Home Blog Page 657

Leto 2020. smanjilo ledena područja planete

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Berger)

Svetska meteorološka organizacija (SMO) Ujedinjenih nacija saopštila je juče, 1. septembra, da će ovo leto ostaviti “duboke rane” u kriosferi, odnosno ledenim delovima planete Zemlje, zbog toplotnog talasa na Arktiku, topljenja morskog leda i lomljenja najveće kanadske ledene ploče.

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Berger)

SMO je juče saopštila da temperature na Arktiku rastu dvostruko brže od globalnog proseka.

“Brzo topljenje morskog leda zauzvrat doprinosi većem zagrevanju, a tako se stvara začarani krug i posledice ne ostaju na Arktiku”, rekla je portparolka Klar Nulis na redovnom brifingu u Ženevi. U poslednjih nekoliko meseci, navode u saopštenju, postavljeni su novi temperaturni rekordi, uključujući i ruski grad Verhoiansk, grad u Sibiru, u kom je 20. juna zabeleženo 38 stepeni.

“Ono što smo ove godine videli u Sibiru bilo je izuzetno loše i izuzetno teško”, rekla je Nulis.

Kao posledice globalnog zagrevanja navela je toplotni talas na Arktiku, šumske požare u Sibiru, gotovo rekordno nizak nivo morskog leda kao i lomljenje jedne od poslednjih potpuno netaknutih kanadskih ledenih ploča Milne velike ledene platforme.

Ledena ploča Milne se u julu odlomila, čime se njena površina smanjila za 43 odsto.

“Leto 2020. godine ostaviće duboku ranu na kriosferi”, navodi se u saopštenju Svetske meteorološke organizacije i dodaje da je rezultat “zabrinjavajući trend” poplava širom sveta.

Posledice su i gubitak retkih ekosistema, moguće utapanje glečera u okean što će dovesti do porasta nivoa mora i stvaranja novih “plutajućih ledenih ostrva”.

SMO će 9. septembra objaviti izveštaj o uticaju klimatskih promena na kriosferu.

Izvor: Zelena Srbija

Ministarstvo uputilo javni poziv hotelijerima za dodelu subvencija

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je danas javni poziv za dodelu subvencija namenjenih podršci radu hotelske industrije, zbog poteškoća izazvanih pandemijom koronavirusa. Poziv će biti otvoren do 15. septembra.

Pravo na bespovratna sredstva imaju kategorizovani hoteli, koji se nalaze u privatnom vlasništvu, sa teritorije jedne od 68 lokalnih samouprava, čiji se spisak nalazi OVDE.

“Osnovni preduslovi za sticanje prava za korišćenje subvencija su da nad privrednim subjektima nije pokrenut stečajni postupak, finansijsko restrukturiranje niti postupak likvidacije, kao i da se ne sprovodi postupak za unapred pripremljeni plan reorganizacije (UPPR)”, dodaje se u saopštenju.

Hoteli mogu dobiti 350 evra (41.147 dinara) po individualnom ležaju i 150 evra (17.643 dinara) po sobi/apartmanu, u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj po srednjem kursu Narodne banke Srbije na na dan kada je državna pomoć dodeljena.

Privredni subjekat gubi pravo na korišćenje subvencije ukoliko smanji broj zaposlenih za više od 10 odsto, u periodu od 15. avgusta zaključno sa 31. decembrom 2020. godine.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Kako softver može da pomogne pri projektovanju električnih instalacija u budućnosti

Foto: Represent
Foto-ilustracija: Pixabay

Projektovanje električnih instalacija kao i instaliranje uređaja za distribuciju električne energije su temelj izgradnje novih objekata. Svet se menja, pa samim tim i zahtevi klijenata postaju sve veći. Mada je klijentima, pre svega, važna bezbednost, sve više postaje važno pitanje efikasnosti.

Kako efikasnije projektovati?

Pored toga što je posao projektanata mnogo izazovniji nego što je nekad bio, projektni biroi se usmeravaju na izradu sve većeg broja projekata u što kraćem roku.

Mogu li se električne instalacije projektovati brzo i efikasno, a bez gubitka na kvalitetu?

“Primetili smo da među projektantima u poslednje vreme postoji potreba za projektovanjem sve većeg broja projekata električnih instalacija uz održavanje visokog nivoa kvaliteta projektovanja, ali i uvažavanje savremenih trendova u projektovanju i izboru naprednih rešenja. Iz tih razloga smo inicirali izradu novog softvera za projektovanje – EcoStruxure Power Design, sa ciljem da se pomogne projektantima u odabiru neophodnih elemenata, uz poštovanje svih standarda i normativa koji se koriste u projektovanju. Pored toga program omogućava crtanje jednopolnih šema i izradu električnih proračuna, a zahvaljujući jednostavnom interfejsu na srpskom jeziku, rezultat je intuitivan i lako se uvrštava u projektnu dokumentaciju”, izjavio je Dragan Buača, direktor prodaje u kompaniji Schneider Electric.

Na početku se projektovanje električnih instalacija završavalo uz pomoć papira, olovke i kalkulatora, kasnije se to nastavilo izradom dokumentacije u za to namenjenim softverskim rešenjima za crtanje na personalnim računarima. Ipak, kao i u svim drugim delatnostima, postoji potreba za zamenom velikog broja mehaničkih radnji automatizovanim rešenjima, koja mogu i da ukažu na to kako da se iskoristi pun potencijal predložene opreme.
Smartifikacija

EcoStruxure Power Design olakšava pripremu “pametnih” rešenja zahvaljujući dodatnoj funkciji smartifikacije (“Make it Smart!”). Projektantima smartifikacija pomaže u izboru “pametnih” uređaja, koji su intengrisani na postojeće, povezani na IoT, kojima kasnije može da se upravlja preko različitih sistema upravljanja, pa čak i preko pametnih telefona.

Ažuriranje u realnom vremenu

EcoStruxure Power Design može da radi nezavisno ili da sarađuje sa drugim softverima iz ponude Schneider Electric-a. Kada ste povezani na mrežu, softver pri pokretanju automatski proverava da li postoji novija verzija. Kao rezultat toga, softver uvek sadrži ažuriranu bazu proizvoda i garantuje da će korisnik imati najnoviju verziju instaliranog softvera.

Foto-ilustracija: Pixabay

Efikasnji projektni biroi

Naš specijalizovani softver optimizuje vreme potrebno za izradu projektne dokumentacije. Jednostavnost korišćenja povećava mogućnosti projektnih biroa, dok kod konkretnih projekata daje bolju efikasnost prilikom izrade dokumentacije. EcoStruxure Power Design je stvoren sa ciljem da olakša rad projektantima, ali da bi u potpunosti iskoristili njegove mogućnosti, potrebno je dobro se upoznati sa svim funkcionalnostima. Ukoliko želite da saznate više o samom softveru i preuzmete instalaciju posetite internet stranicu Schneider Electric-a, dok za zainteresovane  organizuju onlajn radionice uz demonstraciju softvera – dovoljno je da kontaktirate centar za podršku klijentima kako biste se upoznali sa detaljima.

O kompaniji Schneider Electric

U kompaniji Schneider veruju da je pristup energiji i digitalnom svetu osnovno ljudsko pravo. Podstiču sve da maksimalno iskoriste svoju energiju i resurse, u skladu sa njihovim sloganom “Life Is On” svuda, za svakoga, u svakom trenutku.

Obezbeđuju digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti. Kombinuju vodeće svetske tehnologije, automatizaciju u realnom vremenu, softvere i usluge u domenu energetike u integrisanim rešenjima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.

https://www.se.com/rs

Izvor: Represent

Nemačka zatvara termoelektrane uz subvencionisanje regiona oslonjenih na ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (Yannic Kreß)

Kako prenosi Nova ekonomija, novim zakonom je planirano da do 2038. godine prestanu sa radom poslednje termoelektrane na ugalj u Nemačkoj, a nadleži organi će početi sa distribucijom 40 milijardi evra namenjenih za sprovođenje tranzicije i ekonomsko snaženje regiona koji se oslanjaju na ugalj.

Od te svote, 2 milijarde će biti raspoređeno tokom ove i naredne godine, piše Euraktiv.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tobias Tullius)

Kako bi se osiguralo svrsishodno trošenje ovih 40 milijardi evra strukturne pomoći, 27. avgusta osnovan je komitet za koordinaciju, koji se sastoji od predstavnika federalne vlade i saveznih pokrajina koje se oslanjaju na lignit i antracit.

Taj komitet bi trebao da fer rasporedi novac u pokrajinama Saksoniji, Saksonija-Anhalt, Brandenburgu i Severna Rajna-Vestfalija, kako bi se ublažio udar preusmeravanja na obnovljive izvore energije.

Zakon obezbeđuje ukupno 26 milijardi evra do 2038. godine u vidu federalnih programa, dok će savezne pokrajine nameniti 14 milijardi iz sopstvenih ulaganja.

Već je primljen registracioni spisak za 80 takvih projekata, rekao je državni sekretar Ministarstva ekonomije te zemlje Ulrih Nusbaum.

Kako navodi Državni zavod za statistiku ove zemlje, Nemačka od 2016. godine ima 148 aktivnih postrojenja na ugalj, sa 33.000 ljudi koji su direktno ili posredno živeli od tog sektora.

Očekuje se da će mnoštvo ovih radnika biti zadržano, dok će oni preko 58 godina starosti imati pravo na dodatak za prilagođavanje, koji pokriva do pet godina.

Međutim, postoje brige od strane Evropske unije po pitanju finansiranja ove tranzicije. Evropski finansijski sud upozorio je da kriterijumi za potrošnju iz ovog Fonda “nisu dovoljno strogi”.

Sud je naveo da bez jasnih kriteriuma potrošnje, postoji rizik da se “potrebna strukturna promena ne desi i da će tranzicija u zelenu ekonomiju ponovo (i dodatno) morati da bude finansirana”.

Izvor: Nova ekonomija

Na Uvcu upucan suri orao

Foto: Wikipedia/Jarkko Järvinen

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) saopštilo je preko svog Tviter naloga da je na Uvcu ubijen suri orao i da je nadležnom javnom tužilaštvu podneta prijava za ubijanje strogo zaštićene vrste.

Foto: Twitter (screenshot @Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije)

U subotu, 29. avusta, radnik na obezbeđenju hidroelektrane “Uvac” primetio je povređenog mladog surog orla i obavestio čuvarsku službu SRP “Uvac”.

Podneta prijava protiv NN lica

Narednog dana pticu je pregledao doktor veteterinarske medicine Bogdan Šojić koji je konstatovao da je upucana iz vatrenog oružja. Povrede su bile stare nekoliko dana i bile su inficirane. Međutim, iako je povređenoj ptici ukazana prva pomoć, uginula je tokom transporta do Beo zoo vrta gde je trebalo da bude smeštena na lečenju i oporavku.

“Nadležnom javnom tužilaštvu podneta je prijava za ubijanje strogo zaštićene vrste, za sada protiv NN lica. Dajemo punu podršku istražnim organima na pronalaženju počinioca ovog gnusnog čina”, ističu iz Društva na svom tviter profilu.

Suri ili zlatni orao je jedna od najvećih ptica grabljivica. Hrani se glodarima, ali i kunama, lisicama i kornjačama, često i strvinama u nedostatku druge hrane. Ova ptica pripada grupi ugroženih životinjskih vrsta. Nalazi se na Crvenoj listi faune sveta, Evrope i Srbije, a njihova brojnost populacije u našoj zemlji svela se na ispod 40-50 parova. Dolina Pčinje je, na primer, predeo izuzetnih odlika, zaštićenih vrsta i organske hrane. Najkarakterističnije vrste ptica na ovom području su crvenoglavi svračak, buljina, modrovrana, vodomar, pa i suri orao.

Autorka: Julijana El Omari

Izvor: Agroklub.rs

Ponovo saobraća voz Beograd – Bar

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Nezon)

Međunarodni železnički saobraćaj na relaciji Bar – Topčider – Bar koji je bio obustavljen zbog zatvaranja granice sa Srbijom zbog KOVID-19, ponovo se uspostavlja počev od četvrtka 3. septembra 2020. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Nezon)

U početku će saobraćati samo noćni voz koji iz stanice Bar polazi u 19.00, iz Podgorice u 20.05 i iz Bijelog Polja u 22.43, sa dolaskom u Topčider u 6.12 sati. Polazak voza iz Topčidera je u 21.10. sati. U zavisnosti od interesovanja i potražnje, ubrzo će biti pokrenut i dnevni voz.

U ponudi noćnog voza će biti kola sa mestima za sedenje, kušet kola, spavaća kola i kola za prevoz praćenih automobila.

Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore i međunarodnih železničkih institucija putnici u međunarodnom saobraćaju treba da se pridržavaju sledećih mera:

  • Obavezno je nošenje zaštitnih maski prilikom kupovine vozne karte, ulaska u voz i tokom putovanja, osim za putnika dok boravi sam u kabini i decu mlađu od 5 godina;
  • Obavezan je termalni skrining pri ulasku u voz. U slučaju pojave simptoma i znakova infekcije zabranjen je ulazak u voz i obavezna je samoizolacija i testiranje i ponašanje u skladu sa rezultatom testa;
  • Obavezno je prijavljivanje kondukteru/pratiocu kola simptoma ili zdravstvenih poteškoća koje se jave tokom putovanja;
  • Obavezno je održavanje fizičke distance prilikom kupovine voznih karata, na peronima i u vozu;
  • Za putnike koji dolaze iz inostranstva obavezno je posedovanje važećeg negativnog PCR testa na koronavirus ili pozitivnog ELISA testa ne starijeg od 72 sata, prema procedurama NKT-a;
  • Sve informacije o pravilima ponašanja u međunarodnom saobraćaju možete pogledati ovde.

Mole se putnici da kupuju vozne karte unapred, kad god je to moguće.

Preporučuje se dolazak putnika na stanicu pola sata prije polaska voza u cilju smanjenja gužvi prilikom kupovine karte.

Karte su u prodaji od utorka, 1. septembra 2020. godine.

Mole se putnici da se pridržavaju svih preporučenih mera.

Izvor: Železnički prevoz Crne Gore

Posle 60 godina ponovo će se ploviti kanalom Begej

Foto: EU Info Centar

Od kada je kanal na reci Begej pre 60 godina zatvoren za plovidbu, veza između pograničnih gradova Banata, na severoistoku Srbije uz granicu sa Rumunijom, drastično se promenila. To je uticalo i na životnu sredinu u okruženju kanala, posebno na kvalitet vode zbog čega je obustavljen i rečni transport.

Tek pre tri godine srpska i rumunska strana rešile su da, prekograničnim projektom “Revitalizacija navigacione infrastrukture kanala Begej”, ovaj višedecenijski problem reše i da reci koja izvire u Rumuniji, a uliva se u reku Tisu u Srbiji, vrate stari sjaj.

Priča o kanalu Begej stara je 250 godina kada je i izgrađen, objašnjavaju iz EU info centra.

Kanal Begej (Bega na rumunskom) nalazi se u severnoj srpskoj pokrajini Vojvodini i ukupne je dužine 120 km. Od toga se 45 km nalazi u Rumuniji, a preostalih 75 km u Srbiji.

Foto: EU Info Centar

Od samog početka, Begej je imao važnu hidrološku i ekonomsku ulogu u slivu reka Begej–Tamiš i važan plovni put između Dunava u Vojvodini.

Zbog napete političke i ekonomske situacije u regionu, 1958. zatvoren je za plovidbu. Usled ovakvih okolnosti Kanal gubi hidrološku i ekonomsku funkciju, a danas se zbog dotrajalosti prevodnica Klek i Srpski Itebej ne odvija čak ni rekreativna plovidba.

To praktično znači da se voda, na ovom delu Begeja, koristi samo za navodnjavanje i snabdevanje ribnjaka.

Projektom prekogranične saradnje koji finansira Evropska unija, Srbija i Rumunija planiraju da rekonstruišu prevodnice u Srpskom Itebeju i Kleku.

To obuhvata sanaciju građevinskog dela objekta prevodnica i ustava kao i postavljanje nove hidromašinske opreme. Time će nakon 60 godina ponovo biti uspostavljena nautička veza između dve zemlje.

Projekat se finansira sredstvima iz INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Rumunija – Srbija.

Ukupna vrednost projekta iznosi 13.9 miliona evra, od čega 85 posto čine nepovratna sredstva EU u partnerstvu “Voda Banata” i Županijskog saveta Timiš sa rumunske, i “Voda Vojvodine” i Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu sa srpske strane.

Foto: EU Info Centar

“Pored sanacije prevodnica, izgradićemo biciklističke staze, plutajući dok, nabaviti plovni bager i plovnu kosačicu i izradičemo projektno-tehničku dokumentaciju za izmuljenje kanala Begej. Uz tu dokumentaciju kompanija “Vode Vojvodine” moći će da konkuriše i za izmuljenje kompletnog kanala Begej od mesta Klek u Srbiji do granice sa Rumunijom, kako bi postao plovan i za teretne brodove do 500 tona”, rekli su u  Vodama Vojvodine.

Tada će se ponovo otvoriti plovidba na kanalu Begej, biće uslova za razvoj turizma, izgradnju infrastrukture i povezivanje prekograničnog regiona kroz povećanje transporta.

Građani se raduju ponovnom razvoju nautičkog i biciklističkog turizma jer će posle više od 60 godina Zrenjanin (u Srbiji) i Temišvar (u Rumuniji) obnoviti stare veze.

Izvor: EU Info Centar

Mogu li “uragani” svratiti i do Srbije?

Foto-ilustracija: Pixabay

Savezne američke države Luizijana i Teksas još se oporavljaju od posledica uragana “Lora”. Obala Luizijane je opustošena u udaru uragana, a više hiljada kuća potpuno je stavnjeno sa zemljom. Kako nastaju uragani, za koje delove planete su karakteristični, koliko mogu biti jaki i mogu li “svratiti” i do Srbije?

Foto-ilustracija: Pixabay

Klimatolog Vladimir Đurđević je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, naveo da su uragani tipični za tropski pojas naše planete, kao i da se ne pojavljuju onim širinama gde se mi nalazimo.”Desi se poneki put pa neki taj atlanski uragan zaluta malo do severnijih širina, bilo je slučajeva da se približio Irskoj ili Engleskoj ili severnoj Francuskoj, međutim u toj tranziciji od tropskih širina u umerene širine uragani pređu u vantropske ciklone”, rekao je Đurđević.

Dodao da je stručni naziv za uragane tropski cikloni i da je to univerzalan naziv za celu planetu, ali da se u različitim delovima sveta oni različito zovu – u Atlantskom okeanu i oko Amerike se zovu uragani, na obalama Azije se zovu tajfuni, a u Indijskom okeanu se zovu tropski cikloni.

“Tipično za njih je da mora da bude topla voda na okeanu, to je i razlog zašto nastaju u tim tropskim pojasevima. Mora površina okeana da bude izuzetno topla da bi bio veliki priliv vlage koji ustvari održava te sisteme”, objasnio je Đurđević.

Uragan “Lora” jedan od najbolje prognoziranih

Najmanje 14 osoba poginulo je od kada je uragan “Lora” pogodio savezne američke države Luizijana i Teksas, kao uragan četvrte kategorije. Obala Luizijane, koja je opustošena u udaru uragana, počela je dug oporavak. Više hiljada kuća potpuno je stavnjeno sa zemljom.

Još se sve poredi sa uraganom “Katarina” koji je skoro uništio Nju Orleans pre desetak godina, kada je poginulo oko 1.200 ljudi. Đurđević objašnjava da uragan ima pet kategorija uragana, a svaki uragan iznad treće kategorija se smatra izuzetno opasnim za priobalna područja.

“Ovaj uragan je bio potpuno sličnih karakteristika tom uraganu ‘Katarina‘ s tim što je pogodio oblast koja je manje naseljena. Ovoga puta nije bilo baš toliko ljudi na njegovom udaru, iako smo imali žrtve, ali to je oblast koja je manje naseljena od Nju Orleansa”, rekao je Đurđević.

Ukazao je da je to najjači uragan koji je pogodio Luizijanu ikada, da je neneo velike štete, ali i da je bio jedan od najbolje prognoziranih uragana.

“Čak šest dana pre uragana lokacija gde će uragan da uđe u kopno je prognozirana vrlo precizno, samo nekoliko kilometara je pogrešeno kada se govori o tom centru uragana, tj. oku uragana”, dodao je Đurđević.

Ukazao je da je to veoma važno kako bi se smanjio broj žrtava uragana.

“Broj žrtava uragana je drastično pao poslednjih dvadesetak godina. U prošlosti su desetine hiljada ljudi, a bilo je slučajeva i da su stotine hiljada ljudi stradale zbog uragana ne samo u Americi nego i drugim delovima sveta”, naveo je Đurđević.

Mogu li uragani da utiču na klimu u Srbiji?

Uragani ne mogu da se pojave u Srbiji, a na pitanje da li mogu da utiču na klimu u Srbiji, Đurđević kaže da na neki način da, jer je cela planeta povezana, ali da ne postoje neke direktne veze

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

“Za uragane je zanimljivo da oni nastaju na obalama zapadne Afrike, negde kod Zelenortskih ostrva, i tu se pojave neki mali poremećaji koji polako putuju preko Atlantika prema Americi i na tom putu se ti kumulativni oblaci organizuju i iz toga nastaje to vrtložno kretanje”, rekao je Đurđević.

Odgovarajući na pitanje da li bi moglo u budućnosti da bude još jačih uragana, zbog povećanja temperature planete, Đurđević kaže da je jedan od razloga zašto je ova godina rekordna po pitanju uragana to što je naša planeta izmenjena po pitanju klimatskih uslova.

“Jedan od predusova za nastanak tih jakih uragana je da temperatura površine okeana bude izuzetno topla, jer to omogućava veliki priliv vodene pare u taj sistem, tj. vodena para je pogonsko gorivo za tu vrstu kretanja u atmosferi”, rekao je Đurđević.

Pored toga, dodao je da klimatske promene podgrevaju te oluje da budu još snažnije nego što su bile.

“Velika šteta nije od vetrova nego od guranja okeana u kopno. Jaki vetrovi guraju okean koji je danas viši za jedno dvadesetak centimetara, tako da uragani imaju više vode na raspolaganju koje mogu da unesu u kopno”, naglasio je Đurđević.

Izvor: RTS

Proizvodnja električnih automobila najskuplja u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Lehner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carles Rabada)

Prema novim istraživanjima, proizvodnja električnih vozila će ostati značajno skuplja u Evropi u odnosu na ostatak sveta najmanje još jednu deceniju, prenosi Nova ekonomija, piše Fajnenšal tajms.

Prema podacima koje je prikupila konsultantska kompanija “Oliver Wyman”, ukupni troškovi izrade kompaktnog vozila bez emisije će se smanjiti za više od 20 odsto do 2030. godine, na 16.000 evra po vozilu u proseku, ali će to svakako biti skuplje za 9 odsto u poređenju sa benzinskim ili dizel vozilima.

Iako se očekuje da će cena baterije za električna vozila opasti u narednim godinama, ovo svakako predstavlja rizik za velike evropske proizvođače automobila.

Evropski proizvođači automobila, suočeni sa naglim padom ukupne potražnje za njihovim proizvodima zbog pandemije, prethodno su najavili desetine novih modela električnih automobila u narednih nekoliko godina.

Uprkos većim troškovima proizvodnje, električni automobili se često prodaju po nižoj ceni od vozila na benzin ili dizel u Evropi, delimično zahvaljujući velikim subvencijama u najbogatijim zemaljama Evropske unije.

Ne očekuje se da će troškovi proizvodnje benzinskih ili dizel automobila biti drastično manja, jer će firme usmeriti svoje investicije na prilagođavanje proizvodnih linija za električna vozila, koja takođe imaju koristi od jednostavnije strukture i manje komponenti.

Kao rezultat toga, električni modeli će biti jeftiniji za proizvodnju “u nekom trenutku, a ne daleko nakon 2030. godine”, rekao je Sajmon Šurer, iz kompanije “Oliver Wyman”.

Izvor: Nova ekonomija

Koliko je bezbedno skladištiti amonijum-nitrat u Srbiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Elevate)

U Srbiji је u prošloj godini 45 preduzeća imalo dozvolu za skladištenje amonijum-nitrata, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu zaštite životne sredine.

U odgovoru na pitanja RSE, iz tog ministarstva navode da se, osim kao mineralna đubriva, „hemikalije sa amonijum-nitratom koriste i kao eksplozivi (namenska industriji i rudnici) i kao pripremljena vezivna sredstva za livačke kalupe ili livačka jezgra“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume Bolduc)

U isto vreme, prema evidenciji Agencije za privredne registre u Srbiji 581 preduzeće je registrovano za skladištenje i stavljanje u promet mineralnog đubriva u čijem sastavu je i ovaj hemijski dodatak.

Ova industrijska hemikalija, koja se uglavnom primenjuje kao đubrivo, koristi se i u eksplozivima, pa tako u određenim uslovima može biti zapaljiva, i to najčešće ako se neadekvatno skladišti.

Zabrana u pančevačkoj ‘Staklari’ i dalje na snazi

Nakon eksplozije u Bejrutu od 4. avgusta, u kojoj je glavni grad Libana teško stradao a oko dvesta ljudi izgubilo živote, u Srbiji su se na društvenim mrežama proširila pitanja šta se zapravo skladišti u nekadašnjoj zgradi „Staklare” u Pančevu nadomak Beograda.

Novosadska firma za trgovinu veštačkim đubrivom „Promist” je još 2017. godine kupila objekte nekadašnje Industrije stakla u tom mestu za lagerovanje đubriva, međutim 2018. godine Ministarstvo zaštite životne sredine nije dalo saglasnost za skladištenje amonijum-nitrata.

Kako navode iz te institucije zabrana je usledila „jer nisu ispunjeni uslovi za saglasnost na dokumenta. Istim Rešenjem, operateru je naloženo da iz kompleksa ukloni sve opasne materije u određenom roku”.Prema informacijama RSE republička inspekcija je kontrolisala te mere i konstatovala da se zabrana poštuje.

„Zabrana je i dalje na snazi”, poručuju iz tog ministarstva

Inspekcija za zaštitu životne sredine resornog Pokrajinskog sekretarijata je u prošloj godini takođe kontrolisala dva objekta na teritoriji Vojvodine koja su registrovana za skladištenje mineralnog đubriva, oba postrojenja u Pančevu, među njima i firma Promist.

„Inspekcijski nadzori su izvršeni u Azotari u stečaju i u kompaniji Promist u Pančevu. Na osnovu uočenih nepravilnosti, a u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, inspekcija je podnela prijave, nadležnim sudovima za pokretanje postupaka protiv oba kontrolisana objekta”, navode u Pokrajinskom sekretarijatu za zaštitu životne sredine.U oba slučaja je reč o privrednom prestupu, odnosno u slučaju Azotare zbog skladištenja opasnog otpada na mestima koja nisu tehnički opremljena za privremeno čuvanje otpada, dok u slučaju Promista zbog upravljanja otpadom bez dozvole. Kako kažu u tom sekretarijatu, oni nisu upoznati sa ishodom ovih prijava.

O tome koliko još objekata u Vojvodini se skladišti mineralno đubrivo, ovaj sekretarijat nema podatke.

Institucionalna odgovornost

Za registraciju i kontrolu skladištenja ovog materijala u Srbiji je zaduženo više institucija.

Najpre Uprava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede donosi rešenje na osnovu kojeg se pravno lice, odnosno objekat za promet upisuje u poseban Registar distributera i uvoznika. Provera ispunjenosti uslova za upis objekta u taj Registar kontroliše fitosanitarna inspekcija.

Pošto je reč o lako zapaljivom materijalu, „za obavljanje ove delatnosti moraju da se ispune sve obaveze propisane Zakonom o planiranju i izgradnji, Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o transportu opasne robe i drugim propisima“, navode u Ministarstvu zaštite životne sredine. RSE je pitanja o tome koliko su objekata kontrolisali tokom prošle godine i da li su utvrdili neke nepravilnosti uputio i Upravu za zaštitu bilja, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nije stigao.

Važeći Zakon o sredstvima za ishranu bilja oplemenjivačima zemljišta kaže da „proizvođač mora ispitati otpornost amonijum-nitratnog đubriva sa visokim sadržajem azota na eksplozivnost, odnosno mora dokazati da su izvršena ispitivanja otpornosti tog đubriva na eksplozivnost“, kao i da rezultate te analize dostavi Ministarstvu poljoprivrede.

Način testiranja eksplozivnosti amonijum-nitratnog đubriva propisuju pravilnici tog ministarstva.

Opasan otpad iz poljoprivrede i industrije ugrožava životnu sredinu

Korišćenje različitih nitrita kako u industrijskoj proizvodnji tako i u poljoprivredi jedno od većih rizika za zašitu životne sredine, navode iz novosadske nevladine organizacije koja se bavi zaštitom životne sredine, Vojvođanska zelena inicijativa. Preterana upotreba veštačkog đubriva može ozbiljno da ugrozi životnu sredinu, kaže Milica Alavanja iz te organizacije.

„Može da dođe do zagađenja podzemnih voda zato što biljke ne uspevaju da apsorbuju sve, i onda to može da završi u tim vodama. Ako do toga dođe, ta voda više nije upotrebljiva, osim za navodnjavanje”, kaže ona. „Mi nemamo adekvatu kontrolu poljoprivrednika, mi ne znamo da li oni koriste odgovarajuću dozu ne samo mineralnog đubriva već i pesticida. Može da se desi da oni koriste veću koncentraciju. Na primer, u Evropskoji uniji vi ne možete kupiti veštačko đubrivo ili pesticid ukoiko niste prošli odgovarajuću obuku za to. Dakle, ako nemate setifikat, nema kupovine”, objašnjava ona.

Nema ni kontrole skladištenja ambalaže veštačkog đubriva i pesticida.

„Ambalaže neretko se završavaju na njivi koja je tretirana. Ta ambalaža se smatra opasnim otpadom, to je zagađivač životne sredine. Takođe, veliki problem je što, na primer, u Vojvodini nemate vetrozaštitne pojase koji bi nas štitili od poljoprivrednog zagađenja. Bitno je razumeti da ako je zemljište zagađeno, verovatno su zagađene i podzemne vode i tako u krug”, ističe Alavanja.

Opasan otpad problem u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (JF Martin)

Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije saopštilo je 25. avgusta da je uklonilo i zbrinulo oko šest tona opasnog otpada, koji je bio nepropisno odložen na lokaciji atara sela Lugavčina kod Smedereva, a prema zahtevu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu.

Kako se navodi u saopštenju ministarstva, nakon otkrivanja nezakonito odloženog opasnog otpada koji je u metalnim buradima pronađen u ataru Lugavčina, republički inspektor za zaštitu životne sredine, na osnovu vanrednog inspekcijskog nadzora, izdao je rešenje o zakonskoj obavezi da osumnjičeno fizičko lice ukloni opasni otpad, i protiv njega podneo zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Republički inspektor za zaštitu životne sredine je protiv navedenog fizičkog lica podneo i prijavu za pokretanje prekršajnog postupka, zbog neizvršenja rešenja, navodi se u saopštenju.

Ovo nije prvi put da je Ministarstvo zaštite životne sredine pronalazilo veće količine opasnog otpada koje su nezakonito odložene.

U blizini Obrenovca, beogradske prigradske opštine, krajem 2017. i početkom 2018. godine pronađene su ilegalne deponije sa opasnim otpadom, ostavljenim tik uz prve kuće u selu Vukićevica.

Kako je tada objasnila javna tužiteljka u Obrenovcu, pronađeno je ukupno 137 tona i 400 kilograma opasnog otpada.

Godinu dana kasnije inspektori su otkrili 260 tona opasnog otpada u buradima u Pančevu. Prošle godine nadležni su otkrili oko 300 tona opasnog otpada u vojvođanskom gradu Kikindi.

Veće grada Niša na jugu Srbije početkom avgusta je donelo odluku o izradi elaborata koji će omogućiti „popis” opasnog otpada u krugu Elektronske industrije i Mašinske industrije.

Elaborat će, kako je navedeno u odluci Gradskog veća objavljenoj na gradskom sajtu, poslužiti kao osnova za sanaciju i remedijaciju zemljišta u krugu Elektronske industrije i Mašinske industrije.

U odluci je takođe navedeno da su Elektronska industrija i Mašinska industrije Niš dve lokacije, od ukupno 32 lokacije na teritoriji Srbije kontaminirane višedecenijskim, opasnim otpadom, što je utvrđeno Izveštajem o preliminarnim istraživanjima na tim lokacijama.

Elaborat će biti urađen, kako je rečeno u odluci, imajući u vidu i obaveze Srbije u procesu pristupanja Evropskoj uniji i potrebi da se zaštiti zdravlje stanovništva.

Na prostoru Elektronske industrije, a slična je situacija i u Mašinskoj industriji, nalaze velike količine opasnog industrijskog otpada. Šest fabrika u nekadašnjoj Elektronskoj industriji imalo je galvanizaciju i postrojenja za galvansku zaštitu metala u kojima su se koristile velike količine različitih hemikalija.

Opasan otpad već decenijama stoji u fabrikama bez ikakve kontrole i nadzora, navode stručnjaci iz tog grada.

Autor: Norbert Šinković

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Najveća pasivna kuća na svetu otvara vrata prvim stanarima

Foto: Printscreen Youtube
Foto: Printscreen Youtube

Najveća pasivna kuća na svetu trebalo bi da dočeka svoje prve stanare ovog oktobra, u istorijskom delu River Market, u samom centru grada Kanzas Sitija (SAD). Luksuzna stambena zajednica, nazvana “Second + Delavare”, nudiće vrhunske sadržaje uz energetski efikasne prednosti i uštedu energije od 80 – 90 odsto u poređenju sa konvencionalnim zgradama. Stambeni kompleks je projekat osmišljen zajedničkim snagama Arnold Development Grupe i Jark Developmenta, a nudiće 276 stambenih objekata, uključujući garsonjere, jednosobne i dvosobne stanove koje okružuje centralno dvorište.

Smeštena na šetalištu River Marketa, “Second + Delavare” je jedinstveni proizvod održivog urbanog dizajna. Izvođači radova su se vodili postulatima perspektive stare sto godina dok su osmišljavali imanje veličine 330.000 kvadratnih metara, koje je usredsređeno na veliko i prostrano zajedničko dvorište. Zeleni prostor dominira okolinom zgrade, a u planu je da i krovovi imaju svoje sadnice.

Pročitajte još:

Kako piše portal Inhabitat, udobnost korisnika i energetska efikasnost postižu se trostruko zastakljenim sertifikovanim prozorima koji su  postavljeni u visoko izolovane okvire koji propuštaju obilje prirodne svetlosti bez rizika od gubitka energije. Stalni svež vazduh usmerava se unutra sa Namenskim Sistemom Spoljnog Vazduha, dok se njegov vrhunski kvalitet u zatvorenom prostoru obezbeđuje ventilacionim sistemom i toplotnim pumpama uz pomoć sistema nazvanog Promenljivi protok Rashladnog fluida.

Omotač zgrade je hermetički zatvoren zidovima debelim 40 centrimetra koji uključuju i sloj izolacije od 15 centimetara utisnut u beton.

Foto: Printscreen Youtube

“Sada je vreme da građevinci gledaju u budućnosti više nego ikad pre”, rekao je Džonatan Arnold,  jedan od izvođača radova i direktor Arnold Development Grupe.

“Imamo pristup tehnologijama koje nam omogućavaju da isporučimo sigurnija, odgovornija i jednako lepa rešenja već postojećem sistemu izgradnje koji se koristi svuda u svetu. Nadam se da će projekat “Second + Delavare” biti pionirski projekat koji će pokrenuti celokupnu industriju u novom smeru.”

Pored energetski efikasnih uređaja, stanovnici će imati pristup bazenu sa slanom vodom, baštenskim ležaljkama, salama za fitnes i jogu, skladištima za bicikle i smešajne jedinice za električne automobile.

Jovana Canić

Da li elektroenergetske kompanije “koče” razvoj OIE?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bert Sz)

Prema podacima iz najnovije studije objavljene u magazinu “Nature and Energy”, sugeriše se mogućnost da elektroenergetske kompanije usporavaju zaokret prema obnovljivim izvorima energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)

Naime, tek svaki deseti dobavljač energije kao prioritet postavlja zelene izvore nasuprot fosilnim gorivima. Otežavajuća okolnost je i u tome što većina kompanija koje koriste čistu energiju istovremeno još uvek ulažu u ugalj i prirodni gas.

U Evropi i Velikoj Britaniji obnovljiva energija počela je da zauzima značajan udeo na tržištu, pri čemu su najviše zaslužne energija vetra i sunca.

Ipak, zbog toga se možemo zahvaliti uglavnom nezavisnim proizvođačima, jer se velike kompanije i državna preduzeća u ovom pravcu znatno sporije razvijaju.

U istraživanju koje je uzelo u obzir ispitivanje rada više od 3.000 elektroenergetskih kompanija širom sveta i njihove aktivnosti tokom poslednjih 20 godina, otkriveno je da je tek 10 odsto kompanija brže proširilo prizvodnju energije iz obnovljivih izvora u odnosu na fosilna goriva. Najveći broj kompanija radio je paralelno, uporedo ulažući i u “čistu”, ali i “prljavu” energiju, uz nešto nižu stopu.

Mnogi su se takođe okrenuli nuklearnoj i hidroenergiji, ali i prirodnom gasu, što dodatno usporava potpuni zaokret ka zelenim izvorima.

Zaključak analize je, svakako, da velika državna preduzeća “koče” globalnu tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.

Jelena Cvetić

Fabrika guma u Zrenjaninu nije opasna po zdravlje i okolinu, kaže studija

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Laursoo)

Kako prenosi Nova ekonomija, fabrika guma koju gradi kineska kompanija Linglong nije opasna po zdravlje stanovnika Zrenjanina, sledi iz Studije o uticaju na životnu sredinu ove fabrike o kojoj će u petak u Zrenjaninu biti organizovana javna rasprava.

S obzirom na karakteristike okruženja, veličinu, kapacitet i karakter predmetnog projekta, može se zaključiti da je obim uticaja mali i lokalnog karaktera, tako da realizacija i eksploatacija industrijskog kompleksa za proizvodnju guma neće dovesti do bitnih uticaja na životnu sredinu u neposrednom i širem okruženju, navodi se u studiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Tyson)

Ukupan proizvodni kapacitet svih pogona za proizvodnju je projektovan na 13,62 miliona pneumatika godišnje. Planirano je da je oni rade 340 dana godišnje, 24 h/dan, u 3 smene, pri čemu je 1 smena na čekanju.

Zrenjaninska fabrika biće prva fabrika ove kompanije van Kine. Podsećamo, lokalna organizacija Građanski preokret već dugo upozorava na štetnost otvaranja fabrike usred Vojvodine, u gradu koji već ima ozbiljne probleme sa vodosnabdevanjem. Otvaranje još jedne fabrike guma, ali japanskog investitora, planirano je u Inđiji.

Podvlači se i da će investitor primeniti i poštovati sve zakonske obaveze po pitanju zaštite životne sredine zbog čega se, takođe, ne očekuje značajniji uticaj niti postoje pretnje po zdravlje stanovništva. Autor studije navodi da aktivnost fabrike neće imati direktan uticaj na režim površinskih i podzemnih voda jer će se vodosnabdevanje vršiti iz gradskog vodovoda.

Sanitarno-tehnološke otpadne vode izlivaće se u gradsku kanalizacionu mrežu. Obezbeđen je tretman otpadnih voda do propisanog kvaliteta pre ispuštenja u javnu kanalizaciju, tako da se izbegne negativni uticaj na površinske i podzemne vode.

Radom fabrike dolaziće do ispuštanja emisija u vazduh lakoisparljivih organskih jedinjenja, pre svega iz glavnih proizvodnih pogona. Međutim, ne očekuju se negativni uticaji na kvalitet vazduha u imajući u vidu predložene metode za smanjenje emitovanih koncentracija.

Za rad kotlova koristiće se isključivo prirodni gas kao ekološki najprihvaćenije fosilno gorivo.

Navodi se da će iz fabrike izlaziti neopasni otpad koji ima upotrebnu vrednost kao sekundarna sirovina, neopasni otpad koji nema upotrebnu vrednost, opasni otpad i komunalni otpad.

Imajući u vidu planirane metode ponovnog iskorišćenja gumenog otpada za pravljenje podloga za igrališta i prodaju ovlašćenim kompanijama za preradu gumenog otpada, samo minimalne količine gumenog otpada biće konačno odlagane na deponije, stoji u dokumentu.

Čvrsti opasni otpad se sakuplja i privremeno skladišti unutar ovog skladišta u odgovarajućim kontejnerima, kutijama i kantama.

Namera investitora je da na jednoj lokaciji objedini dve osnovne proizvodne celine u proizvodnji pneumatika – objekat valjare i objekte za izradu guma. Ova studje odnosi se samo na kompleks objekata za proizvodnju guma, ali ne i objekat valjare.

Izvor: Nova ekonomija

Evropa počinje s primenom novih pravila o čistijim i sigurnijim automobilima

Foto-ilustracija: Pixabay

Danas počinje primena Uredba Evropske unije o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila. Doneta je u maju 2018, a cilj joj je sveobuhvatna reforma dosadašnjeg sistema homologacije i nadzora tržišta. Novim pravilima će se poboljšati kvalitet i nezavisnost homologacije i ispitivanja vozila, biće strožija kontrola automobila koji se već nalaze na tržištu Evropske unije i učvrstiti ceo sistem uvođenjem strožeg evropskog nadzora.

Tijeri Breton, sekretar za unutarnje tržište, izjavio je: “Evropljani s pravom očekuju da će voziti najčistije i najsigurnije automobile. Za to su potrebne stroge kontrole automobila koji se stavljaju na tržište i saobraćaju po našim putevima. Drugi preduslov je stvarna primena pravila i nadzor na evropskom nivou: zbog toga će Komisija odsad moći sprovoditi kontrole ili provere automobila i u slučaju kršenja zakona pokrenuti opoziv vozila na nivou EU-a i izricati novčane kazne u iznosu do 30.000 evra po automobilu. To je još jedan korak prema čistijoj i sigurnijoj mobilnosti, za šta su u kontekstu krize potrebna još veća ulaganja u infrastrukturu i inovacije usmerene na budućnost. Nastojimo obnovi poverenja potrošača i ujedno ojačanju jedinstvenog tržišta i pomoći u izgradnji održivosti i globalne konkurentnosti evropske automobilske industrije.”

Foto-ilustracija: Pixabay

Među najvažnije elemente novih pravila EU-a ubrajaju se:

  • Nezavisnost i kvalitet ispitivanja pre stavljanja automobila na tržište: Kako bi stekle i zadržale svoje imenovanje u pojedinoj državi članici, tehničke službe zadužene za ispitivanje i preglede novih modela automobila prolaze strogi postupak ocenjivanja koji sprovode nezavisni kontrolori. Rad nacionalnih homologacijskih tela ocenjuju stručnjaci kako bi se relevantna pravila rigorozno sprovodila u celoj EU.
  • Kontrola automobila koji su već na tržištu: Novim zakonodavnim okvirom poboljšavaju se i kontrole vozila koja su već u saobraćaju, odnosno dostupna na tržištu. Od sada se od država članica zahteva da redovno sprovode barem najmanji broj ispitivanja na vozilima godišnje i one mogu preduzimati zaštitne mere protiv nedoslednih vozila na svom državnom području i pritom ne moraju čekati da homologacijsko telo preduzme mere.
  • Evropski nadzor: Komisija sad može proveravati vozila u laboratorijskim i u stvarnim, putnim uslovima. Ako neki proizvođač prekrši homologacijske propise, npr. ako ugradi napravu za varanje na ispitivanju ili podnese lažnu izjavu, Komisija može naložiti opoziv vozila u celoj EU i nametnuti sankcije tom proizvođaču u iznosu do 30.000 evra po automobilu. Do danas su samo nacionalna tela koja su homologirala automobil mogla uvesti takve mere.

Od donošenja Uredbe 2018. proizvođači automobila, homologacijska tela i drugi učesnici neumorno rade na sprovođenju novih pravila kako bi se prilagodili strožim zahtevima.

Komisija je osigurala dodatna sredstva za Zajednički istraživački centar (JRC), koji preuzima novu ulogu u nadzoru tržišta, kao i za potrebno dodatno osoblje, operativne troškove i izgradnju dvaju novih laboratorija. JRC sad ima dva nova najsuvremenija laboratorija za provođenje provjera.

Kontekst

Homologacija je postupak za potvrđivanje da vozilo ispunjava sve zahteve za stavljanje na tržište i za strogu proveru kontinuirane usklađenosti proizvođača s pravom EU-a, uključujući ograničenja emisija kako je utvrđeno u zasebnoj uredbi.

Komisija je 2016. predložila nova pravila o homologaciji nakon skandala „Dieselgate”, a Evropski parlament i Veće doneli su ih 2018.

Ta reforma je deo sveobuhvatnog rada Komisije na postizanju čistog, održivog i konkurentnog automobilskog sektora kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije „Evropa u pokretu”. Inicijative Komisije uključuju standarde kvaliteta vazduha i emisija ugljen-dioksida, poboljšanje ispitivanja emisija iz automobila ili potporu za alternativna goriva i proizvodnju baterija i zaštitu konkurentnosti evropske industrije.

Izvor: Evropska komisija Hrvatska

Uspešno dvanaesto podvodno čišćenje Savskog jezera na Adi Ciganliji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je proteklog vikenda dvanaestoj po redu ekološkoj akciji podvodnog čišćenja Savskog jezera na Adi Ciganliji u Beogradu, u kojoj su učestvovali ronioci ronilačkih klubova, MUP-a i Vojske Srbije.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar je naglasio punu podršku ovoj akciji koja niz godina doprinosi razvoju svesti naših sugrađana o čistoj i zdravoj životnoj sredini i popularizuje zdrave ekološke navike. On je izrazio očekivanje da će i ove godine biti sakupljeno manje smeća sa dna Savskog jezera nego ranijih godina, što će potvrditi da ekološke akcije i napori koji se ulažu u jačanje svesti javnosti daju rezultate. Nekada smo sa dna Savskog jezera vadili auto-gume i šporete, a sada je tog smeća sve manje, istakao je ministar, što dokazuje da smo napredovali, i da Srbija krupnim koracima kreće ka tome da se veoma ozbiljno pozabavi životnom sredinom.

On je ukazao da je akcija čišćenja dna Savskog jezera važna jer ujedno ukazuje i na neophodnost očuvanja vode kao najznačajnijeg resursa. „Voda je paradigma dobre zdrave životne sredine, i suština borbe za životnu sredinu jeste u vodi“, istakao je, i dodao da je cilj, i ujedno glavni rezultat Ministarstva bio rešavanje pitanja zagađenja voda. Trivan je rekao da je tokom dvogodišnjeg rada Ministarstvo, uz sve postojeće teškoće, uspelo dostići preko 26 gotovih projekata za sisteme za preradu otpadnih voda od oko 350, koliko je potrebno u Srbiji. To je samo početak, naglašava Trivan, jer veliki petogodišnji investicioni plan imaće u fokusu i izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što će biti početak ekološki sređene Srbije. Srbija je zemlja u regionu sa najmanje površinskih autohtonih voda, što je još jedan razlog više da povedemo računa o tome kako se odnosimo prema vodi koja je globalno ugrožen planetarni resurs, istakao je Trivan.

Ministar je zahvalio roniocima koji godinama učestvuju u ovoj ekološkoj akciji, ukazao da je doprinos ovakvih organizacija, nevladinog sektora i medija dragocen u menjanju svesti, i pozvao građane da menjaju svoje navike i svoj odnos prema životnoj sredini.

Đorđe Višacki, generalni sekretar Olimpijskog saveza Srbije rekao je nemamo drugu planetu, i zato moramo čuvati životnu sredinu, naročito vodu kao resurs. Vode Beograda su dragulj koji nema mnogo gradova u svetu, i zato svi moramo da odgovornim odnosom doprinesemo čistoj i zdravoj životnoj sredini, naglasio je.

Božana Ostojić, predsednica Saveza organizacija podvodnih aktivnosti Republike Srbije (SOPAS), koji je član Svetske ronilačke federacije (CMAS), i predsednica komisije za ekologiju i održivi razvoj Olimpijskog Komiteta Srbije, navela je da je akcija podvodnog čišćenja Savskog jezera veliki finale ekološkog projekta koji je obuhvatio podvodno čišćenje jezera Ćelije kod Kruševca, jezera kod Bele crkve i Zavojskog jezera kod Pirota. Voda je resurs bez kojeg nema života, naglasila je, i izrazila očekivanje da će imati uticaj na svest građana da se drugačije ophode prema otpadu pre svega, i doprinesu uređenijoj i zdravijoj Srbiji.

U akciji podvodnog čišćenja Savskog jezera koja je realizovana u organizaciji SOPAS-a, Olimpijskog komiteta Srbije (OKS), i u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i ronilačkim klubom „Kalipsoˮ, zbog mera u uslovima pandemije virusa kovid 19 učestvovalo je 65 ronilaca, nešto manje nego proteklih godina.

Partner SOPAS-a u ekološkom projektu podzemnog čišćenja četiri lokacije u Srbiji je kompanija “Henkel”, koja se pridružuje ovakvim organizacijama u podizanju svesti pojedinaca kako mogu da doprinesu životnoj sredini.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Lidl Srbija u velikoj akciji čišćenja Kopaonika prikupila 45 kilograma otpada

Foto: Executive Group

U cilju zaštite i održivog razvoja planinskih područja, kompanija Lidl Srbija je ovog vikenda sprovela akciju čišćenja Kopaonika, kako bi se sakupio otpad koji ugrožava samu prirodu ove planine i narušava njen izgled.

Foto: Executive Group

U saradnji sa spasiocima Gorske službe spasavanja očišćeni su urbani centri, kao i delovi oko i ispod žičara, sakupljeni otpad dalje će procesuirati partnerske akcije Ekostar Pak, koji je specijalizovan za odlaganje otpada.

Tokom Lidlove akcije, koja se održavala u subotu 29. avgusta, sakupljeno je 25 džakova, što čini ukupno 45 kg otpada. Nakon akcija čišćenja na planinama, Kopaonik planira da se nastavi dalje i na drugim planinama, a naredne potencijalne destinacije su Stara planina, Fruška gora i Zlatibor.

“Želimo da doprinesemo zaštiti prirode na taj način što ćemo ovakvim akcijama, ne samo očistiti prirodnu sredinu i planinska područja od otpada, već u saradnji sa našim partnerima GSS-om i Ekostar Pak-om, i dodatno uticati na informisanje i podizanje ekoloških svesti građana . Isticanjem odgovornosti svih nas težimo tome da promovišemo zajednički cilj, a to je zaštita životne sredine, pa pozivamo i druge kompanije, volontere i građane da se priključimo akcijama čišćenja najposećenijih oblasti u Srbiji “, istakla je Jasmina Šrndić iz sektora za korporativne komunikacije kompanije Lidl Srbija .

Ova akcija je samo jedna u nizu društveno odgovornih inicijativa kompanije za implementaciju strategije “REset Plastic”, koja je usmerena je na pet oblasti delovanja: od smanjenja upotrebe plastike, povećane upotrebe reciklirane plastike i uklanjanja otpada iz prirode, do podsticanja ekoloških inovacija i obrazovanja u ovoj oblasti.