen test, a jutros su stigli rezultati da je pozitivan”, rekao je Lončar.

On je naveo da se pacijent oseća dobro i da jutros nema temperaturu, kao i da se članovi njegove porodice osećaju dobro. Analize su uzete od svih koji su sa pacijentom bili u kontaktu i njihovi rezultati se očekuju u toku dana. Kako je objašnjeno pacijent se pre smeštanja u bolnicu samoizolovao.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zdravlja je dodao da nema mesta panici i strahu.

“Srbija je spremna, sve što struka nalaže mi ćemo uraditi”, rekao je Lončar.

Epidemilog Predrag Kon ocenio je da situacija nije ozbiljno promenjena i da je za sada u okviru kontrole.

Nadležni obećavaju da će javnost blagovremeno obaveštavati o razvoju situacije, te da je zdravstveni sistem spreman za svaki scenario.

Upitan da li će Ministarstvo zdravlja preporučiti zabranu okupljanja u slučaju da se poveća broj zaraženih koronavirusom i s obzirom na to da su u Srbiji za 26. april raspisani izbori, Lončar je odgovorio da nijedna odluka neće biti doneta iz političkih razloga.

“Ova stvar ne može da se pretvori u političko pitanje, struka ne može da ulazi u to da li je nešto raspisano ili ne. Ovo će ići onako kako struka nalaže. Nama je na prvom mestu zdravlje naših građana i imamo u tome apsolutnu podršku i predsednika države i cele Vlade”, poručio je Lončar.

Ministarstvu zdravlja je naloženo da uspostavi karantin za migrante, kao vid dodatne zaštite od koronavirusa, saopšteno je nakon sastanka u Vladi Srbije. Na sastanku se razgovaralo o migrantskim kretanjima i koordinaciji rada državnih organa Srbije zbog krize na grčko-turskoj granici, posle objave Turske da migrantima otvara granice ka Evropi.

Prema podacima sa sajta worldmeter, u trenutku pisanja vesti, od virusa korona u svetu je do sada obolelo 98.876 osoba, a zabeleženo je 3.390 smrtnih slučajeva. Oporavljenih je 55.809. U Hrvatskoj je do sada registrovano 10 obolelih, u Sloveniji 6, Bosni i Hercegovini 2, a u Severnoj Makedoniji 1 slučaj.

Koronavirus pojavio se prvi put krajem 2019. godine u Vuhanu, u Kini. Bolest koja je izazvana koronavirusom zove se COVID-19, dok se sam koronavirus naziva SARS-CoV-2 u međunarodnoj klasifikaciji virusa.

Koronavirus je iz porodice virusa koji su izazvali SARS i MERS u prošlosti.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Vlada Srbije usvojila Strategiju industrijske politike od 2021. do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici Strategiju industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, koja sadrži sveobuhvatne reformske korake u oblasti industrijskog razvoja, a čiji je cilj podizanje konkurentnosti domaće industrije, koja će dati značajan doprinos visokom održivom ekonomskom rastu, merenom stopom rasta BDP-a i boljem kvalitetu života građana.

Primenom Strategije podići će se tehnološki nivo industrije i njena transformacija u pravcu digitalizacije i automatizacije, povećati doprinos naučno-istraživačkih i inovativnih rešenja, kao i ukupni obim investicija u industriju, uz obezbeđenje balansa u strukturi i kvalitetu investicija.

Na sednici je usvojena Strategija unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji za period od 2020. do 2024. godine.

Primenom mera ovog sveobuhvatnog dokumenta biće poboljšan opšti položaj osoba sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće u društvu putem uklanjanja prepreka u oblasti pristupačnosti, participacije, jednakosti, zapošljavanja, obrazovanja i obuke, socijalne zaštite, zdravstva i drugih aspekata koji doprinose ostvarivanju inkluzivne jednakosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tadeusz Lakota)

Vlada je usvojila Uredbu o uslovima i načinu dodele i korišćenja sredstava za podsticanje organizovanog turističkog prometa stranih turista na teritoriji Republike Srbije, kako bi se povećao devizni priliv i naša zemlja pozicionirala kao prepoznatljiva i primamljiva turistička destinacija, a istovremeno domaće agencije dobile status glavnih organizatora putovanja za zemlje regiona.

Primenom ove uredbe, za koju su opredeljena sredstva u iznosu od osam miliona dinara, stimuliše se boravak stranih turista i utiče na produženje njihovog prosečnog broja noćenja.

Na sednici je usvojena i Uredba o utvrđivanju Programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za finansiranje aktivnosti i mera unapređenja i razvoja oblasti elektronskih komunikacija i informacionog društva u 2020. godini.

Predviđena je izgradnja širokopojasne komunikacione infrastrukture u tzv. belim zonama, kako bi se podsticajima države omogućilo povezivanje na internet najmanje 600 škola, odnosno javnih ustanova, mesnih zajednica i drugih objekata republičkih i organa lokalne samouprave i približno 90.000 domaćinstava.

Nadležno ministarstvo raspisaće javne pozive za učešće operatora na zajedničkoj izgradnji širokopojasne komunikacione infrastrukture u ruralnim predelima Srbije.

Podsticajne mere u iznosu od 2.282.628,00 dinara namenjene su izgradnji informacione infrastrukture, koja će omogućiti ravnomeran regionalni razvoj, bolje povezivanje privrednih regiona i obezbediti povećanu upotrebu novih tehnologija i inovacija u poslovanju i obrazovanju.

Na sednici je usvojena Uredba o utvrđivanju Programa za promociju i popularizaciju inovacija i inovacionog preduzetništva za 2020. godinu, kako bi se informisala javnost (univerzitetska, akademska, naučno-istraživačka i poslovna zajednica), a pre svega mladi, o sistemskim merama Vlade Srbije čiji je cilj razvoj tehnoloških i društvenih inovacija, inovacionih ekosistema, preduzetništva i infrastrukture.

Za ove namene izdvojeno je 70 miliona dinara, kako bi se građani podstakli da razmišljaju na preduzetnički način i ohrabrili da u većoj meri osnivaju svoje inovacione i tehnološke startap kompanije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christin Hume)

Za sistemsko unapređenje inovacionog preduzetništva među ženama na nacionalnom i lokalnom nivou, kroz Program podrške razvoju i promociji ženskog inovacionog preduzetništva za 2020. godinu, Vlada Srbije je obezbedila ukupno sto miliona dinara.

Ova sredstva namenjena su stvaranju uslova za promenu poslovnog ambijenta, kako bi se u radu privrednih društava i preduzetnika žene u većoj meri pojavljivale kao osnivači, vlasnici ili deoničari privrednih subjekata.

Krajnji cilj je povećanje svesti o važnosti ženskog inovacionog preduzetništva, bolja informisanost o merama Vlade koje su podrška tom preduzetništvu i ostvarivanje značajnije uloge žena preduzetnica na tržištu rada, kroz razvoj njihovog poslovanja, zapošljavanja većeg broja ljudi i ostvarivanja većih i održivih prihoda.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Bakterije iz hrane postaju sve opasnije – i otpornije na antibiotike

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Bakterije koje se nalaze u hrani, kao što su salmonela ili ešerihija koli, sve je teže lečiti jer postaju otpornije na antibiotike, upozoravaju dve agencije Evropske unije. Antibiotska rezistencija preti da do sredine veka postane veća opasnost od raka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Hays)

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropska uprava za bezbednost hrane (EFSA) sakupljaju i zajedno analiziraju podatke uzete kod ljudi, svinja i teladi u zemljama članicama EU o otpornosti na antibiotike.

U njihovom izveštaju objavljenom 3. marta navodi se da posebno salmonela i kampilobakterija postaju sve otpornije na ciprofloksacin, jedan od antibiotika koji se koristi za lečenje infekcija izazvanih tim bakterijama, a koji je kategorisan kao kritično važan za upotrebu kod ljudi.

Sporadični slučajevi otpornosti salmonele na karbapenem, još jedan veoma važan antibiotik, takođe su istaknuti u izveštaju.

U ranijem izveštaju EFSA iz decembra navodi se da je 2018. gotovo svaka treća epidemija bakterijskih infekcija u EU bila izazvana salmonelom. Salmoneloza je druga najčešća infekcija želudačno-crevnog trakta posle kampilobakterioze.

Agencije su i izveštaju iznele ključne indikatore koji pomažu zemljama članicama EU da procene svoj napredak u smanjenju upotrebe antibiotika i borbe protiv antibiotske rezistencije.

Otpornost na antibiotike je smrtonosna pretnja koja svake godine odnese 33.000 života u EU, a odgovorna je i za ekonomske gubitke koji se procenjuju na oko 1,5 milijardi evra godišnje. Očekuje se da će do 2050. postati veći “ubica” od raka.

Poljoprivrednici koriste antibiotike za lečenje životinja od bolesti koje mogu da se prenesu na čoveka, kao što su salmoneloza ili kampilobakterioza.

Ljudi mogu da se zaraze direktno od životinja, preko spoljašnje sredine ili konzumiranjem zaraženih proizvoda od životinja. Bolest varira od blagih simptoma do stanja opasnih po život.

Ipak, zloupotreba i prekomerno korišćenje antibiotika tokom prethodnih decenija doveli su do toga da neki mikroorganizmi razviju antibiotsku rezistenciju, što znači da su lekovi manje efikasni i da infekcije opstaju u telu, povećavajući opasnost od širenja zaraze.

Foto-ilustracija: Unsplash (Davide Cantelli)

“Broj antibiotika koji se koriste kod životinja i u zdravstvenom sektoru dovelo je do jednog od najvećih problema s kojima se suočavamo danas, a to je antibiotska rezistencija koja utiče na zdravlje ljudi”, rekla je nedavno komesarka EU za zdravlje i hranu Stela Kiriakides.

Nova politika EU o hrani, koja treba da bude predstavljena krajem marta, trebalo bi da se bavi i rastućom pretnjom otpornosti na antibiotike.

Prema nacrtu strategije, među pet glavnih ciljeva te politike jeste smanjenje prodaje antibiotika za životinje na farmama i u akvakulturi do 2030. godine.

Izvor: Euractiv.rs

Slovenija ne uvodi 5G mrežu zbog brige o životnoj sredini i zdravlju ljudi

Foto-ilustracija: Unsplash (Miguel Henriques)
Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Ghisletti)

Vlada Slovenije zaustavila je uvođenje 5G tehnologije, na predlog ministra za upravu Rudija Medveda, dok se ne ispitaju efekti te tehnologije na ljude i okolinu.

Ministar je odluku obrazložio time da su sumnje u štetnost 5G tehnologije – opravdane.

Odlaganje rasprave je novi korak u očuvanju zdravlja i prirode u Sloveniji, koja je i prva zemlja u svetu koja je Ustavom zaštitila vodu, kao ljudsko pravo i javno dobro, i time osigurala da njeni izvori pitke vode, kao budući najvažniji strateški resurs, ostanu nacionalno dobro.

I Švajcarska je, nedavno odložila uvodenje 5G tehnologije, posle brojnih protesta u toku prošle godine.

Izvor: RTS

Finansiranje poljoprivrede u Vojvodini u 2020. godini

Foto: PKV

U Privrednoj komori Vojvodine (PKV) juče je održan tematski skup „Finansiranje poljoprivrede u 2020. godini“, u organizaciji PKV i „Dnevnik-Poljoprivrednika“ AD, a uz podršku Zadružnog saveza Vojvodine i Novosadskog sajma.

Foto: PKV

Obraćajući se prisutnima, predsednik PKV Boško Vučurević rekao je da PKV, kroz rad Udruženja poljoprivrede PKV i Grupacija, i saradnju sa resornim ministarstvima i pokrajinskim institucijama, a kroz organizaciju stručnih skupova, doprinosi unapređenju poslovanja u oblasti poljoprivrede.

„Dovoljno je istaći da je učešće Vojvodine u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni agrara Srbije godinama unazad preko trećine celokupne razmene, a u 2019. godini iznosilo je 40 odsto. Učešće izvoza agrara Vojvodine u ukupnom izvozu agrara Srbije u 2019. godini iznosilo je 45 odsto, to jest preko 1,4 milijarde evra“, rekao je Vučurević i dodao da i republička i pokrajinska vlada čine značajne napore da pomognu poljoprivrednim gazdinstvima i kompanijama da se, kako je rekao, obezbedi bolja konkurentnost naših proizvođača na domaćem, ali i na svetskom tržištu.

„Već je postala praksa da početkom marta okupimo ovde sve aktere u našem agraru, i sa aspekta finansija i sa aspekta primarne prerađivačke industrije, da iznesemo koje su mogućnosti finansiranja“, rekla je dr Gordana Radović, direktor „Dnevnik-Poljoprivrednik“ AD. Novi Sad.

„Verujem da su mere agrarne politike Pokrajinske vlade izuzetno doprinele ovim rezultatima i upravo to i jeste fokus rada Sekretarijata za poljoprivredu“, rekao je Mladen Petković, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Dodao je da je resorni sekretarijat usmeren na mala i srednja poljoprivredna gazdinstva i da sve investicije, kako je rekao, idu u pravcu intenzivne poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije i standardizacije u poljoprivrednoj proizvodnji.

O merama poljoprivredne politike govorio je dr Nenad Katanić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije.

„Mi smo zadržali nivo podsticaja kada je u pitanju biljna proizvodnja, odnosno onih 5.200 dinara po hektaru u delu stočarske proizvodnje. Očekujemo nastavak rasta tražnje za junećim mesom i iz tog razloga zadržali smo, čak u nekim kategorijama povećali nivo podsticaja za tovno govedarstvo. Nastavljamo dalje sa tim istim merama u delu svinjarske proizvodnje od 15.000 dinara za kvalitetne priplodne krmače i nerastove, 7.000 dinara za kvalitetne priplodne ovce i ovnove, u ribarstvu i živinarstvu su ostali isti podsticaji, u pčelarstvu sa 720 dinara povećali smo iznos podsticaja po košnici na 800 dinara“, rekao je Katanić. Dodao je da je u organskoj biljnoj proizvodnji povećan procenat po hektaru za 400, a u delu organske stočarske proizvodnje po grlu svaki korisnik može da ostvari 56.000 dinara po grlu.

Na jučerašnjem stručnom skupu bilo je prisutno više od 100 predstavnika institucija sa republičkog, pokrajinskog, lokalnog nivoa, kao i poljoprivrednih proizvođača.

Izvor: PKV