Home Blog Page 666

Donald Tramp najavio plan bušenja nafte u najvećem američkom zaštićenom području

Foto-ilustracija: Pixabay

Planom se otvara put za bušenje nafte i gasa na obalnoj ravnici površine od više od 70.000 kvadratnih kilometara do decembra 2021. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je u ponedeljak da će odobriti plan kojim se otvara put za bušenje nafte i gasa na Aljasci, u području Arktičkog nacionalnog utočišta za divlju prirodu – najvećeg zaštićenog područja SAD-a. Postizanje cilja kojem je Republikanska stranka težila punih 40 godina samo je nastavak delovanja Trampove vlade koja uporno ignoriše sva upozorenja na potrebu smanjenja potrošnje fosilnih goriva i negira klimatske promene.

Taj potez omogućiće prodaju naftnih koncesija u zaštićenom području obalne ravnice veličine površine od više od 70.000 kvadratnih kilometara, u području gotovo netaknute divljine i mestu sezonskih migracija severnih jelena i pataka, kao i domu polarnih medveda i lisica koje tamo obitavaju čitave godine.

Na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak 17. avgusta, ministar unutrašnjih poslova Dejvid Bernard je izjavio da američka savezna vlada postupa po zakonu iz 2017. godine prema kojem je do decembra 2021. predviđeno izdavanje koncesija u ovom zaštićenom području, iako je pogrešno rekao kako je to već moguće do kraja ove godine.

Predsednik Tramp tako nakon više od tri decenije ponovo oživljava nastojanja naftnih kompanija i čelnika Aljaske da iskoriste bogate resurse tog područja. Prema Bernardovim tvrdnjama, ovaj bi plan „mogao stvoriti na hiljade novih radnih mesta“ i „pažljivo je prilagođen“ kako bi se minimizirao njegov uticaj na okolinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovaj plan predstavlja jednu od najznačajnijih odluka u energetskoj politici koju će predsednik Tramp doneti pre nego što završi svoj mandat u januaru 2021. godine. Poznato je koliko je Tramp proteklih godina žestoko podsticao industriju fosilnih goriva u SAD-u, bez obzira na sve razarajuće klimatske uticaje sagorevanja tih goriva – velikom porastu temperatura, sve učestalijim i intenzivnijim požarima, poplavama i olujama koje su pogodile ovu zemlju.

Prema analizi Centra za američki napredak (Center for American Progress), prodaja koncesija bi rezultovala ispuštanjem više od 4,3 milijarde tona ugljen-dioksida tokom predviđenog korišćenja naftnih polja. Taj iznos odgovara količini od gotovo tri četvrtine američkih godišnjih emisija, a Bernard je procenio da bi bušenje moglo započeti za otprilike osam godina te bi trajalo oko pedeset godina.

Udruženja za zaštitu životne sredine, kao i određen broj autohtonog stanovništva Aljaske, najavili su borbu protiv plana bušenja nafte i gasa, kojem se uprkos odobrenju američkog Kongresa uspešno opiru posljednjih 40 godina.

Foto-ilustracija: Pixabay

Područje Arktičkog nacionalnog utočišta za divlju prirodu (Arctic National Wildlife Refuge) prostire se duž hladnih voda Arktičkog okeana te obuhvata velika prostranstva tundre, planinska područja i borealne šume. Predstavlja stanište za više od 270 vrsta, uključujući i polarne medvede čiji se broj od 1980. godine prepolovio na svega 900 jedinki, zatim oko 250 preostalih jedinki mošusnih goveda i gotovo 300.000 snežnih gusaka.

No, uprkos američkom Kongresu i zakonu iz 2017. godine, zbog brojnih polemika o zaštiti životne sredine i klimatskoj krizi, nije sigurno hoće li za koncesije nafte i gasa postojati interes velikih naftnih kompanija, a nekoliko velikih američkih banaka već je odbilo financirati projekte eksploatacije fosilnih goriva na Aljasci.

Takođe, stručnjaci smatraju da bi se navedena odluka mogla osporiti ako demokrati dobiju kontrolu nad Belom kućom, kao i nad Kongresom i Senatom. Džo Biden, demokratski predsjednički kandidat već je najavio da će trajno zaštititi Arktičko nacionalno utočište za divlju prirodu, što je ponovno potvrđeno u ponedjeljak iz njegove kampanje. Vođa senatske manjine Čarls Šumer je takođe napisao na Tviteru kako se „neće prestati boriti za zaštitu Arktičkog utočišta i zaustavljanje plana Trampove administracije“.

Izvor: Ekovjesnik

Da li će EBRD odustati od finansiranja spalionice u Vinči zbog žalbi na štetnost?

Foto: Đurđina Tomić

Radovi na izgradnji postrojenja za tretman i odlaganje otpada u Vinči biće završeni do kraja godine, što će omogući zatvaranje jedne od najvećih deponija u Evropi posle četiri decenije rada. Kompletan projekat sanacije deponije očekuje se da bude završen 2022. godine. I dok vlasti hvale projekat kao jedan od najznačajnijih u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji koji je usklađen sa evropskim standardima, inicijativa Ne davimo Beograd pokrenula je istragu o učešću EBRD u projektu koji može imati negativan uticaj na lokalno stanovništvo i životnu sredinu.

Foto: Đurđina Tomić

Inicijativa Ne davimo Beograd saopštila je 19. avgusta da je pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) pokrenula postupak za procenu odgovornosti te banke za finansiranje štetnog projekta izgradnje spalionice u Vinči.

Ocenjujući da projekat ne ispunjava standarde EU i da je u suprotnosti sa brojnim evropskim direktivama, Inicijativa podseća da su nakon njenih žalbi i intervencija Evropska komisija (EK) i Evropska investiciona banka (EIB) već odbile da podrže taj projekat.

Inicijativa Ne davimo Beograd je navela da ih je EBRD-a obavestila da je usvojila žalbu i da je pokrenula unutrašnju istragu u okviru projektnog žalbenog mehanizma (PCM) koji daje mogućnost provere odgovornosti EBRD-a za finansiranje projekata koji mogu imati negativan uticaj na lokalno stanovništvo i životnu sredinu.

Inicijativa je zajedno sa organizacijom CEE Bankwatch Network podnela još dve žalbe Energetskoj zajednici protiv Republike Srbije, zbog nepoštovanja evropskih ekoloških standarda pri izgradnji spalionice u Vinči.

“Sa druge strane EK i EIB odbile su da podrže ovaj projekat. Spalionica u Vinči, kao što navode EK i EIB, sprečava Srbiju u postizanju ciljeva zaštite životne sredine, recikliranju i kružnoj ekonomiji kao dela procesa pridruživanja Evropskoj uniji”, podseća se u saopštenju.

Incijativa je navela da je ovaj projekat u suprotnosti sa brojnim evropskim direktivama o upravljanju otpadom, kao i da neće ispuniti predviđene standardne Evropske unije u pogledu zaštite životne sredine, te će doprineti daljem zagađenju vazduha sa izuzetno kancerogenim materijalima.

“Spalionica u Vinči će građane i građanke Beograda u narednih 30 godina koštati više od milijardu i 150 miliona evra za spaljivanje otpada, bez mogućnosti da se on ponovno upotrebi”, kazali su iz inicijative.

Povlačenje EBRD iz projekta spalionice u Vinči ranije su tražili i predstavnici opozicionog Saveza za Srbiju (SzS). Oni su u junu obavestili predsednika EBRD Sume Čakrabartija da će podneti krivične prijave protiv svih koji su potpisali ugovor.

Nova sanitarna deponija do kraja 2020.

Preduzeće s posebnom namenom “Beo čista energija”, koje po projektu javno-privatnog partnerstva sa Gradom Beogradom gradi postrojenje za tretman i odlaganje komunalnog otpada, saopštilo je 18. avgusta da će radovi biti završeni do kraja godine, kada će biti moguće zatvaranje gradske deponije smeća u Vinči.

“Realizacija projekta javno-privatnog partnerstva će omogućiti zatvaranje i sanaciju postojeće deponije u Vinči, koja predstavlja jednu od 50 najvećih neuređenih deponija na svetu”, navodi se u saopštenju.

“Beo čista energija” – u vlasništvu francusko-japanskog konzorcijuma Suez-Itoču i korporacije “Marguerite”, navodi da će do kraja godine biti završeni izgradnja nove sanitarne deponije, postrojenja za recikliranje građevinskog otpada i postrojenja za tretman procednih voda, što će omogućiti zatvaranje postojeće gradske deponije.

“Komercijalne aktivnosti su planirane da u potpunosti budu započete 2020. godine, a u izgradnji su nova postrojenja koja obuhvataju postrojenje za energetsko iskorišćenje otpada u kojem će se komunalni otpad prerađivati za proizvodnju elektro i toplotne energije”, navodi se u saopštenju.

Na novoj deponiji će se prerađivati biogas i tretirati kontaminirane procedne vode, dok će se u drugom postrojenju građevinski otpad reciklirati za ponovnu upotrebu za izgradnju saobraćajnica i drugog.

Projekat je vredan 370 miliona evra, od kojih je 290 miliona evra obezbeđeno iz kreditnih linija Međunarodne finansijske korporacije (IFC), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojne banke Austrije (OeEB).

Premijerka Srbije Ana Brnabić je prilikom, obilaska gradilišta u Vinči 18. avgusta, rekla da je saniranje deponije najveći projekat u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji i da će biti završen 2022. godine.

Time će, kako je navela, biti rešen višedecenijski problem odlaganja čvrstog otpada u Beogradu, u skladu sa evropskim standardima, što će popraviti život stanovnika glavnog grada Srbije.

“Ovo je najveći projekat javno-privatnog partnerstva u Srbiji, model saradnje koji bi trebalo da više koristimo u budućnosti”, rekla je Brnabić.

Ugovor o izgradnji Regionalnog centra za tretman otpada u Vinči potpisan je septembra 2017. godine između Grada Beograda i konzorcijuma Suez-Itoču.

Projekat predviđa sanaciju postojeće deponije, jedne od najvećih deponija na otvorenom u Evropi, izgradnju novog skladišnog centra i jedinice za spaljivanje gde će se proizvoditi električna i toplotna energija.

Izvor: Euractiv.rs, Beta

Otkazuje se Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodni poljoprivredni sajam planiran od 12. do 16. septembra na Novosadskom sajmu, neće biti održan.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zdravlje izlagača, posetilaca i zaposlenih je na prvom mestu, a s obzirom na epidemiološku situaciju, koju je teško predvideti u narednom periodu, Novosadski sajam je doneo odluku da otkaže Međunarodni poljoprivredni sajam.

Uz to, na osnovu ankete koja je sprovedena među izlagačima, stav većine je da se Sajam organizuje naredne godine, u bezbednom i sigurnom okruženju. S obzirom na to, doneta je odluka da se 87. međunarodni poljoprivredni sajam realizuje od 15. do 21. maja 2021.

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu, jedan je od pet najznačajnijih poljoprivrednih sajmova u Evropi. Okuplja oko 1.500 izlagača iz 60 zemalja sveta i 140.000 posetilaca.

Novosadski sajam intenzivno razvija platformu za virtuelni Poljoprivredni sajam, koji će biti mesto za povezivanje izlagača sa krajnjim korisnicima, a o tačnom datumu će javnost biti naknadno obaveštena.

Izvor: Novosadski sajam

Crnogorci otpočeli sadnju više od 45 hiljada stabala na deponiji Maljevac u Pljevljima

Foto: EPCG
Foto: EPCG

Simboličnom sadnjom prvih sadnica ozvaničen je početak ozelenjavanja deponije Maljevac u Pljevljima. Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić, predsednik opštine Pljevlja Igor Golubović i izvršni direktori Rudnika uglja Pljevlja Slavoljub Popadić zasadili su prve sadnice u parku koji će se prostirati na više od 60 hiljada hektara.

Elektroprivreda Crne Gore intenzivno sprovodi projekat fazne rekultivacije na deponiji pepela i šljake na Maljevcu i za sada su zatvorene dve trećine deponije. Projekat je vredan oko 20 miliona evra, a na jednom delu deponije se radovi privodi kraju. Projekt obuhvata tehničku i biološku rekultivaciju zemljišta tj. nanošenje gline i zemlje i sađenje raznih biljnih kultura. Ozelenjavanje površina počelo je sadnjom osam hiljada sadnica crnog bora, javora i ruja. Uporedo sa sadnjom drveća vrši se setva trave, nakon čega sledi postavljanje parkovskog mobilijara.

Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić istakao je da će do kraja septembra biti ozelenjena jedna trećina ukupne površine. “Nakon zavšetka projekta i rekultivacije deponije Maljevac, Pljevlja će na raspolaganju imati uređeni park površine preko 600 hiljada metara kvadratnih, sa preko 45 hiljada sadnica javora, crnog bora i ruje, po najsavremenijim standardima struke. Biće izgrađena i biciklistička i trim staza, postavljen parkovski mobilijar, klupe za odmor i drugo, i sve ostalo što sadrže savremeno uređeni parkovi”, istakao je Noveljić.

Foto: EPCG

Predsednik opštine Pljevlja Igor Golubović naglasio je: “Današnje aktivnosti ovdje na Maljevcu, kao i one u Termolektrani i u Rudniku uglja, pokazuju da su upravo Elektroprivreda i Rudnik uglja partneri za budućnost Pljevalja, partneri koji će Pljevljacima stvarati uslove za kvalitetniji život.  Zadovoljan sam što je počela sadnja još jednog od pljevaljskih parkova, gde će Pljevljaci pored Borovičkog jezera koje će se srediti uz podršku Rudnika uglja, imati lepo mjesto za odmor i rekreaciju. Ali, ne samo Pljevljaci, jer Pljevlja, pored toga što su energetski centar Crne Gore, imaju i veliki potencijal za razvoj turizma. Sve aktivnosti koje se sprovode, od ekološke rekonstrukcije prvog bloka, nakon koje se će stvoriti uslovi za investiranje u fabrike građevniskog materijala, toplifikacije, uređenja Maljevca i Borovičkog jezera, stvoriće uslove za valorizaciju energetskih, industrijskih ali i turističkih potencijala Pljevalja.”

Slavoljub Popadić, izvršni direktor Rudinka uglja Pljevlja, smatra da će ova impozantna površina, pored toga što će biti lepo odmorište, sa ovolikim brojem sadnica predstavljati i dodatna pluća grada. “Ovde se priprema jedan sjajan prostor koji će zajedno sa Borovičkim jezerom, koje ćemo sa opštinom Pljevlja urediti u narednom periodu, postati pravo odmorište i mesto za uživanje svih Pljevljaka”, kazao je on.

Deo aktivnosti iz projekta sprovode se iz kredita Svetske banke, a nakon završetka projekta ekološke rekonstrukcije termoelektrane stvoriće se  uslovi za tzv. inertizaciju otpada i otpočinjanje aktivnosti u vezi sa konačnim zatvaranjem deponije.

Izvor: EPCG

Nova trafostanica omogućiće širenje industrijskih zona na teritoriji Stare Pazove

Foto: EPS

Izgradnjom Trafostanice 110/20 kV „Krnješevci“ vrednom 259 miliona dinara „Elektroprivreda Srbije“ i ODS „EPS Distribucija“ omogućili su da se šire proizvodni pogoni u industrijskim zonama pored Beograda. Nova TS prvenstveno napaja industrijske zone Šimanovci i Krnješevci. Njenim ulaskom u pogon, rasterećene su okolne TS 110/20 kV – „Pećinci“, „Nova Pazova“ i „Stara Pazova“, i pojačao se njihov kapacitet za napajanje novih kupaca.

Foto: EPS

“Ono što je mnogo važnije od uloženih više od dva miliona evra je ono što dobijamo izgradnjom ove trafostanice. Ovo je ogromna industrijska zona sa više od 40 velikih potrošača i proizvođača koji imaju osetljivu opremu i potrebu za stabilnim napajanjem. Ovde radi preko 10.000 ljudi. Sada je omogućeno da snabdevanje ove zone nema nikakve veze sa naseljima gde žive građani i nikakav uticaj neke eventualne havarije ovde ne prenosi se na stabilnost napajanja u stambenim delovima”, poručio je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Izgradnjom TS „Krnješevci“ EPS je ispunio i obavezu iz ugovora Republike Srbije sa kompanijom „Boš“ za investiciju u izgradnju fabrike u Šimanovcima. Obezbeđeno je kvalitetno i sigurno napajanje fabrike iz dva nezavisna 110/20 kV izvora. TS je izgrađena kao objekat za dva tansformatora snage po 31,5 MW. U prvoj fazi je ugrađen jedan.

Na teritoriji Stare Pazove su čak četiri industrijske zone sa velikim brojem renomiranih investitora. U Krnješevcima, najmanjem naselju staropazovačke opštine, na oko 25 kilometara od Beograda, formirana je industrijska zona na oko 600 hektara u kojoj su neke od najpoznatijih domaćih i inostranih kompanija. Rad tih kompanija ne bi bio moguć da EPS nije obezbedio energetske objekte za stabilno napajanje električnom energijom.

Izvor: EPS

Rakije iz tri srpske destilerije nagrađene u Londonu

Foto-ilustracija: Pixabay

U konkurenciji 3.000 proizvođača iz 90 zemalja, rakija od jabuka “Ognjena” iz Prijepolja osvojila je bronzanu medalju na Međunarnodnom sajmu za vina i alkoholna pića u Londonu. Ovo je prvo međunarodno priznanje za kvalitet žestokog pića u limskom kraju u kojem je pre tri godine, uz podršku države, otvoren i degustacioni centar.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na porodičnom imanju starom sto godina Vukosav Tomašević proizveo je rakiju od jabuke, zbog koje se za Prijepolje pročulo i u svetskim okvirima.

Za bronzanu medalju u velikoj konkurenciji, izborio se, kaže zahvaljujući jabukama, koje su starije od njega.

“Evo iznad nas je ovde kolačara, evo pozadi je kožara, jonatan, budimka i tako dalje. To su stare, autohtone sorte voća. Ovo nikad nije prskano, ovo je ovde sve potpuno prirodno”, kaže Vukosav Tomašević.

A voćne rakije peče na tradicionalan način. Kazandžija se odrekao alkohola, ali ne i nekada teškog zanata.

“Olakšat je taj fizički rad, znači, što se tiče normalno kroz pumpe za kominu i pumpe za izvlačenje rakije za destilat. A što se tiče ostalog, znači, drva i to je sve na prirodan način”, navodi kazandžija Nedžad Rodić.

Imanje Tomaševića uz podršku države postalo je degustacioni centar, ali ove godine zbog koronavirusa, nema organizovanih turističkih grupa.

Vukosav kaže da Srbija ima proizvođače i armiju voćara za voćne rakije, od čega bi uz bolju promociju država mogla da zaradi mnogo više.

“Druga stvar bi donelo i ozbiljnu zaradu ozbiljnim proizvođačima u Srbiji. Onda taj lanac postoji, od koga bi mnogi imali koristi. Stotine hiljada proizvođača voća u Srbiji, onda sve ove prateće industrije. Pazite i industrije stakla i štamparije i svi ostali koji su prosto u tom lancu”, ukazuje Vukosav Tomašević, presednik Udruženja proizvođača “Srpska rakija”.

Posebno razvoj turizma, jer u degustacionim centrima u Srbiji se, kao i u Prijepolju, mogu videti retke zanimljivosti.

Frižider na koks, stogodišnja austrougarska mašina za sodu, bogatstvo istorije i specifičnosti svakog kraja, baš kao što aromu rakije određuje njeno geografsko poreklo.

Pored “Ognjene”, nagrađene su i destilerije “Tok” i “Stara Sokolova”. Međunarodni stručnjaci dodelili su destileriji “Tok” iz Kraljeva dve srebrne medalje za rakije od šljive stare četiri i pet godina. “Stara Sokolova”, šljivova prepečenica stara 12 godina, takođe je nagrađena srebrnom, a sedam godina stara šljivovica istog proizvođača iz Užica bronzanom medaljom.

Izvor: RTS/Savez proizvođača rakije Srbije

Mračna strana energetske tranzicije – nesigurna budućnost radnika u rudnicima uglja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako zatvaranje jednog od poslednjih rudnika uglja u Engleskoj na prvu loptu zvuči kao odlična vest koja najavljuje održiviji energetski miks koji se više oslanja na obnovljive izvore, stavite se u kožu rudara i ostalih radnika za koje ovo znači nesigurnu budućnost i upitnu finansijsku situaciju.

Od Industrijske revolucije u drugoj polovini 18. veka do danas, Ujedinjeno Kraljevstvo se u proizvodnji električne energije u velikom obimu oslanjalo na ugalj. Odluka i napori Engleza da do 2025. godine iz svog elektroenergetskog sistema odstrane prljavi energent su utoliko značajniji.

Nedavno je stavljen katanac na jedan od rudnika koji daje svoj doprinos elektroenergetskom sistemu zemlje gotovo 200 godina – Bredli u okrugu Durham.

Nakon što su propali planovi za njegovo proširenje, površinski kop godišnje proizvodnje od 150.000 tona uglja je zatvoren.

Zaposleni koji su tako ostali bez posla su se našli u neizvesnim životnim okolnostima, a zatvaranje rudnika na tlu njihove zemlje im posebno teško pada s obzirom na to da je Ujedinjenom Kraljevstvu i dalje neophodno čak 8 miliona tona fosilnih goriva godišnje. Ta količina se doprema iz Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Vađenje uglja iz dubinskih kopova u Engleskoj je stalo 2015. godine. Trenutno ograničeni broj tamošnjih podzemnih rudnika obezbeđuje male količine ovog energenta. Što se tiče ostalih konstitutivnih delova Ujedinjenog Kraljevstva, radi tek nekoliko lokacija za eksploataciju uglja u Škotskoj i Velsu.

Usled buđenja svesti o štetnosti klimatskih promena za našu planetu, zaokret od fosilnih goriva je postao globalni trend.

Jelena Kozbašić

 

Rusi grade solarne elektrane u rafineriji nafte Brod u BiH

Foto: Wikipedia/Frkasb
Foto: Wikipedia/Frkasb

U Rafineriji nafte u Brodu gotovo pune dve godine nema prerade. Dok početak proizvodnje nafte stalno odgađaju, ruski vlasnici rade na drugim projektima, među kojima je i proizvodnja električne energije. Prema saznanjima portala CAPITAL, u krugu preduzeća grade četiri solarne elektrane, koje bi u rad trebale biti puštene početkom decembra.

S obzirom na to da je reč o obnovljivim izvorima energije, iz rafinerije su Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske nedavno uputili zahtev za podsticaje.

“Pregledom dostavljene dokumentacije je utvrđeno da su zahtevi za odobrenje preliminarnog prava na podsticaj kompletni”, poručuju iz ovog regulatornog tela.

Inače, struja će se proizvoditi u postrojenjima “RNB Solar 1”, “RNB Solar 2”, “RNB Solar 3” i “RNB Solar 4”. Za svako postrojenje je planirana godišnja proizvodnja od 280.000 kWh.

Gradnju solarnih elektrana najavili su iz “Zarubežnefta”, većinskog vlasnika naftne industrije u Srpskoj, u februaru ove godine nakon sastanka sa premijerom Radovanom Viškovićem. Tada su poručili kako nemaju u planu otpuštanje radnika već širenje poslovanja kroz projekte autonomne gasifikacije rafinerije, proširenja mreže benzinskih stanica, izgradnje solarnih elektrana, elektrana na gas i proizvodnje vodonika.

Paralelno sa gradnjom solarnih elektrana traje i proces gasifikacije, koji je prema tvrdnjama iz uprave preduzeća u završnoj fazi. Cilj je da i gas zameni mazut u proizvodnji i da ju uveliko pojeftini, a sa druge strane da se smanji negativan uticaj na životnu sredinu.

Do sada je više puta najavljivano obnavljanje proizvodnog procesa, ali najavljeni rokovi su davno prošli. Poslednje obećanje je da će prerada nafte biti nastavljena do kraja godine.

Finansijski izveštaj iz prošle godine pokazuje kako je preduzeće poslovalo sa minusom od 117 miliona KM (oko 60 miliona evra), sa čime je povećalo akumulirani gubitak na 742 miliona KM (oko 380 miliona evra).

Autor: Dejan Tovilović

Izvor: CAPITAL

Aerodrom “Nikola Tesla” poprima novi izgled uz investiciju u vrednosti od 736 miliona evra

Foto: Wikipedia/Jaba1977

Novi koncesionar Aerodroma “Nikola Tesla”, francuski “Vensi”, počeo je obimne radove na pisti i pristupnim terminalima. Ukupna ulaganja u aerodrom su 736 miliona evra, a ova prva faza oko 12 milijardi dinara.

Foto: Wikipedia/Jaba1977

Prva tri meseca ove godine, kažu novi koncesionari, ispunila su očekivanja kapaciteta aerodroma i broja putnika.

Sa beogradskog aerodoma, i pored pandemije, avioni lete na sve značajnije destinacije u Evropi.

Planovi su veliki, pa se ovaj period koristi da se aerodrom obnovi, a sa novim terminalom od sledećeg septembra i proširi kapacitete.

“Krenuli smo u izgradnju prvog dela terminala C dugačkog 350 metara sa mogućnošću proširenja do 500 metara. Imaćemo 16 novih gejtova i to završiti do 2022. Na ovim terminalima neće se mešati putnici koji izlaze iz aviona i oni koji ulaze u njega, i time ćemo povećati kapacitet i smanjiti gužvu”, navodi Nikola Brus, izvršni tehnički direktor “Beogradskog aerodroma”.

Proširuju se i platforme za prihvat aviona za 25.000 kvadratnih metara, što će omogućiti prijem aviona širine krila i do 36 metara.

Gradi se i nova čekaonica sa 130 mesta, za putnike koji autobusom idu do udaljenih parking pozicija aviona.

Radi se i nova pista, dužine 3.600 metara, duža od stare za 100 metara. Ona će prihvatiti saobraćaj dok se stara pista, izgrađena pre šest decenija, bude rekonstruisala.

Uprkos radovima na staroj pisti, saobraćaj se obavlja uz specijalne mere obezbeđenja, tako da je zagarantovana bezbednost radnika, kažu u “Vensiju”.

Izvor: RTS

Ana i Vlade Divac i IKEA podržavaju žensko preduzetništvo kroz konkurs “Ja sam ODVAŽNA”

Foto: Fondacija "Ana i Vlade Divac"
Foto: Fondacija “Ana i Vlade Divac”

IKEA Srbija i Fondacija „Ana i Vlade Divac“ okupile su se se oko zajedničkog projekta „Ja sam ODVAŽNA!“ usmerenog na podršku ekonomskom osnaživanju žena u Srbiji. Projekat ima za cilj da doprinese poboljšanju položaja žena u radnom i društvenom okruženju, gradeći ravnopravnost žena i kod kuće.

U okviru konkursa „Ja sam ODVAŽNA“ biće podržani biznisi osnovani od strane žena i/ili oni koje vode žene, kao i pravni subjekti koji zapošljavaju najmanje 60 odsto žena.

Osnovna delatnost pravnih subjekata koji će biti podržani je proizvodna delatnost (igračke, tekstilni proizvodi, stari zanati, hrana, pića/sokovi/sirupi, ukrasni/upotrebni predmeti, proizvodi za decu i sl). Aktivnosti se moraju realizovati isključivo na teritoriji Republike Srbije.

Pravna lica sa svojom poslovnom idejom mogu da konkurišu za bespovratna sredstva u rasponu od 5.000 do 7.000 evra.

Konkurs je otvoren od 17.8.2020. do 30.9.2020. godine do kraja dana.

Više informacija o uslovima konkursa i načinu prijave možete pronaći OVDE.

Izvor: Fondacija “Ana i Vlade Divac”

“Donorum” – punog srca za pune stomake

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska  je  2016.  godine  donela  propis  kojim  obavezuje  sve  supermarkete  na  svojoj  teritoriji  da na dnevnom nivou doniraju višak namirnica. U  suprotnom  se  suočavaju  s  novčanim  kaznama koje idu i do 75.000 evra. Tako se solidarnost među Francuzima podstiče i slovom zakona. Na suprotnoj strani smo mi – u nedostatku Zakona o donacijama, kompanije-donatori  moraju  da  plate  PDV  u  visini  od  25  odsto,  otkrila  nam  je  Gordana Jovanović,  menadžerka  udruženja  „Donorum”.

Zajedno  sa  Ilijom  Veselinovićem,  Zvezdanom  Mutapović,   Filipom   Krivokapićem,   Tomasom   Momčilovićem   i  Stefanom  Živićem,  Gordana  je  pokrenula  „Donorum”  u  nameri  da  ponude  svoj  odgovor  na  gomilanje  otpada  od  hrane u Srbiji. Ime ovog neprofitnog, nevladinog udruženja, nastalog  iz  želje  mladih  da  pomognu  socijalno  ugroženim  ljudima, potiče od latinske reči za dar – donum. Vođeni geslom  da  viškovi  hrane  nisu  problem  isključivo  ekološke  i  agro-ekonomske prirode, već se tiču i ljudi u našoj zajednici, darodavci Gordana, Ilija, Zvezdana, Filip, Tomas i Stefan su osmislili aplikaciju Public Kitchen Infrastructure.

Prema  podacima  Ujedinjenih  nacija,  na  godišnjem  nivou  srpska  domaćinstva  bace  više  od  250.000  tona  „ića  i  pića”, što bi značilo da svaki stanovnik na deponiju pošalje oko 200 evra. Ne preterano lepo i prikladno mesto za „ulaganje”  novca,  složićemo  se!  „Druge  države  otpad  od  hrane  posmatraju  kao  osnovni  resurs,  dok  naše  kompanije  i  pojedinci  zbog  propisa  i  neodgovornosti  i  dalje  ne  shvataju  njegov  potencijal”,  istakla  je  naša  sagovornica,  po  struci  geograf i inženjer u oblasti životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedna od tih država o kojima govori Gordana, jeste i Irska,  odakle  potiče  aplikacija  Food  Cloud,  po  uzoru  na  koju  su „donorumci” napravili svoju. Ona spaja više od 4.000 humanitarnih  organizacija  sa  najvećim  tamošnjim  trgovinskim lancima, kao što su TESCO i ALDI. „Smatramo da je i kod nas izvodljiv sličan poduhvat, što smo i dokazali stvaranjem aplikacije”, odlučna je ona.

Iz prve ruke smo dobili i informacije o tome kako funkcioniše Public  Kitchen  Infrastructure.  „Donatori  i  humanitarne  organizacije  treba  da  se  registruju  na  našem  sajtu  donorum.org.  Nakon  toga  sledi  provera.  Registrovani  korisnici  potom  dobijaju  svoje  profile.  Donatori  u  svakom  trenutku  po  završetku  procesa  mogu  da  postave  donacije  na našu platformu i one postaju vidljive za sve priključene humanitarne  organizacije”,  otkrila  nam  je  Gordana,  jedna  od  idejnih  tvoraca  „Donoruma”,  dodavši  da  donatori  imaju  mogućnost  da  naznače  količine  namirnica  koje  imaju  na  raspolaganju i pakovanje u kom se nalaze, kao i da štikliraju donaciju kao „hitnu” ukoliko je neophodno što brže preuzimanje i korišćenje.

Foto-ilustracija: Pixabay

Aplikacija  je  besplatna  i  podaci  se  ažuriraju  u  realnom  vremenu  i  dostupni  su  javnosti.  S  radom  je  počela  krajem  oktobra  2019.  godine,  kada  je  kompanija  „Imlek”  poklonila  mleko za rehabilitacioni centar „Duga” iz Novog Sada i humanitarnu organizaciju „Čarolija” iz Beograda.

Gordana, Ilija, Zvezdana, Filip, Tomas i Stefan su udružili svoje znanje i veštine u izradi sajta i u promociji udruženja i aplikacije. Raspoloživa sredstva stavili su u službu plemenitog cilja. On, međutim, zahteva kolektivnu akciju. Ekologija i filantropija traže uključivanje države, industrije i zakonodavaca, a „Donorum” im je isporučio odlično mesto sastanka.

Da li pojedinci mogu da koriste aplikaciju?

Trenutno pojedinci nisu u prilici da pruže sopstveni doprinos radu „Donorumove” javne kuhinje, ali se tim nada da će u skorije vreme dobiti projektna sredstva koja bi im omogućila kreiranje aplikacija za Android i Epl telefone, objasnila nam je Gordana.

Do tada udruženje poziva građane da ih prate na društvenim mrežama, gde dele savete za sprečavanje bacanja hrane u domovima.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Uhapšen kapetan broda koji je zagadio priobalne vode Mauricijusa mazutom

Foto-ilustracija: Pixabay

Kapetan japanskog broda koji je izazvao izlivanje mazuta i nafte u priobalju Mauricijusa pošto se nasukao krajem jula na koralni greben, uhapšen je juče, saznala je agencija AFP iz policijskih izvora.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Kapetan i njegov zamenik su uhapšeni. Privedeni su pravdi pod preliminarnom optužbom. Istraga se nastavlja ispitivanjem ostalih članova posade”, rekao je portparol policije Šiva Kuten za AFP.

Kapetan Indijac, koga je policija nekoliko puta saslušavala, i njegov zamenik iz Šri Lanke, optuženi su za ugrožavanje sigurnosti plovidbe i ponovo će na sud 25. avgusta.

Japanski brod za rasuti teret “Vakašio” je 25. jula naleteo na greben na jugoistoku Mauricijusa, sa 3.800 tona mazuta i 200 tona dizela.

Između 800 i 1.000 tona mazuta brzo je isteklo iz napuklog korita broda i zaprljalo obale posebno zaštićenog područja u kojem su šume mangrova i ugrožene vrste.

Timovi za reagovanje na katastrofe su se trkali s vremenom da bi ispumpali ostatak goriva, jer je pretilo da se brod svakog trenutka prepolovi.

Brod se napola prelomio u nedelju. Prednje dve trećine olupine od juče vuku remorkerima ka pučini da bi je potopili kako bi se izbegli dalje oštećenje obale.

“To je delikatna operacija”, izjavio je za AFP Alen Dona, direktor pomorskih službi Mauricijusa. “Želimo da iskoristimo visoku plimu da olupinu polako izvučemo. Taj deo broda je dugačak 225 metara i širok 50 metara”.

“Biće otegljen osam nautičkih milja (14,8 km) od grebena, gde će biti probijen i potopljen”, dodao je.

Odluku o potapanju prednjeg dela “Vakašioa” doneo je u ponedeljak krizni štab kojim je predsedavao premijer Mauricijusa Pravind Džugnot, u konsultaciji sa francuskim stručnjacima koje je Pariz poslao.

Preostali deo broda, gde su motori i oko 30 kubnih metara nafte, i dalje je zaglavljen na grebenu koji ga je probio.

Vlasti smatraju da je “previše rizično pokušati ispumpavanje preostale količine mazuta iz mapinske sale”.

“S obzirom na to da je mazut u velikoj meri uklonjen, a preostala količina mala, uticaj operacije na životnu sredinu treba da bude ograničen”, rekao je zvaničnik Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA).

“Vlada (Mauricijusa) tek treba da odluči šta će uraditi s tim preostalim delom broda”, rekao je on.

Japan je za sredu najavio slanje novog tima stručnjaka na Mauricijus koji će učestvovati u akciji čišćenja obale i mora. Taj tim će doneti materijal, uključujući upijajući.

Vlada Mauricijus je optužena za nemar, a stanovništvo tog turističkog ostrva se pita zašto je tako malo učinjeno u periodu između nasukavanja “Vakašioa” i pojave curenja.

Premijer Džugnot je procenio da nije učinjena greška i odbio da se izvini.

Vlasnik japanskog broda “Nagashiki Shipping” rekao je da je “duboko svestan (svoje) odgovornosti” i obećao da će “iskreno” odgovoriti na zahteve za odštetu.

Izvor: Zelena Srbija

Saobraćaj, energetika i životna sredina u fokusu projekata za Investicioni okvir za Zapadni Balkan

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović uputila je predlog projekata za tehničku pomoć u sklopu Investicionog okvira za Zapadni Balkan, saopštila je Vlada.

Foto-ilustracija: Pixabay

U 24. rundi za tehničku pomoć za pripremu dokumentacije predloženi su projekti iz oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine i socijalne infrastrukture, i to u iznosu od 21,6 milion evra.

Ovo je utoliko važnije što je jedan deo ovih projekata kandidovan za sredstva iz IPA III za 2021. i 2022. godinu, stoga je veoma značajno da i za pripremu dokumentacije možemo da konkurišemo za bespovratna sredstva iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan.

Joksimović je tim povodom izjavila da, budući da je u junu objavljen 24. poziv za dostavljanje predloga projekata, u saradnji sa resornim ministarstvima, aktivno smo poslednjih sedmica radili na pripremi aplikacija za dobijanje tehničke pomoći kojom ćemo obezbediti bespovratna sredstva za pripremu nedostajuće dokumentacije i pripremu infrastrukturnih projekata za njihovu investicionu realizaciju.

“Pažljivo smo sagledali strateške prioritete u ovim oblastima i odlučili se za one čijom će realizacijom biti osiguran razvoj kapitalne infrastrukture i koji će doprineti realizaciji ključnih razvojnih investicija u različitim delovima Srbije kao i njeno povezivanje sa susednim tržištima”, istakla je Joksimović.

Ministarka je dodala da su svi predlozi za pripremu projekata iz oblasti energetike i saobraćaja u skladu sa Agendom povezivanja, koja značajno doprinosi socio-ekonomskom razvoju i jačanju privredne saradnje regionu.

Iz oblasti transporta predložena je priprema projekata koji imaju veliki strateški značaj za Republiku Srbiju, a odnose se na rekonstrukciju i modernizaciju železničkih deonica Stalać–Kraljevo–Rudnica i Doljevac–Merdare, kao i nastavak izgradnje auto-puta Niš–Merdare, deonica Pločnik–Merdare.

Rekonstrukcija navedenih pruga i izgradnja auto-puta, značajno će doprineti razvoju Moravičkog, Raškog, Rasinskog, Topličkog i Niškog okruga i sveukupnom regionalnom razvoju Republike Srbije.

“Auto-put Niš–Merdare, kao deo osnovne indikativne transportne mreže EU, imaće isti rang na mapama EU kao i Koridor 10 koji je Srbija izgradila”, navela je Joksimović.

Iz oblasti energetike predložena je priprema za projekte koji će unaprediti postojeći postupak povezivanja na mrežu obnovljivih izvora energije (vetar, biomasa, solarna energija), dodatno ojačati stabilnost elektroenergetskih sistema i omogućiti bolju saradnju sa ostalim operativnim centrima za prenosne sisteme u Evropi.

Iz oblasti životne sredine predložena je priprema projekta „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Batajnici“, koji je veoma značajan za grad Beograd, jer će obuhvatiti opštine Surčin i Zemun, ali i manja okolna naselja.

Ovaj projekat će uticati na standard kvaliteta životne sredine za preko 113 hiljada ljudi i očekuje se da će izgradnja postrojenja započeti krajem 2021. godine.

Iz oblasti socijalne infrastrukture predlog za pripremu dokumentacije odnosi se na projekat koji će doprineti jačanju kapaciteta univerzitetskog obrazovanja.

Projektom je planirana rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih objekata u okviru fakulteta i instituta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Čačku.

Upravni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan u decembru 2020. godine doneće zvaničnu odluku o tome koji predlozi će biti podržani, navodi se u saopštenju Kabineta ministarke za evropske integracije.

Izvor: Vlada Srbije

Ko dozvoljava rad kafilerije u Zrenjaninu uprkos rešenju o privremenom zatvaranju?

Foto: UG "Stop kafileriji"
Foto: UG “Stop kafileriji”

Gradski odbor Zelene stranke u Zrenjaninu upitao je juče ko dozvoljava lokalnoj kafileriji “Prekon” da i dalje radi i pored rešenja o privremenom zatvaranju.

Iz te stranke su naveli da je zbog “bezobzirnosti i bezobrazluka kompanije ‘Matijević’ i njene firme ‘Prekon’, građanima Zrenjanina muka”.

“Uprkos rešenju Gradske uprave o privremenom zatvaranju kafilerije koje je stiglo u petak, kafilerija i dalje radi. Građanima nije jasno ko to dozvoljava i ohrabruje ‘Prekon’ da se ovako ponaša i sveti Zrenjanincima, ko je to jači od Gradske uprave i inspekcije”, istakli su članovi Zelene stranke.

Pored političkih udruženja, protiv “Prekona” se buni i Udruženje građana “Stop kafileriji”. Budući da rad pogona nije zaustavljen, ono je organizovalo i sedmu po redu protestnu vožnju. Građani su im se priključili u još većem broju, zato što su se uverili da pravila koja važe za žitelje Zrenjanina ne važe i za kafileriju.

Članovi udruženja će tražiti ostvarivanje svojih prava definisanih u okviru Ustava i Zakona. S tim u vezi je prošlog vikenda Komunalnoj policiji upućeno na desetine poziva, a podnete su i prijave inspekciji za zaštitu životne sredine.

Udruženje “Stop kafileriji” je za samo nekoliko dana sakupilo više od 4.000 potpisa, sto je po Statutu Grada Zrenjanina više nego dovoljno da se preispita rad organa lokalne samouprave u rešavanju ovog problema. Peticiju možete potpisati i onlajn OVDE!

Foto: UG “Stop kafileriji”

Nezadovoljni Zrenjaninci od načelnika Odeljenja inspekcije, koji je doneo Rešenje o zabrani rada, zahtevaju da pokrene postupak prinudnog izvršenja tog Rešenja zato što “Prekon” isto ne poštuje. Od njega traže i podnošenje prekršajne prijave protiv pravnog lica “Prekon” i odgovornog lica u tom pravnom licu zbog toga što nisu izvršili nalog o zabrani rada koji je izdala nadležna inspekcija.

Fokus udruženja građana je i dalje na potpisivanju peticije koja je sada dostupna na mađarskom i srpskom jeziku. U subotu 22. avgusta 2020. godine, kao i do sada, pozivaju na uobičajenu protestnu vožnju.

Izvor: Zelena stranka, UG “Stop kafileriji”

Investicija od 4,5 miliona dinara za asfaltiranje u Mokroj Gori kao podstrek seoskom turizmu

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Na teritoriji Užica nastavljeni su radovi na saobraćajnoj infrastrukturi, kako u seoskim tako i u gradskim mesnim zajednicama. Ove godine u Mokroj Gori ugovoreno je asfaltiranje pet putnih pravaca u ukupnoj dužini 1.600 metara za šta je iz gradskog budžeta izdvojeno oko 4,5 miliona dinara.

Direktor JP “Užice razvoj” Nikola Maksimović navodi da je u ovoj mesnoj zajednici prethodnih godina malo asfalta urađeno, prioritet je bio izgradnja atarskih puteva, a sada je na red došlo asfaltiranje saobraćajnica.

„Veliki broj naših sugrađana se vraća u Mokru Goru sa namerom da formiraju turistička seoska domaćinstva, pa smo u dogovoru sa predstavnicima mesne zajednice postavili prioritete za asfaltiranje kako bismo podstakli i podržali razvoj seoskog turizma“, objasnio je on.

Foto: Grad Užice

Osim putnih pravaca u Mokroj Gori biće, prema rečima Nikole Maksimovića, rekonstruisana i autobuska okretnica, kao i košarkaško igralište osnovne škole.

Član Gradskog veća Vladimir Sinđelić naveo je da je Mokra Gora prepoznata kao veliki turistički potencijal, pa Grad Užice poslednjih godina sve veći akcenat stavlja na uređenje putne infrastrukture u ovoj mesnoj zajednici.

JKP “Niskogradnja” trenutno izvodi radove u Mokroj Gori i Drežniku, a naredne nedelje mašine će biti prebačene u Stapare i Ravni.

Izvor: Grad Užice

Emisije gasova sa efektom staklene bašte u EU nastavljaju da opadaju

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija (EU) je između 1990. i 2018. godine smanjila emisije gasova sa efektima staklene bašte za 23 odsto, pokazuju najnoviji zvanični podaci koje je objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA). Tokom tog perioda doprinos EU globalnim emisijama je smanjen, kako se procenjuje, sa 15 na 8 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay

U 2018. je EU emisija gasova sa efektima staklene bašte smanjena za 2,1 odsto, koliko se prognoziralo i u preliminarnom izveštaju EEA objavljenom u oktobru 2019. Podaci o emisiji se inače dostavljaju Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime (UNFCCC).

Ukupna emisija gasova sa efektima staklene bašte EU (računajući i Veliku Britaniju) bila je u 2018. godini 4,39 milijardi tona ekvivalenta ugljen-dioksida (CO2e). U periodu između 1990. i 2018. prosečna emisija po građaninu EU smanjena je sa 12,2 na 8,9 tona CO2e.

Kako se navodi u izveštaju, dve trećine smanjenja emisije u 2018. ostvareno je u sektoru grejanja i energije, gde je emisija od loženja uglja smanjena za gotovo 50 miliona tona, a upotreba obnovljivih izvora u proizvodnji energije nastavila da raste.

Posle četiri uzastopne godine rasta, emisija iz drumskog transporta u 2018. je bila stabilna u odnosu na 2017.

Analiza EEA pokazala je da je ugljenični intenzitet EU ekonomije više nego prepolovljen u posmatrane tri decenije. Na svaki evro koji je ekonomija generisala u 2018, EU je emitovala 277 grama CO2 u poređenju sa 582 grama u 1990.

Emisija je smanjena u gotovo svim sektorima, posebno u snabdevanju energijom, industriji i sektoru stanovanja. U sektoru transporta su emisije povećane zbog veće potražnje, uprkos klimatskim politikama i naporima da se unapredi efikasnost vozila.

Direktor EEA Hans Bruninks istakao je da podaci pokazuju da smanjenje emisije gasova sa efektima staklene bašte ne mora da znači štetu za ekonomiju.

“Naprotiv, evropski oporavak od pandemije KOVID-19 zahteva ambiciozne i održive investicije koje mogu da obnove našu ekonomiju i doprinesu na putu prelaska na klimatski neutralnu Evropu do 2050. stvarajući tako konkurentna radna mesta za budućnost”, rekao je Bruninks.

On je rekao i da izbegavanje najtežih posledica klimatskih promena ostaje apsolutni prioritet.

Kako navodi EEA, više faktora doprinelo je smanjenju emisije u EU, uključujući specifične politike, povećanje upotrebe obnovljive energije, prelazak sa uglja na gas, unapređenje energetske efikasnosti, strukturne promene u evropskoj ekonomiji sa industrije prema uslugama, privremeni uticaj ekonomske recesije i u proseku blaže zime od 1990.

Izvor: Euractiv.rs