Home Blog Page 654

AstraZeneka obustavila testiranje vakcine na ljudima

Foto-ilustracija: Pixabay

Velika studija faze 3 koja ispituje vakcinu koronavirusa, koju AstraZeneka i Univerzitet Oksford testiraju na desetinama lokacija širom SAD-a, obustavljena je zbog sumnje da je izazvala ozbiljnu neželjenu reakciju kod učesnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše portal Statnews, a prenosi Nova Ekonomija.

U narednoj izjavi, AstraZeneka je saopštila da je pokrenula obustavu studije. Priroda neželjene reakcije i kada se dogodila nisu bile odmah poznate, iako se očekuje da se učesnik “oporavi”.

Foto ilustracija: Pixabay

Postoji niz različitih reakcija koje se mogu kvalifikovati kao ozbiljne neželjene reakcije, koje mogu izazvati hospitalizaciju, bolest opasnu po život, pa čak i smrt.

Takođe nije bilo odmah jasno u kom kliničkom ispitivanju se pojavila neželjena reakcija, mada je jasna mogućnost da se to dogodilo između druge i treće faze u Velikoj Britaniji.

Portparol je opisao pauzu kao “rutinsku radnju koja se mora dogoditi kad god postoji potencijalno neobjašnjiva bolest u nekom od ispitivanja… dok osiguravamo integritet studije”.

Portparol je takođe rekao da kompanija “radi na ubrzavanju pregleda pojedinačnog događaja kako bi se umanjio svaki potencijalni uticaj na vremenski raspored studije”.

Pauziranje kliničkih ispitivanja nije retka pojava, međutim za sada je nejasno koliko dugo ova pauza može trajati.

Napredak ispitivanja pažljivo se prati s obzirom na hitnu potrebu za novim načinima za suzbijanje globalne pandemije.

Trenutno ima devet kandidata za vakcinu u ispitivanjima faze 3. AstraZeneka je prvo ispitivanje faze 3 za koje je poznato da je stavljeno na čekanje.

Istraživači koji vode druga ispitivanja sada traže slične slučajeve neželjenih reakcija pročešljavanjem baza podataka koje je pregledao takozvani Odbor za nadzor podataka i bezbednosti.

AstraZeneka je tek u avgustu započela svoje testiranje faze 3 u SAD-u.

Studija u SAD-u trenutno se odvija na 62 lokacije širom zemlje, prema kliničkim istraživanjima, vladinom registru, iako neki još uvek nisu započeli upis učesnika.

Ispitivanja faze 2 i 3 prethodno su započeta u Velikoj Britaniji, Brazilu i Južnoj Africi.

Treba napomenuti da je pravni tim AstraZeneke zahtevao da ugovori, koje je kompanija potpisala sa zemljama o isporučivanju vakcine, sadrže klauzule o “odgovornosti kompanije”.

Kompanija kaže da bez te klauzule ne bi bili voljni da istražuju i proizvode lek. Izgleda da se većina država složila sa takvim zahtevom.

Foto ilustracija: Pixabay

Dakle, AstraZeneka neće snositi odgovornost za bilo kakve neželjene efekte koje mogu pretrpeti kandidati za vakcinaciju. Drugim rečima, kompanija je u potpunosti zaštićena od tužbi ljudi koji su vakcinisani i imaju neželjene efekte, bez obzira na to koliko su ozbiljni ili dugotrajni.

Ovo zakonodavstvo, poznato kao “PREP Act”, rezultat je velikog napora za lobiranje od strane američke farmaceutske industrije, a zakon je uveden uprkos snažnom protivljenju potrošačkih grupa. To znači da ako vas vakcina ubije ili namerno nanese povredu, ne možete tužiti te kompanije.

Izvor: Nova Ekonomija

Američka razvojna banka stiže u Srbiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Dolazak američke razvojne agencije DFC u Beograd je sjajna vest za srpsku ekonomiju i snažan signal za buduće investitore”, rekao je potpredsednik Američke privredne komore u Srbiji, Ivan Miletić.

Prvi put jedna od najmoćnijih američkih finansijskih organizacija, američka razvojna agencija DFC otvoriće svoje predstavništvo u Beogradu, jedinu takvu kancelariju u regionu. Radi o organizaciji, čiji je godišnji budžet preko 60 milijardi dolara.

“DFC je najprostije rečeno američka razvojna banka osnovana kako bi se finansirali energetika, transport, infrastrukturni projekti u zemljama u razvoju, ali DFC investira i u manje projekte kao što je žensko preduzetništvo”, objasnio je Miletić.

Pročitajte još:

Finansijska pomoć DFC omogućiće napredak srpske privrede, dolazak investitora i otvaranje novih radnih mesta, a Srbija sa otvaranjem ove kancelarije postaje ekonomski centar Balkana.

“Moglo bi da se kaže da je Srbija već ekonomski centar u regionu i to se vidi po predstavništvima koja su već otvorena, a otvaranje kancelarije DFC-a to samo potvrđuje”, rekao je Miletić.

Vrednost budućih investicija je za sada još u domenu nagađanja, ali ako se zna da su američke kompanije već investirale oko četiri milijarde dolara u Srbiji dolazak DFC-a će ta ulaganja značajno pojačati.

Photo-illustration: Pixabay

“Već krejem meseca ćemo znati više, a može se pretpostaviti nastavak ulaganja u zdrastvo i infrastrukturu. Svaka najava ekonomskih integracija je sjajna vest za region, a sprovođenje ovakvih sporazuma je najvažnije. Polazna tačka je da bolja saradnja u ekonomiji doprinosi i boljim političkim odnosima a brži protok robe i ljudi je ključ za razvoj regiona. Mi ćemo i dalje podržavati ovakve dogovore”, optimističan je potpredsednik Američke privredne komore u Srbiji.

Američke kompanije u Srbiji investirale su četiri milijarde dolara i zapošljavaju 20.000 ljudi, dok su ukupne investicije svih kompanija koje su članice Američke privredne komore iznose 14 milijarde a u njima je zaposleno 100.000 ljudi.

“Otvaranje kancelarije DFC-a u Beograd, koju je najavio i njen direktor Adam Boler, učiniće nas vidljivijim na svetsoj mapi”, zaključio je Miletić.

Izvor: RTS

„Dženeral motors“ ulaže u „Nikola motor“

Foto: Unsplash/Adeolu Eletu
Foto-ilustracija: Pixabay

Akcije „Nikola korporacije“, koja proizvodi vozila na baterije i vodonik, ponovo su vrtoglavo porasle, pošto je „Dženeral motors“ objavio da preuzima 11 odsto udela u kompaniji.

Osim što su za ulog od dve milijarde dolara kupili akcije „Nikola motora“ iz „Dženeral motorsa“ su najavili i da će se do kraja 2022. godine na tržištu naći „Nikolin“ „badžer“, prvi kamionet na električni pogon sa baterijama na vodonik.

Akcije „Nikole“ su posle ove finansijske transakcije skočile za 45 odsto, dok su akcije „Dženeral motorsa“ porasle za skoro devet odsto. GM će postati ekskluzivni dobavljač baterija za celu Evropu za kamione „Nikole“ iz klase 7/8, prenosi Si-En-Bi-Si.

„Ovo strateško partnerstvo sa “Nikolom”, vodećom kompanijom u ovoj industriji, doprineće daljem unapređenju potpuno nove litijum baterije i hidrotek sistema baterija GM”, navela je direktorka GM Meri Bar u zvaničnom saopštenju.

Osnivač i izvršni direktor kompanije „Nikola“, Trevor Milton, ističe da će partnerstvo omogućiti ovoj kompaniji pristup već proverenim delovima, tehnologiji ultijum baterija i programu razvoja vrednom više milijardi dolara.

„Nikola odmah dobija decenijsko znanje o dobavljačima i proizvodnji, verifikovane i testirane pogonske sisteme, inženjering svetske klase i veliko poverenje investitora. I što je najvažnije, “Dženeral motors” ima lični interes da “Nikol”‘ bude uspešan“, dodaje Milton.

Akcije „Nikole“ su se pojavile na berzi 4. juna posle spajanja sa kompanijom VektoIK, javnom trgovinskom firmom za specijalnu namenu, a koju vodi bivši potpredsednik „Dženeral motorsa“, Stiven Girski.

Izvor: RTS/CNBC

Obeležava se Svetski dan električnih vozila

Photo Illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski dan električnih vozila (EV) obeležava se 9. septembra, a ove godine ima posebno značenje jer je 2020. godine zabežen snažan pomak u pravcu čiste mobilnosti zahvaljujući napajanju uz pomoć baterija.

Emisija štetnih gasova iz automobila i zavisnost od fosilnih goriva predstavljaju pretnju za našu planetu, a električna vozila mogla bi biti rešenje za oba problema.

Zašto je našoj planeti očajnički potrebna čista mobilnost?

Svetski dan električnih vozila obeležava se širom sveta, a fokus je upravo na čistim vozilima koja su sada još više relevantna i rasprostranjena nego ikada ranije. Gotovo svaki proizvođač automobila nudi ili planira da razvije proizvodnju električnih vozila. Koraci ka čistoj mobilnosti prave se u dobrom pravcu. Lako je uvideti blagodeti koje nude električna vozila – bilo da se radi o tekućim troškovima, troškovima održavanja ili o spašavanju naše planete od zagađenja. Prava poenta Svetskog dana posvećenog električnim vozilima jeste skrenuti pažnju na alternativne načine prevoza naspram uobičajenih vozila koja koriste fosilna goriva.

Proslavljanjem ovog dana  i pominjanjem e-mobilnosti želi se podići svest o prednostima koje električna vozila mogu pružiti, a kako se ovaj dan 2020. godine obeležava po prvi put tome je prethodila velika globalna kampanja uz pomoć društvenih mreža.

Zašto je 2020. godina važna za revoluciju u elektromobilnosti?

Godina 2020. bila je značajna za zaokret ka čistoj mobilnosti. Države su postavile različite ciljeve – neke od njih su odabrale transport bez emisija izduvnih gasova, razne podsticaje za povećanje prodaje električnih vozila, plansko osmišljavanje infrastrukture za punjenje električnih vozila. Pomogli su i mnogi proizvođači automobila tako što su uvrstili električna vozila u svoje proizvodne linije.

Foto: Sono Motors

Evropa je postala najveće prodajno žarište na tržištu električnih automobila, uz podsticaje koje su uvele mnoge vlade kako bi podstakle porast kupovine električnih vozila u narednih pet godina. Podsticaji za električna vozila u Francuskoj i Nemačkoj su među najpovoljnijim na svetu, jer rata za električna vozila često košta manje od uobičajenih mesečnih troškova za ugovor za mobilni telefon.

Najveće tržište električnih automobila na svetu je  Kina i ove godine kineska vlada je odlučila da produži svoj program subvencija za električna vozila i poreske olakšice za još dve godine kako bi dodatno povećala prodaju električnih vozila.

Primer Kine sledi još jedna azijska zemlja – Južna Koreja, koja je spremna da postane sledeće veliko središte razvoja električnih vozila. Vlada je najavila cilj da do 2025. godine u voznom parku ove zemlje bude 1.13 miliona električnih vozila.

Iako su se mnoge države obavezale na veće korišćenje čiste energije kako bi spasile i uticale na životnu sredinu, ono što ih je dodatno motivisalo je i pandemija koronavirusa. Pandemija je učinila i nešto dobro. Dok je ceo svet stajao u mestu, većina vozila bila je primorana da ostane parkirana, stvarajući na taj način priliku za čistiji vazduh.

I u Srbiji se primećuje pomak na polju interesovanja za elektromobilnost. Pet malih dostavnih vozila na električni pogon su odnedavno sastavni deo poštanske flote. Ovim elektromobilima će se obavljati dostava poštanskih pošiljaka u najužim gradskim jezgrima Beograda, Niša i Novog Sada.

Photo-illustration: Unsplash (John Cameron)

Takođe, kako Nova ekonomija prenosi, domaća kompanija za proizvodnju električnih bicikala E-prime  nedavno je predstavila i poseban namenski električni bicikl – Effecta Police Edition. Taj model bicikla sa elektro pogonom prvenstveno je namenjen za korišćenje u policiji, vojsci, komunalnoj policiji, agencijama za obezbeđenje i sličnim službama.

Proizvođači napominju da je Effecta Police Edition pogodan za korišćenje u urbanim sredinama sa gustim automobilskim saobraćajem ili pešačkim zonama.

Grad Kotor u Crnoj Gori jedan je od gradova čijim ulicama patrolira baš ovaj električni bicikl.

Što se prestonice Srbije tiče, električni trotineti u Beogradu postaju sve popularniji vid prevoza, ali njihovo korišćenje u saobraćaju još uvek nije regulisano zakonom. U Agenciji za bezbednost saobraćaja kažu da se uveliko radi na novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja, kojim će biti uređena i pravila vožnje električnim trotinetima.

Kao deo obeležavanja, organizatori Svetskog dana električnih vozila čak su započeli i kampanju kojom se od vozača traži da se obavežu na kupovinu električnog automobila nakon što njihovo trenutno vozilo dostigne kraj svog životnog veka. Prikupljeno je više od 800 potpisa u 60 različitih zemalja sveta.

Jovana Canić

Goreo magacin fabrike “Trudbenik” na Paliluli

Foto-ilustracija: Pixabay

U magacinu fabrike za reciklažu “Trudbenik” na Slanačkom putu u Beogradu, tokom jučerašnjeg dana izbio je požar. Pretpostavlja se da je vatra krenula da gori između 18 i 19 časova.

Srećom, požar je lokalizovan i nije bilo povređenih.

Prema saopštenju MUP-a pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora za vanredne situacije, brzo su reagovali nakon primljene dojave o širenju vatre na opštini Palilula.

U intervenciji gašenja požara učestvovalo je 25 vatrogasaca-spasilaca sa osam vatrogasnih vozila.

Kako navodi MUP, i tokom noći se nastavila akcija dogašivanja požara.

Izvor: RTS

U NTP Beograd održano takmičenje Ecotrophelia Srbija 2020

Foto: NTP Beograd
Foto: NTP Beograd

Osmo nacionalno studentsko takmičenje u kreiranju eko-inovativnih prehrambenih proizvoda Ecotrophelia Srbija 2020 održano je danas u Naučno-tehnološkom parku Beograd u organizaciji Udruženja prehrambenih tehnologa Srbije.

Četiri tima studenata sa nekoliko univerziteta, nadmetalo se za titulu najboljeg, a prvo mesto osvojio je Globee, tim sa Akademije strukovnih studija Beograd, sa proizvodom „Globee“ koji predstavlja sferični snek proizvod na bazi nusproizvoda prerade voća, žitarica i pčelinjih produkata.

Pobednički tim učestvovaće na evropskom takmičenju Ecotrophelia Europe 18. i 19. oktobra 2020. godine u Parizu.

Drugo mesto osvojio je tim Ambasadori zdravlja sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, sa proizvodom „VegBons“ koji predstavlja inovativne gumene bombone namenjene veganima, kao i tim Gastronomi sa Akademije strukovnih studija Beograd sa proizvodom „Cherry cheese“- sir od surutke sa tropom višnje. Treće mesto osvojio je tim Pastru pleasure sa Akademije strukovnih studija Beograd sa istoimenim proizvodom – kroasanom sa brašnom od kore narandže i punjenjem od suvih šljiva.

“Pobednici nacionalnog takmičenja imaju sjajnu priliku da predstave svoj proizvod i poslovne ideje na nekom od vodećih evropskih sajmova, i saznaju kako njihove sposobnosti i veštine odgovaraju potrebama tržišta”, izjavio je prof. dr Viktor Nedović, predsednik Udruženja prehrambenih tehnologa Srbije i predsednik žirija nacionalnog takmičenja.

Foto: NTP Beograd

Takmičenje se organizuje u sklopu sprovođenja Strategije pametne specijalizacije Republike Srbije (4S) čiji je jedan od prioriteta “Hrana za budućnost”, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i uz podršku USAID-ovog Projekta za konkurentnu privredu, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Naučno – tehnološkog parka Beograd, kako bi se podstaklo preduzetništvo među studentima i pomogao plasman inovativnih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu.

Goste je na početku događaja pozdravila i Jelena Petrović, pomoćnik direktora za razvoj poslovanja NTP Beograd, istakavši važnost razvoja inovativnih proizvoda. Ona je pozvala studente da prate i uključe se u programe podrške NTP Beograd, a najavila je i novi pre-seed program podrške start up kompanijama i timovima u ranim fazama razvoja pod nazivom Raising Starts koji će obezbediti profesionalnu biznis i finansijsku podršku na putu do globalnog tržišta. Ovaj program sprovodi se uz podršku Vlade Švajcarske kroz projekat “Tehnopark Srbija 2-Podsticanje izvoza kroz razvoj tehnoloških parkova”.

Izvor: NTP

Održana konferencija “Privredna komora Vojvodine- Privredna komora Samare”

Foto: PKV
Foto: PKV

U Privrednoj komori Vojvodine održana je onlajn konferencija “Privredna komora Vojvodine- Privredna komora regiona Samara”. Tom prilikom predsednik Privredne komore Vojvodine, Boško Vučurević, i predsednik Privredne komore Samare, Valeri Fomičev, potpisali su sporazum koji otvara mogućnosti za saradnju privrednika dva regiona.

Obraćajući se medijima, uoči konferencije, Vučurević je istakao da je razmena Vojvodine sa Ruskom Federacijom tokom prvih sedam meseci ostvarena u vrednosti od 658.1 milion evra, a od toga samo izvoz u vrednosti od 178.2 miliona evra. Privredna komora Vojvodine ima razvijenu saradnju sa Ruskom Federacijom, čemu svedoče i brojni potpisani sporazumi sa komorama Vladimirske oblasti, Podoljske, Кuzbasa i komore regiona Nižnji Novgorod.

Direktor trgovinskog predstavništva Ruske Federacije u Republici Srbiji Andrej Nikolajevič Hripunov naglasio je da današnje potpisivanje sporazuma daje poseban doprinos u razvoju  ekonomskih veza dveju zemalja.

Foto: PKV

“Postoje perspektive i izvan oblasti energetike, kao što su oblasti IT tehnologija i poljoprivreda, naročito u Vojvodini u kojima postoji potencijal za dalji razvoj. Mi smo u martu inicirali osnivanje biznis kluba koji bi trebalo da umreži poslovne partnere i olakša im poslovanje. Ta ideja je deo dogovora međuvladinog komiteta koji je u martu ušao u završni protokol i koji je potpisan od strane potpredsednika Vlade Srbije i Ruske Federacije”, rekao je Nikolajevič Hripunov.

Predstavnici komora su razgovarali i sa rukovodstvima Privredne komore Srbije, a onlajn konferenciji su prisustvovali i mr Zoran Trpovski, sekretar Udruženja industrije Privredne komore Vojvodine kao i Jelena Bjelanović, sekretar kabineta. Oni su predstavili rezultate Privredne komore Vojvodine i potencijale regiona, kao i ekonomske trendove u AP Vojvodina.

Današnji sastanak, iako onlajn, trebao bi da bude inicijativa za dalju saradnju, zaključak je konferencije.

Izvor: PKV

Stari strujomeri do kraja godine idu na otpad

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Taner Ardali)

Do kraja godine sva merna mesta za struju postaju vlasništvo Operatora distributivnog sistema “EPS Distribucije” koji će nadalje brinuti o njima. Taj proces znači i zamenu starih drvenih ormarića za brojila novim metalnim ili plastičnim. Do sada je zamenjeno 590.000 takvih mernih mesta.

Slike dotrajalih, negde i oštećenih drvenih ormarića za brojila, uskoro će biti prošlost.Operator distributivnog sistema “EPS Distribucija” će po preuzimanju mernih mesta ići utvrđenim redosledom i vršiti zamenu ormara i starih strujomere sa novim digitalnim, a isto tako menjaće i instalacije zajedno sa priključnom opremom.

“Preuzimanje merno razvojnih ormara se vrši na teritoriji čitave Srbije i do kraja 2020. moramo preuzeti sve merno razvodne ormare. Kada pričamo o rekonstrukciji i zameni, vršiće se zamena tamo gde je ugrožena bezbednost”, kaže Darko Nedović, ODS “EPS Distribucija”.

U Srbiji ima tri miliona i šeststo mernih mesta u kategoriji domaćinstava., a plan koji je odobrila Agencija za energetiku pokazuje da je za zemenu milion i po. Građani u tom važnom poslu ne snose nikave troškove, a korist je velika.

Dotrajalih mernih mesta ima u celoj zemlji, a najviše u Beogradu. Na Vračaru, Starom gradu i Savskom vencu neke zgrade starije su od 100 godina i često nemaju uzemljenje, pa je rizik od požara i strujnog udara veliki. Zato je zamena drvenih ormarića za strujomere jedan od najvažnih poslova i iz bezbednosnih razloga.

Aleksandra Blagojević, profesionalni upravnik “Životnog prostora” ističe kako nije samo bezbednost razlog promene ormarića, već i manipulacija odnosno krađa struje.

Inače, na taj posao obavezuju i zakoni o energetici i stanovanju. EPS-u su protekle dve decenije proceduru nabavke novih brojila najviše otežavala nerešena vlasnička prava u samim stambenim zgradama. Merna mesta neretko su se vodila i na preminule bivše vlasnike.

Izvor: RTS

Koliko su zdrava “pluća” Beograda?

Foto: Wikipedia/Vlada Marinković
Foto: Wikipedia/Vladakul

Posle više od 70.000 potpisa koje su građani prikupili protiv seče šume u Košutnjaku, gradske vlasti su izgleda odlučile da stanu na stranu građana i čistog vazduha. Plan detaljne regulacije za područje “Avala filma” po najavama zvaničnika trebalo bi da bude odbačen. Koliko Beograd ima kvalitetnih zelenih površina i šta su pluća grada?

Oko 25.000 hektara šume ima u Beogradu, a to obuhvata i javne parkove, ali samo one koje su u evidenciji, odnosno državne – to su poslednji zvanični podaci. Stručnjaci kažu za naš glavni grad nedovoljno.

U poslednjih pet godina površina pod drvećem povećana je za jedan procenat, a da bi se dostigla željena brojka neophodna je cela decenija.

“Plan grada je da se taj procenat za deset godina popne za 25 odsto, što je ohrabujuće i ambiciozno”, kaže Zvonko Baković iz JP “Srbijašume”.

Gradske, prigradske, šume uz vodotokove i kanale, sve utiču na kvalitet vazduha u prestonici. Stablo pitomog kestena, staro 30 godina, apsorbuje oko 80 tona prašine i štetnih čestica godišnje.

“Sa povećanjem starosti drveta, ako se ono pravilno neguje, rastu i njegove opšte korisne funkcije”, objašnjava Baković.

Zbog svega toga protiv seče šume u Košutnjaku pobunili su se i građani. Zato je gradska komisija donela rešenje koje podrazumeva da sečenje šume na Košutnjaku neće biti usvojeno.

Foto: Grad Beograd

“Nećemo dozvoliti sečenje šume u Košutnjaku, nećemo usvojiti nijednu odluku koja podrazumeva raskrčivanje šume”, poručuje Marko Stojčić, gradski urbanista.

Beograd nije jedini grad koji nema dovoljno pogodnih površina za pošumljavanje. U Milanu je čuveni arhitekta na dve zgrade zasadio više od 700 stabala, a Pariz će do 2024. godine uložiti 72 miliona evra za sređivanje centralnog dela grada.

Ciriška studija, urađena pre dve godine, pokazuje da bi ako se ovakav trend nastavi temperatura u gradovima do 2050. godine mogla da poraste za 4,7 stepeni. Prethodne zime Beograd je nekoliko puta bio najzagađeniji grad u svetu. Kvalitet vazduha je uvek bio bolji u zelenim zonama.

“U sredinama gde su izduvni gasovi od automobila biljke prerađuju godišnje i preko 60 kilograma polutanata koje imamo u toku zagađenja jedne urbane sredine”, navodi Mirjana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Drveće utiče i na smanjenje prizemnog ozona, koji je izuzetno štetan za ljude. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ne treba saditi drveće koje izaziva alergije.

“Jedan hektar kleke proizvodi 30 kilograma materije koja deluje antibakterijski”, dodaje Mitrovićeva.

Da je zelenilo i te kako važno, potvrđuju i stručnjaci. Kažu da čak i žbunje i grmlje doprinosi čistijem vazduhu, a u kombinaciji sa drvećem i travama umanjuje i buku.

Izvor: RTS

Da li je Gadžin Han sledeća top destinacija u Srbiji?

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tadeusz Lakota)

Težak period nikako da savladaju stanovnici Gadžinog Hana, u podnožju Suve planine. Ima ih tek nešto više od osam hiljada, ali svaki novi popis kaže da ih je dvadesetak odsto manje. Opština nerazvijena, ali nezagađena i čuvena po prirodnim lepotama. Zato njeni meštani spas vide u razvoju turizma i agroturizma.

Tridesettrogodišnji Vladimir Todorović iz Niša odložio je diplomu Fakulteta bezbednosti i u selu Jagličju kod Gadžinog Hana podigao farmu koza. Za dve godine je utrostručio stado i upoznao lepote Zaplanja koje želi da pokaže zaljubljenicima u prirodu, pa već ima nove ideje.

“Izgradnja jednog degustacionog centra za sireve uz pratnju neke od lokalnih vinarija, gde bi organizovali turističku posetu farme, degustacionog centra i ture na planini, planinarenje, biciklizam“, navodi Vladimir.

Pročitajte još:

Ideja o privlačenju turista u tu nerazvijenu ali nezagađenu i prirodnim lepotama bogatu opštinu pokrenula je i lokalne poljoprivrednike pa već planiraju da med, medovaču, vino, slatko i sokove od kupina i malina, sir, kajmak, čajeve i meleme prodaju turistima. A ima i novih inicijativa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andhika Soreng)

“Želimo da ponudimo zainteresovanim turistima pčelarski kurs. Takođe, svi koji imaju problema sa plućima mogli bi da koriste “api komoru” koju imamo u planu da napravimo do kraja 2020. godine”, objašnjava Slobodan Denić iz pčelarske zadruge “Zaplanjska matica”.

Turizam kao razvojnu šansu prepoznaje i lokalna samouprava. U planu je izgradnja i obnova lokalnih puteva i staza za brdski biciklizam i motociklizam, kao i staza za planinarenje i šetnju. Sredstva su obezbeđena i za veće investicije.

“Rekonstrukcija i adaptacija bazena u Donjem Dušniku, gde je urađen projekat prekogranične saradnje sa Republikom Bugarskom, vrednost projekta je oko sto miliona dinara. Pored bazena izgradiće se i etno-restoran i pet bungalova za smeštaj turista”, naglašava Milisav Filipović, predsednik Opštine Gadžin Han.

Planira se i adaptacija starih školskih zgrada u Donjem i Gornjem Dušniku za naučnoistraživačko odeljenje PMF-a u Nišu i za smeštaj studenata, učesnika istraživačkih projekata.

Izvor: RTS

U Somboru najavljena akcija sakupljanja pesticidnog otpada

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Sombor

Grad Sombor u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom „Sombor“ i SECP-om organizuje akciju prikupljanja pesticidnog ambalažnog otpada na području Grada Sombora.

Ambalažni otpad od sredstava za zaštitu bilja predstavlja potencijalni rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, ukoliko se njime ne upravlja na adekvatan način. Zbog toga je potrebno da se sva pesticidna ambalaža čuva na bezbednom mestu.

Sakupljanje ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja organizovano je po sledećem rasporedu:

14. 9. 2020.  Riđica/Stanišić/Svetozar Miletić/Aleksa Šantić
15. 9. 2020.  Kljajićevo/Čenoplja/Telečka
16. 9. 2020.  Bački Breg/Кolut/Bezdan/Bački Monoštor
17. 9. 2020.  Gakovo/Rastina
18. 9. 2020.  Stapar/Doroslovo
21. 9. 2020.  Grad Sombor

U svim naseljenim mestima mesto sakupljanja je ispred mesnih zajednica, a za mesne zajednice na području Grada Sombora kao i salaška i prigradska naselja mesto sakupljanja je u objektu Poljoprivredne stručne službe „Sombor“ na obilaznici, Industrijska zona bb, JUG 3 (preko puta Hipodroma).

Sa ambalažom od sredstava za zaštitu bilja postupajte pravilno i odgovorno:

  • isperite ambalažu najmanje tri puta odmah nakon njenog pražnjenja,
  • bezbedno čuvajte na Vašem imanju i
  • predajte ovlašćenom operateru na lokaciji preuzimanja u zakazano vreme.

Izvor: Grad Sombor

Završen 8. Tesla global forum

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Wikipedia/Napoleon Sarony

Zbog pandemije koronavirusa, Tesla global forum u Novom Sadu, održan je u kraćem  izdanju i nešto drugačijem ambijentu.

Ipak, onu glavnu misiju da sledi dobar Teslin put i tradiciju nije izgubio.

“Tu smo da na Teslinom tragu baštinimo duhovne vrednosti, povezujemo ljude, otkrivamo i borimo se za svet kakav bi Tesla voleo”, kaže Miša Đurković sa Instituta za evropske studije u Beogradu.

Drago mu je da je i ove godine bilo studenata, posebno sa Kosova i Metohije, koji su mogli da čuju ono što na svojim fakultetima neće čuti  i da tu misao nose dalje. Đurković je posebno govorio o novim tehnologijama u svetlu pandemije kronavirusa, s kojim se već pola godine bori čitava planeta. Založio se za ono što je  bila i Teslina misija, a to je da nauka i tehnologije moraju biti u službi čoveka, a ne njegovi neprijatelji.

Profesor Dušan Proroković sa beogradskog Fakulteta za diplomatiju i bezbednost redvno dolazi u Novi Sad na Tesla global forum: “Ovde mogu da razmenjujem  ideje imišljenja sa kolegama i mladim ljudima, a posebno da polemišem što je retkost u Srbiji”, kaže Proroković.

Govorio je o geopolitičkim temama, posebno o Kosovu, kako kaže “najvećem geopolitičkom žarištu u Evropi”. Vašingtonski sporazum nametnuo se kao tema broj jedan, a Proroković kaže da ga sada zanima kakve će biti reakcije Brisela, Moskve i Pekinga.

Za istoričara i političkog analitičara Sašu Adamovića nijedan sporazum nije idealan.

“Najzadovoljniji može da bude američki predsednik Donald Tramp, koji je u predizbornoj kampanji sebi prepisao još jedan spoljnopolitički poen. Potom sledi Izrael. Za Beograd je dobro to što je uspeo da iz sporazuma izbaci tačku o priznanju Kosova i što je  dobio podršku za mini Šengen. Najviše mogu da žale političari iz Prištine jer se vraćaju bez priznanja”, naveo je Saša Adamović.

Prvi deo Tesla global foruma je završen. Idejni tvorac festivala Goran Marić, drugi deo festivala najavljuje za oktobar. Tada će biti uručene i tradicionalne nagrade “Bela golubica”, a očekuje se i dolazak poštovaoca Nikole Tesle  iz Crne Gore, Republike Srpske, Severne Makedonije i daleke Australije.

Izvor: Tesla global forum

PKS i KIF partneri PowerUP programa Svetske banke

Foto: Printscreen/PKS
Foto: pks.rs

Privredna komora Srbije i Komorski investicioni forum (KIF ZB 6) partneri su PowerUP programa Svetske banke, namenjenog malim i srednjim preduzećima i start-up kompanijama koje su u potrazi za novim načinima privlačenja kupaca i klijenata, unapređenjem poslovnih modela i zainteresovane za spoljne investicije. Učešće u programu je besplatno, predviđeno je da traje od oktobra 2020. do februara 2021. godine, a rok za prijavljivanje je 30. septembar.

Da bi kompanije učestvovale u programu treba da su iz jedne od zemalja Zapadnog Balkana, da su inovativne, posluju najmanje godinu dana, zapošljavaju između tri i 100 osoba, imaju proizvod ili uslugu koja im donosi prihod na najmanje jednom tržištu. PowerUP finansira Evropska unija u okviru Programa za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (WB EDIF), a sprovodi kompanija Deloitte.

Više od 200 kompanija odabranih za učešće dobiće besplatnu profesionalnu podršku i obuku za dalji razvoj poslovanja usmerenu na jačanje otpornosti na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa i dalji razvoj poslovanja, kao i povećanje sposobnosti privlačenja investicija. Program pruža značajno praktično znanje, stvara preduslove za ostvarenje vidljivih rezultata u kratkom roku i fokusira se, pre svega, na teme o kupcima i tržištu, finansijskoj uspešnosti, brendiranju, kao i veštini prezentovanja (pitchinga).

Oko 100 kompanija sa najboljim učinkom tokom programa biće pozvano da se u martu 2021. godine takmiči u „PowerUP finalu“ koje će se održati na atraktivnoj lokaciji na području Zapadnog Balkana, i predstavi svoje poslovanje ekskluzivno invstitorima i poslovnim liderima, dok će tri najuspešnije kompanije dobiti „Nagradu za preduzetničku izvrsnost Zapadnog Balkana“ za različite kategorije, kao i ekskluzivnu, prilagođenu poslovnu savetodavnu podršku lokalnih i regionalnih stručnjaka iz vodeće svetske konsultantske kompanije Deloitte.

Saznajte više i prijavite se OVDE.

Izvor: PKS

Kvalitet vazduha u 2019: Bolje merenje, veće zagađenje, Bor opasan po život!

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)

Beograd, Niš, Smederevo, Kosjerić, Pančevo, Novi Sad, Užice, Bor, Valjevo, Kraljevo, Subotica, Požarevac, Zaječar, Beočin zvanično su mesta sa najzagađenijim vazduhom u Srbiji, pokazuju tek objavljeni podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA). PM čestice koje utiču na zdravlje ljudi, te u krajnjoj liniji mogu da dovedu i do malignih oboljenja, glavni su problem u ovim mestima, osim u Boru koji je zagađen sumpor-dioksidom (SO2).

U Valjevu je zabeleženo 132 dana sa prekomernim zagađenjem PM10 česticama, sledi Užice i jedna stanica u Smederevu, gde je svaki treći dan izmereno prekomerno zagađenje. Najveća koncentracija PM10 čestica u toku samo jednog dana zabeležena je u Zaječaru, više od četiri puta iznad dozvoljene. PM2.5 najviše je bilo u Valjevu, Nišu i Kraljevu. U prestonici je najlošiji vazduh bio na Novom Beogradu, gde je skoro svaki drugi dan bio prekomerno zagađen.

Za većinu gradova ovo nije novost. Ipak, Bor, Niš i Novi Sad su u 2019. svrstani u red onih sa najgorim vazduhom, iako su u 2018, bar zvanično, imali čist vazduh.

Agencija upozorila na opasnost u Boru

SEPA u Izveštaju navodi da je i ranije, od 2010. pa do puštanja u rad nove topionice 2015. uočila „zabrinjavajuće stanje“ u Boru. Novom topionicom je nivo SO2 u centru grada smanjen, međutim situacija se opet pogoršala 2019. pa je SEPA pozvala na smanjenje zagađenja.

Topionica je postrojenje u sklopu nekadašnjeg RTB Bora, koji je krajem 2018. preuzeo kineski Ziđin. Građani Bora su tokom 2019. protestovali i javno govorili da osećaju veće zagađenje koje im smeta dok dišu, te da se zatvaraju po kućama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Péchy)

Bor se, međutim, izdvaja i po intenzitetu zagađenja – prema izveštaju za 2019, vazduh u centru Bora zbog SO2 bio je „opasan po zdravlje ljudi“ 13 puta. To znači da je 13 puta SO2 ili azot-dioksid (NO2) na jednom mestu bio duže od tri sata u količinama iznad dozvoljenih (u ovom slučaju je prag pomeren sa 350 na 500 mikrograma po satu).

Podaci iz izveštaja upućuju i na dobru vest – da je Agencija poboljšala kvalitet merenja, odnosno da stanice daju veću količinu validnih podataka u odnosu na ranije.

Naime, sistem mernih stanica u Srbiji je godinama propadao, zbog čega je većina podataka sa stanica bila neupotrebljiva, a građani Srbije nisu imali realnu sliku o zagađenju. Za razliku od 2018, kada je upotrebljivo bilo nešto ispod polovine podataka sa stanica (tačnije 48 odsto), prema SEPA-inom izveštaju ove godine taj procenat je daleko veći i iznosi 85 odsto.

Tako se mreža stanica približila kvalitetu koji je imala na samom početku, odnosno 2011. godini kada je sa stanica dobijeno 94 odsto validnih podataka.

Izvor: CINS

Proizvedena prva serija vakcine “Sputnjik V” za civilnu upotrebu

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Rusko ministarstvo zdravlja registrovalo je još 11. avgusta prvu vakcinu protiv koronavirusa pod nazivom “Sputnjik V”. Ova vakcina je prošla više faza kliničkih ispitivanja, a poslednja će biti sprovedena nakon registracije vakcine.

Prvu seriju vakcine razvili su ruski Nacionalni istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja i Ruski fond za direktna ulaganja (RFDU) i ona je već puštena u civilni promet. Regionalne isporuke planirane su u najskorije vreme, najavilo je Ministarstvo zdravlja u Rusiji.

Još u avgustu je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško objasnio da proizvodnja vakcine za civilnu upotrebu u ovoj fazi znači da će biti vakcinisani građani iz visokorizičnih grupa, tačnije lekari i nastavnici, kao i da će vakcinacija biti sprovedena istovremeno kada i poslednja faza kliničkih ispitivanja.

Podsetimo, ćerka predsednika Rusije, Vladimira Putina, početkom proteklog meseca primila je vakcinu.

“Jedna moja ćerka primila je vakcinu i u tom smislu učestvovala u eksperimentu. Nakon tretmana izmerena joj je temperatura od 38 stepeni Celzijusovih, sutradan 37 i to je bilo sve”, rekao je Putin, a prenosi Russia Today.

Izvor: Hindustan Times / Tass.com

Predstavljen prvi pametni 5G traktor na vodonik

Foto: Youtube/Printscreen
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Kinezi svojim novim traktorom pod imenom ET504-H žele da se pozicioniraju na tržištu ekološki prihvatljivih poljoprivrednih mašina, piše futurefarming.

Sportskog izgleda, ovaj futuristički model podržava 5G tehnologiju mobilne komunikacije i upravljanje na daljinski način.

Postiže maksimalnu brzinu od 30 km/h

Ovaj traktor ima magnet koji zadržava magnetska svojstva u odsustvu induktivnog polja ili struje, sinhronizovani srednji i nezavisne električne motore za dizanje i upravljanje. Vodonična gorivna ćelija radi kada mašina ne zahteva punu snagu, dok će ga pod velikim opterećenjem litijumova baterija dodatno napajati. Električni pogonski sklop može da isporuči 50 konjskih snaga pri maksimalnoj brzini od 30 kilometara na sat.

Mašina je od samog početka razvijena kako bi mogla da se upravlja bez prisustva vozača. U tu svrhu oslanja se na 5G mrežu kompanije “China Mobile”, a takođe koristi GPS antenu, milimetarski radar i tehnologiju velike količine podataka za daljinsko upravljanje.

Tehnologija bespilotnih klastera

Ova navigacijska tehnologija može u realnom vremenu da uoči stanje vozila i spoljno radno okruženje. Iskorišćava 5G karakteristike poput velike brzine, niskog kašnjenja pa ih kombinuje sa inteligentnom tehnologijom klastera bez vozača kako bi efikasno poboljšala pouzdanost rada poljoprivrednih mašina i pružila potrošačima kvalitetnije usluge.

Zajednički su ga razvili “Luoyang Research Institute for Intelligent Agricultural Equipment” (CHIAIC) i baza za istraživanje i razvoj napredne proizvodne industrije Luoyang na Istraživačkom institutu za naprednu opremu u Tianjinu na Univerzitetu Tsinghua.

U razvoj je uključen i najveći kineski proizvođač traktora YTO koji je proizveo neke delove prototipa.

Nema jasnog tržišnog plana

“Na lokalnom prostoru želimo da demonstriramo rad autonomnog traktora koji radi na vodonik i pokažemo da je to moguće u poljoprivrednoj praksi”, kaže Huang Šengsao, zamenik generalnog direktora CHIAIC-a.

Na modelu ET504-H do sada je obavljeno niz eksperimenata, i u proizvodnji i u marketingu. Ali, zbog visokih troškova potrebnih za baterije mašine još nema jasnog plana prodaje. Međutim, naglašavaju inovatori, to se može brzo promeniti.

Već neko vreme se sprovode istraživanja poljoprivrednih mašina koji rade na vodonikovu gorivnu ćeliju. Tako je “New Holland” 2009. godine predstavio svoj prvi traktor na ovu vrstu pogona, koji je nakon toga na evropskim farmama u upotrebi bio do 2012. godine. Ipak, zbog ograničene dostupnosti goriva i visokih proizvodnih troškova, nikada nije postao komercijalno održiv.

Izvor: Agroklub