Home Blog Page 765

Sarajevo ulaže milion evra u rekonstrukciju tri važna putna pravca

Foto-ilustracija: Unsplash (Alisa Anton)

Sporazum o sufinansiranju realizacije prioritetnih projekata sveobuhvatnog unapređenja putne infrastrukture na području opštine Stari Grad Sarajevo, potpisan je juče, 20. februara, između Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo, Direkcije za puteve Kantona Sarajevo i Opštine Stari Grad Sarajevo. Sporazum su potpisali opštinski načelnik Opštine Stari Grad Sarajevo mr Ibrahim Hadžibajrić, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta i direktor Direkcije za puteve Selmir Kovač.

Foto-ilustracija: Unsplash (Holden Baxter)

Prema rečima opštinskog načelnika mr Ibrahima Hadžibajrića, radi se o projektima rekonstrukcije tri značajna putna pravca, koji nisi rekonstruisani još od agresije na BiH.

„Radiće se lokalni Put za Barice, put prema Hreši do entitetske linije koji sigurno više od 50 godina nije rađen i još tri putne komunikacije prema Širokači, a radi se o ulicama Nadmejdan i Za beglukom“, pojasnio je Hadžibajrić.

Potpisani sporazum vredan je dva miliona konvertibilnih maraka (milion evra), a to su sredstva koje će osigurati Direkcija za puteve KS. Opština Stari Grad obavezala se da će osigurati ostatak sredstava potrebnih za realizaciju najavljenih projekata. „Ovo je sporazum koji će se realizovati u naredne dve godine jer se radi o velikim zahvatima. Nastojat ćemo da ove godine, zajedno sa Derekcijom za puteve, počnemo sa rekonstrukcijom jedne ili dve od najavljenih ulica,“ pojasnio je Hadžibajrić.

Ministar saobraćaja KS Adnan Šteta pojasnio je da je prošle godine u saradnji sa Opštinom Stari Grad pokrenuto i realizovano nekoliko uspešnih projekata iz oblasti putne infrastrukture i saobraćaja. “Ovo je dodatni angažman sve tri strane, Ministarstva, Opštine i Direkcije da u naredne dve godine napravimo bitne iskorake u opštini Stari Grad. Radi se o saobraćajnicama koje nisu desetinama godina rekonstruisane. Mi smo dosta radili s Opštinom Stari Grad jer se radi o lokalnoj zajednici koja je uvek spremna na saradnju. Uvek ima spremne projekte i brzo smo izvršavali sve dogovore. Verujem da su se stanovnici opštine Stari Grad uverili u to“, izjavio je Šteta.

Da se radi o nastavku uspešne saradnje potvrdio je i direktor Direkcije Selmir Kovač.

„Ovo je nastavak uspešne saradnje Direkcije za puteve, Ministarstva saobraćaja i Opštine Stari Grad. Moram istaći da je ova ideja nastala na inicijativu načelnika Hadžibajrića zbog unapređenja putne infrastrukture. Mi smo to rado prihvatili jer smo sve projekte koje smo planirali s Opštinom Stari Grad završili. To je jedna od retkih opština gde nam je program za prošlu godinu potpuno kompletiran, tako da nastavak neće biti pod znakom pitanja i na obostrano zadovoljstvo nastavljamo dalje,“ izjavio je Kovač.

Opština Stari Grad u 2019. godini je rekonstruisala više od 30 ulica, u šta je uloženo oko 4 miliona konvertibilnih kuna (oko 2 miliona evra). Sa Direkcijom za puteve zajedno je rađena sanacija ulica Ferhadija, Štrosmajerova, Zmajevac i Nova Baruthana, saopšteno je iz Opštine.

U toku je projekat “Upravljanje otpadnim vodama grada Leskovca”

Foto: Grad Leskovac

Pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine Slobodan Perović, zamenica gradonačelnika Leskovca dr Jasmina Ranđelović u pratnji nadzornih organa, izvođača radova i nadležnih za projekat Upravljanja otpadnih voda obišli su radove na izgradnji druge faze postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, odnosno izgradnju linije mulja.

Nakon obilaska i konferencije za medije na kojoj su govorili o projektu, njegovoj vrednosti, toku izvođenja radova i značaju za Leskovac i Srbiju, pomoćnik Perović, zamenica Ranđelović, direktor projekta Maja Milošević Milojić, Budimir Stojiljković, upravljač projekta izgradnje gradskog kolektora, izvođači i nadzor radova održali su sastanak na kojem se govorilo o daljim radovima i probama koje će uslediti nakon završetka izgradnje.

Foto: Grad Leskovac

Zamenica gradonačelnika dr Jasmina Ranđelović istakla je danas važnost završetka ovog projekta, zbog, kako je rekla očuvanja životne sredine i podizanja ekološke svesti.

„Da očuvanje životne sredine nije samo puka forma koju moramo da ispunimo zarad ulaska u Evropsku uniju već da ima svoju suštinu pokazuje i činjenica da je u Leskovcu pokrenut projekat „Upravljanje otpadnim vodama grada Leskovca“. Kao što je više puta istaknuto Projekat „Upravljanje otpadnim vodama grada Leskovca“ je projekat koji se sastoji od tri komponente: izgradnja kolektora – 464 miliona dinara, izgradnja Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (CPPOV) u dve faze (Linija voda i Linija mulja); prva faza, linija vode 10,4 miliona evra, druga faza 497,5 miliona dinara, proširenje kanalizacione mreže – ORIO projekat. Svi smo maksimalno posvećeni ovom projektu i željno iščekujemo dan kada ćemo rame uz rame stajati sa razvijenim evropskim zemljama koje insistiraju na dizanju ekološke svesti. Svi smo svesni toga da je obaveza svih nas da sačuvamo prirodu kako bi ona sačuvala nas – jer mi planetu nismo nasledili od svojih dedova i očeva nego smo je pozajmili od svojih potomaka”, kazala je Ranđelovićeva.

Pomoćnik ministra za upravljanje projektima Perović je kazao da je projekat u Leskovcu način da se približe izgradnji dovoljnog broja postrojenja u Srbiji.

„Udružili smo sredstva sa Leskovcem, kako finansijska, tako i ljudska, da pokrenemo novi investicioni ciklus koji se tiče zaštite životne sredine. Ovaj projekat je važan jer pokazuje da i domaće firme mogu da rade da mogu da ponude rešenja i učestvuju na ovako velikim projektima“, naglasio je Perović.

Maja Milošević Milojić se na konferenciji osvrnula na dinamiku radova i kazala da su digestori linije mulja, visine 16 metara, u građevinskom smislu potpuno završeni, osim jednog kojem nedostaje završna ploča:

„Danas je vršeno betoniranje ploče na tehničkoj zgradi i radi se priprema konstrukcije za preostale objekte linije mulja. Intenzivna je faza montaže mašinske opreme, i prema dinamici mi bismo u građevinskom smislu objekte završili krajem aprila, a sa suvim i mokrim probama izvođač bi počeo početkom maja.“

Izvor: Grad Leskovac

Planeta se zagreva, a ljudi sve hladniji – bukvalno

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Scenario je pretežno isti. Trese vas groznica, iznemogli ste, nos curi ko slavina, popili ste više tajlol hota nego vode, toplomer je pod miškom. Sklanjate ga i bacate pogled… Puf! Imate povišenu temperaturu. Lomi vas “ona najgora”. Tu na scenu stupa jedna razlika svih prehlada i gripova koje ste ikada uhvatili. “Ona najgora” se kreće od 38 do 39 sa 2 – ma ide još i više od te famozne Cecine, “ona najgora” je zapravo imenitelj za bilo koju temperaturu koju imate u trenucima dok se kenjkavi previjate po krevetu. E sada! Zvrčka nastaje kada više ljudi u vašem okruženju bolesno. Kako se zaboga dogovoriti koja je od dve-tri-sedam “onih najgorih” zaista vredna naziva “ona najgora”?

Telesna temperatura je stepen zagrejanosti organizma ljudi ili životinja. Toplota se stvara mišićnim radom, asimilacijom hrane i svim životnim procesima koji doprinose bazalnom metabolizmu, a iz organizma se gubi radijacijom i vaporizacijom vode iz disajnih puteva i kože. Normalna telesna temperatura čoveka obuhvata raspon od 36,3 do 37,1 stepeni Celzijusa, s tim što različiti delovi tela imaju različitu temperaturu koja varira sa temperaturom okoline. Ipak, saznanja naučnika sa prestižnog američkog univerziteta Stendford mogu da “svrgnu” ove ustaljene vrednosti. Bez brige, verujem da oni, međutim, nemaju nikakvu moć nad menjanjem “one najgore” – ona će večno ostati ona koju god imate dok se osećate izmrcvareno.

Istraživanje “stenfordovaca” je otkrilo da su Amerikanci u 19. veku bili “vrelije krvi”. Razlog tome što smo mi savremeni homo sapiensi hladniji leži u – tehnologiji. Bukvalno! Ne šalim se, ne zezam vas. Neću da vam prodajem priču o našem međusobnom otuđenju i udaljavanju, o građenju nevidljivog zida između pojedinaca zbog mobilnih telefona i interneta. Nisam vam ja mama! Povrh toga, introvertna sam osoba tako da mi takav režim “na distanci” delimično i odgovara. Što se tiče fotografije, iskreno priznajem da sam je stavila da vas namami na pogrešan trag. Da li mi se pola prašta? :)

Tim stručnjaka sa Stenforda zabeleženi pad temperature tela ljudske vrste pripisuje promenama životne sredine i javnog zdravlja.

U poslednja dva veka, higijena i uslovi za život su značajno unapređeni, a takođe je olakšan pristup hrani i medicinskoj nezi. Rezultat ovog procesa bilo je, kako navode Amerikanci, smanjenje slučajeva svakodnevnog zapaljenja. Moderne sisteme grejanja i hlađenja isto tako “sumnjiče” kao faktore koji su doprineli padu naše telesne temperature i to zato što, zahvaljujući modernim uređajima, više ne moramo sami da se prilagođavamo spoljašnjim temperaturnim uslovima što je takođe jedan od načina na koji su naši preci “oslobađali” toplotnu energiju.

Jelena Kozbašić

Nove BusPlus usluge štite prirodne resurse

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je danas predstavljanju nove usluge Grada Beograda, koja je nastala povezivanjem Sekretarijata za javni saobraćaj Grada sa sistemom eUprave, a koja će građanima doneti značajne uštede u vremenu i novcu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)

Pored premijerke, nove elektronske usluge za građane Beograda predstavili su direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović i zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Zahvaljujući elektronskom povezivanju Sekretarijata za javni saobraćaj Grada Beograda sa sistemom eUprave (bazama podataka Nacionalne službe za zapošljavanje, PIO fonda, Ministarstva unutrašnjih poslova i Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja) penzioneri i nezaposlena lica više neće morati da donose papirne potvrde i uverenja prilikom vađenja ili produžavanja kartica za prevoz.

Naime, zahvaljujući elektronskoj razmeni podataka po službenoj dužnosti, dovoljno je da građani dođu na šalter BusPlusa samo jednom sa ličnom kartom, a sistem će nakon toga automatski svaki mesec proveravati status ovih građana i produžavati važenje kartica za prevoz.

Time se građani oslobađaju potrebe donošenja oko 130.000 potvrda ili uverenja iz Nacionalne službe za zapošljavanje ili PIO fonda, kao i čak 530.000 odlazaka na šaltere BusPlusa da bi se na osnovu očitavanja lične karte utvrdilo prebivalište. To je ukupna ušteda građanima na godišnjem nivou od oko 660.000 sati ili oko dva miliona evra.

Ova usluga je još jedan od primera za to kako elektronska uprava transformiše javnu upravu na način da građani prestaju da budu kuriri koji nose svoja dokumenta od šaltera do šaltera i kako javna uprava postaje efikasan servis građana.

Istovremeno, na ovaj način se doprinosi unapređenju zaštite životne sredine jer se godišnje štedi 660.000 papira A4 i prestaje potreba da se oni čuvaju u arhivama, što predstavlja godišnju uštedu od čak 66 odraslih stabala, 280.500 litara vode i 24,42 megavata struje.

Jovanović je predstavio još jednu uslugu za sve žitelje i posetioce Beograda. Gradske linije grada Beograda su odskoro dostupne na Gugl mapi, i to svi podaci o gradskim linijama, redu vožnje, lokacijama stajališta, trasama i cenama karata u javnom saobraćaju, a u narednom periodu plan je da se na ovim mapama nađe i BG voz, kao i noćne linije i minibus ekspres linije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dead Angel)

Otvaranje podataka javnog prevoza grada Beograda na Gugl mapi omogućava jednostavnije snalaženje i planiranje putovanja potencijalnim putnicima, korisnicima javnog gradskog prevoza, turistima, a pre svega Beograđanima.

U ovom trenutku otvoreni su statički podaci iz rasporeda vožnje. Zajedno sa Sekretarijatom za saobraćaj Grada Beograda planirano je i otvaranje dinamičkih podataka i tada će se na Gugl mapama pokazivati polasci u realnom vremenu ukoliko zbog na primer saobraćajnih gužvi dođe do pomeranja reda vožnje.

Pored Beograda, gradski saobraćaj na Gugl mapama dostupan je u Nišu, Kragujevcu, Užicu i Subotici, a trenutno se radi i na omogućavanju ove usluge i za građane Pančeva.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Kako će se u Srbiji obeležiti Međunarodna godina zdravlja bilja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje SECPA se pridružilo globalnoj kampanji pod sloganom „Zaštitimo bilje, zaštitimo život“ u sklopu koje će u Srbiji, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, obeležiti Međunarodnu godinu zdravlja bilja koju su, na predlog Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), proglasile Ujedinjene nacije (UN), a u vezi sa sprovođenjem Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPPC).

Foto-ilustracija: Pixabay

„Zdravlje bilja je sve više ugroženo. Biljne bolesti i štetočine se pojavljuju sve ranije u sezoni i na mestima gde pre nisu bili viđeni. Tome su doprinele klimatske promene, ali i ljudske aktivnosti poput međunarodne trgovine i transporta, koje su omogućile i nehotično prenošenje štetočina i bolesti u nova staništa. FAO procenjuje da biljne bolesti i štetočine uzrokuju gubitke i do 40 odsto useva širom sveta, kao i da bi poljoprivredna proizvodnja trebalo da poraste za oko 60 odsto do 2050. godine kako bi se prehranila sve veća ljudska populacija. Stoga je važno da podignemo svest kod ljudi o značaju zaštite i očuvanja zdravlja bilja, kako u pogledu stvaranja uslova za proizvodnju dovoljnih količina hrane za rastuću ljudsku populaciju, tako i u pogledu zaštite životne sredine i očuvanja ekosistema“, rekla je Katarina Krinulović, izvršna direktorka udruženja SECPA.

Na panel diskusiji 27. februara 2020. godine prisutnima će se obratiti eminentni stručnjaci iz zemlje i inostranstva poput državnog sekretara Velimira Stanojevića, profesora Poljoprivrednog fakulteta Alekse Obradovića i Aurélie Dhaussy iz Evropske asocijacije za zaštitu bilja (ECPA). Panelisti će govoriti o različitim temama iz oblasti poljoprivrede, kao što su „Zašto je zdravlje bilja važno i šta činimo povodom toga“, „Aktivnosti ministarstva u oblasti zaštite i zdravlja bilja i značaj Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (IPPC)“, „Biljne bolesti i štetočine na koje treba obratiti posebnu pažnju i integralna zaštita bilja“ kao i koji su to izazovi sa kojima se naši poljoprivrednici susreću u praksi i kakve se aktivnosti sprovode u Evropskoj uniji da bi se se unapredila oblast zaštite bilja. Svojim izlaganjem oni će, svako sa svog aspekta, ukazati na značaj zaštite i zdravlja bilja i kako svako može dati svoj doprinos u ovoj oblasti, ali i pružiti mnoštvo relevantnih činjenica koje su veoma važne za edukaciju opšte javnosti.

„Naše udruženje, posle 10 godina rada i iskustva sa brojnim izazovima sa kojima se susrećemo u oblasti zaštite bilja u Srbiji, pridružilo se globalnoj kampanji i iniciralo njeno sprovođenje u našoj zemlji kako bi se podigla svest javnosti o značaju zaštite bilja za život na planeti. Takođe, nastojimo da podstaknemo dalju saradnju relevantnih aktera jer samo zajedničkim delovanjem možemo dovesti do održivog razvoja u ovoj oblasti“, dodala je Katarina Krinulović, izvršna direktorka udruženja SECPA.

O udruženju SECPA

Udruženje SECPA (Serbian Crop Protection Association) je dobrovoljna i neprofitna organizacija osnovana u decembru 2009. godine radi stvaranja uslova za stabilnost i razvoj u oblasti zaštite bilja u Srbiji, uz primenu nauke, inovacija i savremenih tehnologija koje obezbeđuju visok nivo zaštite zdravlja ljudi i životne sredine. Kao pridružena članica Evropske asocijacije za zaštitu bilja (ECPA), SECPA je deo evropske mreže za razmenu znanja i iskustva u oblasti zaštite bilja, koje prenosi u Srbiju sprovođenjem relevantnih projekata.

Izvor: Keynote Communications

Amonijak – novo gorivo za brodove?!

Foto-ilustracija: Unsplash (Red Charlie)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Prilkom traženja rešenja za smanjenje emisije štetnih gasova u brodskoj industriji, došlo se do sasvim novog pristupa. Naime, prilikom ranijih istraživanja zaključeno je da bi brodovi mogli da se napajaju amonijakom i da se time izbegne štetna upotreba dizela.

Amonijak predstavlja jedan od osnovnih elemenata za  hemikalije, tekstil, eksploziv, rashladna sredstva i đubriva. Dosta se koristi u poljoprivredi, ali prekomerna upotreba može dovesti do zagađenja vazduha. U kombinaciji sa drugim gasovima izaziva efekat staklene bašte.

Amonijak ne sagoreva ugljen-dioksid, međutim, određena količina ovog gasa se emituje prilikom stvaranja amonijaka. Sagorevanjem amonijaka stvaraju se i azotni oksidi, koji su takođe odgovorni za efekat staklene bašte.

Prema izveštaju Kraljevskog društva, prilikom proizvodnje amonijaka stvara se 1,8 odsto ukupne emisije ugljen-dioksida na globalnom nivou.

Ipak, od nedavno postoji rešenje i za to.

Nova tehnologija može da stvori amonijak bez ugljen-dioksida. Jedan od način jeste hvatanje emisija ugljen-dioksida koje su nastale prilikom stvaranja amonijaka, a zatim smeštanje u podzemne stene. Drugi način omogućava stvaranje amonijaka iz obnovljivih izvora energije, pri čemu se ne stvara CO2. Negativna strana ove metode je što je sada nepouzdano tvrditi da li ćemo tokom narednih decenija imati na raspolaganju dovoljno čiste energije.

I pored toga, važno je razviti tehnologiju koja će potpuno dekarbonizovati amonijak i ujedno obezbediti prostor za skladištenje velikih količina ovog goriva.

Jelena Cvetić

Prva nuklearna elektrana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uskoro počinje s radom

Foto: Wikipedia/Wikiemirati
Foto: Wikipedia/Wikiemirati

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) dali su “zeleno svetlo” za početak rada nuklearne elektrane Baraka, prve u arapskom svetu, izjavio je 17. februara stalni predstavnik UAE u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju.

“Savezno telo za nuklearnu regulaciju odobrilo je izdavanje operativne dozvole za reaktor 1 ovog postrojenja”, rekao je Hamad Alkabi na konferenciji za novinare u Abu Dabiju.

Prema njegovim rečim, centrala će uskoro početi sa radom.

Centralu sa četiri reaktora izgradio je konzorcijum na čelu sa Korporacijom za nuklearnu energiju Emirata (Emirates Nuclear Energy Corporation) i Korporacijom za električnu energiju Koreje (Korea Electric Power Corporation).

Procenjuje se da je izgradnja koštala 22,5 milijardi evra.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

EU planira uvođenje poreza na plastiku i ugljenik

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Newberry)

Predlog da se 20 odsto prihoda od trgovine emisijama ugljen-dioksida izdvaja za budžet Evropske unije, zajedno sa novim porezom na plastični otpad, mogao bi da pomogne da se nadomeste gubici nastali izlaskom Velike Britanije iz EU. Evropski lideri, koji su pod sve većim pritiskom da postignu dogovor o višegodišnjem budžetu, prvom posle Bregzita, sastaće se u Briselu da pokušaju da se dogovore o novom finansijskom okviru.

Foto-ilustracija: Unsplash (StellrWeb)

Predlog o uvođenju poreza na ugljenik i plastiku je “veoma značajan korak napred” za finansije EU, izjavio je visoki evropski zvaničnik novinarima, uoči sastanka lidera zemalja EU čija je glavna tema dugoročni budžet.

“Ukoliko ga usvoji Evropski savet, predlog bi bio pojedinačno najveća promena ikada u sopstvenim izvorima prihoda EU”, izjavio je zvaničnik. Budžet za period od 2021. do 2027. godine biće prvi usvojen posle Bregzita, koji će ostaviti rupu u finansijama EU od 75 milijardi evra tokom sedam godina.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel predložio je sredinom februara kompromis, nadajući se da će prevazići razlike između bogatih zemalja, kao što su Nemačka i Holandija, koje žele da ograniče nacionalne doprinose budžetu EU, i najvećih primalaca sredstava iz budžeta, kao što su Poljska, Rumunija i Mađarska, koje žele da sačuvaju sredstva za siromašnije regione.

“Relativno siromašnije zemlje članice kao što su Mađarska i Poljska bi bile na dobitku prihvatanjem Mišelovog predloga”, rekao je visoki zvaničnik, dodajući da bi takva promena donela oko 5,4 milijardi evra dodatnih prihoda za siromašnije regione EU u poređenju sa ranijim predlogom.

Porezi na ugljenik i plastiku

Mišelov kompromisni predlog za budžet EU uključuje nove detalje o uvođenju poreza na ugljenik i plastiku u celoj uniji, što je predloženo prvim nacrtom budžeta Evropske komisije 2018. godine.

Da bi nadomestila gubitke nastale izlaskom Velike Britanije i da bi smanjila zavisnost Unije od nacionalnih doprinosa, Komisija je predložila da se 20 odsto prihoda od trgovine emisijama ugljen-dioksidom direktno uplaćuje u budžet EU.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tanvi Sharma)

Komisija je predložila i da se uvede porez na plastični otpad koji se ne reciklira, što evropski zvaničnici smatraju “najviše obećavajućim” načinom da se obezbede dodatni izvori prihoda. Prema predlogu, zemlje članice bi plaćale 0,80 evra po kilogramu nerecikliranog plastičnog otpada.

To je međutim izazvalo nervozu siromašnijih istočnih zemalja EU, koje nemaju razvijeni sistem recikliranja kao bogatije zapadne članice, pa bi morale da daju veće doprinose na ime tog poreza.

Da bi uspostavio ravnotežu, Mišelov kompromis uključuje “mehanizam da se izbegne preterani regresivni uticaj na nacionalne doprinose”. Time bi se ograničila suma koju bi plaćale siromašnije države štiteći ih od nesrazmernog finansijskog udarca, kaže zvaničnik EU.

“Siromašnije zemlje bi izdvajale malo manje” nego što bi činile da se ne primenjuje nikakav mehanizam, objašnjava zvaničnik, dodajući da takav sistem treba da “ublaži distributivni uticaj” poreza i zaštiti siromašnije zemlje članice.

Ipak je još nejasno kako bi tačno novi mehanizam funkcionisao u praksi.

Kritičari su, međutim, izrazili zabrinutost u vezi sa smanjivanjem prihoda od poreza, jer što se više plastike reciklira, vremenom će ti porezi na plastični otpad nestati.

Visoki zvaničnik EU ipak nije zabrinut zbog toga. “Ovi prihodi će se smanjiti” vremenom jer recikliranje plastike postaje norma. “Ali ako pogledate primer poreza na cigarete”, prihodi su se stabilizovali, uprkos smanjenju prodaje cigareta.

Izvor: EURACTIV.rs

U hidroelektranu “Đerdap 2” se ulaže 31 milion evra

Foto: Wikipedia/MRY

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, obišla je juče, 19. februara, brodsku prevodnicu na HE “Đerdap 2” i sa direktorom JP “Elektroprivreda Srbije” Miloradom Grčićem potpisala Protokol o saradnji na realizaciji projekta adaptacije brodske prevodnice u sastavu HE “Đerdap 2”, vredan 31 milion evra.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture RS

Tom prilikom je istakla da država poslednjih nekoliko godina ulaže u vodni saobraćaj i da ta ulaganja iznose 350 miliona evra, što je pre nekoliko decenija bilo nezamislivo.

“Prošle godine potpisali smo protokol za rekonstrukciju brodske prevodnice „Đerdap 1“, ove godine za prevodnicu na „Đerdapu 2“, i ukupno ulažemo 60 miliona evra za obe. To je važno za ovaj kraj, za elektranu i dalja ulaganja u infrastrukturu, jer nema ničeg važnijeg od infrastrukture, to utiče na razvoj naše privrede i rast BDP-a“, rekla je ona.

Mihajlovićeva je dodala i da će se krenuti sa proširenjem Luke Prahovo, u šta će biti uloženo 10 miliona evra.

Grčić je dodao da današnji sporazum govori mnogo – da država brine o energetici i infrastrukturnim preduslovima za dalji ekonomski razvoj zemlje.

Ranije tog dana, Mihajlovićeva je obišla novoizgrađeni most preko Podvrške reke kod Milutinovca u opštini Kladovo, kao i radove na rehabilitaciji državnog puta Kladovo – Brza Palanka.

“Zahvaljujući Vladi Srbije, mi danas imamo stabilan budžet i mogućnost da ulažemo u puteve. Završili smo 120 km puteva u Borskom okrugu, sada nas čeka izgradnja brzih saobraćajnica u ovom kraju, prema Golupcu, Donjem Milanovcu i Kladovu. To nam je neophodno ako hoćemo da razvijamo turizam u ovom delu Srbije”, rekla je ona.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture 

Otkrivena Viktorijina tajna – i nije nimalo senzualna!

https://www.theguardian.com/environment/2020/feb/19/victorias-secret-under-fire-after-store-dumps-hundreds-of-bras-in-bin

Radovi na unapređenju zaštite od poplava u Vojvodini

Foto: JVP "Vode Vojvodine"

Zahvaljujući INTERREG – IPA programu prekogranične saradnje Mađarska Srbija, prevodnica u Bezdanu i ustava i prevodnica u Šebešfoku uskoro će biti renovirane. Radovi su vredni 2,8 miliona evra, u prevodnicu Bezdan uloženo je 2,1 miliona, a u Šebešfok 0,7 miliona evra.

Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Radove na ova dve za vodoprivredu Vojvodine izuzetno važna objekta su obišli predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstavo Vuk Radojević, gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović i direktor JVP „Vode Vojvodine“ Slavko Vrndžić.

Kada građevinski, mašinski i elektrotehnički radovi budu završeni povećaće se nivo zaštite od poplava, stvoriće se uslovi za prelazak brodova iz Dunava u kanal Vrbas – Bezdan, a sanacijom prevodnice u Šabešfoku omogućiće se plovidba i Bajskim kanalom. Ove aktivnosti će imati i pozitivan uticaj na ekonomiju i turizam, naročito nautički, a jedan od ciljeva projekta je i zaštita Prirodnog rezervata „Gornje Podunavlje“.

Prema trenutnoj proceni radovi na prevodnici Bezdan biće završeni sredinom 2020. godine. Radovi na sanaciji i elektrifikaciji prevodnice i ustave Šebešfok su završeni, a trenutno je u toku probni rad.

Zbog velikog kulturno-istorijskog značaja ovi objekti su evidentirani kao nepokretnost pod prethodnom zaštitom, te se stoga sanacija i rekonstrukcija izvode po principu očuvanja prvobitnog izgleda. Obe prevodnice su dugi niz godina van funkcije pa je značaj ovih radova, kojima će opet biti osposobljene za rad, ogroman.

Pun naziv projekta je Kompleksno unapređenje vodoprivrede područja kanala „Baja-Bezdan” – akronim BABESA (BABEKA), a patneri na projektu su: Direkcija za vodoprivredu Donjeg Podunavlja (vodeći partner), Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“ i Fond “Evropski poslovi” AP Vojvodine. Projektom obuhvaćeno područje čine: kanal Baja-Bezdan (mađarski i srpski deo kanala), kanal Vrbas-Bezdan sa srpske strane, hidrokompleks Bezdan i Šebešfok koji se nalaze u sklopu kanala.

Izvođač radova je konzorcijum na čijem je čelu firma „Goša montaža”.

Izvor: JVP “Vode Vojvodine”

Moguće ponovno poskupljenje struje u Srbiji zbog oporezivanja CO2

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Henry)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Henry)

Zbog oporezivanja ugljen-dioksida u Evropskoj uniji, troškovi proizvodnje električne energije iz uglja rastu, što bi moglo da se odrazi i na skok cena struje u Srbiji.

Ovo je juče, 19. februara, izjavio direktor Energetske zajednice Janez Kopač. Prema njegovom mišljenju, sadašnja cena električne energije za srpska domaćinstva ne odražava stvarne troškove proizvodnje, što će na dugi rok morati da se menja.

Kopač je dodao i da će socijalno ugroženim potrošačima morati da bude omogućena pomoć.

Direktor Energetske zajednice je pomenuo je da je Evropska unija velika sredstva izdvojila u novom sedmogodišnjem budžetu za Fond za pravednu tranziciju, pomoću kojeg će pomoći izmenama u okviru rudarskih regija, i objasnio da bi bilo korisno za Srbiju da i sama ima takav nacionalni fond kako bi bila u mogućnosti da potraži dodatna sredstva od Evropske unije za istu namenu.

Podsećamo, ministar finansija Siniša Mali je, nakon posete Međunarodnog monetarnog fonda u oktobru 2019. godine i insistiranja njihovih stručnjaka na povećanju cene električne energije u našoj zemlji, kazao da se to neće desiti barem do kraja godine, što se nije obistinilo. Od 1. decembra cena struje za domaćinstva u Srbiji skočila je za 3,9 odsto.

Evropa sve manje električne energije dobija iz uglja, a oporezivanjem emisija ugljen-dioksida ovaj izvor struje postao je veoma skup. To je jedan od razloga zbog kojih se tokom  prošle godine potrošnja uglja prepolovila u većini članica Evropske unije.

Indikator značajne energetske prekretnice je i taj da su vetar i sunce u 2019. godini, po prvi put, zajedno imali veći udeo u sveokupnom energetskom miksu zajednice u odnosu na ugalj – 17,6 odsto nasuprot 14,6 odsto, a poskupljenje štetnih emisija je takođe doprinelo tome.

Jelena Cvetić

 

Podela besplatnih sadnica bagrema u Topličkom okrugu

Foto: Wikipedia/Pollinator
Foto: Wikipedia/AnRo0002

Javno-komunalno preduzeće “Hameum“, vrši besplatnu podelu sadnica bagrema za pošumljavanje poljoprivrednih poseda na području Topličkog okruga.

Kako navode nadležni u ovom preduzeću, prva podela besplatnih sadnica u ovoj godini, počela je početkom februara i trajaće sve dok se ne podeli cela količina za ovogodišnju sadnju.

“U našem rasadniku, proizvedeno je oko 20.000 sadnica bagrema koje smo namenili za pošumljavanje goleti u Toplici. Do sada je podeljena polovina, oko 10.000 sadnica, a ostala količina je na raspolaganju svim zainteresovanim vlasnicima poljoprivrednog zemljišta, rekao je rukovodilac „Rasadnika“ Stevan Kostić i naglasio da besplatne sadnice mogu dobiti građani koji poseduju šumsko zemljište.”

“Za razliku od ranijih podela, kada su besplatne sadnice deljene vlasnicima šeste i sedme klase, ova podela namenjena je samo vlasnicima šumskog zemljišta. Potrebno je samo podneti zahtev i dostaviti fotokopiju posedovnog lista i lične karte”, saopštio je Kostić.

Građani zainteresovani za dodelu besplatnih sadnica, sve informacije mogu dobiti na kontakt telefon 063/405-542.

Izvor: Grad Prokuplje

Sve više domaćinstava u Evropi koristi energiju iz obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Stephan Bechert)

Kako izveštava Nova ekonomija, petina energije koja se koristi za klimatizovanje prostora u Evropskoj uniji dolazi iz obnovljivih izvora energije, a postotak domaćinstava i privrednih subjekata koji se greju ili hlade na održive načine se uvećava iz godine u godinu.

Eurostat navodi da se po korišćenju obnovljivih izvora energije u 2018. godini naročito istakla Švedska, u kojoj je dve trećine (65 odsto) objekata klimatizovalo prostor na taj način.

Više od polovine energije za grejanje i hlađenje dolazi iz obnovljivih izvora energije koristilo se i u Letoniji (56 odsto), Finskoj (55 odsto) i Estoniji (54 odsto).

Obnovljivi izvori energije su sačinjavali najmanji deo energetskog miksa za klimatizaciju prostora u u Irskoj i Holandiji (obe po 6 odsto), Belgiji (8 odsto) i Luksemburgu (9 odsto).

Statistička kancelarija EU u obnovljive izvore energije računa i energiju koja se zarobljava toplotnim pumpama, za koje procenjuje da je predstavljala 27 odsto celokupne “zelene” energije za grejanje i hlađenje.

Izvor: Nova ekonomija

 

IKEA Srbija izbacila jednokratne plastične proizvode

Foto-ilustracija: Unsplash (Giorgio Trovato)
Foto: IKEA Srbija

Kako bi doprinela očuvanju životne sredine i stvaranju pozitivnog uticaja na ljude i planetu, IKEA Srbija je iz svoje ponude izbacila sve plastične proizvode za jednokratnu upotrebu. Tim povodom je u robnoj kući IKEA Beograd prošle nedelje u muzejskoj postavci izložen poslednji primerak „izumrle“ plastične slamčice.

Uz slamčice, odluka o ukidanju jednokratnih plastičnih proizvoda odnosi se i na proizvode poput vrećica za zamrzavanje i led, kao i kesa za smeće – koji su bili deo ponude robne kuće IKEA Beograd. Takođe, odluka obuhvata i jednokratne plastične proizvode koji služe za posluživanje u IKEA restoranu i bistrou, poput pribora za jelo, slamčica, čaša, tanjira i mešalica za piće.

IKEA želi da olakša zdraviji i održiviji način života. Jednokratna plastika ima značajan uticaj na zdravlje naše planete, kao i nas samih, a prema procenama, do 2050. godine u rekama i morima biće više plastike nego riba. Svesni smo da je reč o složenom problemu i želimo da damo svoj doprinos u njegovom rešavanju. Verujemo da je ukidanje jednokratne plastike i uvođenje novih, održivijih zamenskih proizvoda značajan korak u tome. Pozivamo kupce u Srbiji da nam se pridruže u stvaranju pokreta za bolji svakodnevni život i da korišćenjem proizvoda od obnovljivih ili recikliranih materijala doprinesu očuvanju životne sredine i ublažavanju klimatskih promena“, istakao je Aldo Lele, menadžer za održivost u IKEA Jugoistočna Evropa.

Foto: IKEA Srbija

Posetioci robne kuće IKEA Beograd od sada mogu pronaći ekološke zamene za gotovo sve proizvode od jednokratne plastike. Umesto plastičnih, kupcima su dostupne OKUVLIG slamčice od bambusa i FÖRNYANDE koje su napravljene od troslojnog, nezaštićenog papira koji je čvrsto urolan kako bi zadržao oblik. Povrh toga, umesto jednokratnih vrećica za zamrzavanje, IKEA nudi održiviju varijantu – višekratne plastične vrećice sa zatvaračem.

Ukidanje jednokratne plastike jedna je od aktivnosti kojom IKEA do 2030. godine želi da postane potpuno cirkularna kompanija koja koristi samo reciklirane i obnovljive materijale.

Izvor: IKEA Srbija

Misteriozno curenje gasa u Pakistanu

Photo: Wikipedia/Omair Anwer
Foto: Wikipedia/Unknown

Na jugu Pakistana, u lučkom gradu Karači, zbog curenja gasa je ove nedelje poginulo 14 ljudi, a na stotine njih je bolesno. Vlasti još uvek nisu otkrile poreklo otrovnog gasa.

U toku su protesti zbog ovog misterioznog zagađenja, ljudi na ulicama nose maske za lice i zahtevaju odgovore zvaničnika.

Ipak, vlast još uvek ne uspeva da pronađe potrebne informacije i dokaze o uzroku događaja. Provereni su terminali i mesta za usidrenje, čak i oni u privatnom vlasništvu, naftni stubovi, mesta za ugradnju nafte. Nigde nisu pronađeni tragova curenja gasa niti hemikalija.

Mornarica je uzela uzorke iz oblasti morske luke, a ujedno se očekuju i rezultati obdukcije preminulih osoba.

U lučkom gradu raste zabrinutost da otrovni gas i dalje curi dok zvaničnici pokušavaju da pronađu izvor problema.

Veći deo stanovništva iz tog područja je evakuisan. Još uvek nije primećeno da se zagađenje proširilo na ostatak grada.

Jelena Cvetić