Home Blog Page 660

Sokobanja – najbrže rastuća turistička destinacija u zemlji

Foto: Wikipedia

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić prisustvovao je ovonedeljnom otvaranju letnje pozornice “Vrelo” u Sokobanji, u koju je uloženo 173 miliona dinara.

Foto: Wikipedia

Ljajić je u obraćanju novinarima rekao da je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija za taj projekat izdvojilo 65,5 miliona dinara, dok ostatak čine sredstva Opštine Sokobanja.

On je izrazio uverenje da će pozornica upotpuniti turističku ponudu i kulturni sadržaj ovog mesta, navodeći da je jedna od najvećih u zemlji, sa dve scene – većom od 1.500 mesta, manjom od 600 sedećih i 3.000 stajaćih mesta.

Na realizaciji letnje pozornice, kako je podsetio, radilo se tri godine jer su postojali mnogi problemi formalno-pravne i finansijske prirode, a na kraju i sa pandemijom koronavirusa.

Sokobanja je u junu bila na prvom mestu po broju dolazaka i ostvarenih 84.000 noćenja, dok je u julu na drugoj poziciji, posle Vrnjačke Banje, precizirao je Ljajić.

Prema njegovim rečima, Vrnjačka Banja je u julu ostvarila 138.000 noćenja, a Sokobanja 116.000, što je rast od 25 odsto u broju noćenja u toj banji u odnosu na jul prošle godine.

Sokobanja je i prva po broju iskorišćenih vaučera, a beleži i prosečno pet noćenja, što je dvostruko više od proseka u zemlji, ukazao je potpredsednik Vlade i podvukao da je ova banja najbrže rastuća destinacija u zemlji.

On je poručio da će država nastaviti da ulaže u infrastrukturu u toj banji, jer trenutni broj turista ne može da prati postojeća infrastruktura, najavivši otvaranje jednog luksuznog hotela u oktobru.

Predsednik Turističke organizacije Sokobanja Ljubiša Milenković ocenio je da je letnja pozornica “Vrelo” od neprocenjive važnosti za tu banju, i objasnio da joj je jedan takav objekat bio potreban kako bi održali trend rasta dolazaka turista.

Pozornica je pogodna za održavanje najkomplikovanijih muzičkih događaja i uređena je po svim evropskim standardima, naveo je on i dodao da su već potpisani ugovori sa “Birfestom” o održavanju muzičkog događaja i sa “Sinepleksom” o organizovanju bioskopskih projekcija.

Prema njegovim rečima, trenutno u Sokobanji boravi 15.000 gostiju, dok za vikend taj broj dostiže i 20.000, što je tri puta više nego što banja ima stanovnika.

Smeštajni kapaciteti u ovoj banji su do novembra bukirani zahvaljajući dobroj turističkoj ponudi, vaučerima i promociji koju radimo sa Turističkom organizacijom Srbije, zaključio je Milenković.

Izvor: Vlada Srbije

Novi sjaj mosta Milenijum u Podgorici zahvaljujući LED rasveti vrednoj 60 hiljada evra

Foto: Grad Podgorica
Foto: Grad Podgorica

Rasveta na mostu Milenijum, jednom od najistaknutijih simbola Podgorice, zamenjena je nakon 15 godina.

Gradsko preduzeće Komunalne usluge završilo je prvu fazu rekonstrukcije dekorativne rasvete u okviru koje su stari reflektori zamenjeni sa 53 nova LED reflektora, a vrednost ove investicije je oko 60.000 evra.

U narednom periodu, Komunalne usluge će nastaviti sa modernizacijom rasvete na ovom mostu, pa će u sledećoj fazi biti postavljene nove instalacije i uređaji kojima će se omogućiti upravljanje dekorativnom rasvetom na mostu, kao i kreiranje vizuelnih efekata za posebne prilike.

Podsećamo da su Komunalne usluge i u proteklom periodu radile na modernizaciji dekorativne rasvete na mostovima i spomenicima, te da će nastaviti sa ovakvim i sličnim akcijama kako bi naš grad bio lepši i bezbedniji.

Gradske vlasti apeluju na naše sugrađane da čuvaju ovu vrednu infrastrukturu, posebno kada se radi o javnoj i dekorativnoj rasveti, koja pored toga što direktno utiče na bezbednost svih učesnika u saobraćaju, ističe i naglašava arhitekturu pojedinih objekata.

Izvor: Grad Podgorica

Turska kompanija zainteresovana za ulaganje u geotermalnu energiju u Hrvatskoj

Foto: Wikipedia/ThinkGeoEnergy
Foto: Wikipedia/ThinkGeoEnergy

Predstavnici turske kompanije “Soyak” posetili su nedavno hrvatsku opštinu Legrad kako bi razmotrili mogućnosti ulaganja u geotermalnu energiju.

“Soyak” se bavi ulaganjem u energetiku i izgradnju stambenih zgrada, kao i prevozom tereta i proizvodnjom cementa. U Turskoj poseduje hidroelektrane ukupne snage 150 MW i geotermalne elektrane ukupne snage 60 MW. Prošle godine otvorili su kompaniju u Hrvatskoj kako bi na prostoru te zemlje takođe investirali u energetske projekte.

S obzirom na to da je u junu 2020. godine Agencija za ugljovodonike raspisala javni poziv za dobijanje koncesije za eksploataciju ugljovodonika, kompanija se odlučila javiti na taj poziv. Želja turkse kompanije je da koristi geotermalnu energiju na polju Legrad-1, a planirani poduhvat su, pismeno i usmeno, podržale opštine Legrad i Đelekovec.

Izvor: Opština Legrad

U drugom kvartalu godine ukupno 35.073 prvi put registrovanih putničkih vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitar Kazakov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitar Kazakov)

Tokom drugog kvartala 2020. godine u Srbije je prvi put registrovano 35.073 putnička vozila, od čega je 14,8 odsto do dve godine starosti, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Najbrojnije marke proizvođača putničkih vozila su:  Folksvagen, Opel, Pežo, Reno i Audi.

Od ukupnog broja prvi put registrovanih putničkih vozila, 66,8 odsto koristi dizel kao  pogonsko  gorivo,  dok  benzin  koristi  29,9 odsto.

Posmatrano  prema  regionima, najviše prvi put registrovanih putničkih vozila je u Beogradskom regionu (11.830), zatim slede region Šumadije i Zapadne Srbije (9.050), Vojvodina (8.582 vozila) i region Južne i Istočne Srbije (5.551).

Prema  evidenciji  prvi  put  registrovanih teretnih  vozila,  u drugom  kvartalu  2020.  godine registrovano je ukupno 5.064 teretna vozila, od čega je 28,9 odsto do dve godine starosti. Najveći broj ovih vozila koristi dizel kao pogonsko gorivo – 90 odsto.

Izvor: Republički zavod za statistiku

Najveći udeo vetra u elektromreži Ujedinjenog Kraljevstva ikada – rezultat oluje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima energetske kompanije “National Grid” iz Ujedinjenog Kraljevstva, 22. avgusta u 1 sat posle ponoći, udeo električne energije proizvedene u tamošnjim vetroelektranama u energetskom miksu te zemlje iznosio je 59,1 odsto, odnosno 13,5 GW.

Ovo je najveći doprinos vetrenjača snabdevanju elektromreže Ujedinjenog Kraljevstva ikada, nastao kao rezultat oluje pod nazivom Elen, koja je delovima zemlje donela snažne vetrove i obilne padavine.

Pored vremenskih uslova i posledične ogromne proizvodnje vetroenergije, rekord je omogućila i niska potražnja u to doba noći. Bez obzira na to, ova vest je potvrda energetske tranzicije Ujedinjenog Kraljevstva. Prošle godine obnovljivi izvori energije su podmirili 37 odsto potreba stanovnika za električnom energijom.

Meteorolozi upozoravaju na nadolazeću oluju Frensis koja bi Englezima mogla da donese ozbiljne probleme.

Jelena Kozbašić

Pronađeno 38 uginulih delfina u blizini naftne mrlje na Mauricijusu

Foto: Twitter (screenshot)
Foto: Twitter (screenshot)

More je nanelo najmanje 38 uginulih delfina na obale Mauricijusa u blizini nafte koja se nedavno izlila iz japanskog broda.

Mnogi ovu ekološku katastrofu opisuju kao najveću koja se odigrala u Indijskom okeanu ikada, ali ona za sada nije direktno povezana sa uginućem životinja. Vlasti i dalje istražuju uzroke masovnog pomora. Pored delfina, stradale su i jegulje, rakovi i morske ptice.

Preliminarni rezultati obdukcije mrtvih jedinki nisu pokazali prisustvo ugljovodonika u njihovom respiratornom sistemu, koži, grlu i stomaku. Dva pregledana delfina imali su povrede po telu.

Brod pod nazivom “MV Vakašio” odgovoran je za izlivanje 1.000 tona nafte u osetljivom priobalnom području Mauricijusa. Događaj se odigrao 25. jula, a aktivisti za zaštitu životne sredine tvrde da će za oporavak ovog područja od nanete štete biti neophodno čak 35 godina. Nafta ugrožava i koralni greben.

Organizacija “Grinpis” je upozorila da su hiljade vrsta u riziku od davljenja u zagađenom moru, što će prouzrokovati direktnu štetu na ekonomiju zemlje koja zavisi od turizma, sigurnost hrane i zdravlje stanovništva.

Pojedinci tvrde da je uginuće životinja izazvala ili sama naftna mrlja ili posledično potapanje plovila, nakon što se prepolovilo.

Jelena Kozbašić

Ugljevik – najčistija termoelektrana u Bosni i Hercegovini?

Foto: RiTE "Ugljevik"

Probni rad postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (ODG) termoelektrane Ugljevik uspešno je završen 20. avgusta, saopšteno je iz Rudnika i termoelektrane “Ugljevik”. Nakon toga su u periodu od 20. do 23. avgusta realizovana garantna merenja funkcionalnih garancija za maksimalno moguće opterećenje (potrošnja električne energije i procesne vode, adekvatnost potrošnje krečnjaka, kvalitet gipsa i filter pogača otpadne vode, nivo buke i provera sistema upravljanja krečnjakom).

Foto: RiTE “Ugljevik”

Preliminarni rezultati testiranja (na maksimalno mogućem opterećenju u trenutku testiranja) su pokazali da su sve vrednost funkcionalnih garancija ispod ugovorom zahtevanih, a najvažnije od njih, kao što su emisije SO2 (oko 150 mg/Nm3, a granica je 200) i čvrstih čestica (1,5 mg/Nm3, a granica je 20), kao i potrošnja električne energije (11,5 MW), znatno su ispod zahtevanih.

Od 24. do 26. avgusta su vršena garantna merenja za rad bloka na minimalno mogućem opterećenju.

Sva navedena merenja obavio je Institut Milan Vidmar iz Ljubljane, uz učešće i celodnevni nadzor timova izvođača i RiTE Ugljevik.

„Na kraju još jednom pojednostavljeno navodim efekte rada ODG. Efekte rada postrojenja najbolje ilustruje činjenica, da bi bez njega svakog sata iz termoelektrane bilo izbačeno oko 18 tona SO2, a da je tokom probnog rada ta količina na izlazu vlažnog dimnjaka od 26. jula svedena na 150 kilograma, više nego sto puta manje. Dodatno pozitivno je to što se emituje svega 1-2 mg/Nm3 čvrstih čestica, što je značajno manje od projektom tražene emisije do max 20 mg/Nm3“, istakao je Zlatko Malović, projekt menadžer postrojenja ODG.

Termoelektrana Ugljevik je realizacijom ovog projekta, kad su u pitanju emisije SO2 i čvrstih čestica, postala najčistija termoelektrana u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopštenju.U postrojenje je uloženo oko 80 miliona evra.

Na kraju, u periodu od 26. do 28. avgusta, nezavisno od opterećenja bloka, Nemački institut EGS obavio je testiranje poslednje funkcionalne garancije – emisija kapljica iz vlažnog dimnjaka čime se sva ugovorna merenja završavaju.

Izvor: RiTE “Ugljevik”

Na koji način može da se ubrza energetska tranzicija na globalnom nivou?

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Kompanija DNV GL objavila je novi izveštaj o ubrzanju tranzicije na čistu energiju u budućnosti, u kom je istaknuto kako se energetska tranzicija može ubrzati rapidnim prelaskom i korišćenjem obnovljivih izvora energije kako bi se ograničilo globalno zagrevanje na 1,5 Celzijusova stepena. Kriza izazvana koronavirusom pokazala je otpornost obnovljivih izvora energije, pokazujući zrelost ovog proizvodnog oblika. DNV GL predviđa da će do 2050. godine 66 odsto svetske električne energije proizvoditi iz obnovljivih izvora energije.

Kompanija prognozira još jedan značajan porast upotrebe obnovljivih izvora energije u ovoj deceniji zahvaljujući konstantnom smanjenju troškova. Međutim, iako obećavajuća perspektiva, napominje se da to neće biti dovoljno za ispunjenje cilja Pariskog sporazuma.

Izveštaj prikazuje područja u kojima koncentrisani napori mogu omogućiti široko prihvatanje obnovljive energije, pomažući da se globalni porast temperature ograniči i da se ispune ciljevi Pariskog sporazuma. Ta područja uključuju:

  • Tehnologije – Vetar, solar i u određenoj meri skladištenje energije, postali su zreli i konkurentni kada je reč o troškovima. Ulaskom u sledeću fazu energetske tranzicije, širenje i evolucija ovih tehnologija je presudna. Stoga je potrebno ubrzati razvoj i prihvatanje plutajućih obnovljivih izvora energije i tehnologija skladištenja baterija nove generacije. Jednako, nove tehnologije kao što su električna vozila, hvatanje i skladištenje ugljenika, vodonik i digitalizacija treba da budu povećane i efikasno integrisane u elektroenergetski sistem.
  • Nove poslovne modele – Operatori sistema i regulatori tržišta električne energije moraju da se više fokusiraju na način na koji će se efikasno integrisati rastuća količina obnovljive energije uz održavanje visokog nivoa pouzdanosti mreže za potrošače. Rešenja će uključivati ​​razvoj novih poslovnih modela kako bi se povećala uloga prosumera, omogućavajući korisnicima energije aktivnu ulogu u energetskoj tranziciji i dinamično uravnoteženje ponude i potražnje zelene energije.
  • Politike i propise – Trenutno regulatorno okruženje je fragmentisano, što otežava sprovođenje investicija u infrastrukturu uz dugoročni povraćaj sredstava. Opuštanje lokalnih ograničenja i podrška projektima obnovljivih izvora energije hitno su potrebni dok zemlje i vlade traže dinamična rešenja. Pored toga, neophodne su politike koje pružaju predvidive troškove koji pogoduju ulaganju u obnovljive izvore energije, smanjujući pritom rizik.
  • Investicije – Proizvodnja solarne energije i energije vetra pokazala je da pouzdano može da obezbedi veći udeo u potrošnji energije. Ekonomski poticajni programi izrađeni na temelju dokazane otpornosti obnovljivih izvora energije pružaju priliku za dalje ubrzanje širenja zato što jačaju lokalna tržišta rada i donose visoke prinose međunarodnim investitorima i financijskim institucijama.

Izvor: Udruženje OIE Hrvatska

U Novom Sadu je u toku postavljanje modalnih navigacionih bova na Dunavu

Foto: Grad Novi Sad

Na plovnom delu Dunava kod Novog Sada postavljaju se modalne navigacione bove, a tamo su juče bili gradonačelnik Miloš Vučević i potpredsednica Vlade Republike Srbije Zorana Mihajlović. Vučević je tom prilikom naglasio da je veoma zadovoljan što su sa Dunava uklonjeni ledolomci “Čakor” i “Vučevo”.

Foto: Grad Novi Sad

“To su brodovi koji su propadali 10 godina, simboli pljačkaške privatizacije u Srbiji, kada je neodgovorna vlast dozvolila da propadne rečna flotila i kada smo ostali bez ledolomaca. Zahvaljujem Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i svima koji su učestvovali u uklanjanju tih plovila. Veoma je važno što Ministarstvo vodi računa o plovnoj bezbednosti i što se postavlja najmodernija signalizacija na Dunavu. Juče smo imali razgovor sa jednom kineskom kompanijom o izgradnji četvrtog mosta u Novom Sadu, sutra dolazi druga kineska kompanija, vlada veliko interesovanje za taj projekat. Radimo ubrzano, početkom jeseni očekujemo zvanične ponude velikih kompanija sa planovima za realizaciju tog značajnog poduhvata. Projekat je vrlo složen, administrativno, tehnički i finansijski, ali to je aktuelna tema i vode se konkretni razgovori. Raduje me veliki broj gradilišta u Srbiji i Novom Sadu, mašine možda remete svakodnevicu, ali kada završe, značajno poboljšaju uslove života. Dobro je što je i Luka Novi Sad sa novim vlasnicima krenula sa prvim investicijama, a kada se smiri epidemija, nadamo se velikom broju brodova, na novim pristanima. Dobro teče i izgradnja stanova za pripradnike snaga bezbednosti, imamo odličnu saradnju sa Vladom i Ministarstvom koju ćemo i nastaviti”, naglasio je Miloš Vučević.

Potpredsednica Mihajlović ocenila je da zbog efikasnosti gradonačelnika i gradske uprave, svi zajednički projekti koji se realizuju u Novom Sadu, teku bez problema.

Foto: Grad Novi Sad

“Ulaganje u vodni saobraćaj Srbije 2012. godine bilo je 11 miliona evra, a danas ulažemo 400 miliona evra, sa koncesijama koje planiramo biće pola milijarde. To pokazuje kako se razvija saobraćajna infrastruktura zemlje. Nikada nije bilo toliko kilometara auto-puteva, rekonstruisanih pruga, a kamoli da se ulagalo u bezbednost plovidbe. Srbija je prva zemlja u Evropi koja je duž celog toka Dunava, na svojoj teritoriji, omogućila obeležvanje radi bezbednosti plovidbe. Ove bove pomažu plovidbu u lošim vremenskim uslovima. Ulažemo i u rekonstrukciju i izgradnju luka, u brodske prevodnice, postavljaće se bove i duž Save, jer je vodni saobraćaj podjednako važan i Dunav je vodni auto-put”, rekla je Zorana Mihajlović ocenivši da su veliki infrastrukturni projekti mogući zato što Srbija ima stabilan budžet, pa su investitori zainteresovani da ulažu. Ona je istakla da je Srbija jedna od retkih zemalja u ovom delu Evrope u kojoj ni jedno gradilište nije zaustavljeno.

Izvor: Grad Novi Sad

U Nemačkoj dovršen hibridni sistem za proizvodnju energije snage 34 MW

Foto: Printscreen Youtube/BayWa r.e
Foto: Printscreen Youtube/BayWa r.e

Kompanija BayWa r.e. završila je izgradnju solarnog parka od 10 MW na oko 50 km severno od Bajrojta (Nemačka), koji je povezan sa mrežom postojeće vetroelektrane od 24 MW.

Glavni izazov za ovaj inovativni projekat bio je razvoj idejnog rešenja koje bi garantovalo vezu visokog kapaciteta, istovremeno proizvodeći energiju i iz energije vetra i iz solarne energije.

“Hibridni projekti i dalje su u manjini u Nemačkoj i zato imamo ograničeno iskustvo sa takvim sistemima. To se odnosi na projektante koliko i na operatore mreže. Obe strane moraju blisko sarađivati kako bi osigurao uspeh”, objasnio je Džed Gerd Beijkoler, menadžer u kompaniji BayWa r.e.

Smanjenje troškova povezivanja na mrežu

Iako su povećana saradnja i radna snaga potrebni za ove vrste hibridnih sistema, oni se zapravo pokazuju kao isplativi jer zahtevaju samo jedno priključenje na mrežu. “Mogli smo priuštiti solarni park samo zato što smo uspeli da iskoristimo postojeću vezu sa vetroparkom”, kaže Džed Gerd Beijkoler.

Osim što su isplativi, hibridni sistemi će u budućnosti postati popularniji i zbog pozitivnih uticaja na elektroenergetsku mrežu.

Pročitajte još:

Korišćenje električne mreže

Filip Kunz, koji upravlja odsekom za hibride i skladištenje u BayWa r.e. kaže da udeo energije iz obnovljivih izvora i dalje raste u Nemačkoj, ali proizvodnja vetra i solarne energije podložna je prirodnim fluktuacijama tokom vremena, što može dovesti do uskih grla kapaciteta mreže.

Foto: Printscreen Youtube/BayWa r.e

“Detaljna analiza proizvodne snage solarnih i vetroelektrana na licu mesta omogućava donošenje odluka u vezi sa veličinom farme i tačkom priključenja, u potpunosti koristeći električnu mrežu. Moramo težiti ka većem prelasku na hibridne sisteme koji nas ‘vuku’ unapred”, zaključio je Kunz.

Planirano je proširenje od 22 MW

Pozitivna iskustva iz ovog projekta dovela su do toga da se kompanija zainteresuje za dodatno proširenje elektrane za 22 MW.

Direktor prodaje Sabajn Rulof Sikt je objasnio da snaga njihove grupe leži u njihovoj diverzifikaciji u pogledu solarne i energije vetra.

“To je značajno doprinelo uspehu projekta. Ne samo da smo upravljali konceptom, planiranjem i izgradnjom, već smo obezbedili i solarne panele putem našeg poslovanja sa solarnom distribucijom,” kazao je on.

Izvor: PV Europe

JP “Vojvodinašume” godišnje izgradi između 15 i 20 kilometara šumskih puteva

Foto: JP "Vojvodinašume"

Objekti koji su građeni kroz vekove predstavljaju merilo progresa, kao i kulturnog i tehničkog nivoa življenja tog perioda. Izgradnja saobraćajnica je i tada bila od krucijalne važnosti za razvoj naseljenih mesta. Kopani su kanali i pravljene su brane da bi se omogućio brodski saobraćaj. Podizane su prve pruge, a šumski putevi su bili prve saobraćajnice do mnogih naselja.

Foto: JP “Vojvodinašume”

Prema rečima izvršnog direktora za korišćenje šuma, mehanizaciju i bezbednost na radu JP „Vojvodinašume“ Milana Sučevića, za ostvarivanje intenzivnog gazdovanja šumama, koje je karakterisano blagovremenom realizacijom planova gazdovanja (radovi na gajenju, zaštiti i korišćenju šuma), neophodna je dobra razvijenost šumskih komunikacija.

On ističe da razvijena putna mreža umnogome olakšava, ali i pojeftinjuje svaki vid rada u ovim područjima. Mreža tvrdih šumskih puteva pozitivno utiče na radove na korišćenju šuma (seča, privlačenje, prodaja drvnih sortimenata…), ali je i neophodna zbog pristupa teških mašina koje se koriste na poslovima uzgoja i zaštite šuma. Prema njegovim navodima, šumsko-kamionski putevi važni su i sa aspekta zaštite šuma od požara.

Mreža šumskih puteva unapređuje funkcionisanje i ostalih privrednih delatnosti, zaključio je Sučević. „Samo dovoljno izgrađena mreža šumskih komunikacija predstavlja preduslov za racionalno, održivo i dugoročno gazdovanje šumama. Dovoljnom mrežom šumskih puteva smatra se ona mreža, koja će omogućiti gazdovanje tom šumom, a u cilju uspostavljanja održivog stanja šume i koja će, istovremeno, omogućiti ekonomski opravdano korišćenje šume. Godišnje se planira i izgradi od 15 do 20 km šumskih puteva. Najveći deo putne infrastrukture JP ‘Vojvodinašume’ gradi sopstvenom mehanizacijom, dok za izgradnju znatno manjeg dela angažujemo izvođače radova“, dodao je on.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Čista energija u fokusu Nedelje energetike u crnomorskom regionu

Foto-ilustracija: Pixabay

Od 29. septembra do 30. septembra održaće se onlajn međunarodni događaj s fokusom na investicije u sektoru obnovljivih izvora energije pod nazivom Nedelja energetike 2020 u crnomorskom regionu (https://www.bsenergyweek.com/).

Ova manifestacija će 2020. godine okupiti vlasti i energetske kompanije iz Turske, Rumunije, Bugarske, Ukrajine i Gruzije, kao i međunarodne finansijske institucije i privatne investitore, kako bi podstakla širenje obnovljivih izvora energije u regionu, privukla direktne strane investicije u razvoj pomenutog sektora i „otključala“ potencijal regionalne saradnje.

Događaj podrazumeva dvodnevni kongres usredsređen na najvažnija pitanja sa kojima se suočavaju crnomorske zemlje koje teže energetskoj tranziciji.

Dostupna je ograničena količina besplatnih propusnica. Da biste se registrovali za njih, neophodno je da ispunite OBRAZAC. Cene i prijava za standardne ulaznice su vam na raspolaganju OVDE!

Učešće u događaju omogućiće vam druženje i poslovne sastanke sa predstavnicima brojnih značajnih institucija među kojima su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA), Nemačka razvojna banka (KfW), Državna agencija za energetsku efikasnost i uštedu energije Ukrajine (SAEE) i drugi.

Više informacija možete pronaći na zvaničnoj veb stranici događaja: https://www.bsenergyweek.com/, a organizatorima se obratite na imejl info@investinnet.com.

Izvor: Nedelja energetike u crnomorskom regionu

Zbog čega se pokret “Odbranimo reke Stare planine” obratio kineskoj ambasadorki Čen Bo?

Foto: Wikipedia/Grozni Laki
Foto: Wikipedia/Cornelius Bechtler

Pokret “Odbranimo reke Stare planine” objavio je juče da je kineskoj ambasadorki u Srbiji Čen Bo uputio pismo u kome je obaveštava o zagađenju vazduha povezanim sa radom kineskih kompanija u Srbiji i moli je da organizuje sastanak sa predstavnicima građanskih ekoloških inicijativa koje se bore za očuvanje životne sredine, kako bi se problem rešio.

“U dva grada u Srbiji, Boru i Smederevu, kineske kompanije predstavljaju glavne izvore prekomernog zagađenja vazduha”, navedeno je pored ostalog u pismu koje je upućeno ambasadorki, a koje je dostavljeno medijima.

Istaknuto je da se pismom pokret “Odbranimo reke Stare planine” obraća u ime više od 120.000 pristalica koje okuplja.

“Imajući u vidu nesagledive posledice prekomernog zagađenja vazduha i odgovornost koju u tome imaju kineske kompanije, molimo vas da sagledate značaj problema i organizujete sastanak predstavnika građanskih ekoloških inicijativa koje se bore za očuvanje životne sredine”, stoji u apelu.

Foto: Wikipedia/Grozni Laki

Pokret podseća da je u novembru 2019. godine Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo postupak protiv kompanije “Ziđin Bor Кoper” zbog ispuštanja otrovnih materija u vazduh i dodaje da su najmanje pet puta utvrđene nepravilnosti u radu ove kompanije, kojima je ozbiljno narušeno zdravlje stanovnika ovog grada.

“Usled problema sa enormno zagađenim vazduhom, građani su organizovali nekoliko protesta, a sigurni smo da će se protesti nastaviti ako problem ne bude bio adekvatno i sistemski rešen”, ističe se u pismu.

Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha navodi da je tokom 2018. godine u Smederevu vazduh bio loš tokom 146 dana, navedeno je u pismu uz podsećanje da su i u ovom gradu takođe organizovani protesti građana usmereni na podizanje ekološke svesti.

Izvor: Zelena Srbija

Tri prirodna elementa, a konačan proizvod – kuća iz snova! (VIDEO)

Foto: Printscreen Youtube
Foto: Printscreen Youtube

Dvojica muškarca iz Kambodže odrekla su se savremene tehnologije i svojim projektom dokazala i pokazala kako se primitivni alati i dalje mogu koristiti za stvaranje neverovatnih građevina, dok im je glavni alat – ruka.

Sagradili su kuću sa bazenom bez ikakvog modernog alata ili opreme i to za kratko vreme.

Oni su napravili vilu od blata, bambusa i drveta.

Zidove su formirali od isečenih tankih stabala i obložii prutovima bambusa. Na njih su položili krov koji je od kombinacije blata, prutova bambusa i suve trave. Za kompletan ugođaj, na samom kraju, napravili su bazen, koristeći iste gradivne elemente – a okolo su postavili tepih travu.

Foto: Printscreen Youtube

Upotreba blata prilikom izgradnje jedno je od najstarijih pristupa u građevinarstvu. Ono se ručno oblikuje da bi se napravila osnova za zid, a potom se dodaje sloj po sloj i na kraju se čitava konstrukcija suši.

Zbog svoje savitljivosti blato nudi bolju izolaciju od čeličnih i betonskih konstrukcija, pa će na ovaj način kuća služiti i tokom zimskog perioda. Nemojte dozvoliti da vas zavara “siromašan” izbor materijala.

Ovakva tehnika gradnje decentralizuje čitav proces izgradnje jer koristi lokalni materijal i na taj način nema potrebe za  angažovanjem izvođača radova, kao ni transporta. Povrh svega, sami troškovi održavanja ovakve konstrukcije svedeni su na minimum.

Jovana Canić

Jestiva gradska dvorišta u Mostaru

Foto-ilustracija: Pixabay

Važnost uređenja okoline u Bulevaru u Mostaru prepoznali su i članovi lokalne grupe pod nazivom „Bulevar prijateljstva“. Pre godinu dana su pokrenuli inicijativu koja je podrazumevala niz sitnih pojedinačnih aktivnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje građana “Nešto više“ iz Mostara s urbanim baštovanima rade na projektu “Jestiva gradska dvorišta“. Cilj je ozeleniti i očistiti lokalne zajednice i posaditi što više jestivih i lekovitih biljaka. Za prvu akciju odabrali su mostarski kvart Bulevar.

Kako prenosi BHRT, žele potencirati priču o permakulturi, što je zapravo održivi način življenja. Osim na hranu i okoliš glavni naglasak je na regeneraciji prirode.

Aktivisti okupljeni oko akcije „Jestiva gradska dvorišta“ posadili su japanske jabuke, masline, začinsko i lekovito bilje. Reč je vrstama koje uspevaju na prostorima Bosne i Hercegovine, a lako ih je održavati i traže malo pažnje.

Magistar poljoprivrede Maid Maksumić kaže kako će naglasiti važnost jestivih vrtova. “Mogli smo primetiti sada u doba korone kako su ljudi pomalo počeli paničariti zbog mogućnosti da dođe do nestašice hrane. Mi potenciramo te jestive vrtove jer oni imaju veliku iskoristivost”, objasnio je on.

Sanja Đermanović, zamenica direktora udruženja “Nešto više”, kaže kako pokreću različite komšiluke u Mostaru i druga tri regiona da dođu u dvorišta da ih ulepšaju.

“Svima nam je dosta da gledamo neko staro zelenilo, da nam je prljavo, da se nemaju gde klinci igrati, da nemamo gde sesti i izaći”, navela je.

Važnost uređenja okoline na Bulevaru prepoznali su i članovi lokalne grupe pod nazivom “Bulevar prijateljstva”. Pre godinu dana su pokrenuli inicijativu koja je podrazumevala niz sitnih pojedinačnih aktivnosti. Nešto ranije, u sklopu projekta Bulevar prijateljstva, ovo dvorište je očišćeno, postavljen je urbani mobilijar i popravljene su betonske klupe, kao i sto za stoni tenis. Tako su stvoreni uslovi za uživanje najmlađih, ali i onih nešto starijih.

Inga Kotlo, koordinatorka projekta “Bulevar prijateljstva” Mostar, rekla je kako je cilj postupno kreiranje odnosno transformacija zapuštenog dvorišta u jedno lepo, za svakoga otvoreno dvorište, koje je predviđeno za sport, druženje, dijalog, znanost, kulturu i igru na otvorenom.

Organizator akcije je Eko HUB Mostar (UG “Nešto više”), jedan od devet eko habova u Bosni i Hercegovini, koji deluje u okviru projekta “Misli o prirodi!”, u implementaciji Centra za promociju civilnog društva uz financijsku podršku Vlade Švedske.

Izvor: Bljesak.info

Na koji način očistiti naftnu mrlju pomoću korova?

Foto: Wikipedia/Wouter Hagens
Foto: Wikipedia/Wouter Hagens

I dok se ovdašnji baštovani trude da svoje vodene vrtove ulepšaju hijancintom zbog njegovih ljubičastih cvetova i neobičnih listova u obliku kašika, stanovništvo Afrike mu nije toliko blakonaklono. Štaviše, za njih je vodeni hijacint – korov, i to smrtonosan, što je uobičajen slučaj kada se nastani i proširi van svog mesta porekla, odnosno Amazona. I u Evropskoj uniji je proglašen za “neprijatelja”, te je tako zabranjeno njegovo uzgajanje i prodaja.

Ova invazivna vrsta je na afrički kontinent dospela na kraju 19. veka iz Južne Amerike. Preplavljujući jezera i druge vodene površine, uništila je biodiverzitet i dovela u opasnost opstanak ogromnog broja ljudi. Nedavno istraživanje ekonomskog uticaja ove biljke na Benin otkrilo je da su, usled njenog ogromnog prisustva tokom 1999. godine, prihodi 200 hiljada ljudi bili srezani za 84 miliona dolara.

S tim na umu startap Green Keeper Africa, osnovan 2014. godine, pokušava da smanji rasprostranjenost korova tako što ga čupa i koristi za stvaranje vlaknaste supstance koju je moguće koristiti za uklanjanje naftnih mrlja.

Startap vodeni hijancint pribavlja iz jezera na severoistoku zemlje gde biljka žiteljima zadaje ozbiljne glavobolje. Debeli “tepih” korova na vodi sprečava ribolov, te je glavni izvor zarade lokalne zajednice tako blokiran. Sunce i vazduh ne mogu da prodru u vodu pa riblji fond postaje sve siromašniji. Povrh toga, lepi predstavnik flore iz tropa donosi đavolske muke tokom sezone poplava tako što onemogućava da višak vode prodre u reke i kanale za navodnjavanje. Ni šume mangrova, bogati, ali krhki ekosistem, nisu imune na negativni uticaj izuzetno problematične invazivne vrste. Smeta i pticama i ometa rečni transport. Komarci koji prenose zarazne bolesti, s druge strane, u ovoj biljci pronalaze savršeno stanište!

Foto: Green Keeper Africa (screenshot)

Nakon što “požanje” hijancint, Green Keeper Africa ga suši i sitni. Dobija se GKSorb koji se potom pakuje u kese, jastuke i “čarape”. Finalni proizvod se prodaje kao komplet za upijanje naftnih mrlja u hitnim situacijama. Može da upije do 220 litara nafte!

Na listi kupaca GKSOorba-a se nalaze i naftne i gasne kompanije zato što predstavlja eko-alternativu postojećim metodama čišćenja naftnih mrlja, koja “radi” i na kopnu i u vodi. Nakon obavljenog “posla”, ostaje manje otpada koji je uz to manje štetan za životnu sredinu.

Pošto ne žele da njihovi ga njihovi klijenti tek tako odbace i teže tome da zatvore krug kruženja materije, od sirovog materijala do uništenja smeća, startap prikuplja smeće natopljeno naftom i spaljuje zarad proizvodnje energije. Nažalost, brzina širenja hijancinta je ogromna, pa je pitanje da li će startap uspeti da trajno oslobode stanovnike Benina naizgled zavodljivog zla.

Jelena Kozbašić