Home Blog Page 663

Nemačka u septembru emituje prve zelene obveznice za podršku ekoloških projekata

Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačka je najavila da će u septembru emitovati svoje prve “zelene obveznice”, kako bi podržala ekološke projekte. Nemački koncept napravljen je tako da privuče investitore na tržište zelenih obveznica i da se povećaju ulaganja u zeleniju ekonomiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačko Ministarstvo finansija je saopštilo 24. avgusta da će do kraja 2020. biti emitovane zelene obveznice u ukupnoj vrednosti od oko 11 miliona evra, a da će prva emisija obveznica sa rokom dospeća od 10 godina biti u septembru, u vrednosti od najmanje četiri milijarde evra.

Berlin je 2019. najavio da će početi da izdaje zelene obveznice u drugoj polovini 2020. u okviru borbe protiv klimatskih promena. Nemačka je obezbedila 54 milijarde evra za period do 2023. godine u okviru klimatskog paketa koji uključuje uvođenje “ugljeničnog poreza” da bi se emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. smanjile za 55 odsto u donosu na nivo iz 1990. godine.

Nemačka parlamentarna državna sekretarka za životnu sredinu Rita Švarcelir-Zuter izjavila je da će zelene obveznice doprineti tim naporima vlade.

“Zelene federalne obveznice predstavljaju jasan podsticaj. Na ovaj način pokazujemo kako zelene ekonomske aktivnosti mogu da budu transparentne i predvidive”, rekla je ona.

Zelene obveznice će biti “obveznice bliznakinje”, emitovane zajedno sa konvencionalnim federalnim obveznicama sa istim rokom dospeća i vrednošću, saopštilo je Ministarstvo finansija.

To znači da će investitori moći da zamene zelene za konvencionalne obveznice i obrnuto, sa ciljem da se tržište zelenih obveznica učini privlačnijim, navodi parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu finansija Jerg Kukis.

Nemačka se relativno kasno pridružila trendu izdavanja državnih zelenih obveznica. Poljska je prva zemlja koja je emitovala zelene obveznice 2016, a 2017. godine je to uradila i Francuska, koja je sada vodeća zemlja u izdavanju dužničkih hartija za finansiranje projekata zaštite prirodne sredine.

Zaštita životne sredine je ipak visoko na političkoj agendi Nemačke. Kancelarka Angela Merkel je prošle sedmice razgovarala sa aktivistkinjom Gretom Tunberg i predstavnicima grupe za zaštitu životne sredine “Petkom za budućnost”.

Zelene obveznice su 2019. godine imale ukupnu vrednost od oko 205 milijardi dolara, ali su činile samo 2,85 odsto svetskog tržišta obveznica, prema podacima Evropske centralne banke (ECB). Gotovo polovina zelenih obveznica izdatih 2019. bile su u evrima.

Predsednica ECB Kristin Lagard izjavila je u julu da je zaštita klime najviši prioritet banke. Kada je došla na čelo ECB 2019, Lagard je obećala da će težiti “zelenijoj” monetarnoj politici, povećavajući izglede da bi banka mogla da poveća udeo svojih ekoloških investicija.

Izvor: Euractiv.rs

Šta donosi novi Zakon o bezbednosti saobraćaja za vozače električnih trotineta?

Foto-ilustracija: Pixabay

Na ulicama se sve češće mogu videti električni trotineti čije korišćenje u saobraćaju u Srbiji još uvek nije regulisano zakonom, a bilo je i sudara s drugim vozilima. U Agenciji za bezbednost saobraćaja kažu da se uveliko radi na novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja, kojim će biti uređena i pravila vožnje električnim trotinetima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pomoćnica direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Svetlana Miljuš kaže za Tanjug da se očekuje da će predlog novog zakona Zakonu o bezbednosti saobraćaja biti gotov do kraja ove godine.

Navela je da smo najpribližniji modelu koji se primenjuje u Sloveniji, po kome se električni trotineti ne smeju voziti po kolovozu, već po trotoaru i to brzinom ne većom od brzine hoda što je, dodala je, oko šest kilometara na sat.

Najnoviji slučaj saobraćajne nesreće dogodio se u Nišu kada je dečak (12), koji je vozio električni trotinet, povređen prilikom sudara sa taksi vozilom u pokretu.

“Ne vozite trotinet po kolovozu”

Dok ne bude bio donet novi zakon, iz Agencije apeluju na sve građane da trotinet ne voze po kolovozu, već da koriste biciklističku stazu ili trotoar i da vode računa o učesnicima s kojima dele taj prostor.

“Ukoliko su na trotoaru da se ne kreću brzinom koja je veća od brzine hoda, a to je oko šest kilometara na čas, jer pešaci ne očekuju da se pojavi neko ko se brže kreće od njih. Treba da vode računa i o deci, da se ne zaleću da ih ne bi povredili, jer roditelji slobodnije puste decu da se kreću na trotoaru”, upozorila je Miljuš.

Apelovala je i na roditelje da dete, pre nego što mu kupe trotinet, dobro upoznaju sa rizicima upravljanja trotinetom, pravilima ponašanja i o tome gde i kako treba upravljati tim vozilom, kao i da mu nabave svu zaštitnu opremu.

“U uslovima smanjene vidljivosti preporučujemo da imaju retroreflektujuće prsluke, prednje i zadnje svetlo kao i biciklisti – da urade sve što mogu kako bi i sebe i druge učesnike u saobraćaju učinili bezbednim”, istakla je Miljuš.

Deca do osam godina bez trotineta, do 12 obavezno s kacigom

Govoreći o iskustvima drugih zemalja u kojima je već regulisano pitanje vožnje električnih trotineta, navela je da je Evropsko udruženje saobraćajne policije dostavilo Agenciji za bezbednost saobraćaja predloge ili već usvojenu zakonsku regulativu drugih zemalja kojom je regulisana upotreba trotineta.

U Francuskoj su prethodnim zakonom svi električni dvotočkaši smatrani pešacima, dok će im novim zakonom biti zabranjeno da se kreću trotoarom, već će to moći samo biciklističkom stazom i kolovozom, s tim da će, kada prelaze preko trotoara, morati da siđu sa trotineta i da ga guraju.

“Deca do osam godina neće smeti da koriste trotinet, dok će ona starosti do 12 godina morati obavezno da nose kacigu”, rekla je Miljuš.

Električni trotineti postali su popularni u poslednje dve godine, a posebno, za vreme pandemije koronavirusa, kada je poželjno izbegavati javni prevoz.

Uz to, lako ih je voziti, a pogodni su i za parkiranje, pa se masovno koriste širom sveta, gde predstavljaju i turističku atrakciju.

Ipak, svi koji nameravaju da postanu vlasnici jednog takvog dvotočkaša trebalo bi da razmisle da li im je neophodan ili da bar, zarad lične bezbednosti i zaštite, nose kacigu i drugu zaštitnu opremu tokom vožnje.

Izvor: RTS

Paradoks – 2,5 milijardi evra za razvoj ruralnih područja u EU otišlo u gradove

Foto-ilustracija: Unslash (Elaine Casap)

Nova studija pokazuje da Zajednička poljoprivredna politika Evropske unije nepravedno pogoduje poljoprivrednicima iz bogatijih regiona, velikim zagađivačima i onima s najvećim poljoprivrednim gazdinstvima.

Zajednička poljoprivredna politika Evropske unije u sledećih sedam godina ima sjajan potencijal za doprinos održivom razvoju, ali potrebne su promene koje će pokrenuti taj potencijal. Trenutno ogromna potrošnja ZPP-a ne ide tamo gde je najpotrebnije, a daleko je više podrške potrebno ekološkim i klimatskim praksama. Poljoprivredni stručnjaci i nevladine organizacije odavno upozoravaju da više od jedne trećine proračuna EU-a troši neefikasno i zapravo deluje protiv Evropskog zelenog dogovora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gabriel Jimenez)

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) vodeća je politika poljoprivrede i najveća pojedinačna proračunska stavka u Europskoj uniji (EU), a poljoprivreda je presudna za postizanje ciljeva održivog razvoja, ali doprinos ZPP-a tome je neizvestan.

Naučni rad Mareja Skauna i saradnika na temelju analize velike količine podataka opravdava ovu kritiku, potvrđujući još jednom brojna naučna istraživanja. Njegov naučni rad jasno pokazuje pristranost i nepravednost isplata u korist poljoprivrednika iz bogatijih regiona, velikih zagađivača i onih s najvećim poljoprivrednim gazdinstvima. Na primer, 28,2 odsto svih direktnih plaćanja poljoprivrednicima koristi samo 2,2 odsto poljoprivrednih gazdinstava.

Stručna analiza raspodele 59,4 milijarde evra plaćanja za ZPP u 2015. godini pokazala je da trenutna potrošnja ZPP-a povećava nejednakost dohotka u poljoprivrednom sektoru, dok se manjim finansiranjem podupiru poljoprivredne i biološki raznolike poljoprivredne regione. Više od 24 milijarde evra direktne isplate ZPP-a za 2015. godine otišle su u regione u kojima su prosečni prihodi na farmama već iznad srednjeg dohotka EU, a 2,5 milijardi evra za ruralni razvoj otišlo je pre svega u gradska područja. Takođe, nedostaju efikasni pokazatelji praćenja učinaka.

„Ova studija još jednom dokazuje ono što smo govorili već godinama: uz to što nanosi štetu biološkoj raznolikosti i klimi, Zajednička poljoprivredna politika povećava nejednakost među poljoprivrednicima. Kako EU može prihvatiti da trećina njenog proračuna podupire moćnu manjinu i nagrađuje zagađivače nauštrb poljoprivrednika koji se brinu za prirodu? Zajednička poljoprivredna politika je razoren sistem koji treba hitno popraviti. Ako se taj problem ne reši, Evropski zeleni dogovor predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen neće biti obećani sjajni uspeh, već katastrofalni promašaj“, objasnio je Arijel Bruner iz organizacije BirdLife.

Za poboljšanje stanja, u novom istraživanju, preporučuje se preusmeravanje i bolje praćenje plaćanja Zajedničke poljoprivredne politike za ostvarenje ciljeva zaštite životne sredine, održivog razvoja i ruralnog razvoja koji su navedeni u novim ciljevima ZPP-a, koji bi podržali Evropski zeleni dogovor i zeleni oporavak od KOVID-19.

Izvor: Ekovjesnik

Gromovi izazvali više od 600 požara u Kaliforniji za samo deset dana

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Narandžasti odsjaj vatre na noćnom nebu u Kaliforniji postao je svakodnevica s obzirom na to da je više od 12 hiljada gromova u poslednjih deset dana izazvalo više od 600 požara. Dva su se uvrstila među tri najveća požara u istoriji ove američke savezne države.

Počev od 15. avgusta, plamene stihije su usmrtile najmanje četiri čoveka, pretvorile naseljena mesta u pepeo, obavile Kaliforniju u oblake gustog dima i progutale već milion jutara zemljišta, što je pet puta veća površina od teritorije Njujorka.

Više od 14 hiljada vatrogasaca je angažovano na zauzdavanju požara, a pojedini rade i dvadesetčetvoročasovne smene. Evakuaciju stanovnika otežava pandemija koronavirusa i poštovanje mera predostrožnosti tokom postojeće zdravstvene krize.

Meteorolozi su juče saopštili da tokom oluja padne mala količina kiše, ali da postoji opasnost od munja koje bi dovele do pojave novih vatrenih poprišta. Temperature na tom podneblju rastu, a vreme je sve sušnije. Posledično, drveće i druga vegetacija se suše, što dodatno olakšava širenje vatre.

Požari koji su ušli među državne rekordere SCU i LNU i dalje divljaju Kalifornijom. Prema poslednjim dostupnim podacima, SCU je za 6 dana, od 18. do 25. avgusta, uništio oko 360 hiljada jutara, a LNU je za 7 dana, od 17. do 24. avgusta, opustošio nešto više od 350 hiljada jutara.

Nepovoljne meteorološke okolnosti su rezultovale obimnijim razaranjem prirode i većom smrtnošću za samo deset dana, u poređenju sa štetom nastalom u čitavoj prošloj godini kada je u požarima stradalo 260 hiljada jutara zemljišta, a život je izgubilo tri osobe.

Ove godine je već zabeleženo 7.014 požara, dok je tokom godine ranije njihov ukupan broj iznosio – 4.292. Amerikanci strahuju da se “sezona požara” pretvara u “godinu požara”.

Predsednik Donald Tramp je proteklog vikenda Kaliforniji dodelio deklaraciju o katastrofi ogromnih razmera, što znači da će pomoć za oporavak ugroženih područja stići i sa saveznog nivoa.

Jelena Kozbašić

Aplikacijom protiv alergije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom pandemije koronavirusa jedno od pitanja koje smo često slušali jeste i – “Da li je alergija ili imam virus?”. Razlog je taj što alergije i virusi imaju slične simptome – osetimo svrab u nosu, kijamo, zapušen nam je nos, slabi nam čulo mirisa ili ga čak gubimo, suze nam oči, svrbe nas. Zbog svega toga smo razdražljivi i smanjuje nam se kvalitet života. Treba da znamo da nismo usamljeni slučaj, jer su alergije, uz astmu, najčešće hronične bolesti u Evropi.

Procenjuje se da oko 80 miliona odraslih (više od 20 odsto) Evropljana ima neku alergiju. Od toga su oko 30-40 odsto deca i taj broj konstantno raste. Alergije se nikada u potpunosti ne mogu izlečiti, ali ih možemo držati pod kontrolom. Prvi korak je da izbegavamo kontakt sa alergenima. Kako to da postignemo?

Jedno od rešenja je mobilna aplikacija RealForAll za Android i iOS korisnike. Građani sada mogu putem ove besplatne aplikacije proveriti kakva je trenutna situacija vezana za pojavu alergena i prognoza za narednih nekoliko dana i na taj način planirati svoje aktivnosti i terapije u dogovoru sa svojim lekarom.

Foto: EU info centar

Aplikacija je samo deo velikog projekta “Merenja u realnom vremenu i prognoza za uspešnu prevenciju i život sa sezonskim alergijama u prekograničnom području Hrvatska-Srbija” – RealForAll (2017HR-RS151) koji se sufinansira preko Interreg IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Hrvatska. Konzorcijum koji čine Institut BioSens – Istraživačko razvojni institut za informacione tehnologije u biosistemima iz Novog Sada, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Odijel za matematiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (Hrvatska) i Grad Osijek implementirali su RealForAll projekat od 2017. do 2020. godine sa ciljem da unaprede sistem javnog zdravstva kako bi ispunio svoju ulogu u prevenciji i lečenju sezonskih alergija.

“Klasično merenje izloženosti polenu iz vazduha sprovodi se standardnom metodom koja je veoma spora, pa podaci do krajnjih korisnika stižu sa zakašnjenjem i do sedam dana. Sa ovim sistemom, osobe alergične na polen, osobe koje o njima brinu i medicinski radnici putem RealForAll aplikacije imaju dostupne časovne koncentracije alergenog polena. Aplikacija omogućava beleženje simptoma i njihovo prikazivanje u odnosu na merenja, što olakšava i ubrzava komunikaciju sa lekarom, a samim tim omogućava efikasnije određivanje dijagnoze i određivanje odgovarajuće terapije. Takođe, korisnici imaju prognozu kako kratkoročnu (do 72 h) tako i dugoročnu koja im može pomoći da planirajući svoje aktivnosti. Iako je tek druga godina operativnog rada sistema RealForAll, do sada je registrovano više od 10.000 korisnika”, objašnjava dr Branko Šikoparija, viši naučni saradnik Instituta BioSens.

RealForAll projekat je napravio, testirao i pustio u rad sistem za automatsko merenje atmosferskih koncentracija polena. Sistem se sastoji od dva RAPID-e uređaja koji koristeći princip protočne citometrije, merenja fluorescence i modela veštačke inteligencije identifikuje za ovaj region najznačajniji alergeni polen. Podaci iz RAPID-e uređaja čuvaju se u RealForAll bazi podataka koja pored merenja iz Novog Sada i Osijeka čuva merenja iz Finske i Litvanije. Podaci su korisnicima, osim preko mobilne aplikacije, dostupni putem interneta i to preko www.realforall.com.

Foto: EU info centar

Izloženost aeroalergenima je u direktnoj vezi sa alergijskim rinitisom i astmom koji nepovoljno utiču na kvalitet života. Na taj način dodatno se opterećuje zdravstveni sistem, što rezultira negativnim ekonomskim uticajem na čitavu državu. Kada imamo relevantnu informaciju o riziku za izloženost alergenima, to je već jedan korak bliže prevenciji simptoma alergije. U kontekstu javnog zdravlja, podaci pomažu i retrospektivnu analizu i stretegijsko planiranje. Formiranje mreže stanica za prećenje bioaerosola u realnom vremenu će značajno uticati na aerobiološka istraživanja kako regionalno tako i na nivou cele Evrope.

“Projekat se fokusirao na polen breze, trava i ambrozije koji su najznačajniji uzročnici sezonskih alergija u Evropi. U narednom periodu projektni partneri će biti posvećeni unapređenju i održivosti razvijenog sistema, ali i proširenju da obuhvati automatska merenja i sa drugih mernih mesta u Evropi. Istraživači Instituta BioSens kroz implementaciju projekta BREATHE, koji će u okviru poziva PROMIS finansirati Fond za nauku Republike Srbije, planiraju da unaprede modele identifikacije bioaerosola kako bi postojeći imali još veću tačnost i mogućnost da identifikuju i drugi alergeni polen. Takođe, testiraće se mogućnosti primene ove tehnologije u detekciji spora gljiva koje mogu biti jaki alergeni i značajni uzročnici biljnih bolesti“, zaključuje dr Šikoparija i ističe da je RealForAll prepoznat i od Copernicus Atmosphere Monitoring Service sa kojim je započeo saradnju na integraciji merenja atmosferskih koncentracija polena u realnom vremenu sa modelima za prognoziranje.

Pored razvoja sistema, RealForAll je značajnu pažnju posvetio upoznavanju stanovništva sa benefitima primene podataka u svakodnevnom životu. Takođe, rezultati projekta prikazani su i međunarodnoj naučno-istraživačkoj zajednici kroz publikacije u naučnim časopisima i učešće na naučnim skupovima. Projekat je pored Evropske unije, finansirala i Autonomna pokrajina Vojvodina, Pokrajinski sekretarijat za finansije i institucije koje sprovode aktivnosti.

Izvor: EU info centar

Korišćenje novog elektropunjača u Podgorici biće besplatno tokom prve godine rada!

Foto: Grad Podgorica
Foto: Grad Podgorica

Nova javna stanica za punjenje električnih automobila u Podgorici postavljena je u Ulici Vuka Karadžića i uskoro će biti predata na upotrebu svim građanima i posetiocima Podgorice.

Ovo je još jedna javno dostupna instalacija ovog tipa koja pruža mogućnost svim korisnicima električnih automobila da koriste stanicu. U prvoj godini punjenje e-automobila biće besplatno. Ovaj projekat je realizovan po osnovu ugovora o donaciji sa firmom “Venntour” (Tesla Club Montenegro) koji su obezbedili punjač za vozila na električni pogon.

Podsećamo, Podgorica je prošle godine dobila prvu stanicu za punjenje električnih automobila koja je postavljena na uglu Vučedolske i Njegoševe ulice, a nabavljena je preko projekta Razvoj niskokarbonskog turizma, kroz partnerstvo Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, uz podršku Glavnog grada.

Na ovaj način, Podgorica je nastavila da razvija koncept pametnog grada, svesna da je upotreba električnih vozila poželjna imajući u vidu da ona nude brojne prednosti – manje zagađenje, smanjenje emisija CO2, smanjenje nivoa buke, povećanje energetske efikasnosti i nezavisnost od fosilnih goriva.

Izvor: Grad Podgorica

Struja koju koristi Austrijska železnica u potpunosti potiče iz obnovljivih izvora energije

Foto: ÖBB/Andreas Scheiblecker
Foto: ÖBB/Andreas Scheiblecker

Tehnički servis Austrijske železnice (ÖBB) će investirati 40 miliona evra u izgradnju hale za održavanje noćnih vagona.

Nakon što je u januaru ove godine Austrijska železnica  pokrenula novu noćnu liniju od Beča do Brisela, u decembru 2020. godine planirano je otvaranje još jedne linije od Beča do Amsterdama. ÖBB trenutno nudi 19 noćnih linija, što je čini najvećim ponuđačem ove usluge u Evropi.

Hala za održavanje noćnih vagona biće izgrađena u bečkom becirku Zimering gde se nalazi jedna od radionica Tehničkog servisa koja postoji 150 godina. Početak radova na izgradnji hale je zvanično počeo, a završetak radova se očekuje u proleće 2022. godine. Radionica u Zimeringu nudi 500 visoko kvalifikovanih radnih mesta, a izgradnjom hale biće otvorena dodatna radna mesta. Tu će se vršiti sve vrste održavanja, od manjih servisnih popravki do velikih revizija vagona. Radionica u Zimeringu izvrši reviziju 25 garnitura za „Railjet“ brze vozove i 130 putničkih kola godišnje.

Austrijska železnica svake godine preveze 477 miliona putnika i 105 miliona tona dobara. Godišnje investicije u infrastrukturu železnice iznose dve milijarde evra. ÖBB je 2019. godine sa 96 odsto tačnosti bila jedna od najtačnijih železnica u Evropi, a struja koju železnica koristi potiče u potpunosti iz obnovljivih energetskih resursa. Austrijska železnica je najveće ekološko preduzeće u zemlji.

Izvor: Eurocomm-PR

Buka u Beogradu iznad dozvoljenog nivoa – da li će novi dokumenti rešiti problem?

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević najavila je danas dva nova dokumenta koja će Grad Beograd u narednom periodu doneti, a tiču se zaštite od buke i veće efikasnosti u ovoj oblasti. Kako je precizirala, najpre je reč o strategiji „Akustičko zoniranje Grada Beograda”, koja će s jedne strane omogućiti bolji rad ekoloških inspektora, a s druge poboljšanje kvaliteta života sugrađana. Drugi dokument je „Studija buke ugostiteljskih objekata”.

Foto-ilustracija: Pixabay

“U zonama je određena maksimalna dozvoljena vrednost nivoa buke na otvorenom prostoru, izražena u decibelima, i na taj način će biti verifikovani svi bitni objekti, kao što su saobraćajnice i ugostiteljski objekti. Nakon usvajanja ova dva dokumenta, Grad će imati pravni osnov koji će omogućiti promenu postojećih propisa ili donošenje novih, koji će se nadovezivati na određenu tehničku dokumentaciju i obaveze za zaštitu stanovništva i životne sredine od buke”, rekla je gradska sekretarka.

Svi organizacioni delovi Gradske uprave, vezani za izgradnju i planiranje, moraće da koriste krunski dokument akustičkog zoniranja, koji će pak dati procenjene vrednosti. Trenutno se te stvari koriste na specifičan način, dodala je ona, koji još uvek nema zakonsku osnovu, što će se po usvajanju dokumenata upravo i dobiti.

“Tako će ekološki inspektor imati maksimalne mogućnosti da deluje na terenu i neće biti zabune da li je reč o turističkoj, stambenoj ili ‘tihoj’ zoni”, objasnila je Vilotijević.

Ona je dodala da bi strategija trebalo da bude završena oko decembra, a studija u januaru 2021. godine, nakon čega bi, otprilike do marta 2021. godine, trebalo da budu promenjeni i propisi u ovoj oblasti.

“Ovo je ozbiljan posao i Grad Beograd posvećen mu je još od 2014, kada je počeo monitoring. Kada se dokumenti budu doneli, grad će imati rešenu metodologiju za buku kako bi se stanovništvu obezbedio kvalitetniji život”, kazala je za TV Prva.

Konkretno, ovog jutra merenje je obavljeno na uglu ulica Kralja Milana i Kneza Miloša, koje je jedno od mernih mesta gde se obavlja monitoring u prolećnom i jesenjem ciklusu i gde je dozvoljena buka u vrednosti od 65 decibela. U ovom momentu povećan je nivo buke i iznosi 75,9 decibela, što je samo jedan od primera zbog čega Grad i pokreće čitav proces bolje zaštite i rešavanja ovog problema.

Izvor: Grad Beograd

Počelo preuzimanje građevinskog materijala za sanaciju oštećenja od zemljotresa u Zagrebu

Foto: Wikipedia/Suradnik13
Foto: Wikipedia/Suradnik13

Grad Zagreb poziva građane kojima je potrebna nužna pomoć u sanaciji oštećenja od zemljotresa da preuzmu građevinski materijal sa privremenog skladišta. Ova mera pomoći namenjena je prvenstveno za vlasnike onih stambenih objekata koji sanacijom manjih oštećenja mogu nastaviti normalno živeti u svojim objektima, kako za građane gradskih četvrti najpogođenijih potresom (Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Gornja Dubrava, Podsljeme i Sesvete), tako i za građane ostalih gradskih četvrti pogođenih potresom.

Građani prilikom preuzimanja manje količine građevinskog materijala za nužnu sanaciju svojih objekata treba da potpišu izjavu o preuzetoj količini građevinskog materijala i izjavu da nisu dobili odštetu od osiguravajućeg društva. Podela građevinskog materijala vršiće se putem članova veća gradskih četvrti i veća mesnih odbora uz pomoć službenika Gradskog ureda za mesnu samoupravu, a osnov podele će biti podaci prikupljeni od Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, Sektora za građenje i sanaciju oštećenih objekata društvenih delatnosti i stambenih objekata, kao i podataka prikupljenih od članova veća gradskih četvrti i veća mesnih odbora o objektima oštećenim u potresu u Gradu Zagrebu.

Od 24. avgusta 2020. godine građevinski materijal može se preuzeti na području Gradske četvrti Podsljeme, kod Osnovne škole “Markuševec”, Markuševečka cesta 160, svaki dan osim nedjeljom od 10.00 do 18.00. Stanovnici ostalih gradskih četvrti mogu se javiti u sedište svoje gradske četvrti, gde će se zahtev razmotriti i proslediti u Gradski ured za mesnu samoupravu, te će nakon provedene procedure biti obavešteni o preuzimanju građevinskog materijala.

Raspoloživ građevinski materijal:

– crep;

– drvena građa;

– ekseri za drvo;

– krovna folija;

– mort za zidanje;

– opeka;

– komplet dimnjaci;

– bela boja za unutrašnje prostore;

– armirna glet mrežica;

– glet masa;

– žbuka.

S obzirom na to da se radi o hitnoj sanaciji manjih oštećenja, gradske vlastu apeluju na građane da budu racionalni u svojim zahtevima i da traže samo onoliko materijala koliko je nužno za sanaciju najurgentnijih oštećenja, kako bi što više građana moglo iskoristiti ovu pomoć.

Izvor: Grad Zagreb

Kako je protekao inspekcijski nadzor projekta izgradnje gondole na Zlatiboru?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Radovi na izgradnji gondole u Čajetini izvode se u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom i izdatim građevinskim dozvolama, utvrđeno je u inspekcijskom nadzoru republičke građevinske inspekcije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Ministarstvo je od jula 2017. do januara 2020. godine opštini Čajetina izdalo građevinske dozvole za svih pet faza projekta izgradnje gondole na Zlatiboru, od početne stanice Zlatibor do krajnje stanice na Torniku.

Trenutno su u toku završni radovi na parternom uređenju zemljišta oko podignutih stubova i na montiranju i testiranju opreme. Projekat još nije došao do faze probnog rada niti su ispunjeni uslovi za probni rad. Lokalni političari su napravili zabunu u javnosti time što su 19. avgusta, u prisustvu isporučioca opreme za gondolu iz Francuske, zajedno sa novinarima otišli na gradilište da prisustvuju testiranju opreme bez opterećenja, koje je pogrešno predstavljeno kao probni rad.

Inspekcija je investitoru i izvođaču radova naložila da za sve vreme izvođenja radova, kao i na izgrađenim stanicama, preduzimaju sve predviđene mere za bezbednost objekata, okoline i zaštitu životne sredine.

Izgradnja gondole značajno će doprineti poboljšanju turističke ponude Zlatibora, ali istovremeno čini još vidljivijim brojne propuste lokalne samouprave u opštini Čajetina, na koje je Ministarstvo već ukazivalo, a koja je dozvoljavajući neplansku i stihijsku gradnju na ovoj planini trajno nanela štetu ovom važnom prirodnom i turističkom resursu Srbije.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Investicija za veću sigurnost i pogonsku spremnost HE “Perućica”

Foto: EPCG

U crnogorskoj HE „Perućica“ montirana su dva nova blok transformatora sa pripadajućom opremom od ukupno pet koliko je ugovoreno sa konzorcijumom koji predvodi zagrebačka kompanija „Končar – distributivni i specijalni transformatori“.

Foto: EPCG

Novi transformatori zamenili su postrojenja istog proizvođača koja su postavljena još 1958. godine i bila u funkciji od samog početka rada „Perućice“. Kompleksan posao zamene trafoa teških oko 45 tona odradile su ekipe firme „Elektrotim“ iz Budve.

Direktor HE „Perućica“ Dragan Čizmović ističe da se radi o kvalitetnoj opremi proizvođača svetskog renomea čiji su proizvodi prisutni i izuzetno cenjeni na svim svetskim meridijanima.

“Zamenom ovih transformatora, dobićemo jednu sigurnost, veću pogonsku spremnost. I radni vek transformatora se produžava za najmanje tridesetak godina. Kad kompletiramo dva transformatora i iduće godine tri, onda ćemo zajedno sa generatorima, koje takođe revitalizujemo, dobiti jednu mnogo sigurniju elektranu nego što je bila do sada”, kazao je Čizmović.

Ugovor o zameni pet blok transformatora vredan je 2,25 miliona evra, 450 hiljada evra po trafou. Pored prva dva koja su montirana, predviđeno je da naredne godine „Končar – distributivni i specijalni transformatori“ isporuči još dva, a 2022. godine i peti blok transformator.

Iz „Končara“, međutim, najavljuju da bi sva tri preostala trafoa mogla biti isporučena već naredne godine, znatno pre ugovorenog roka.

Poštujući odredbe novog Zakona o zaštiti životne sredine, uporedo sa zamenom  postrojenja, preduzeće je izgradilo i uljnu jamu za sve transformatore. Time je Elektorprivreda Crne Gore obezbedila da, u slučaju procurivanja ulja iz trafoa, ne bude ugrožena reka Zeta i životna sredina u neposrednoj blizini najstarije velike elektrane u sistemu EPCG.

Foto: EPCG

U HE „Perućica“, koja je trenutno u planskom zastoju zbog redovnog godišnjeg remonta, od 15. juna, u toku je i kapitalna rekonstrukcija još dve mašine, generatora G3 i G6 koju izvodi kompanija “ATB Sever” iz Subotice.

U HE „Perućica“, u prethodne dve godine, uspešno su revitalizovane četvrta, peta i sedma mašina, a nakon što ove godine budu obnovljene treća i šesta, tokom 2021. to isto biće izvedeno i na generatorima  G1 i G2. Ugovor je vredan oko 3,5 miliona evra, a njegova realizacija, uz zamenu transformatora i realizaciju projekata u okviru druge faze rekonstrukcije i modernizacije, značiće novu mladost najstarije velike hidroelektrane u Crnoj Gori, navodi se.

Izvor: EPCG

Najavljen novi paket mera podrške gradskim hotelima u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali predstavio je prošle nedelje novi paket mera podrške hotelskoj industriji u gradovima Srbije, u vrednosti od 1,247 milijardi dinara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mali je nakon sastanka sa hotelijerima u Privrednoj komori Srbije objasnio da paket mera predviđa jednokratnu direktnu subvenciju svakom pojedinačnom hotelu od 350 evra po ležaju i dodatno još 150 evra po smeštajnoj jedinici.

Ceo program koji se odnosi na pomoć hotelskoj industriji realizovaće se preko javnog poziva, s tim što će Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija raspisati poziv u narednih desetak dana, najavio je ministar.

On je rekao da će se hotelima dati prilika da se prijave, i izrazio očekivanje da će do kraja septembra, najkasnije do prve nedelje oktobra, novac iz budžeta biti isplaćen.

Prema njegovim rečima i ovaj paket mera, kao i prethodni, usmeren je ka tome da se ublaže posledice koronavirusa i sačuvaju kapaciteti naše industrije, kao i radna mesta.

Mali je objasnio da je samo jedan uslov za one koji žele da dobiju ovu pomoć, a to je da do kraja godine nema otpuštanja više od 10 odsto zaposlenih.

On je najavio dalju analizu stanja po sektorima, što će se na kraju odraziti i na planiranje budžeta za 2021. godinu.

U gradovima Srbije ima 380 hotela koji su kategorizovani, ali je popunjenost veoma niska i kreće se svega oko deset procenata. U Beogradu je od 115 hotela koji su kategorizovani, samo 42 otvoreno, a popunjenost je približno 9,5 procenata, precizirao je Mali.

Ministar je podsetio na to da su opšte mere za podršku privredi još uvek u toku i da je ceo privatni sektor, zajedno sa hotelijerima, dobio po tri minimalca za svakog zaposlenog i oslobađanje od poreza i doprinosa na zarade u prethodna tri meseca.

U toku je, kako je napomenuo, drugi paket davanja 60 odsto minimalca u avgustu i septembru i odlaganje poreza i doprinosa za još jedan mesec.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njegovim rečima, ukupan iznos pomoći kreće se između 5,8 i 5,9 milijardi evra, kada tome dodate i kredite Fonda za razvoj, garantnu šemu dogovorenu sa komercijalnim bankama.

Takođe, kako je dodao, treba imatu u vidu i to da smo izdvojili i 2,6 milijardi dinara za pomoć poljoprivrednim proizvođačima, zatim 4.000 dinara za jednokratnu pomoć penzionerima, kao i da smo za deset odsto povećali plate zaposlenim medicinskim radnicima.

On je ocenio da je sve što je učinjeno dalo rezultate jer smo po stopi rasta naše ekonomije jedni od najboljih u Evropi, a ista situacija je i kada je reč o podacima koji se odnose na nezaposlenost, jer nema „crnih brojki“ karakterističnih za druge zemlje sveta.

Pratimo situaciju u Srbiji, svetu i regionu i kada budemo pravili budžet za 2021. gledaćemo da, ukoliko bude potrebno, izdvojimo dodatni novac za podršku kako bismo na pravi način završili ovu krizu izazvanu KOVID-19, poručio je Mali i naglasio da se ovim davanjima ni na koji način ne ugrožava makroekonomska stabilnost.

Ministar je preneo da je 17. avgusta izvršen novi presek priliva od PDV-a i poreza i da su oni veći nego što smo planirali i to ne u odnosu na brojke iz rebalansa, već u odnosu na inicijalni budžet planiran za 2020. godinu.

Mali je apelovao na građane Srbije da traže fiskalni račun jer država upravo od tog novca pomaže hotelsku industriju, gradi vrtiće, bolnice, škole i auto-puteve.

Poreska uprava je u tom delu aktivna, a biće još aktivnija kako bismo sivu ekonomiju suzbili na najmanji mogući nivo, zaključio je on.

Državni sekretar Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Miroslav Knežević najavio je da će ubrzo na sajtu tog ministarstva biti objavljen javni poziv koji će jasno definisati kriterijume i proceduru za prijavu hotelijera.

On je ukazao na to da su gradski hoteli najviše ugroženi jer su zavisili od stranih gostiju, dok sa druge strane imamo povoljnu situaciju u unutrašnjosti Srbije, u banjama i na planinama.

Takođe, kako je dodao, imamo situaciju da se u prvih šest meseci smanjuje devizni priliv iz inostranstva zbog odsustva stranih turista, ali sa druge strane imamo i smanjenje deviznog odliva jer su nas građani poslušali i ostali u zemlji.

Vlasnik hotela “Mona” Tomislav Momirović ocenio je da je hotelski biznis ovim merama dobio jaku podršku, ističući da je pomoć države, kao što je isplata 100 evra i podrška u platama, pomogla da deo tog novca završi u hotelima u unutrašnjosti zemlje.

Izvor: Vlada Srbije

Vetroelektrana, solarna elektrana i skladištenje energije – pod istim projektom u Čileu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Čileu je u toku razvoj jedinstvenog projekta hibridne elektrane koja će stanovništvo snabdevati električnom energijom proizvedenom zahvaljujući vetru i Suncu.

Projekat pod nazivom “Parque Terra Energía Renovaable”, ukupne snage 862,5 MW, razvija tamošnja kompanija za proizvodnju i distribuciju “AES Gener”. Na taj način, ona je preduzela važan korak u razvoju hibridnih projekata zelene energije u Čileu.

Elektrana će se sastojati od vetroelektrane, snage 350 MW, i solarne elektrane, snage 512,5 MW. U svrhe proizvodnje energije, biće postavljeno 50 vetroturbina pojedinačne snage 7 MW i čak 1.102.080 bifacijalnih solarnih panela.

Najavljeno je da će u sastavu ovog hibridnog postrojenja biti i dva sistema za skladištenje energije u baterijama.

“Parque Terra Energía Renovable” će se upisati na rastuću listu čileanskih projekata obnovljivih energetskih izvora čime će pomoći uzdizanju Čilea na mesto potencijalnog žarišta razvoja čiste energije. Projekat zahteva investiciju od 750 miliona dolara (635,5 miliona evra). Očekuje se da će izgradnja elektrane početi u drugom kvartalu 2022. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima čileanske Nacionalne komisije za energetiku (CNE), proizvodnja električne energije iz OIE u toku juna ove godine iznosila je 1.168 GWh, što čini 8,2 odsto ukupne mesečne proizvodnje.

Ukupni instalisani kapaciteti obnovljive energije u Čileu popeli su se na 5.901 MW tokom juna i imali su udeo od 24 odsto u ukupnom kapacitetu.

Kada konačno poteknu prvi čisti kilovat-časovi sa mesta hibridne elektrane, što bi trebalo da se desi u prvoj polovini 2024. godine, predviđa se da će njen vek trajanja biti 35 godina.

Jelena Kozbašić

U Budimpešti “nikao” novi park s vertikalnim vrtovima

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Budimpešta je od prošlog četvrtka bogatija za još jedan lepi park. Novi park Széllkapu (Vrata vetrova) nalazi se u Budimu – delu mađarske metropole na desnoj obali Dunava, prostire se na više od 17.000 kvadratnih metara, a pored 355 stabala i ribnjaka površine od 700 kvadratnih metara, raspolaže i panoramskim liftovima koja posetioce vode do vertikalnih vrtova.

To su glavni simboli novog atraktivnog budimpeštanskog parka čiji izgled predstavlja vezu s mađarskim ravnicama, šumama i jezerima, a uređen je na nekadašnjoj zapuštenoj industrijskoj površini u vlasništvu grupe TSPC. Okolne zgrade koje uokviruju ulazne i izlazne padine parka štite ga od prometne buke i zagađenja vazduha iz susednih ulica, a spektakularna arhitektura novog područja za rekreaciju stvara novi urbani prostor dostojan 21. veka.

Foto: Facebook (screenshot)

Pri sadnji drveća i grmlja strogo se pazilo na pažljiv odabir autohtonih vrsta koje dobro podnose urbanu klimu, a među njima najveći deo čine stabla trešnje i jabuke, kao i hrasta, bora, breze i graba. U parku je posađeno i oko 50.000 višegodišnjih biljaka, ukrasnih trava, razne vrste grmlja, te više od 40.000 lukovica.

Pešačke staze stapaju se s tri bele konstrukcije koje imaju oblik velikih gljiva i stvaraju dovoljno hlada za odmor i opuštanje posetilaca parka. Na njihovim vrhovima ugrađeni su solarni paneli. U sklopu parka nalazi se i podzemna garaža sa dve etaže u koju se može smestiti 500 automobila. Time je osiguran približan broj ukinutih parking mesta koja su se nalazila na tom području pre uređenja parka.

Foto: Facebook (screenshot)

Sam naziv parka Széllkapu (Vrata vetrova) odnosi se na preko potrebne vetrove koji osvježavaju zrak užurbane mađarske prestonice. Arhitekti su osmislili i tunel za lagani vetar, čime blizina prirode nije samo simbolična, već postaje nešto što se može dodirnuti, osetiti i udahnuti. Važan deo novog parka predstavljaju i veliki vertikalni vrtovi okrenuti prema trgovačkom centru Mammut. Posetioci se do njih uspinju panoramskim liftovima, odakle im se pruža pogled na Bulevar Margit, Budimski dvorac i okolna brda.

Novi javni park je veliki i značajan korak napred za Budimpeštu, koja po uzoru na druge evropske metropole nastoji da se posveti realizaciji zelenih, održivih i kreativnih arhitektonskih rešenja.

Kako javljaju lokalni mediji, vlada Mađarske je još 2013. godine odlučila oživeti ovu tada zapuštenu lokaciju i tako dovršiti projekt parka Millenáris. Radovi na pripremi zemljišta počeli su 2014. godine, a sama gradnja započela je tokom leta 2017. godine. Prva faza uređenja parka Széllkapu završena je u septembru 2019. godine.

Izvor: Ekovjesnik

EU dodelila milion evra za otklanjanje posledica pandemije KOVID-19 u sektoru turizma

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ dodelio je milion evra za 120 projekata, usmerenih na otklanjanje posledica pandemije KOVID-19 u sektoru turizma. Dobitnici pomoći su mala i mikro preduzeća, porodična preduzetništva, poljoprivredna gazdinstva i firme iz 12 gradova i opština na istoku i jugoistoku Srbije.

„Evropska unija nastavlja da pruža pomoć i sarađuje sa Srbijom u suočavanju i u otklanjanju posledica pandemije KOVID-19. Sa ukupno 93 miliona evra ukupne pomoći, EU je vodeći partner i donator u Srbiji, kada je u pitanju otklanjanje posledica pandemije. EU je na proleće obezbedila direktnu pomoć u vidu medicinske i zaštitne opreme poput respiratora, maski, kiseonika i kontejnera za trijažu, kao i hranu i higijenske pakete za ugrožene grupe, ukupne vrednosti 15 miliona evra. Sada prelazimo na kratkoročnu i srednjoročnu pomoć u cilju ekonomskog oporavka, za koji smo izdvojili 78 miliona evra bespovratnih sredstava. Zahvaljujući ovom projektu EU, izdvojena sredstva će stići do najugroženijih preduzetnika u sektoru turizma kako bi se unapredila njihova turistička ponuda. Ovo će imati naročiti značaj u periodu koji je pred nama“, rekao je ambasador Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji.

Najveći broj budućih korisnika bespovratne pomoći, u visini do 10.000 evra po projektu, bavi se pružanjem privatnog smeštaja za turiste (52 preduzetnika), a podržani su i kampovi, restorani i pružaoci različitih ugostiteljskih usluga, pansioni, hoteli i hosteli, turističke agencije, vinarije i pčelari.

„Ključni cilj našeg projekta bio je da pomognemo najugroženijim akterima u oblasti turizma da pokušaju da u određenoj meri prevaziđu posledice pandemije i unaprede svoju ponudu, kako bi postali atraktivniji za posetioce. Istočna Srbija je neotkriveni dragulj Srbije i njena turistička ponuda mora biti podignuta na viši nivo, kako bi privukla što više posetilaca. U narednim godinama će naš projekat kroz više segmenata nastaviti da pomaže i unapređuje turistički potencijal istočne Srbije i Donjeg Podunavlja“, rekao je Aleksander Bec, vođa projekta „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“.

„#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ je projekat usmeren na razvoj turizma kao značajnog privrednog potencijala za podsticanje ekonomskog razvoja istočne Srbije i Donjeg Podunavlja. Projekat finansira Evropska unija sa 15 miliona evra, sufinansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj sa 1,6 miliona evra, a sprovodi Nemačka razvojna agencija (GIZ).

Pravo učešća na konkursu imala su fizička lica koja pružaju usluge smeštaja, poljoprivredna gazdinstva i preduzetnici/mikro i mala preduzeća čije se aktivnosti iz oblasti turizma odvijaju na teritoriji Boljevca, Bora, Golupca, Kladova, Knjaževca, Majdanpeka, Negotina, Požarevca, Smedereva, Sokobanje, Velikog Gradišta i Zaječara.

Na konkurs je pristiglo ukupno 464 projektnih zahteva.

Spisak odobrenih projekata možete videti OVDE!

Dodela ugovora počinje 28. avgusta 2020. godine. Kako budu pripremani, ugovori će biti slati korisnicima na potpisivanje.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Gde se otvara prva fabrika za odvajanje plemenitih metala iz e-otpada pomoću bakterija?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ujedinjeno Kraljevstvo, doskorašnja članica Evropske unije, moglo bi uskoro da dobije prvu fabriku za odvajanje elektronskog otpada, koja će za taj proces koristiti bakterije umesto tehnologije zasnovane na cijanidu, prenosi Nova ekonomija pisanja portala Euractiv.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izlazak zemlje iz Evropske unije doveo je do situacije u kojoj je takav pogon hitno potreban.

Startap kompanija sa Novog Zelanda Mint Innovation za godinu dana planira da otvori pogon u Češiru, na severu Engleske.

Radovi inače kasne zbog pandemije koronavirusa.

Izveštaj Ujedinjenih nacija prošlog meseca pokazao je da namanje 8,47 milijardi evra vrednog zlata, platine i drugih plemenitih metala koji se nalaze u e-otpadu završi na deponijama.

“Britanija je proizvela velike količine tog otpada, više od EU proseka i bila je jedan od glavnih kršilaca pravila za njegov izvoz u druge zemlje u razvoju. Bila je i loše opremljena za njegovo odlaganje koje je društveno i ekološki odgovorno”, izjavila je Meri Kreg iz Komiteta za reviziju zaštite životne sredine “Commons”.

Recikleri iz Ujedinjenog Kraljevstva moraju da šalju matične ploče u kontinentalnu Evropu, kako bi se iz njih vadili dragoceni metali.

Nakon Bregzita očekuje se da troškovi tog transporta porastu.

Cilj kompanije osnovane 2016. godine je, dodaje se, bezbedno vađenja zlata, paladijuma, srebra i bakra iz elektronskog otpada.

“Fabrike su kao poljoprivredna gazdinstva i više liče na male pivare. Propisi daju vetar u leđa zemljama na zapadu da upravljaju sopstvenim otpadom. Mi nudimo iste usluge kao topionice, ali smo brži. Za razliku od njih, ne koristimo cijanid i trošimo manje energije, manje emitujemo ugljen-dioksid, upotrebljavamo manje vode, manje otpada”, kaže naučni direktor te kompanije Oli Kruš.

Postrojenje će u početku moći da preradi 20 tona otpada dnevno, a u skladu sa potražnjom i veće količine.

Razmatra se i izgradnja drugog postrojenja na jugu Engleske, kao i jednog u Sidneju.

Naučnici podsećaju da je za odvajanje plemenitih metala iz elektronskog otpada potrebno rešiti velike tehničke izazove.

Podsećaju da se samo na taj način može postići cilj da odvajanje otpada bude istinski održivo i ekološki odgovorno.

“Mislim da je ovo lepo, ali nije revolucionarno. Prava stvar je kako rastvarate te metale. Kompanija ‘prodaje’ svoju priču upotrebom mikroba, ali to je samo jedan aspekt čitavog procesa, jer koristi i kiseline”, izjavio je Džeson Lav, profesor molekularne biologije na Univerzitetu u Edinburgu.

Predstavnici kompanije Mint, sa druge strane poručuju da im je od početka bila namera da recikliraju sve hemikalije koje se upotrebljavaju u procesu odvajanja otpada.

Izvor: Nova ekonomija