Home Blog Page 761

Kupovina preko interneta nije dovoljno “zelena”?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taylor Simpson)

Kupovina preko interneta možda ipak nije najbolje rešenje za životnu sredinu.

Naime, iako “prava” prodavnica troši određene resurse, a ukoliko do nje idete kolima koja nisu električna, takođe umnogome doprinosite emisiji zagađujućih gasova, često se pokazuje kao pogodniji izbor.

Istraživanje je rađeno u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu i odnosi se pretežno na velike kupovine za snabdevanje domaćinstva, koje samim tim što podrazumevaju brojne artikle pri jednoj poseti prodavnici, štede negativan uticaj kojem doprinosi svaki pojedinačni četvorotočkaš u vožnji, i na kupovine u virtuelnim prodavnicama, koje su veoma popularne.

U ispitivanju ovih razlika, kao najveći problem pokazalo se to što prilikom posete online prodavnici, kupci često uzimaju manji broj artikala, ili ih naručuju u određenom vremenskom razmaku, te se oni odvojeno isporučuju. Tom prilikom, roba prelazi veliki put od distrubitivnih centara do doma kupca. Često su u pitanju međunarodne kupovine, što dodatno pravi velike količine emisija štetnih gasova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brooke Cagle)

Svakako, ovaj obrazac zavisi od navika potrošača u svakoj zemlji pojedinačno.

Dve najveće svetske online prodavnice “Amazon” i “Volmart” preuzele su neke korake u uspostavljanju održivosti trgovine. Amazon je najavio da planira razvoj vozne flote za dostavu od 100.000 kombija na električni pogon do 2024. godine. Očekuju da će ih u naredne dve godine biti više od 10.000, što bi do 2030. uštedelo ogromne količine ugljenika godišnje. Volmart je obezbedio punjače za električna vozila na više od 100 lokacija na kojima se nalazi.

Jelena Cvetić

Održivi turizam – čuvar kulturne baštine u Dubrovniku

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Wilson)

Jačanje evropske saradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“ naziv je konferencije koja se u okviru presedavanja Hrvatske Većem EU održava u Dubrovniku od 26. do 28. februara, a otvorena je juče, 27. februara, u Lazaretima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cat Bassano)

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković se u uvodnom izlaganju osvrnuo na primarne rizike za gradove s kulturnom baštinom – prekomerni turizam i urbanizaciju. Izložio je osnovne smernice strateškog projekta upravljanja destinacijom „Poštujmo Grad“.

„Postizanje održivosti u upravljanju destinacijom nije lak zadatak, a mi smo ka tom cilju odlučno zakoračili pre tri godine“, kazao je i dodao kako je cilj ovakvog pristupa zadržati turizam kao glavni generator ekonomije, ali istovremeno postići održivost i zaštitu vredne baštine pod zaštitom UNESCO-a i unaprediti kvalitetu života lokalnog stanovništva. „Kvalitetan život lokalnog stanovništva je prioritet, a prihod mora biti podređen tom cilju. Prihod moramo staviti na poslednje mesto“, poručio je gradonačelnik.

Uz gradonačelnika Frankovića učesnike konferencije ovom prilikom pozdravila je zamenica župana Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević, vođa predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev i ministarka kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, koja je otvorila konferenciju.

Konferencija je započela panelom „Jesmo li spremni? Napredak u politikama i nove perspektive u spremnosti na delovanje i prevenciji rizika“, koji je moderirao nezavisni stručni konsultant u kulturi Robert Palmer, a na kojem su izlagala renomirana imena iz područja zaštite kulturne baštine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sarah Labuda)

Razgovaralo se o stanju pripremnih strategija na nacionalnom, međunarodnom i evropskom nivou, posebno vezano uz uključivanje zaštite kulturne baštine u upravljanje rizicima, planovima prilagođavanja i merama smanjenja i otklanjanja rizika, predstavljene su i primeri efikasne saradnje s ciljem prevencije i smanjenja štete.

Uz direktora za kulturu i hitne situacije UNESCO-a Lazarea Elondua Asomoa, izlagala je i posebna savetnica ministrke kulture Grčke Marija Kseni Garezu, iz radne grupe za klimatske promene i baštinu, ICOMOS Andru Pots, voditeljka projekata na programu “Prva pomoć i otpornost za kulturnu baštinu u kriznom periodu” ICCROM Aparna Tandon, presedavajući INTERCOM-a Međunarodnog odbora za upravljanje muzejima, ICOM Goranka Horjan i upravnik „Raymond Lemaire“ međunarodnog centra za konzerviranje i presedavajući UNESCO-ovog Odbora za preventivno konzerviranje, nadzor i održavanje spomenika i mesta Konrad Van Balen.

Nakon panela usledilo je izlaganje arhitekta-konzervatora i voditelja projekata kulturne baštine „Reconstruction of cultural heritage – Dubrovnik issues“ Matka Vetme i obilazak izložbe „Dubrovnik – A Scarred City u Lazaretima“.

Izvor: Grad Dubrovnik

Da li je pitanje kvaliteta vazduha u Srbiji i dalje zanemareno?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)

Zagađenje vazduha u Srbiji je realan, ali dugo i u kontinuitetu zanemaren problem, koji zahteva hitno rešavanje, ocenjeno je juče, 27. februara na debati o zagađenju vazduha, uz najavu nadležnih da se ubrzano radi na merama koje će doneti poboljšanje u toj oblasti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anne Nygård)

“U Srbiji su dominantni izvori zagađenja vazduha individualna ložišta, ali se ne mogu zanemariti ni industrijska postrojenja”, rekao je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije Filip Radović na debati “Borba protiv zagađenog vazduha u Srbiji – Da li proces pristupanja EU može biti od pomoći?”, koju su organizovali EU centar i Centar za evropske politike.

Prema njegovim rečima, u Srbiji postoji 25 takvih postrojenja, koja su u kategoriji evropske direktive o prekograničnom zagađenju i koje plaćaju naknadu na godišnjem nivou.

Objasnio je da je cilj tih naknada da ih destimulišu da nastave sa proizvodnjom emisija i ulože u modernizaciju postrojenja i naglasio da je Elektroprivreda Srbije (EPS) najveći emiter zagađujućih materija u Srbiji.

Prema njegovim rečima, ohrabrujuće je što EPS trenutno sprovodi projekat od 200 miliona evra čiji je cilj smanjenje emisija, a u toku su i projekti nekoliko stotina miliona evra, koji bi trebalo da se sprovedu do 2025. godine.

“Najvažnije je da termoemergetska postrojenja, koja su najveći zagađivači, uz modernizaciju opreme redukuju emisije”, kazao je on.

Radović je najavio i da bi ove godine, uz pomoć EU, u Srbiji trebalo da bude otvoreno još 17 mernih stanica za merenje zagađenja vazduha.

Šef sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji Ingve Engstrom rekao je da je zagađenje vazduha utiče loše za zdravlje ljudi i ekonomije u čitavom svetu.

On je rekao ekološka reforma košta, ali da je još skuplje ukoliko se ništa ne čini, podsetivši da je EU predvodnica u rešavanju problema zaštite životne sredine i da se akcije protiv zagađenja vazduha sprovode još od 70-tih godina prošlog veka.

Engstrom je ukazao da i pored svih preduzetih mera u EU stotine hiljada ljudi umire od zdravstvenih problema prouzrokovanih zagađenjem životne sredine.

Prema njegovim rečima, sledeći korak EU je “Zeleni dogovor” za borbu protiv klimatskih promena koji donosi predlog da Evropa bude prvi kontinent koji će biti bez emisije ugljen-dioksida do 2050. godine.

On smatra da u zaštiti životne sredine mogu da se preduzmu kratkoročne mere poput ograničenja saobraćaja, besplatnog javnog prevoza, dok bi na duže to moglo biiti omogućavanje pristupa građanima i privredi obnovljivim izvorima energije, smanjenje korišćenja čvrstih goriva.

Engstrom je kazao da je politička odluka da li će se u Srbiji primenjivati evropsko zakonodavstvo i standardi koji bi, ukoliko se primene, doveli do unapređenja životne sredine.

Podsetio je i da je EU u poslednjih 15 godina donirala više od 400 miliona evra za unapređenje životne sredine, ocenivši da situacija može biti bolja, ali da je važno da je Srbija na pravom putu.

Saradnik Centra za evropske politike Zoran Sretić smatra da da bi proces pristupanja Srbije EU mogao da utiče na unapređenje zakonodavnog sistema čiijom primenom bi mogao da se poboljša kvalitet životne sredine.

“Od EU možemo da očkujemo određeni nivo pritiska, ali on zavisi od političke agende. Ako postoji motiv EU da Srbija brzo pristupi Uniji biće i pritiska, ali ako politički motiv nije dovoljno razrađen, ne bih previše očekivao od EU”, rekao je Sretić.

On je ukazao da u Srbija nije urađena analizu stanja u životnoj sredini, pa ni po pitanju kvaliteta vazduha, jer nema dovoljno podataka o tome kako bi se videlo kakva je zaista situacija na terenu.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Nzoka)

Sretić je kazao da nema podataka šta se promenillo od donošenja Zakon o zaštiti vazduha iz 2009. kako bi na pravi način moglo da se deluje. Kao primer nesaglasnosti Zakona o zaštiti vazduha i situacije na terenu, naveo je individualna ložišta, koja se poslednjih meseci ističu kao jedan od najvećih zagađivača, ali u zakonu ne postoji nijedna kazna koja se odnosi na fizička lica koja koriste ta individualna ložišta u svojim domaćinstvima.

Predstavnica Ministarstva zaštite životne sredine Dušica Radojičić kazala je da Ministarstvo radi na poboljšanju kvaliteta vazduha precizirajući da se radi na pripremi specifičnim planovia implementacije za sprovođenje direktiva EU, u vezi sa kvalitetom vazduha.

Dodala je da se radi i na analizi postoječih propisa koji se odnose na kvalitet vazduha, kako bi se ta obalast unapredila, ali se radi i na analizi monitoringa kvaliteta vazduha, kakve su merne stanice.

“Počela je i izrada Strategije zaštite vazduha, kao jednog od najvažnijih instrunenata za upravljanje u oblasti kvaliteta vazduha”, kazala je Radojičić. Istraživač u Ekološkom centru “Stanište” Dejan Maksimović cenio je društvo i vlast u Srbiji dugo i u kontinuitetu zanemaruje probleme u životnoj sredini.

“Naša organizacija je analizirala političke poruke tokom izbornih kampanja i utvrdila da u poslednje četiri izborne kampanje nijedna politička stranke nije uputila nijednu ekološku poruku”, rekao je on, navodeći da to pokazuje da zažtita životne sredine nije tema za donosioce odluka.

Maksimović smatra i da zato ne treba da čudi što javnost ne reaguje na ekološke probleme dok se ne dogodi zagađenje vazduha kao pre nekoliko meseci.

“Pored toga što je životna sredina politički i društveno zanemarena, na njoj se i ekonomski zakida u kontinuitetu i na svim nivoima, odnosno novac namenjen ekologiji se nenamenski troši”, kazao je on.

Izvor: Euractiv.rs

Ogromni gubici za kineske pčelare zbog koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexis Mora Angulo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gryffyn M.)

Kinezi, vodeći svetski proizvođači meda, trenutno se suočavaju s najvećim gubicima u mednoj instrustriji, i to sve zbog koronavirusa. Kako kaže Jue, pčelar iz Ksinjianga na severozapadu Kine, vlast ih “drži” u kućama, zbog čega ne mogu da odu da nahrane svoje pčele. Jue ima preko 300 košnica, a ukoliko se ubrzo nešto ne preduzme, kaže da će ostati bez godišnjeg prihoda, piše Rojters.

“Oprašivanje počinje, a mi nismo sigurni hoćemo li imati koga da pustimo na cvet. U dobrim godinama zaradim oko 60.000 – 70.000 juana (preko 900.000 dinara). To je težak posao, nekad spavam i u šatoru pored košnica kako bi ih mogao kontrolisati. Niko se od mladih ljudi ne želi da se bavi ovim poslom, pa proizvodnja zavisi od nas starih“, rekao je Jue.

Poput njega, Cang Miaojan iz Jinhua u provinciji Cejiang, južno od Šangaja, takođe se bori da dođe do svojih 120 košnica pčela koje gladuju više od 20 dana. “Mi pčelari uvek kažemo da se bavimo gorko-slatkim poslom, no ove godine će to verovatno biti samo gorko”, rekao je Cang, napominjući kako je virus takođe naneo velike štete u prodaji tokom razdoblja Lunarne nove godine. Kinesko udruženje pčelarskih nauka pozvalo je sve proizvođače da se jave svojim lokalnim vlastima koje treba da im omoguće odlazak do košnica ili da pošalju nekoga da nahrani pčele.

Kineska proizvodnja meda već je smanjena usled klimatskih promena, starenja radne snage i prekomerne upotrebe pesticida. Na godišnjem nivou ova država proizvede oko 500.000 tona meda, odnosno oko četvrtine ukupne svetske proizvodnje, a najviše izvozi u Evropu i Ameriku, i to preko 100.000 tona. Ukoliko vlasti ubrzo nešto ne preduzmu, medna industrija ove godine pretrpeće velike gubitke. “I da nas sada ‘puste’ da odemo da nahranimo pčele, to bi moglo biti prekasno. Divlja slatka maslina (Osmanthus) već cveta, možete osetiti njen miris. Trenutno je najbolja faza cvetanja, a jednom kada je propustite, morate sačekati iduću godinu. To neće samo nama doneti štetu nego i državi koja takođe živi od našeg meda”, zaključio je Jue.

Izvor: Agroklub.rs

Podgorica dobila Park energije

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Glavnog grada Podgorica dr Ivan Vuković, predsednica UO Petrol Slovenija Nada Drobne Popović i direktor kompanije Petrol Crna Gora MNE Jaka Hrastnik obišli su stanicu za punjenje električnih vozila i zeleni kutak uređen u okviru projekta Mikro 020 u Ulici Ilije Plamenca na Zabjelu. Obilasku je prethodilo otvaranje novog prodajnog mesta kompanije Petrol Crna Gora MNE na istoj lokaciji.

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković je u ime Glavnog grada čestitao kompaniji Petrol uspešnu realizaciju još jednog projekta u Podgorici. „Grad je veoma ponosan na činjenicu da kompanija kakva je Petrol, za koju smo čuli da je ne samo lider u regionu kada je proizvodnja i promet naftnih derivata u pitanju, nego i lider u pogledu inovativnosti, kao kompanija koja se sve više bavi zelenim tehnologijama, prepoznala Glavni grad kao partnera u ovom i brojnim drugim projektima. Zahvaljujući ovoj investiciji u Podgorici danas imamo petnaestak novh radnih mesta i uređenu zelenu površinu koji smo dizajnirali u okviru našeg projekta Mikro 020, a projekat realizovali uz podršku kompanije Petrol. Što je jako važno, imamo i prvu super brzu stanicu za punjenje električnih automobila, što je apsolutno na liniji onoga što je opredeljenje Glavnog grada kada je u pitanju promovisanje novih i modernih tehnologija, a sve u interesu zaštite životne sredine“, istakao je gradonačelnik Vuković

„U Glavnom gradu ćete imati pouzdanog partnera i za naredne investicione poduhvate i nadam se da je otvaranje ovog objekta danas novi podstrek za nastavak naše uspešne saradnje“, zaključio je gradonačelnik.

„Okruženi partnerima sa kojima razvijamo partnerske odnose, a vođeni interesima lokalne zajednice, danas u saradnji sa Glavnim gradom otvaramo Park energije, kako bi naša misija živela u svojoj punoći, da naša prodajna mjesta nijesu samo uslužne stanice, nego mjesta druženja i dobre životne energije“, istakao je direktor kompanije Petrol Crna Gora MNE Jaka Hrastnik.

„Osim u oblasti maloprodaje, perspektivu razvoja kompanije u Crnoj Gori vidimo i u sektoru energetike i energetskih rešenja. S ponosom ističemo da u Crnoj Gori i regionu, poštujući najviše standarde u poslovanju, možemo bolje, drugačije, u saglasnosti s prirodom i možemo zajedno“, zaključio je direktor Jaka Hrastnik.

Foto: Glavni grad Podgorica

Zeleni kutak u Ulici Ilije Plamenca na Zabjelu, koji će nositi naziv Park energije, jedna je od mikro lokacija uređenih u okviru projekta Mikro 020, na inicijativu kompanije PETROL Crna Gora MNE doo, zahvaljujući donaciji kompanije u vidu materijala i radova, kao i radovima gradskog preduzeća “Zelenilo”.

“Zelenilo” je zasadilo 27 stabala crnog bora i belog duda, 352 žbuna i 4.800 lukovica, a tepih travnjak je postavljen na 286 kvadratnih metara. Ugrađen je i hidrosistem za navodnjavanje, klupe i kante za otpatke. Prethodno se radilo na raščišćavanju terena oko parcele, uklanjanju samoniklog rastinja, košenju, orezivanju drveća i nasipanju treseta.

Idejnim rešenjem, koje je preko Saveza arhitekata Crne Gore izradio Veljko Vulanović, zidovi u parku su predviđeni za oslikavanje muralima, što će se realizovati u nekoj od kasnijih faza projekta. Rešenjem je takođe predviđena i pozicija za postavljanje skulpture, odnosno umetničke instalacije.

Kompanija Petrol realizacijom ovog projekta pridružila se grupi odgovornih kompanija koje zajedno sa nadležnim službama Glavnog grada doprinose oplemenjavanju, uređenju i revitalizaciji javnih zelenih površina u našem gradu.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Potpisan Sporazum o upravljanju komunalnim otpadom u Srbiji

Foto: Grad Kruševac

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović rekla je juče, 27. februara, u Kruševcu da je ulaganje u komunalnu infrastrukturu uslov opstanka i razvoja svake lokalne samouprave i da je važno da bi građani u svim delovima Srbije imali dobre uslove za život.

Foto: Grad Kruševac

Mihajlovićeva, koja je prisustvovala potpisivanju Sporazuma o obavljanju poslova upravljanja komunalnim otpadom između šest lokalnih samouprava iz Rasinskog i Topličkog okruga, navela je da je ulaganje u komunalnu infrastrukturu podjednako važno kao i ulaganje u transportnu ili energetsku infrastrukturu. “U Kruševcu se, pored ovog projekta, gradi i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a ukupno ulaganje u komunalnu infrastrukturu iznosi više od 30 miliona evra. Sve to je važno da bismo imali zdraviju i čistiju životnu sredinu i današnji sporazum je poruka i ostalim opštinama koliko je ova oblast važna”, rekla je Mihajlovićeva.

Ona je dodala da je ukupna vrednost projekata u komunalnoj infrastrukturi koje Srbija realizuje uz podršku Nemačke razvojne banke KfW veća od 250 miliona evra.

Sporazum o obavljanju poslova upravljanja komunalnim otpadom potpisali su gradonačelnici i predsednici opština Kruševac, Aleksandrovac, Varvarin, Brus, Blace i Ćićevac, a potpisivanju je prisustvovao i načelnik Rasinskog okruga Branislav Vesić.

Direktor Kancelarije KfW u Republici Srbiji Arne Gos rekao je da je potpisani sporazum prvi korak ka uspostavljanju efikasnog i efektivnog sistema upravljanja otpadom u ovom delu Srbije i da se Kruševac pokazao kao važan partner i grad koji veoma vodi računa o zaštiti životne sredine. On je dodao da je Nemačka pružala i pruža veliku podršku Srbiji, posebno u oblasti životne sredine, imajući u vidu da je od ukupno oko dve milijarde evra donacija, oko 70 odsto bilo usmereno upravo u ovu oblast.

Gradonačelnica Kruševca Jasmina Palurović rekla je da je potpisani sporazum rezultat zajedničkog rada lokalnih samouprava i ministarstva i da će se realizacijom projekta unaprediti prikupljanje i tretman otpada, u korist građana Kruševca i okolnih opština.

Foto: Grad Kruševac

U ime Rasinskog upravnog okruga prisutne je pozdravio načelnik Branislav Vesić, koji smatra da će u narednom periodu doći do još većeg razvoja ovog Okruga.

U okviru deponije u Kruševcu, koja će biti regionalna, biće objedinjeni prikupljanje i tretman komunalnog otpada za šest lokalnih samouprava Rasinskog i Topličkog okruga, koje zajedno imaju oko 200.000 stanovnika: Kruševac, Brus, Aleksandrovac, Varvarin i Ćićevac (Rasinski) i Blace (Toplički okrug). Početak izvođenja radova na ovom projektu očekuje se sredinom 2021. godine.

Ukupno 33 miliona evra obezbeđeno je uz podršku KfW za finansiranje prve faze izgradnje objekata regionalnog upravljanja komunalnim otpadom za region Kruševca i Vranja, od čega je 11 miliona evra vrednost donacije, a 22 miliona evra zajam pod povoljnim uslovima.

Izvor: Grad Kruševac

Svrljig zabranio izgradnju MHE na svojoj teritoriji

Foto: Wikipedia/NenadTasicTasa
Foto: Wikipedia/NenadTasicTasa

Većinom glasova svrljiški odbornici usvojili su zaključak kojim se Odseku za urbanizam nalaže brisanje svih potencijalnih lokacija za mini hidroelektrane u novom Prostornom planu.

Zaključkom se ujedno i zabranjuje njihova gradnja na teritoriji opštine Svrljig, kako je obrazloženo, radi zaštite životne sredine i lokalnih turističkih potencijala.

Potencijalne lokacije koje su 2014. godine bile dodeljene na javnom pozivu, a koje se ovim zaključkom brišu, nalazile su se na Svrljiškom Timoku u selu Okolište, na Beloj reci u selu Pirkovac i na istoj reci u selu Popšica.

Na nedavnom predavanju na niškom Univerzitetu na kome su učestvovali profesori iz oblasti pogođenih izgradnjom malih hidroelektrana, zaključeno je da one remete vodotokove, doprinose klimatskim promenama i negativno utiču na biljke i životinje, a da služe jedino da se bogate pojedinci i interesne grupe, a da je Srbija država dificitarna vodama.

Autor: Aleksandar Kostić

Izvor: Južne vesti

Proleće nam stiže nikada ranije, i po vremenskim prilikama i po kalendaru

Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Burden)

Na dajte da vas jučerašnji sneg u Beogradu zavara, proleće dolazi – i to ranije nego ikada u poslednjih 100 godina, tvrde stručnjaci.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)

Iako su se medvedi iz zoološkog vrta u Jagodini na Sretenje “uplašili svoje senke”, što po narodnom verovanju znači da zimi nije kraj, medeorolozi (mede+meteorolozi ;)) Miloš sa Jadovnika i Zoran sa Tare imaju nešto drugačija predviđanja. Njih dvojica su jedina dva medveda u Srbiji koja nose ogrlice za satelitski nadzor i pokrenuli su se i pre praznika, uživajući u neočekivanim februarskim sunčevim zracima. Profesor na Biloškom fakultetu u Beogradu Duško Ćirović najavio je da će uskoro početi da tragaju i za partnerima pošto neposredno nakon hibernacije kod ove zaštićene životinjske vrste kreće sezona parenja.

Smatrate da su ove prognoze medveđa posla i imate više poverenja u mišljenje stručnjaka? E pa i oni imaju slična očekivanja – a vi ste svojom bezobzirnošću verovatno učinili da se medvedi osećaju pokislo i tužno kao ovaj primerak sa fotke na desnoj strani! Temperature više od 15 stepeni Celzijusa nam stižu već krajem nedelje. Onda opet zahlađenje, pa otopljenje! No, nije naše zemlja “mera svih stvari” u sistemu poznatom kao “planeta Zemlja”. Kako stoje stvari na mestima drugačijih geografskih koordinata na severnoj hemisferi?

Nadaleko čuveni kolega medeorologa, mrmotorolog iz Amerike u koga su oči američke javnosti bile uprte 2. februara, takođe smatra da vremenske prilike označavaju rani dolazak mog omiljenog godišnjeg doba – čak i preko bare. Služi se istom tehnikom kao i medvedi – tehnikom senke.

Čak i kada pričamo o onom datumskom početku – čuvenoj prolećnoj ravnodnevici, i ona je pomerena za dan pre. Mi “severnjaci” (u odnosu na ekvator) očekujemo proleće 19. marta u 11.50 popodne – što je nikada ranije u poslednjih 124 godine.

Ma koliko uživali u lepom vremenu, moramo da imamo u vidu da je razlog tome globalno zagrevanje. Prirodno okruženje treba da uhvati korak sa njime – a da li će?

Jelena Kozbašić

Kineske patke “regrutovane” za borbu sa skakavcima u Pakistanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Dong)
Foto: Wikipedia/Bert de Tilly

Kina se priprema da pošalje čak 100.000 patki u susedni Pakistan kako bi pomogla u borbi protiv rojeva skakavaca, zbog kojih je početkom februara proglašena vanredna situacija u ovoj zemlji. Prema rečima stručnjaka, jedna patka može da pojede više od 200 skakavaca dnevno i mnogo je delotvornija od bilo kakvih pesticida.

U Pakistanu tvrde da je ovo najveća navala skakavaca u poslednje dve decenije. Milioni skakavaca već su uništili su i useve u istočnoj Africi. U januaru su Ujedinjene nacije pozvale na međunarodnu pomoć u borbi protiv rojeva pustinjske skakavice.

Patke se, u ovakvim situacijama, često posmatraju kao “biološko oružje”. Kokoške su takođe veoma delotvorne, ali mogu pojesti tek trećinu količine u odnosu na patke. Pri tom, patke se kreću u grupi i ne vole razdvajanje, te je zato lakše upravljati njima.

Najverovatniji razlog za masovno namnožavanje pustinjskih skakavaca jesu obilne kiše na Arapskom poluostrvu koje su nastupile prošle godine. Stručnjaci smatraju da je to moglo da omogući čak tri generacije izuzetno velikog uzgoja koji je prošao potpuno neprimećeno. Trenutno se sa ovim ogromnim rojevima bore Etiopija, Kenija i Somalija.

Jelena Cvetić

Gastrans dobio sertifikat kao nezavisni operator transporta prirodnog gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Frantzou Fleurine)
Foto-ilustracija: Unsplash (Frantzou Fleurine)

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS), na sednici održanoj krajem prošle nedelje, doneo je Odluku kojom se GASTRANS-u izdaje sertifikat kao nezavisnom operatoru transporta prirodnog gasa. Ovom odlukom je u suštini potvrđena preliminarna Odluka AERS-a doneta na sednici 15. avgusta 2019. godine i uspostavljena ista obaveza za GASTRANS, prema kojoj treba da, najkasnije u roku od 6 meseci od početka operativnog rada, dostavi upotrebne dozvole ili upiše pravo svojine na objektima transportnog sistema prirodnog gasa, kao i da dostavi dokaze da samostalno posluje i upravlja izgrađenim transportnim sistemom.

Navedena odluka Saveta AERS je doneta u skladu sa procedurom i uslovima propisanom Zakonom o energetici i Pravilnikom o licenci za obavljanje energetske delatnosti i sertifikaciji, kao i uslovima iz Rešenja AERS o izuzeću novog interkonektora za prirodni gas, i ista se, zajedno sa mišljenjem Sekretarijata energetske zajednice, objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srbije” i na internet stranicama operatora transportnog sistema i Agencije.

Izvor: Agencija za energetiku Republike Srbije 

 

Uklanja se opasni otpad u okolini Smedereva

Foto: Wikipedia/Sstruja

Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Tužilaštvom sprovodi aktivnosti na uklanjanju nezakonito odloženog opasnog otpada koji je pronađen u ataru sela Lugavčina, na teritoriji grada Smedereva i u skladu sa postojećim zakonskim procedurama opasni otpad će u narednom periodu biti uklonjen i zbrinut.

Foto: Wikipedia/Sstruja

Nakon otkrivanja nezakonito preveženog i odloženog opasnog otpada koji je u metalnim buradima pronađen u ataru sela Lugavčina, na teritoriji grada Smedereva, krajem septembra 2019. godine utvrđeno je da se u buradima nalaze organski otpadi koji sadrže opasne supstance, fizičkih svojstava tečnih, viskoznih i paste. Mesto pronalaženja opasnog otpada je pod 24-časovnim obezbeđenjem od strane pripadnika MUP-a i tvrde da nema razloga za zabrinutost meštana ni javnosti.

Republički inspektor za zaštitu životne sredine je, nakon privođenja lica osumnjičenog za nezakonito odlaganje otpada, u oktobru 2019. godine obišao lokaciju i izvršio vanredni inspekcijski nadzor nad osumnjičenim fizičkim licem, u prostorijama PU u Smederevu i tom prilikom je fizičkom licu izdao rešenje o zakonskoj obavezi da ukloni opasni otpad i protiv njega podneo zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Takođe, republički inspektor za zaštitu životne sredine je protiv navedenog fizičkog lica podneo i prijavu za pokretanje prekršajnog postupka, zbog ne izvršavanja rešenja.

MUP Republike Srbije je nakon otkrivanja identiteta, podneo pred nadležnim Osnovnim javnim tužilaštvom u Smederevu krivičnu prijavu protiv lica osumnjičenog za nezakonito odlaganje opasnog otpada u ataru sela Lugavčina, na teritoriji grada Smedereva.

Ministarstvo zaštite životne sredine će kao do sada u zajedničkim akcijama i u saradnji sa nadležnim državnim organima i institucijama nastaviti da radi na otkrivanju nelegalno zakopanog i odloženog opasnog otpada, njegovom zakonskom i bezbednom zbrinjavanju i na procesuiranju odgovornih za ovakva dela učinjena protiv zdravlja ljudi i životne sredine.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Kako se u Austriji bore sa problemom bacanja hrane?

Foto-ilustracija: Unsplash (Roman Kraft)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Wilson)

U austrijskoj prestonici svakog dana se spasi do četiri tone prehrambenih proizvoda zahvaljujući više od 200 pijaca, prodavnica i industrijskih pogona za preradu hrane koji svoje viškove ne odbacuju, već ih doniraju neprofitnoj organizaciji „Wiener Tafel”. Tako gotovo 350 volontera ovog udruženja, koja postoji još od 1999. godine, prikuplja vredne namirnice i njima snabdeva 19.000 ljudi u oko 100 socijalnih ustanova na području Beča poput javnih kuhinja, dnevnih centara, smeštajnih jedinica za beskućnike, sigurnih kuća i ustanova za brigu o izbeglicama. Na taj način se razumno koriste resursi, sprečava se stvaranje velikih količina otpada i čuva životna sredina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomas Anton Escobar)

Ovo bečko udruženje je protekle godine od nepotrebnog bacanja spasilo 676.206 kilograma namirnica, što je 12 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Čak 200.000 kilograma došlo je direktno od bečke veleprodaje. Najveći deo namirnica spasenih od propadanja činili su sveži i pekarski proizvodi i hrana iz supermarketa.

Prema podacima iz 2019. godine, nesigurnost u snabdevanju hranom pogađa gotovo pola miliona ljudi u Austriji. Kako bi se količina spašenih namirnica povećala, iz udruženja „Wiener Tafel” ističu kako su potrebna dodatna rashladna skladišta i nove mere kojima bi se pojednostavilo i podsticalo doniranje hrane. U tu svrhu gradi se i novi distribucioni centar, koji bi trebao biti službeno otvoren u maju 2020. godine. Povodom 20 godina postojanja, ova organizacija je prethodne godine ostvarila saradnju s Prirodnjačkim muzejom u Beču, koji je organizovao niz radionica za više od 400 učenika čiji je cilj bilo podizanje svesti o važnosti ovog pitanja, a slične projekte planiraju i ove godine.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Najveća solarna elektrana u Rusiji puštena u rad

Foto-ilustracija: Pixabay

Izvor: “Politika”

Foto-ilustracija: Pixabay

Nova solarna elektrana snage 10 megavata puštena je u rad u okrugu Burzjanski, na jugu Rusije u uralskom regionu Baškortostan.

Prema saopštenju kompanije za nanotehnologije Rusnano, to je najveća solarna elektrana u toj zemlji sa skladišnim prostorom za elektičnu energiju.

Kompanija Liotek iz Rusnanovog portfelja isporučila je kolektore za skladištenje energije ukupnog kapaciteta 8 megavata.

Automatizovani kontrolni sistem bira optimalni način rada postrojenja, pri čemu analizira skup parametara kako bi odredio kada treba da skladišti energiju a kada treba da je pusti na mrežu.

Ceo tekst pročitajte na linku.

Kako naši poljoprivrednici koriste sredstva IPARD fondova?

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Sem Fabrici i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović posetili su gazdinstvo porodice Mauković u Erdeviku. Kao najznačajniji proizvod, domaćini izdvajaju lešnik, najtraženiji sastojak u konditorskoj industriji.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Preduzeće PamPromet, preko kojeg porodica iz Erdevika plasira svoje proizvode, pomoć od EU fondova dobila je prilikom nabavke mašine za branje lešnika i tri sušare. Na taj način, bili su u mogućnosti da prošire svoje poslovanje i da poboljšaju svoj položaj na tržištu. Ukupna vrednost učešća IPARD sredstava je oko 7,7 miliona dinara (65.000 evra). Ambasador Fabrici kaže da je poseta prilika da se vidi kako sredstva IPARD fondova imaju rezultate u realnosti.

“Evropska unija je kroz IPARD program izdvojila 175 miliona evra, koji su dostupni poljoprivrednicima u Srbiji kroz različite projekte. Kada se tome dodaju izdvajanja srpske Vlade i pojedinačnih proizvođača, ukupan iznos novca je oko 400 miliona evra. Samo što se tiče traktora, prema poslednjim podacima koje imam, 160 traktora se finansira kroz ovaj program, što pokazuje da postoji veliko interesovanje i idemo u pravom smeru”, navodi ambasador Fabrici.

Poruka koju danas šaljemo je da se iskoriste ova sredstva jer, kao što pokazuje primeri kao što su Aleksandar i njegova porodica, ona imaju pozitivan uticaj, kaže šef Delegacije EU u Srbiji. Ambasador Fabrici takođe je poručio razume funkcionisanje birokratskog aparata, ali da je neophodno da se sam proces ubrza, pošto na stotine poljoprivrednika čekaju ishod zahteva za sredstva.

Ministar Nedimović ističe da je ovaj saziv Vlade približio IPARD poljoprivrednicima, i napominje da će tokom ove godine biti raspisano pet tendera, između ostalog i za turističke potencijale u ruralnim krajevima.

“Na primeru ovog gazdinstva sjedinilo se nekoliko stvari: želja Evropske komisije, Evropske unije i Srbije da pomognu, drugo, imate mladog čoveka i novu vrstu poljoprivredne proizvodnje, koja nije tako karakteristična za Srbiju, a to znači da je neko ispitivao tržište. To treba da radimo. Ova mašina zamenjuje 300 ljudi, zamislite koliko se njemu smanjuju troškovi, koliko više profita njemu ostaje, a pored toga postoji još jedan problem – nema dovoljno ljudi za branje”, rekao je Nedimović.

Vlasnik Pam Prometa Aleksandar Mauković kaže da je oko 12 meseci čekao na ishod aplikacije koju je podneo Upravi za agrarna plaćanja, ali da je proces nakon pozitivnog odgovora prošao mnogo brže.

“Puno nam znači ova pomoć, zato što će nam smanjiti troškove proizvodnje i uticaće na razvoj i proširenje našeg poslovanja”, kaže Mauković.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Evropska unija zabranjuje još jedan pesticid

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Hulsey)

Države Evropske unije donele su odluku o zabrani uvoza voća koje sadrži tragove hloropirifosa, vrste pesticida koja je veoma štetna za ljudsko zdravlje, čime će biti zabranjen u svim zemljama članicama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matheus Cenali)

Svako uvezeno voće koje sadrži ovaj insekticid će, nakon prelaznog perioda od tri meseca, biti povučeno sa tržišta. Dozvola za hlorpirifos istekla je u januaru ove godine.

Hlorpirifos predstavlja efikasnu zaštitu za više od 50 useva od velikog broja štetočina. U upotrebi je još od šezdesetih godina prošlog veka. Poljoprivrednici masovno koriste ovaj pesticid i čest je sastojak brojnih komercijalnih preparata koji se prodaju u našoj zemlji.

Ovom odlukom Evropske unije domaći izvoznici će se naći pred potencijalnim problemom.

Mnogi podaci ukazuju na to da hloropirifos ima negativan uticaj na zdravlje dece, a dovodi i do genetskih oštećenja, steriliteta, problema sa probavom i kancera.

Njegovi tragovi najčešće se mogu naći na jabučastom voću.

Polovinom ove godine očekuje se donošenje pravilnika kojim će se naše zakonodavstvo uskladiti sa evropskim.

Jelena Cvetić

Prvi dan Sajma energetike i investicija – sumiranje rezultata rada i najava aktivnosti

Foto: Grad Novi Sad

Prvog dana sajamske manifestacije ”Međunarodni dani energetike i investicija”, na štandu Grada Novog Sada održana je konferencija za novinare na kojoj su se prisutnima obratili savetnica gradonačelnika Novog Sada za implementaciju strateških projekata prof. dr Marijana Dukić-Mijatović, član Gradskog veća za komunalne poslove Vladimir Stojković, član Gradskog veća za privredu Milorad Radojević i direktor Agencije za energetiku Grada Novog Sada dr Aleksandar N. Ašonja. Tom prilikom su sumirali rezultate rada i najavili dalje aktivnosti iz domena investicija i energetike.

Foto: Grad Novi Sad

Prof. dr Marijana Dukić-Mijatović je rekla da je ponosna na rezultate koji su ostvareni u oblasti investicija i zapošljavanja Novosađana, budući da su samo kompanije „Aptiv“ i „Lear“, u prethodne četiri godine zaposlile preko 6.000 radnika, a da je „Aptiv“, u septembru prošle godine pokrenuo i proizvodnju u novom objektu gde trenutno zapošljava 350 radnika, sa ambicijom da ih zaposli 800.

“Prešli smo na viši nivo investiranja otvaranjem Istraživačko-razvojnog centra „Continental“ koji zapošljava 400 inženjera, a među poznatim brendovima koji su Novi Sad prepoznali kao dobro poslovno okruženje su i „Lesnina“ i holandski „CTP“ koji u radnoj zoni Sever IV gradi industrijski park, sa prvim zakupcem kompanijom „BMTS“ iz Hong Konga. Očekujemo da taj objekat od 30 000 m2 bude završen krajem aprila ove godine, a da „BMTS“ zaposli 400 lica, od toga 50 inženjera mehatroničara”, izjavila je Marijana Dukić-Mijatović

Ona je najavila da su u toku pregovori sa dva ugledna investitora o kojima će uskoro biti više informacija, a kao najznačajnije projekte iz oblasti energetske efikasnosti navela je projekte „GreENERGY“, „R-SOL-E“ (Renewable Solar Energy), kao i projekat „Obrazovanje u službi održivosti – Zelene i energetski efikasne škole“.

Član Gradskog veća za komunalne poslove Vladimir Stojković je istakao da je do 2025. godine planirano da se završi kompletno komunalno-infrastrukturno opremanje teritorije Grada Novog Sada nedostajućom kanalizacionom i vodovodnom mrežom, u cilju boljeg života građana.

“Neke od najvažnijih investicija u periodu do 2025. godine svakako su novi most na Sentandrejskom putu, pešačko-infrastrukturni most preko kanala DTD, most na postojećim stubovima nekadašnjeg mosta Franca Jozefa, kao i most u produžetku trase Bulevara Evrope. Atletska dvorana i stadion sa infrastrukturom planirani su u naselju Jugovićevo, a u centru Novog Sada planirana su sredstva za parterno uređenje Pozorišnog trga. Kako je Novi Sad ponosno poneo titulu Evropske prestonice kulture za 2021. godinu, planira se i izgradnja novih kulturnih stanica u različitim delovima grada”, rekao je Vladimir Stojković i dodao da su trenutno u toku sređivanje ulica na Podbari, izgradnja saobraćajnih površina produžetka Bulevara Jovana Dučića i uređenje parka na Novom Naselju.

Prema rečima člana Gradskog veća za privredu Milorada Radojevića Novi Sad je i ove godine prepoznat kao lokalna samouprava koja najviše izdvaja za Akcioni plan zapošljavanja, i to preko 170 miliona dinara.

“Nastavljamo sa merama koje su se pokazale kao dobre do sada. Takođe, veoma bitna mera za pre svega privatni sektor, mikro-mala preduzeća, jesu nova radna mesta, odnosno 200 hiljada dinara subvencija po novootvorenom radnom mestu, a za to je izdvojeno 15 miliona dinara ove godine. Prateći tržište rada i njegove zahteve, zajedno sa Nacionalnom službom za zapošljaljvanje već godinama organizujemo obuke za stare zanate, iz oblasti IT sektora, a od pre dve godine i sa Edukativnim centrom, za zavarivače i rukovaoce građevinskim mašinama. Za ovu godinu najavljujemo obuke i za računovođe, raspisaćemo Konkurs za podršku ženskom preduzetništvu, a novina je podrška preduzetništvu, mikro-malim preduzećima sa teritorije Grada Novog Sada gde će subvencije iznositi i do 400 000 dinara”, izjavio je Radojević.

Direktor Agencije za energetiku Grada Novog Sada dr Aleksandar Ašonja je objasnio da su, tokom 2018. godine, primenjene mere energetske efikasnosti, na javnim objektima u Novom Sadu zahvaljujući kojima se emituje 320 t ugljen-dioksida manje, što doprinosi manjem utrošku elektične energije i nižim cenama računa.

“Važno je reći da je u Novom Sadu, pre dva meseca puštena u rad nova, visokoefikasna kogeneracija od 4 mW, zatim u Kineskoj četvrti, na objektu budućeg hotela radi se solarna elektrana od 250 kW, a za nekoliko meseci treba da počne i izgradnja solarne elektrane od 120 kW koja će se nalaziti na objektu škole „Milan Petrović“ na Novom Naselju”, naveo je dr Aleksandar Ašonja.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici je na otvaranju Sajma energetike i investicija rekao da EU pokreće “Zeleni dogovor”, s ciljem da u narednih 30 godina EU postane neutralna kada je reč o emisiji ugljen-dioksida i da a predstavnicima domaćih vlasti dogovara novi finansijski paket koji će za ovu i narednu godinu obezbediti 80 miliona evra samo za zaštitu životne sredine u Srbiji. Najavio je i da će Evropska komisija usvojiti prvi Zakon o klimi kojim će se definisati potrebe investitora i preduzetnika, kao i da radi na pripremi održivog investicionog plana, za koji se planira fond od jednog triliona evra.

Izvor: Grad Novi Sad