Home Blog Page 7

Zelena transformacija Republike Hrvatske

Foro-ilustracija: Pixabay (neufal54)
Foto: Ljubaznošću Damira Habijana

Pristup fondovima Evropske unije Republici Hrvatskoj obezbeđuje neophodna sredstva za ulaganja u izgradnju infrastrukture, ali i zelenu i digitalnu tranziciju. Zahvaljujući tome mogu brže i kvalitetnije da realizuju brojne reforme i projekte, što doprinosi jačanju ekonomije, otvarajući nove mogućnosti, posebno u zelenim i čistim tehnologijama. Damir Habijan, ministar ekonomije i održivog razvoja za Magazin Energetskog portala govori o zelenoj tranziciji, ulaganjima u obnovljive izvore energije i tome kako Republika Hrvatska planira da ostvari ciljeve i postane klimatski neutralna.

Republika Hrvatska je predana realizaciji Zelenog plana za Evropu i cilja da kontinent do 2050. godine postane klimatski neutralan. Na koji način planirate da ostvarite zacrtane ciljeve?

– Republika Hrvatska u potpunosti podržava realizaciju Zelenog plana za Evropu i potpuno je predana cilju da do 2050. godine Evropa postane prvi klimatski neutralni kontinent. U tom kontekstu, sve države članice u sklopu EU su već tokom 2019. godine pristupile izradi Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP), kojima su postavile tri glavna cilja vezana za dekarbonizaciju: smanjenje CO2, udeo obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji i povećanje energetske efikasnosti. Svi navedeni ciljevi su određeni na nivou EU i treba napomenuti kako su ti ciljevi stalno podizani tokom zadnjih pet godina, kako zbog paketa Spremni za 55 (Fit for 55), tako i zbog REPowerEU plana koji je nastao kao posledica agresije na Ukrajinu, što se u velikoj meri odrazilo na drastičan skok cena energenata. Zbog toga je Evropska komisija REPowerEU planom postavila jasan cilj da se EU što pre oslobodi zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, a posebno od nepouzdanih partnera. Navedenim planom se jača napor vezan za dekarbonizaciju koji osim smanjenja gasova staklene bašte treba da smanji i zavisnost Evropske unije o uvozu energenata iz trećih zemalja.

U FOKUSU:

Šta donosi Nacionalni plan za oporavak i otpornost i kada će biti realizovan?

Nacionalni plan za oporavak i otpornost je drugi važni dokument kojim se planira niz reformi i investicija kojima će se osigurati zelena i digitalna tranzicija i bolje funkcionisanje državne uprave. Dokument je nastao na osnovu Uredbe EU, a direktna je posledica krize izazvane pandemijom COVID-19. Njime smo jasno, kao država, istakli koje reforme smatramo nužnim i predložili smo aktivnosti i investicije kojima ćemo navedene reforme ispuniti. S druge strane, plan je doneo znatna finansijska sredstva čime je pokrenut niz ekonomskih aktivnosti. Na primer, nakon što je u decembru 2023. godine odobren Dodatak NPOO-a vredan oko 4,5 milijarde evra, ukupan iznos sredstava koje imamo na raspolaganju povećan je s 5,5 na 10 milijardi evra. To je oko 15  odsto našeg godišnjeg BDP-a. Koliko je to značajno, govori podatak da je to najviše u EU, odnosno ni jedna druga država članica nema dogovoren tako visok procenat sredstava NPOO-a u odnosu na veličinu privrede. Od toga Republika Hrvatska je do sada primila 3,5 milijarde evra. Potrebno je napomenuti kako je Hrvatska među prve tri države EU koja je poslala četvrti zahtev za isplatu u okviru NPOO-a, te uskoro očekujemo uplatu dodatnih 163 miliona evra bespovratnih sredstava. Istakao bih primer energetskog sektora za koji je, nakon revizije NPOO, izdvojeno 1,4 milijarde evra. Veliki deo tog novca usmeren je na zelenu tranziciju. Ostatak se ulaže u sigurnost snabdevanja i diversifikaciju izvora za ceo prostor jugoistočne Evrope. Zelena tranzicija se finansira i u drugim sektorima poput vodoprivrede, otpada i sl.

Koliko su značajna ulaganja u obnovljive izvore energije?

Foto-ilustracija: Unsplash ( Mike Swigunski)

– Ulaganja u obnovljive izvore energije su izuzetno važna, a s obzirom na naš geografski položaj, imamo velike potencijale. U južnom delu države velika su ulaganja u vetroelektrane i solarne elektrane, ali ima ih i u severnoj Hrvatskoj. Posebno nam je važan segment solarnih integrisanih elektrana koje se nalaze na krovovima ili u okolini kuća i drugih zgrada, kao i u sklopu fabrika. Time se povećava udeo obnovljive energije, ali i osigurava uključivanje građana i preduzetnika, te njihovo aktivno učešće u energetskoj tranziciji. Ne manje važne su i velike hidroelektrane koje takođe proizvode tzv. zelenu električnu energiju. Osim vetra, vode i sunca, u tome bi trebalo da nam pomognu i geotermalna energija i bioekonomija (biogas i biomasa). Povezivanje biogasa i biomase sa poljoprivrednom proizvodnjom osigurava zelenu tranziciju. Kada je reč o geotermalnoj energiji, imamo izuzetno povoljne uslove za iskorišćavanje geotermalne energije akumulirane u podzemlju Panonskog bazena, koji ima za čak 60 osto viši geotermalni gradijent od evropskog proseka. U cilju što efikasnijeg i efektivnijeg iskorišćavanja ovog potencijala, izrađen je Plan razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske do 2030. godine zbog potrebe da se osigura daljnji razvoj i korišćenje domaćeg obnovljivog potencijala, koji bi trebalo šire koristiti u energetske transformacije za proizvodnju električne energije, odnosno za grejanje i hlađenje. Dakle, kada je reč o obnovljivim izvorima energije, Strategijom energetskog razvoja postavljen je cilj od najmanje 2.500 novih MW za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, ali zahvaljujući dobrim delom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost i našim investicijama u prenosnu elektroenergetsku mrežu uveravam vas da ćemo taj cilj postići i ranije tj. 2028. godine.

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Održano Savetovanje ENERGETIKA 2024

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)
Foto: Savez energetičara / Promo

Na Zlatiboru je od 25. do 28. juna održano Međunarodno Savetovanje ENERGETIKA 2024 gde su održane brojne promotivno-marketinške prezentacije i izložbe o dostignućima u energetici, industriji, komunalnim sistemima, saobraćaju, zgradarstvu, obnovljivim i novim izvorima energije, kao i nekoliko okruglih stolova sa aktuelnim temama i još mnogo toga.

Nikola Rajaković, predsednik Saveza energetičara, istakao je da je dekarbonizacija najozbiljniji zadatak koji se pojavio pred energetikom od vremena Nikole Tesle.

“U Evropi je 70 odsto energije fosilnog porekla i treba da napustimo ono što je dominantno, zamenimo sa obnovljivim izvorima energije, uvedemo skladišta energije i da naučimo da upravljamo tim sistemom. To je ozbiljan posao koji treba da bude ostvaren u naredne dve do tri decenije”, rekao je Rajaković.

Član Nadzornog odbora „Elektroprivrede Srbije“, Dejan Ostojić, rekao je tokom otvaranja međunarodne konferencije da je ovo akcionarsko društvo u prošloj godini ostvarilo istorijsku dobit od milijardu evra, a veoma su dobri i finansijski rezultati za prvi kvartal ove godine.

Proćitajte još:

On je naglasio da je to veoma važno jer izazovi koji su pred nama zahtevaju finansijski jake elektroprivredne kompanije. Prema njegovim rečima, struka uvek nađe rešenja, pitanje je samo da li možemo da sledimo ta rešenja i realizujemo planirane investicije.

“Jedan do dva odsto bruto BDP-a zemlje trebalo bi da budu ulaganja u energetiku, u prošlosti okolnosti nisu dozvolile da toliko investiramo i zato su današnji i dnevni i strateški izazovi mnogo veći”, poručio je Ostojić.

On je dodao da su članovi Nadzornog odbora EPS AD obišli lokaciju gornjeg rezervoara reverzibilne hidroelektrane „Bistrica“ i da je najlepši momenat bio kada su upoznali koleginicu koja je završila Mašinski fakultet prošle godine kao najbolji student jer je to jedan od pokazatelja kako će se razvijati ljudski resursi u EPS-u u narednom periodu.

Energetski portal

Prvi Globalni samit o obnovljivim izvorima – utrostručenje OIE do 2030. godine

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (nuno-marques)

U septembru 2024. godine, održaće se Globalni samit o obnovljivim izvorima (eng Global Renewables Summit), prvi do sada organizovan. U okviru njega, razgovaraće se o napretku, mogućnostima i izazovima u vezi sa utrostručenjem obnovljive energije na globalnom nivou do 2030. godine.

Samit je planiran da se održi u Njujorku od 23. do 25. septembra, na marginama 79. Nedelje visokog nivoa Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Prisećanja radi, na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2023 (COP28), postavljen je cilj o utrostručenju svetskog kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine, uz obezbeđenje brzog i održivog smanjenja emisija gasova staklene bašte, kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5oC. Ovaj Samit, upravo će poslužiti kao platforma za unapređenje ključnih oblasti delovanja za povećanje primene obnovljivih izvora u ovoj deceniji, posebno na tržištima u razvoju i privredama u razvoju.

Kako navodi Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA), organizacioni partneri predstavljaju jedinstvenu koaliciju vlada, pivatnog sektora, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i drugi.

Samit će imati uvodni segment sa učešćem vlada, nakon čega će uslediti okrugli stolovi na visokom nivou sa više zainteresovanih strana o ključnim temama, uključujući pristup finansijama, lance snabdevanja, izdavanje dozvola i mrežnu infrastrukturu. U okvitu događaja, biće obezbeđen prostor vladama da razmotre cilj povećanja globalnog skladištenja energije šest puta do 2030, kao i uključivanje sektorskih ciljeva za obnovljivu energiju u svoje nacionalno određene doprinose. Partneri u organizaciji će takođe predstaviti saopštenja i izveštaje u podrška cilju utrostručenja obnovljivih izvora energije.

Energetski portal

Šta su mrtve zone u vodenim područjima i gde će se povećati?

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Hipoksična ili takozvana mrtva zona, predstavlja vodeno područje u kojem je rastvorena manja količina kiseonika od potrebne, usled čega veliki deo morskog života ne može da preživi, ili migrira ukoliko je pokretan, poput riba ili škampi.

Iako do ove pojave može da dođe i prirodno, čovekovo delovanje dovodi do ovakvih učestalijih pojava, koje su ujedno i većih razmera. Najčešće se stvaraju usled povećanje koncentracije organske materije koja se raspala ili, recimo, zbog prekomernog razmnožavanja algi koje troše kiseonik.

Uticaj čoveka ispoljava se kroz zagađenje nutrijentima koje je on stvorio. Kako se navodi, višak hranljivih materija koje otiču sa kopna ili se kroz otpadne vode ulivaju u reke, jezera i mora, mogu da podstaknu upravo rast algi.

Prema podacima Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), druga najveća mrtva zona na svetu nalazi se u Sjedinjenim Državama, u severnom Meksičkom zalivu.

Pročitajte još:

NOAA je nedavno objavila da se predviđa natprosečna letnja mrtva zona u Meksičkom zalivu, koja pokriva oko 5.827 kvadratnih milja, što je otprilike veličina savezne države Konektikat.

Prosečna veličina mrtve zone u poslednjih 37 godina iznosi 5.205 kvadratnih milja.

Američki geološki zavod (USGS) pruža podatke o protoku i opterećenju hranjivim materijama za reke Misisipija i Ačafalaje za mesec maj, što predstavlja ključne faktore koje NOAA koristi u svojim modelima prognoze za procenu veličine mrtve zone u Meksičkom zalivu tokom leta.

U maju 2024. godine, kako se navodi, protok u ovim rekama bio je oko pet odsto iznad dugoročnog proseka za period od 1980. do 2023. godine, dok su opterećenja nitrata bila za oko sedam odsto ispod, a fosfora 22 odsto iznad dugoročnih proseka.

Ovakva istraživanja su značajna, kako bi se unapredile buduće akcije za smanjenje pojava i intenziteta budućih mrtvih zona.

Energetski portal

Dobrim upravljanjem zaštićenim područjima do boljeg očuvanja prirode

Foto-ilustracija: Unsplash (Ilse)
Foto: ljubaznošću Nataše Panić

Radom Zavoda za zaštitu prirode Srbije, koji se bavi zaštitom i unapređenjem prirodne baštine trenutno su zaštićena 473 područja u Srbiji, čija površina iznosi 765.442 hektara, odnosno 8,65 odsto teritorije naše zemlje. U rukovođenju zaštićenim područjima u Srbiji upravljači mogu biti različite ustanove i organizacije, javna, kao i komunalna opštinska preduzeća, centri za kulturu, turističke i nevladine organizacije, udruženja civilnog sektora, crkvene eparhije, a ukoliko se radi o zaštićenim stablima i pojedinci. Samim tim je i kvalitet upravljanja na različitim nivoima i to u načinu sprovođenja mera, ostvarivanja potrebnih finansija i logistike, ali i u pogledu kadrova, prioriteta upravljačkih aktivnosti vezanih za čuvanje, monitoring, zaštitu biodiverziteta i geodiverziteta. Sagledavanje značaja svih društvenih aktera za upravljanje zaštićenim područjima počinje od vrednovanja određenog područja prilikom izrade Studije zaštite prirode.

Nataša Panić, šef odseka za obrazovno-izdavačku delatnost i komunikacije u Zavodu za zaštitu prirode kaže da pored procene svih vrednosti područja, sastavni deo te Studije predstavlja analiza zainteresovane javnosti, sa posebnim akcentom na stanovništvo budućeg zaštićenog područja i sagledavanje njihovih potreba. Sagledavanje razvojnih planova i inicijativa stanovništva i lokalnih zajednica osnova je za davanje smernica održivog razvoja područja i mera za upravljanje zaštićenim područjem.

– Participacija svih aktera u zaštiti i razvoju budućeg zaštićenog područja ostvaruje se i kasnije kroz proces proglašenja zaštićenim područjem, sprovođenjem postupka javnog uvida i javne rasprave za Studiju zaštite i predlog Uredbe o proglašenju određenog područja zaštićenim. Tek na osnovu saglasnosti svih učesnika u postupku javnog uvida i javne rasprave može se finalizovati procedura proglašenja područja zaštićenim – objašnjava Panić i dodaje da po dobijanju statusa zaštićenog prirodnog dobra i imenovanju upravljača, dalju koordinaciju svih društvenih aktera u zaštiti i razvoju područja sprovodi ustanova ili organizacija koja je dobila ovu funkciju.

Naša sagovornica kaže da poseban značaj u unapređenju upravljanja zaštićenim područjima imaju: zapošljavanje stručnog kadra koji će biti multidisciplinaran, usavršavanje, obezbeđivanje potrebnih finansija i logistike, omogućavanje razvoja koji će biti usklađen sa očuvanjem prirode bez ugrožavanja prirodnih vrednosti i ostvarivanje partnerskog delovanja sa svim zainteresovanim stranama. Značaj imaju i monitoring i umrežavanje sa informacionim sistemima instituta i institucija za zaštitu prirode, rad i unapređivanje kvaliteta života lokalnih zajednica, projektno delovanje i ostvarivanje profita za zaštićeno područje, ali i umrežavanje sa međunarodnim partnerskim institucijama i programima, razvijanje eko-turističke infrastrukture i rad sa posetiocima, sprovođenje obrazovnih programa za različite ciljne grupe, kao i brendiranje lokalnih proizvoda sa znakom zaštićenog područja.

U FOKUSU:

Upravljanje nad prirodnim dobrima

Foto-ilustracija: Unsplash (Jevgeni Fil)

Zavod za zaštitu prirode Srbije, u okviru svojih delatnosti, ukoliko proceni da određena organizacija ili ustanova ispunjava kadrovske i logističke uslove, može predložiti upravljača za područje za koje se radi Studija zaštite. Svi radovi i aktivnosti u zaštićenom području, koji se odnose na zaštitu, uređenje, održavanje i sprovođenje mera zaštite i razvoja, kao i organizovanje čuvarske službe, vrše se na osnovu Uredbe o proglašenju zaštite i upravljačkih dokumenata koje donosi i za čije sprovođenje je odgovoran upravljač.

Zavod za zaštitu prirode Srbije upravljaču izdaje uslove zaštite prirode za donošenje ovih dokumenata. Upravljač, takođe, ostvaruje saradnju sa komunalnim službama i nadležnim inspekcijama u cilju sprečavanja i otklanjanja nedozvoljenih aktivnosti na zaštićenom području. Zavod realizuje i stručni nadzor da bi sagledao realizaciju programa i plana upravljanja u saglasnosti sa datim uslovima zaštite prirode − objašnjava Panić.

Da bi odgovorio obavezama očuvanja, unapređenja, promovisanja prirodnih i drugih vrednosti i održivog korišćenja zaštićenog područja upravljač mora da ispunjava stručne, kadrovske i organizacione uslove po Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o uslovima koje mora da ispunjava upravljač zaštićenog područja. Prema tom Pravilniku upravljač mora imati organizovanu službu zaštite, unapređenja i promovisanja održivog razvoja zaštićenog područja i čuvarsku službu. Potrebna su i dobra kadrovska rešenje i tehnička opremljenost koje određuje upravljač, a od kadrovske osposobljenosti i tehničke opremljenosti umnogome zavisi realizacija Plana upravljanja, odnosno njegov obim i vrsta planiranih aktivnosti.

Postoji i koncept javno-privatnog partnerstva u Srbiji, koji nije dovoljno razvijen, ali se na osnovu modela dobre prakse upravljanja područjima u regionu smatra dobrim putem kome bi trebalo da težimo.

Priredila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Obnovom pašnjaka „Valjevca“ do biomase i prvog gradskog medomata

Foto-ilustracija: Wikipedia (Miomir Magdevski)
Foto-ilustracija: Unsplash (Art Rachen)

Na inicijativu grada Sremska Mitrovica, Regionalna razvojna agencija Srem, u partnerstvu sa Pokretom Gorana iz Sremske Mitrovice i Udruženjem pčelara „Jovan Živanović“ iz Sremske Mitrovice, obnovila je pašnjak „Valjevac“, srce Specijalnog rezervata prirode „Zasavica“, kojim upravlja Pokret Gorana, i uspostavila održivu proizvodnju zasavičkog meda. Ova aktivnost podržana je od strane Evropske unije, kroz projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“.

Zaštićeno područje najpre je unapređeno uklanjanjem agresivnih vrsta grmova i drveća, a prikupljena krčevina sa pašnjaka je zatim iskorišćena za proizvodnju drvnog briketa, koji se distribuira socijalno ugroženim grupama.

„Naš cilj je bio da vratimo pašnjak „Valjevac“ u nekadašnje ekološki povoljno stanje i zadržimo manje grupe žbunova bagrenca koji predstavljaju izvor najkvalitetnijeg polena. Tako smo doprineli da se na ovaj prostor ujedno vraćaju i pčelari sa svojim košnicama i pčelinjom ispašom“, rekao je Milan Mirić, direktor Regionalne razvojne agencije Srem.

Pored toga, u okviru ove inicijative, u okviru Turističkog info centra grada Sremska Mitrovica, Udruženje pčelara „Jovan Živanović“ postavilo je prvi gradski medomat za prodaju zasavičkog meda bez posrednika, koji se dobija upravo od polena ovih žbunova bagrenca.

Pašnjak „Valjevac“, predstavlja jedan od najvrednijih lokaliteta u SRP „Zasavica“, sa izuzetnim biodiverzitetom. Smanjenje stočnog fonda i intenziteta ispaše na delovima ovog pašnjaka izavalo je obrastanje pašnjaka invazivnim korovima, žbunjem i drvećem, zbog čega su pojedini delovi pašnjaka, pre sređivanja, bili potpuno nepristupačni i neuređeni. Projekat je doprineo poboljšanju stanja ovog zaštićenog područja kroz prostorno planiranje biodiverziteta i uspostavljanje ekološki prihvatljivog načina proizvodnje hrane – meda. Nabavku briketirke, koja prikupljenu biomasu obrađuje u ekološki prihvatljivo gorivo – briket i automata za prodaju meda je sufinansirala Evropska unija.

Pročitajte još:

„Ovaj projekat nam pokazuje kako možemo principe socijalne odgovornosti uključiti u aktivnosti koje se sprovode u lokalnoj zajednici jer će se sav proizvedeni briket dodeliti socijalno ugroženim domaćinstvima na području Sremske Mitrovice, za potrebe grejanja u zimskom periodu“, istakao je zamenik gradonačelnice Sremske Mitrovice Petar Samardžić. Briketiranje doprinosi suzbijanju emisije gasova sa efektom staklene bašte, čime doprinosimo borbi protiv klimatskih promena, a grad Sremsku Mitrovicu čini još zdravijim mestom za život, dodao je Samardžić.

Katarina Sajc, portfolio menadžerka u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, istakla je da ovaj projekat omogućava održivu proizvodnju hrane – meda, na inače nedostupnim područjima zaštićenog prirodnog dobra. „Pored toga, projekat pokazuje kako se u praksi sprovodi cirkularna ekonomija i adekvatno korišćenje raspoloživog lokalnog resursa – biomase“, dodala je Sajc.

Projekat „Zasnivanje ekološki prihvatljive proizvodnje meda u blizini Specijalnog rezervata prirode (SRP) Zasavica“se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije, u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“. Ovu inicijativu, uz tehničku i finansijku podršku EU i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom, uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP

Letnji Davos: Poziv na globalnu saradnju u energetskoj tranziciji i borbi protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (joshua-woroniecki)
Foto-ilustracija: Pixabay (GreenCardShow)

Učesnici 15. godišnjeg sastanka novih šampiona, poznatog i kao Letnji Davos, pozvali su na pojačanu međunarodnu saradnju u rešavanju izazova energetske tranzicije i klimatskih promena, prenosi Sinhua.

Liu Dženmin, specijalni izaslanik Kine za klimatske promene, naglasio je potrebu za jačanjem saradnje i izbegavanjem protekcionističkih mera kako bi se olakšala energetska tranzicija i borba protiv klimatskih promena.

U ovom poduhvatu potrebna je globalna i regionalna saradnja, rekao je Liu na panel diskusiji na trodnevnom događaju održanom u gradu Dalian na severoistoku Kine.

Liu je priznao da se azijske zemlje, koje imaju lavovski udeo u globalnoj potrošnji uglja, suočavaju sa značajnim izazovima u prelasku na čistije izvore energije.

On je odbacio optužbe Zapada o prevelikim kapacitetima u kineskom sektoru čiste energije, ističući umesto toga snažnu globalnu potražnju za proizvodima iz obnovljivih izvora energije.

„Moramo da nastavimo da ohrabrujemo i podržavamo naša preduzeća da izgrade kapacitete i proizvode više proizvoda“, rekao je Liu. On je dodao da je kineski proizvodni sektor doprineo smanjenju globalnih cena solarnih i vetroproizvoda.

Da bi ispunila svoje obaveze u pogledu cilja dvostrukog ugljenika i pomogla u borbi protiv klimatske krize, Kina je energično razvijala i uspostavljala svoj novi energetski sektor. To je već godinama najveće svetsko tržište za nova energetska vozila.

Kina je takođe glavni dobavljač opreme za energiju vetra i sunca i baterija. Smanjila je cenu obnovljive energije i pomogla nekim drugim zemljama da dobiju čistu, pouzdanu i pristupačniju energiju, obezbeđujući 50 procenata svetske opreme za energiju vetra i 80 procenata globalne fotonaponske opreme.

Sa stavovima Liua složio se Kim Sang-Hjup, kopredsedavajući Predsedničke komisije za neutralnost ugljenika i zeleni rast iz Republike Koreje (RK).

Kim je istakao potencijal saradnje između Kine, Japana i Republike Koreje u razvoju zelenog industrijskog ekosistema.

Potrebno je više dijaloga o saradnji jer bi saradnja trebalo da se proširi i na druge delove sveta, uključujući ASEAN i afričke zemlje, naveo je Kim.

Pročitajte još:

Delegati vodećih kineskih kompanija za proizvodnju električne energije i baterija pridružili su se pozivu za saradnju.

Ven Šugang, predsednik Grupacije Čajna Huaneng, velike elektroenergetske kompanije u Kini, pozvao je na veću globalnu saradnju da bi se eliminisale protekcionističke barijere i ublažili geopolitički uticaji kako bi tehnologije mogle bolje da rade za dobrobit čovečanstva i zaštitu Zemlje.

„Borba protiv klimatskih promena i promovisanje energetske tranzicije zajednička je odgovornost celog čovečanstva“, rekao je Ven.

Uz obećanja da će dostići vrhunac ugljenika do 2030. godine i neutralnost ugljenika do 2060. godine, Kina je čvrsto opredeljena za razvoj niske emisije ugljenika i čiste energije i zato je zemlja postigla velika dostignuća u tom pogledu, rekao je Ven.

Ven je naglasio da kineske tehnologije čiste energije mogu koristiti zemljama u razvoju, jer postoji ogromna potražnja na tržištu sa niskim sadržajem ugljenika za pristupačnim kineskim rešenjima.

Robin Zeng, osnivač i predsednik giganta u prizvodnji baterijaCATL, predložio je „model deljenja“, ili model u kojem svi dobijaju, kako bi se omogućila distribucija proizvodnih kapaciteta od zemalja kojr du resursi do Kine i zemalja koje su tržišta.

Zeng je rekao da je CATL voljan da licencira tehnologije proizvođačima baterija u drugim zemljama i pomogne u izgradnji tamošnje industrije. „Klimatske promene i održivost su veoma važni za sve“, rekao je on.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Novo partnerstvo „Folksvagena“ za snabdevanje zelenim čelikom

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)
Foto-ilustracija: Unsplash (laurel-and-michael-evans)

Nemačka kompanija Folksvagen potpisala je novi memorandum o razumevanju za partnerstvo za niskougljenični čelik sa kompanijom Vulkan Grin Stil.

Iz Folksvagena navode da je dekarbonizacija lanaca snabdevanja odlučujući faktor za Folksvagen Grupu na putu ka ugljeničnoj neutralnosti.

„Želimo da postignemo ugljeničnu neutralnost najkasnije do 2050. godine, a korišćenje niskougljeničnog čelika je važan korak u tom pravcu. Zeleni čelik će nam pomoći da u budućnosti učinimo lance snabdevanja u Folksvagenu još ekološki prihvatljivijim“, navode iz ove kompanije.

Pročitajte još:

Memorandum predviđa da će Folksvagen koristiti zeleni čelik kompanije Vulkan Grin Stil u svojoj proizvodnji, a koja treba da počne od 2027. godine u Omanu. U početku će koristiti prirodni gas iz grada Dukm, a kasnije će preći na zelenu energiju. Postrojenje se trenutno nalazi u fazi izgradnje i planirano je da počne sa radom 2026. godine.

Navodi se da visoke brzine vetra i jaka, kontinuirana solarna radijacija u Omanu stvaraju idealne uslove za generisanje zelene energije iz vetra i solarne energije – što je esencijalna osnova za proizvodnju niskougljeničnog čelika korišćenjem zelenog vodonika.

Očekuje se da će niskougljenični čelik kompanije Vulkan Grin Stil smanjiti emisije ugljenika u proizvodnji čelika za 70 odsto u budućnosti.

Energetski portal

Plastika u službi pasivnog grejanja i hlađenja zgrada

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean Pollock)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Grejanje i hlađenje zgrada u urbanim sredinama troši ogromne količine energije, i u tom pogledu predstavlja pravi izazov u trenutku kada se svet suočava sa klimatskim promenama.

Idealno rešenje predstavljaju mehanizmi za pasivno hlađenje i grejanje koje čovečanstvo primenjuje već vekovima, a jedan od primera je grčko ostrvo Santorini, poznato po zgradama ofarbanim u belo koje na taj način reflektuju sunčevu toplotu.

Kako zgrade u urbanim sredinama uglavnom ne možemo ofarbati u belo, potrebno je da primenimo druge efikasne sisteme pasivne termoregulacije. Istraživači sa Univerziteta Prinston i UCLA u SAD-u tvrde da materijali koji su u svakodnevnoj upotrebi, poput plastike, mogu poslužiti kao termoizolator omogućavajući potpuno pasivno grejanje i hlađenje zgrada.

Naime, toplotno zračenje se kreće od zgrada do neba u uskom delu infracrvenog spektra poznatom kao atmosferski prozor, što istraživači nazivaju uskopojasnim zračenjem. Na nivou tla, zračenje toplote se kreće kroz ceo infracrveni spektar, poznato i kao širokopojasno zračenje.

U svom članku, objavljenom u časopisu Cell Reports Physical Science, naučnici navode da premazi, napravljeni od uobičajenih materijala, mogu da ograniče tokove toplotog zračenja između zgrada i njihovog okruženja na određene talasne dužine.

Pročitajte još:

„Prevlačenjem zidova i prozora materijalima koji zrače ili apsorbuju toplotu samo u atmosferskom prozoru, možemo smanjiti širokopojasnu toplotnu dobit od tla tokom leta, i gubitak zimi, uz zadržavanje efekta hlađenja neba. Verujemo da je ova ideja bez presedana i izvan onoga što tradicionalni krovni i zidni premazi mogu postići“, rekao je istraživač Džiotirmoj Mandal.

Istraživanje otkriva da mnogi jeftini materijali, kao oni dobijeni od plastike za domaćinstvo, zrače toplotu u uskopojasnoj mreži i blokiraju toplotu širokog opsega.

Naučnici su uočili da je sezonska ušteda energije sa njihovim mehanizmom uporediva sa prednostima farbanja tamnih krovova u belo. Ovo bi moglo biti značajno posebno za siromašnije urbane sredine jer rastu troškovi grejanja i hrađenja, dok je smrtnost usled ekstremnih vrućina sve izraženija.

Milena Maglovski

Zašto je negativno nadmetanje u aukcijama loše za razvoj energije vetra na moru

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Aukcije koje sprovode države, veoma su značajne za razvoj obnovljive energije. Međutim, postoje različite vrste aukcija, koje nisu uvek nužno dobre. WindEurope, na primeru aukcija za vetroelektrane na moru od strane Nemačke i Holandije, objasnio je koje vrste su bolje, a koje ipak mogu naškoditi razvoju.

Kako se navodi, Nemačka i Holandija nedavno su objavile rezultate svojih najnovijih aukcija za vetroelektrane na moru, a ukupno su dodelile kapacitet od 6,5 GW. Iako je to važno za energetsku tranziciju Evrope, dizajn aukcije uključivao je negativno nadmetanje.

Šta je negativno nadmetanje?

Negativno nadmetanje u aukcijama za vetroelektrane na moru, znači da oni koji sprovode razvojne projekte, nude novčani iznos koji su spremni da plate kako bi stekli pravo na izgradnju vetroelektrane. U tom smislu, što veći iznos bude ponuđen, to su i veće šanse za dobijanje dozvole za projekat. Kako se objašnjava, umesto da država ponudi finansijsku podršku, oni koji sprovode razvojne projekte plaćaju državi.

Na ovaj način dolazi do povećanja troškova za razvoj vetroelektrana, što može da utiče na ekonomsku održivost samog projekta. Pored toga, ovakvi projekti, odnosno njihovi prihodi, zavise od tržišne cene električne energije.

U ovom slučaju, razvojni projekti povećane troškove prenose ili na lanac snabdevanja energijom iz vetra, koji se i dalje oporavlja od poremećaja u snabdevanju i rasta cena, ili na potrošače električne energije, kroz porast cena na računima.

Pročitajte još:

Zbog čega je bolji Ugovor o razlici?

Ugovor o razlici (CfD) predstavlja dizajn aukcije gde razvojni projekti ponude iznos prihoda koji im je potreban kako bi projekat bio ekonomski održiv, odnosno cenu po kojoj su spremni da prodaju električnu energiju. U ovakvim aukcijama pobeđuje najniža ponuda. Na ovaj način stvara se stabilna situacija, zato što postoji fiksan iznos prihoda, odnosno onaj koji je ponuđen u aukciji.

Ukoliko je tržišna cena električne energije niža od dogovorene Ugovorom, razlika se plaća razvojnom projektu od strane vlade. Ipak, ako je tržišna cena više od dogovorene, onda razvojni projekat plaća razliku vladi. Za razliku od negativnog nadmetanja, CfD doprinosi stabilizaciji cena električne energije na duže staze.

Primer Nemačke

Kako je navedeno prethodno, Nemačka je u aukcijama koristila negativno nadmetanje. S obzirom na to da pobeđuje onaj ko ponudi najviše novca, tako prikupljen novac ova država usmerava u dve svrhe. Od ukupnog iznosa koji je prikupljen, 90 odsto će biti usmereno na smanjenje naknada za prenos električne energije, dok će se 10 odsto koristiti za podršku morskom biodiverzitetu i održivim praksama ribolova.

Iako će se sredstva usmeriti u dobre svrhe, ističe se da je potrebno deo usmeravati za jačanje lanca snabdevanja energijom iz vetra, kao i za proširenje kapaciteta luka u Nemačkoj.

Energetski portal

Lidl i WWF započinju ambiciozno međunarodno partnerstvo

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto: Lidl Srbija

Lidl i WWF, najavili su početak novog strateškog petogodišnjeg partnerstva na međunarodnom nivou, u 31 zemlji.

Saradnja jednog od najvećih trgovaca na malo sa jednim od najvećih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, fokusiraće se na aktivnosti duž Lidlovog lanca vrednosti i tako doprineti globalnim ekološkim izazovima našeg vremena i osigurati da više domaćinstava ima pristup održivijim ponudama. Partneri usko sarađuju zalažući se za poslovanje u skladu sa prirodom i u okviru planetarnih granica.

Ovo partnerstvo je još jedan korak posvećenosti, u sklopu koje Lidl unapređuje održivost u okviru svoje internacionalne strategije održivosti. Zajednički cilj ovog partnerstva je da za potrošače stvori još održivije mogućnosti.

“Udruživanje snaga”

„Kao jedan od najvećih trgovaca hranom, svesni smo naše odgovornosti i našeg uticaja. Preuzimamo odgovornost sa ciljem da poslujemo unutar planetarnih granica. Za Lidl, održivo upravljanje nije samo pitanje stava, već i osnova za buduću održivost našeg poslovnog modela. Uz podršku i stručnost WWF-a, našu posvećenost održivosti ćemo podići na viši nivo. Samo zajedničkim radom možemo prevazići velike globalne izazove kao što su klimatske promene i gubitak biodiverziteta. Zato se mi u Lidlu oslanjamo na ovo jako partnerstvo, kako bismo zajedno našim kupcima svakoga dana pružili održivije mogućnosti”, rekao je Dragan Čigoja, generalni direktor, Lidl Srbija.

Kirsten Švijt, Generalni direktor WWF INT, dodaje da je način na koji konzumiramo hranu i energiju jedan od vodećih uzroka izumiranja vrsta i klimatskih promena.

,,Kako bismo zaustavili i preokrenuli trenutno najveću krizu sa kojom se čovečanstvo susreće, neophodni su hrabri koraci ka promeni energetskog i prehrambenog sistema, u čemu sektor maloprodaje hrane ima ključnu ulogu. Kao najveći maloprodajni prehrambeni lanac u Evropi, Lidl ima ogromnu međunarodnu polugu da gura neophodne promene u industriji hrane. WWF je ponosan što će se pridružiti Lidlu na tom putu, na kojem ćemo kompaniji ujedno biti i podrška i izazivač’’, rekao je Švijt.

Pročitajte još:

Foto: Lidl Srbija

Zajedno do promena u 31 državi

Postojeće nacionalne saradnje između Lidla i WWF-a, na primer u Švajcarskoj i Austriji, će se intenzivirati i proširiti međunarodno – jer održivi angažman ne poznaje granice. Lidl je postavio cilj da svojim potrošačima održivu kupovinu u buduće učini još lakšom i sarađuje sa WWF-om na stvaranju održivijeg asortimana, kako bi aktivno podržali održivu transformaciju. Partnerstvo će se fokusirati na sledeće ključne oblasti:

  • Zaštita i promocija biodiverziteta
  • Odgovorno upravljanje vodom
  • Zaštita klime bazirana na naučno zasnovanim ciljevima
  • Izgradnja i proširenje transparentnih lanca snabdevanja bez deforestacije i prenamene zemljišta
  • Odgovorna nabavka ključnih sirovina poput palminog ulja, soje, kakaoa, čaja, kafe, drveta i proizvoda od papira
  • Odgovorna nabavka ribe i morskih plodova kao i zalaganje za zaštitu kritičnih ribarskih područja i ribljih fondova
  • Zalaganje za osvešćeniju i održiviju ishranu i održiviju kupovinu
  • Smanjenje bacanja hrane

Osim Lidlovog zalaganja duž svog lanca vrednosti, kompanija će podržati različite projekte WWF-a sa ciljem zaštite prirode u regionima koji čine lanac snabdevanja.

Izvor: Lidl Srbija

Velika zainteresovanost za subvencionisanu kupovinu električnih vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Fousert)
Foto-ilustracija: Unsplash (Oxana Melis)

Građani i pravna lica zainteresovani su za subvencionisanu kupovinu električnih vozila, a do sada su u te svrhe rezervisana sredstva za kupovinu 175 vozila na električni pogon.

Zahtevi za subvencije se podnose Ministarstvu zaštite životne sredine dok se ne utroše sredstva, a najkasnije zaključno sa 31. oktobrom tekuće godine. Ovo pravo mogu da ostvare fizička lica, preduzetnici i pravna lica.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, ove godine je opredeljeno u te svrhe 170 miliona dinara.

Predviđena podrška za kupovinu električnog mopeda ili lakog tricikla iznosi 250 evra, a za električne motocikle, motocikale sa bočnim sedištem, teške tricikala, lake i teške četvorocikale 500 evra. Za električna putnička vozila sa najviše devet mesta za sedenje i električna teretna vozila čija je najveća dozvoljena masa do 3,5 tone predviđena subvencija iznosi 5.000 evra.

Pročitajte još:

,,Kao jednu od mera za bolji kvalitet vazduha, već petu godinu obezbeđujemo sredstva za kupovinu električnih i hibridnih vozila. Od ove godine, nakon prelaznog perioda, subvencionišemo isključivo električna vozila’’, rekla je ministarka.

Kako je dodala, po ovogodišnjem konkursu, za ispravne prijave za subvencije već je rezervisano 100 miliona dinara.

,,Sigurna sam da će domaća proizvodnja električnih vozila značajno uticati na rast interesovanja građana i pravnih lica za ovaj vid podrške države“, rekla je ministarka.

Zbog velikog interesovanja, u prethodnim godinama su odobravana i dodatna sredstva.

Energetski portal

Održana konferencija „Podseti me šta to beše čist vazduh“

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)
Foto-ilustracija: Pixabay (GreenCardShow)

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) je tokom nedelje u Boru i Smederevu organizvao javne događaje i konferencije pod nazivom “Podseti me šta to beše čist vazduh” povodom predstavnjanja Analize Godišnjeg izveštaja o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji za 2022. godinu.

RERI je, u saradnji sa Beogradskom otvorenom školom (BOŠ) i Društvom mladih istraživača Bor (DMI), izradio Izveštaj koji se bavi analizom podataka prikupljenih iz Godišnjeg izveštaja o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji za 2022. godinu, uz detaljno razmatranje važećeg zakonodavnog i regulatornog okvira namenjenog zaštiti vazduha.

Prema ovom Izveštaju, u 2022. godini na listi prekomerno zagađenih mesta našlo se svih osam aglomeracija i 13 gradova, u kojima živi preko četiri miliona ljudi.

U samo 12 od 29 gradova, sa preko 50.000 stanovnika, postojao je monitoring koncentracije PM čestica u realnom vremenu, dok približno 80 opština ni na koji način nije bilo obuhvaćeno monitoringom kvaliteta vazduha. To znači da blizu 1.500.000 stanovnika ni na koji način nisu bili obavešteni o kvalitetu vazduha u sredinama u kojima žive.

U Izveštaju RERI navodi i da su samo tri od 21 grada iz III kategorije kvaliteta vazduha (prekomerno zagađen vazduh) imala usvojen Plan kvaliteta vazduha.

Zagađen vazduh izaziva jedan u 10 smrtnih slučajeva u Republici Srbiji, napominju iz RERI-ja.

Pročitajte još:

Sagorevanje fosilnih goriva vodeći je izvor PM2.5 na otvorenom i najveći pojedinačni doprinos prevremenoj smrtnosti povezanoj sa zagađenjem vazduha u Republici Srbiji, sa 36 odsto ukupnog broja prevremenih smrti povezanih sa zagađenjem česticama PM2.5. Ugalj je odgovoran za 26 odsto svih prevremenih smrti izazvanih česticama PM2.5.

„U Srbiji su energetski sektor, individualna ložišta i saobraćaj prepoznati kao najveći zagađivači koji narušavaju kvalitet vazduha. S druge strane, u manjim sredinama dominira industrijsko zagađenje. Dodatni problem predstavlja nedostatak monitoringa svih zagađujućih materija širom Srbije, dok u nekim mestima ne postoji ni nadzor nad emisijama hemijskih, metalurških i prerađivačkih postrojenja i sektora proizvodnje građevinskih materijala. Svi ovi zagađivači negativano utiču na zdravlje i kvalitet života lokalnog stanovništva i dovode do degradacije životne sredine’’, rekao je Toplica Marjanović iz Društva mladih istraživača Bor.

Glavna poruka sa konferencije je da Republika Srbija treba hitno da usvoji novi Zakon o zaštiti vazduha, koji integriše najbolje prakse iz direktiva EU i preporuke iz Globalnog vodiča za kvalitet vazduha Svetske zdravstvene organizacije.

Više o konferenciji pročitajte ovde.

Energetski portal

EU: Obnovljivi izvori energije prestigli fosilna goriva u 2023. godini

Foto-ilustracija: Freepik (senivpetro)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Evropska unija dosledno sprovodi energetsku tranziciju o čemu svedoči podatak da je 2023. godine proizvedeno više električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) nego iz fosilnih goriva.

Prema najnovijim podacima, objavljenim na Eurostatu, lani su obnovljivi izvori bili vodeći izvor električne energije, čineći 44,7 odsto godišnje proizvodnje u Evropskoj uniji. OIE su zaslužni za 1,21 miliona gigavat-sati, što je povećanje od 12,4 odsto u poređenju sa 2022. godinom.

Najveća ulaganja zabeležena su u solarnu energiju i energiju vetra, a kombinovani kapacitet ova dva obnovljiva izvora porastao je za 73 GW 2023. godine. Solarna energija je protekle godine doživela pravu ekspanziju jer je njen kapacitet u Evropskoj uniji povećan za 56 GW, u poređenju sa 41 GW koliko je dodato 2022. godine, saopštilo je udruženje SolarPower Europe.

Sa druge strane, električna energija proizvedena iz fosilnih goriva smanjena je za 19,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a proizvodnja je iznosila 0,88 miliona gigavat-sati, odnosno 32,5 odsto ukupne proizvodnje.

A kada je reč o nuklearnoj energiji, Savet država članica EU i Evropski parlament složili su se početkom februara ove godine da nuklearnu energiju proglase za stratešku tehnologiju za dekarbonizaciju EU.

Nuklearne elektrane su prethodne godine proizvele 0,62 miliona gigavat-sati čineći 22,8 odsto godišnje proizvodnje energije u EU. Francuska je, sa svojih 56 operativnih reaktora, vodeća zemlja u Evropskoj uniji po proizvodnji nuklearne energije.

Pročitajte još:

Smanjena potražnja za fosilnim gorivima

Veće investicije u obnovljive izvore znače manju zavisnost Evropske unije od fosilnih goriva. Tako je 2023. godine, prema preliminarnim podacima, snabdevanje EU prirodnim gasom smanjeno na 12,8 miliona teradžula, što je pad od 7,4 odsto u odnosu na godinu dana ranije. Time je ostvarena najniža potražnja za prirodnim gasom od 1995. godine.

Još oštriji pad zabeležen je kod uglja: snabdevanje mrkim ugljem smanjeno je za 24,2 odsto, a snabdevanje kamenim ugljem za 20,4 odsto. Obe brojke su najniže zabeležene od u istoriji beleženja podataka, objavio je Eurostat.

Kada je reč o nafti i naftnim derivatima, isporuka je iznosila 526.862 hiljade tona, što je pad od 1,5 odsto u odnosu na 2022. godinu.

Milena Maglovski

GEOS-U satelit pratiće opasnosti po životnu sredinu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Photo-illustration: Pixabay

GOES-U satelit, lansiran je u orbitu rakete SpaceX Falcon Heavy 25. juna sa NASA Centra za svemirske letove Kennedy u Floridi. Kako prenosi Svetska meteorološka organizacija (WMO), očekuje se da će za oko dve nedelje dostići geostacioniranu orbitu koja se nalazi na visini od 22.236 milja iznad zemlje.

Ovaj satelit poneće ime GEOS-19, a deo je GEOS-R serije satelita za geostacionarno operativno posmatranje životne sredine, kao najnaprednijeg sistema za praćene vremena i životne sredine u zapadnoj hemisferi. Preciznije, kako se navodi na sajtu Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA), pozicioniran je tako da prati opasnosti po životnu sredinu koje utiču na veći deo Severne Amerike, uključujući kontinentalne Sjedinjene Države i Meksiko, kao i Centralnu i Južnu Ameriku, Karibe i Atlantski okena do zapadne obale Afrike.

Satelit će pružati podatke koji su važni za zaštitu zapadne hemisfere od ekoloških pretnji.

Kako je objasnio Ken Graham, direktor NOAA Nacionalne meteorološke službe, GEOS je jedan od najvrednijih alata koje njihovi meteorolozi i hidrolozi imaju u svom opservacionom alatu.

Pročitajte još:

Satelit će obezbediti važne podatke za identifikaciju i praćenje opasnosti po životnu sredinu, locirajući žarišta požara, detektujući promene u ponašanju požara, ali i procenjujući njegovo kretanje i intenzitet. Takođe, nadgledaće izlaz dima i efekte koje ima na kvalitet vazduha. Pored toga, satelit može da identifikuje udare groma koji mogu da dovedu do nastanka požara…

Koristi postoje i kada je reč o ranom upozorenju na tropske oluje i uragane, pružajući i podatke o olujnim karakteristikama uragana. Otkrivaće i obilne padavine i pružiti upozorenje na rizik od bujičnih popala.

Takođe, treba pomenuti i informacije o svemirskom vremenu, koje je uzrokovano solarnim aktivnostima, kao što su solarne oluje. Ove oluje mogu da imaju uticaj na Zemlju putem magnetnih polja i solarnih čestica, što može da dovede do poremećaja rada elektroenergetske mreže, kao i komunikacijskih i navigacionih sistema. Satelit će upravo detektovati opasno svemirsko vreme.

GEOS-U predstavlja četvrti i poslednji NOAA-ov satelit u GEOS-R seriji. On će raditi, kako navode, u sinhronizaciji sa GEOS-18, te će zajedno pokrivati više od polovine planete Zemlje – od Novog Zelanda do zapadne obale Afrike i blizu arktičkog kruga do antarktičkog kruga.

Energetski portal

Postoji li globalna solidarnost o pitanju klimatskih promena – šta kaže anketa?

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (katemangostar)

Tenzije i sukobi koji se dešavaju u ovom trenutku, ali i poslednjih godina, navode na mišljenje da je podeljenost i netrpeljivost na globalnom nivou veoma izražena. I dok postoje verske, nacionalne, rasne i druge podele, ali i dok istovremeno takve podele spaja ljubav prema istoj muzici, sportu ili serijama, ističe se jedna koja bi trebalo najviše i najjače da nas poveže – ekologija.

Neretko se zapitam da li vredi što sam odlučila da se u profesionalnom smislu opredelim za borbu za očuvanje naše planete. Da li moj trud ima ikakvog smisla i uticaja? Mnogi ne oklevaju da zagade park ispred sopstvene zgrade, pa zbog čega bi uložili napor da zdravijim mestom učine planinu, reku ili daleki okean?

Postavlja se pitanje da li postoji solidarnost među ljudima i razumevanje o važnosti očuvanja prirode?

Ipak postoji nešto što bi moglo da mi ukaže na to da grešim. Naime, najveće ikad samostalno istraživanje javnog mnjenja o klimatskim promenama –  Peoples’ Climate Vote 2024, objavljeno na sajtu Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), pokazalo je pozitivne rezultate. U istraživanju se navodi da 80 odsto ljudi na globalnom nivou želi da njihove vlade preduzmu snažnije mere u borbi protiv klimatskih promena.

Još više ohrabrujuć podatak jeste da 86 odsto želi da njihove zemlje ostave po strani geopolitičke razlike i da udruženi rade na zaustavljanju ovog problema.

U istraživanju je učestvovalo 73.000 ljudi, koji govore 87 različitih jezika u 77 zemalja, a njima je postavljeno 15 pitanja o klimatskim promenama. Ova pitanja su u vezi sa stavovima kako žele da svetski lideri reaguju, ali i kako oni doživljavaju uticaje klimatskih promena.

U čak 20 zemalja koje su najveći svetski emiteri gasova staklene bašte, pokazana je podrška snažnijoj klimatskoj akciji. Takođe, na sveukupno gledajući, više od 72 odsto pokazalo je podršku brzom prelasku sa fosilnih goriva.

Oko 78 ljudi širom sveta želi da se pruži bolja zaštita za one ljude koji su u opasnosti od ekstremnih vremenskih prilika, a njih 79 odsto želi da bogatije zemlje pomognu siromašnijim da se prilagode na ovakve posledice.

Svi izneti podaci svakako predstavljaju nešto pozitivno, međutim, potrebno je ovakve ljude ohrabriti i podržati da njihov glas ima jači uticaj. Nažalost, nije dovoljno samo želeti, već je potrebno pružiti i mogućnost za sticanje znanja o tome na koji način svako od nas može da da svoj doprinos, ali i da vlade odobre i podrže, umesto da sputavaju takve želje i potencijalne akcije.

Katarina Vuinac