Home Blog Page 664

EU dodelila milion evra za otklanjanje posledica pandemije KOVID-19 u sektoru turizma

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ dodelio je milion evra za 120 projekata, usmerenih na otklanjanje posledica pandemije KOVID-19 u sektoru turizma. Dobitnici pomoći su mala i mikro preduzeća, porodična preduzetništva, poljoprivredna gazdinstva i firme iz 12 gradova i opština na istoku i jugoistoku Srbije.

„Evropska unija nastavlja da pruža pomoć i sarađuje sa Srbijom u suočavanju i u otklanjanju posledica pandemije KOVID-19. Sa ukupno 93 miliona evra ukupne pomoći, EU je vodeći partner i donator u Srbiji, kada je u pitanju otklanjanje posledica pandemije. EU je na proleće obezbedila direktnu pomoć u vidu medicinske i zaštitne opreme poput respiratora, maski, kiseonika i kontejnera za trijažu, kao i hranu i higijenske pakete za ugrožene grupe, ukupne vrednosti 15 miliona evra. Sada prelazimo na kratkoročnu i srednjoročnu pomoć u cilju ekonomskog oporavka, za koji smo izdvojili 78 miliona evra bespovratnih sredstava. Zahvaljujući ovom projektu EU, izdvojena sredstva će stići do najugroženijih preduzetnika u sektoru turizma kako bi se unapredila njihova turistička ponuda. Ovo će imati naročiti značaj u periodu koji je pred nama“, rekao je ambasador Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji.

Najveći broj budućih korisnika bespovratne pomoći, u visini do 10.000 evra po projektu, bavi se pružanjem privatnog smeštaja za turiste (52 preduzetnika), a podržani su i kampovi, restorani i pružaoci različitih ugostiteljskih usluga, pansioni, hoteli i hosteli, turističke agencije, vinarije i pčelari.

„Ključni cilj našeg projekta bio je da pomognemo najugroženijim akterima u oblasti turizma da pokušaju da u određenoj meri prevaziđu posledice pandemije i unaprede svoju ponudu, kako bi postali atraktivniji za posetioce. Istočna Srbija je neotkriveni dragulj Srbije i njena turistička ponuda mora biti podignuta na viši nivo, kako bi privukla što više posetilaca. U narednim godinama će naš projekat kroz više segmenata nastaviti da pomaže i unapređuje turistički potencijal istočne Srbije i Donjeg Podunavlja“, rekao je Aleksander Bec, vođa projekta „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“.

„#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ je projekat usmeren na razvoj turizma kao značajnog privrednog potencijala za podsticanje ekonomskog razvoja istočne Srbije i Donjeg Podunavlja. Projekat finansira Evropska unija sa 15 miliona evra, sufinansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj sa 1,6 miliona evra, a sprovodi Nemačka razvojna agencija (GIZ).

Pravo učešća na konkursu imala su fizička lica koja pružaju usluge smeštaja, poljoprivredna gazdinstva i preduzetnici/mikro i mala preduzeća čije se aktivnosti iz oblasti turizma odvijaju na teritoriji Boljevca, Bora, Golupca, Kladova, Knjaževca, Majdanpeka, Negotina, Požarevca, Smedereva, Sokobanje, Velikog Gradišta i Zaječara.

Na konkurs je pristiglo ukupno 464 projektnih zahteva.

Spisak odobrenih projekata možete videti OVDE!

Dodela ugovora počinje 28. avgusta 2020. godine. Kako budu pripremani, ugovori će biti slati korisnicima na potpisivanje.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Gde se otvara prva fabrika za odvajanje plemenitih metala iz e-otpada pomoću bakterija?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ujedinjeno Kraljevstvo, doskorašnja članica Evropske unije, moglo bi uskoro da dobije prvu fabriku za odvajanje elektronskog otpada, koja će za taj proces koristiti bakterije umesto tehnologije zasnovane na cijanidu, prenosi Nova ekonomija pisanja portala Euractiv.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izlazak zemlje iz Evropske unije doveo je do situacije u kojoj je takav pogon hitno potreban.

Startap kompanija sa Novog Zelanda Mint Innovation za godinu dana planira da otvori pogon u Češiru, na severu Engleske.

Radovi inače kasne zbog pandemije koronavirusa.

Izveštaj Ujedinjenih nacija prošlog meseca pokazao je da namanje 8,47 milijardi evra vrednog zlata, platine i drugih plemenitih metala koji se nalaze u e-otpadu završi na deponijama.

“Britanija je proizvela velike količine tog otpada, više od EU proseka i bila je jedan od glavnih kršilaca pravila za njegov izvoz u druge zemlje u razvoju. Bila je i loše opremljena za njegovo odlaganje koje je društveno i ekološki odgovorno”, izjavila je Meri Kreg iz Komiteta za reviziju zaštite životne sredine “Commons”.

Recikleri iz Ujedinjenog Kraljevstva moraju da šalju matične ploče u kontinentalnu Evropu, kako bi se iz njih vadili dragoceni metali.

Nakon Bregzita očekuje se da troškovi tog transporta porastu.

Cilj kompanije osnovane 2016. godine je, dodaje se, bezbedno vađenja zlata, paladijuma, srebra i bakra iz elektronskog otpada.

“Fabrike su kao poljoprivredna gazdinstva i više liče na male pivare. Propisi daju vetar u leđa zemljama na zapadu da upravljaju sopstvenim otpadom. Mi nudimo iste usluge kao topionice, ali smo brži. Za razliku od njih, ne koristimo cijanid i trošimo manje energije, manje emitujemo ugljen-dioksid, upotrebljavamo manje vode, manje otpada”, kaže naučni direktor te kompanije Oli Kruš.

Postrojenje će u početku moći da preradi 20 tona otpada dnevno, a u skladu sa potražnjom i veće količine.

Razmatra se i izgradnja drugog postrojenja na jugu Engleske, kao i jednog u Sidneju.

Naučnici podsećaju da je za odvajanje plemenitih metala iz elektronskog otpada potrebno rešiti velike tehničke izazove.

Podsećaju da se samo na taj način može postići cilj da odvajanje otpada bude istinski održivo i ekološki odgovorno.

“Mislim da je ovo lepo, ali nije revolucionarno. Prava stvar je kako rastvarate te metale. Kompanija ‘prodaje’ svoju priču upotrebom mikroba, ali to je samo jedan aspekt čitavog procesa, jer koristi i kiseline”, izjavio je Džeson Lav, profesor molekularne biologije na Univerzitetu u Edinburgu.

Predstavnici kompanije Mint, sa druge strane poručuju da im je od početka bila namera da recikliraju sve hemikalije koje se upotrebljavaju u procesu odvajanja otpada.

Izvor: Nova ekonomija

Kazne do 75 hiljada dinara za kretanje električnih trotineta u pešačkim zonama u Kraljevu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako su se na ulicama pojavili pre nešto manje od dve godine, vozači električnih trotineta su jezdili gradovima u Srbiji bez brige o poštovanju bilo kakvih saobraćajnih propisa i pravila. Uprkos najavama, za sada nije donet nijedan konkretan akt ili odluka.

Među prvima koji su stali na put bezbrižnosti vlasnika ovog sve popularnijeg prevoznog sredstva su Kraljevčani. U njihovom gradu ljudi koji svoje dvotočkaše na električni pogon voze u pešačkim zonama suočavaju se sa potencijalnim kaznama od 5 do 75 hiljada dinara, kako su nedavno saopštili Saobraćajna inspekcija Odeljenja za inspekcijske poslove i Odeljenje komunalne milicije u ovom gradu.

Iz Gradske uprave u Kraljevu upozoravaju roditelje maloletne dece, rođake i druga punoletna lica koja, u ime maloletnika, uz lične isprave iznajmljuju električne trotinete, da to čine na ličnu odgovornost, imajući u vidu da nisu ispoštovane nikakve mere u pogledu bezbednosti i zaštite kako lica koja upravljaju trotinetom tako i slučajnih prolaznika i pešaka.

Kako se trotineti kreću velikom brzinom i predstavljaju bezbednosni rizik, te mogu izazvati povrede, ali i daleko veće posledice, Saobraćajna inspekcija i Komunalna milicija će, u skladu sa svojim ovlašćenjima, podnositi prekršajne prijave, pri čemu je za fizička lica zaprećena kazna od 5.000 do 75.000 dinara, najavljeno je. Posledično je pojačana kontrola na mestima namenjenim kretanju pešaka.

Žitelji Kraljeva su, kako se navodi, poslednjih dana svedoci pojave električnih trotineta na ulicama grada, a uglavnom u zoni zabrane kretanja određene vrste vozila odnosno pešačkim zonama, trgovima i delovima naselja po kojima je dozvoljen isključivo saobraćaj pešaka.

Jelena Kozbašić

110 godina od početka rada prve elektrane u CG i osvrt na razvoj OIE

Foto: EPCG
Foto: EPCG

Elektroprivreda Crne Gore nedavno je obeležilo jubilej, 110 godina postojanja i uspešnog rada, u znak sećanja na 19. avgust 1910. godine, kada je crnogorski suveren Nikola I, povodom proglašenja Crne Gore kraljevinom, na Cetinju, ozvaničio rad prve električne centrale u zemlji.

Izvršni direktor EPCG, Igor Noveljić je osvrćući se na do sada postignute rezultate i planove za naredni period istakao:

„Prioritet razvoja elektroenergetskih sektora prepoznat novim investicionim ciklusom EPCG je razvoj obnovljivih izvora energije usklađen sa energetskim i klimatskim politikama EU koji predviđa diversifikaciju proizvodnje kroz izgradnju novih solarnih fotonaponskih elektrana i vetroelektrana u saradnji sa renomiranim partnerima. U periodu 2020-2024. kroz dve faze u saradnji sa finskom nacionalnom energetskom kompanijom FORTUM i najvećim EPC ugovaračem u oblasti solarnih elektrana kompanijom Sterling & Willson biće izgrađena SE Briska Gora ukupne snage 250 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 450 GWh. Puštanje u rad  VE Gvozd, vetroparka snage 54,6 MW i godišnje proizvodnje od 150 GWh  predviđeno je krajem 2022. godine.

U saradnji sa Nemačkom razvojnom agencijom u fazi implementacije su projekti rekonstrukcije i modernizacije HE Piva, vrednosti od više od 16 miliona evra i rekonstrukcije i modernizacije HE Perućica vrednosti 33 miliona evra, dok sledeće godine očekujemo potpisivanje ugovora za ugradnju osmog agregata u HE Perućica snage 58,5 MW  ukupne vrednosti 23 miliona evra, čime ćemo bez bilo kakvih dodatnih zahvata na životnoj sredini doći do povećanja instalisane snage i ukupne proizvodnje elektrane.

Foto: EPCG

U Pljevljima realizujemo projekte ekološke rekonstrukcije termoelektrane i rekultivacije deponije Maljevac ukupno vredne preko 65 miliona evra dok smo preko 10 miliona evra uložili smo u  projekte rekonstrukcije i modernizacije naših malih hidroelektrana što sami što  u saradnji sa našim partnerom u kompaniji Zeta Energy, kompanijom NTE iz Norveške. Intenzivirali smo aktivnosti vezane za projekat izgradnje HE Komarnica čija će izgradnja uz poštovanje najviših ekoloških standarda predstavljati jedan od ključnih poteza Crne Gore u pravcu energetske tranzicije prihvatljive sa stanovišta klimatskih promena.

Namera nam je da i u okviru investicionog plana 2020-2024 zadržimo potpuno isti kurs daljeg razvoja i investicija, što nas u konačnom a uvažavajući potrebno vrijeme izgradnje HE Komarnica dovodi do vrednosti investicija od više od 700 miliona evra koje će se realizovati u periodu koji je pred nama.“

U 110. godini postojanja i rada, Elektroprivreda Crne Gore je opredelila oko pola miliona evra za pomoć zdravstvenom i obrazovnom sistemu Crne Gore u cilju unapređenja kvaliteta života građana, kako na lokalnom tako i nacionalnom nivou.

Povodom 110 godina, EPCG će izdati monografiju ”Istorija crnogorske elektroprivrede”, a u pripremi su i dve edukativne knjige, slikovnice za najmlađe – “Naša dobra energija” i “Informator za decu 2”.

Izvor: EPCG

Niš prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti PM 2,5 čestica

Foto: Wikipedia/Ximonic

Kakav vazduh dišemo? Ne znamo dovoljno, bio bi zaključak izveštaja Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, ali na osnovu podataka koje su prikupili i analizirali, nije dobar.

Foto: Wikipedia/Ximonic

Ono što je zapalo u oko, jeste da je Niš prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti PM 2,5 čestica. Prema zvaničnim rezultatima, nivo tih čestica u Nišu je 47, a u Pekingu 42,6.

PM 2,5 čestice su respirabilne čestice koje nakon inhalacije prodiru do najfinijih dubokih struktura respiratornog trakta (alveola).

Ovaj parametar praćen je u okviru lokalne mreže mernih stanica u devet gradova, što je, u odnosu na javnozdravstveni značaj štetnosti čestica malih dimenzija, zanemarljivo malo, ukazuju u izveštaju. Srednja godišnja vrednost je samo u Kikindi i Šapcu bila ispod gornje vrednosti. Najviše srednje godišnje vrednosti bile su u Velikim Crljenima (38,60 µg/m3 ) i Nišu (47,00 µg/m3). Od 26 naselja sa monitoringom koncentracija PM 10 čestica, u 11 su srednje godišnje vrednosti bile iznad granice.

Analizom promena nivoa aerozagađenja sumpor-dioksidom u odnosu na prethodnu godinu, zapaža se da je došlo do porasta koncentracija u Boru, Velikim Crljenima, Kraljevu, Lazarevcu i Obrenovcu, dok je u Beogradu, Vranju, Zaječaru, Zvečanu, Jagodini, Kosovskoj Mitrovici, Kruševcu, Smederevu, Sremskoj Mitrovici, Trsteniku i Ćupriji zagađenje ovim polutantom manje. U najvećem broju gradova koncentracije u 2019. godini su ujednačene sa onima u 2018.

Trend porasta zagađenja sumpor-dioksidom

Trend porasta zagađenja sumpor-dioksidom zapažen je u Elemiru, Zrenjaninu i Šapcu. Sve do 2018. godine, linija desetogodišnjeg trenda zagađenja imala je opadajuće tendencije, dok su vrednosti izmerene u toku 2019. godine doprinele tome da linija trenda poprima lagano rastući trend. Rastući linearni trend zagađenja ambijentalnog vazduha sumpor-dioksidom u Zrenjaninu, Elemiru i Šapcu je po tipu visokog nagiba, dok je trend zagađenja u Smederevu s laganim nagibom rasta, nakon višegodišnjeg opadajućeg trenda.

Foto: Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”

Analizom promena nivoa aerozagađenja dimom u odnosu na prethodnu godinu, u 11 od 36 gradova došlo je do porasta koncentracija i to u Valjevu, Gornjem Milanovcu, Jagodini, Kraljevu, Nišu, Niškoj Banji, Sevojnu, Senti, Smederevu, Čačku i Šapcu, dok je u Beogradu, Elemiru, Zaječaru, Zvečanu, Zrenjaninu, Ivanjici, Kosovskoj Mitrovici, Pančevu, Sremskoj Mitrovici i Trsteniku zagađenje ovim polutantom manje. U preostalim gradovima koncentracije su izjednačene s onim iz 2018.

Monitoringa amonijaka se može smatrati nedovoljnim

Samo u Smederevu je srednja godišnja vrednost azot-dioksid bila iznad granice. Koncentracije amonijaka u ambijentalnom vazduhu praćene su samo u Zrenjaninu, Pančevu i Šapcu, u skladu sa očekivanim industrijskim izvorima emisije ovog gasa. S obzirom na činjenicu da se prisustvo ovog polutanta potvrđeno povezuje sa njegovom ulogom facilitatora u sekundarnom generisanju finih PM 2,5 respirabilnih čestica, ovaj obim monitoringa amonijaka se može smatrati nedovoljnim. Ni u jednom od tri grada srednje godišnje koncentracije amonijaka nisu prešle gornje vrednosti.

Izmerena 213 puta veća vrednost arsena od dozvoljene

Koncentracije olova merene u svih 17 gradova kretale su se od minimalnih 0,003 µg/m3 u Užicu do maksimalnih 9,70 µg/m3 u Nišu, što je gotovo 20 puta veća vrednost od dozvoljenih 0,5 µg/m3. Sadržaj arsena (As) u PM 10 česticama očekivano je najveći u Boru, i to je, zapravo, jedino mesto u kojem srednja godišnja koncentracija prelazi graničnu vrednost i to 24 puta.

U avgustu 2019. godine, na mernom mestu „Jugopetrol”, u Boru, izmerena 213 puta veća vrednost arsena od dozvoljene, a kadmijuma 20 puta.

Izvor: Startit

Proboj kineske kompanije u Evropu novom uslugom – zamena ispražnjenih baterija punim

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kineska marka električnih vozila (EV) NIO planira da krene na zapadno tržište 2021. godine gde planira da uspostavi novu uslugu zamene ispražnjenih baterija punim, umesto dopunjavanja, što bi joj pomoglo da se nadmeće sa rivalskim američkim “Teslom”, izjavio je predsednik kineske kompanije.

NIO, osnovan 2014. godine, odložio je taj plan zbog pandemije koronavirusa, rekao je 20. avgusta novinarima Viliam Li, ali sada proučava na kojem tržištu treba da počne i kako da struktuira svoje poslovanje.

“Nadamo se da ćemo u drugoj polovini sledeće godine početi istraživanje prodajom malog broja vozila u zemljama u kojima su EV popularni”, rekao je Li, “želeli bismo da počnemo u evropskim zemljama”.

“NIO Inc” je najistaknutiji kineski brend s najvišim cenama u već krcatoj industriji električnih vozila u Kini, s desetinama konkurenata, uključujući startapove, državne proizvođače automobila i zajednička ulaganja sa stranim partnerima.

Vladajuća Komunistička partija promovisala je električna vozila uz višemilionske subvencije koje su Kinu učinile najvećim tržištem EV-a, sa oko polovinom ukupne svetske prodaje takvih vozila. Trebalo je da subvencije prestanu, ali su produžene do 2022. godine da bi se proizvođačima pomoglo da savladaju posledice pandemije.

NIO, iako su mu prvi investitori bili kinesku divovi “Tencent”, “Baidu” i “Lenovo”, borio se da finansijski opstane, a Li je rekao da je kompanija stabilnija jer se prodaja povećava.

Ta kompanija je izgubila 164 miliona dolara u drugom kvartalu 2020, ali je saopštila da je prodaja njena dva modela SUV, čija je cena do 370.000 juana (53.000 dolara), porasla na rekordnih 10.331. Treći model, kupe, kreće u prodaju u septembru.

Li je rekao da je potencijalna konkurentska prednost NIO usluga koja omogućava vlasnicima da ispražnjene baterije zamene punim, umesto da ih sami pune. Ta kompanija je postavila 143 stanice za zamenu baterija u Pekingu, Šangaju i drugim gradovima.

Li je rekao da, ako NIO odluči da tu uslugu ponudi na zapadnim tržištima, to bi mu moglo pomoći da se takmiči s “Teslom” u prepunim gradovima poput Njujorka i Čikaga, gde vlasnici parkiraju na ulici ili drugde gde ne mogu da pune baterije povezivanjem na kućnu ili javnu mrežu.

“Za mnogo ljudi je potrebna zamena ispražnjenih baterija punim, jer ne mogu da instaliraju punjač kod kuće”, rekao je Li.

Izvor: Euractiv.rs, Beta

Podrška razvoju živinarstva u Užicu

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Treću godinu zaredom Grad Užice u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom Zlatibor i Centrom za organsku poljoprivredu iz Užica sprovodi javni poziv za dodelu podsticajnih sredstava u oblasti živinarstva. Ove godine pravo na subvenciju ostvarilo je 15 proizvođača.

Nikola Bajić iz Centra za organsku poljoprivredu navodi da je svaki proizvođač dobio po 50 kokošaka i da će upravo proizvođači od nekoliko ponuđenih dvorišnih rasa, koje su pogodne za organsku proizvodnju, moći da izaberu koju će gajiti.

„Uzgoj kokošaka je vrlo jednostavan i ne zahteva veliki trud i rad, pa se pored toga može obavljati niz drugih poslova, tako da gazdinstvo ima dohodak”, naveo je Bajić.

Bajić je istakao da proizvođači dobijaju koke uzrasta 16 nedelja koje su pred pronošenje, i da je cilj da se u narednom periodu na teritoriji grada Užica uzgaja 20.000 koka nosilja.

Izvor: Grad Užice

Srbija ušla u ekološki dug – šta to znači?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U subotu, 22. avgusta, je Dan ekološkog duga Srbije, odnosno dan do kada smo potrošili prirodne resurse koji mogu da se obnove u ovoj godini. Po računici Mreže za globalni ekološki otisak, ove godine smo potrošili 9,3 odsto resursa manje nego prošle godine. Pandemija izazvana koronavirusom spustila je trošenje kapaciteta prirode na nivo od pre 15 godina, ali stručnjaci upozoravaju da jedino održivi oporavak zaista može da spreči uništenje prirode.

Posle pola veka od kada se računa ekološki otisak, ove godine prvi put se beleži smanjenje potrošnje prirodnih dobara i to kao posledica globalnih mera u borbi protiv KOVID-19.

Duška Dimović iz Svetskog fonda za prirodu kaže da je ove godine industrija manje radila i da se manje putovalo.

“Kad kažemo da je manji misli se na smanjeni ugljenični otisak. On je 14, 5 odsto manji nego 2019, ali iako je taj dan 22. avgusta Srbija je čak ranije potrošila 18. jula, svoje resurse koje ima na raspolaganju. Tu mislimo na šume, na ribe, na vode na useve, ono što mi potrošimo”, navodi Dimovićeva.

Kvalitet vazduha se malo popravio, a ekspanzija zelene energije ubrzala na račun nafte i uglja.

“Obnovljivi izvori energije su se pokazali otpornim na ovo stanje čak su u nekim zemljama preuzeli vodeću ulogu u smislu proizvodnje energije tako da je to možda isto bude neka vrsta pozitivnog efekta da budemo više skoncentrisani na obnovljive izvore energije u godinama koje dolaze”, kaže meteorolog Vladimir Đurđević.

Prema njegovim rečima, Evropska unija to pokušava da uradi kroz zeleni dogovor,  tako da trećinu novca koji je planiran za oporavak privrede posle pandemije bude preusmeren na zelene tehnologije.

Eksploatacija šuma smanjena je za 8,4 odsto, ali je porasla bespravna seča šuma, kao i ilegalni lov i ribolov. Globalna epidemija poremetila je snabdevanje hranom i donela i glad i povećanje količine bačene hrane.

“Ove godine možda je taj uticaj na prirodne resurse bio blago usporen zbog kovida, ali to je samo jedno privremeno usporenje. Imamo dosta podataka i dosta činjenica koje govore u prilog tome da se trendovi globalnog zagrevanja i nestajanja prirodnih resursa nastavljaju”, kaže Boris Erg iz Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Trećina životinjskih vrsta je ugrožena. Ljudi i dalje troše 60 odsto više prirodnih dobara nego što može da se obnovi.

Iznenadno smanjenje ekološkog otiska izazvano pandemijom daleko je od namerne promene, koja je potrebna za postizanje ekološke ravnoteže.

Izvor: RTS

Javni poziv za Mali Zvornik po meri građana

Foto: Opština Mali Zvornik
Foto: Opština Mali Zvornik

Opština Mali Zvornik sufinansiraće u 2020. godini projekte od javnog interesa kroz sprovođenje akcije „Mali Zvornik po meri građana“ koja omogućava neposredno učešće građana u rešavanju dela potreba lokalnih zajednica (manjih zahvata na uređenju javnih površina i opremanju objekata u javnoj svojini opštine Mali Zvornik) u saradnji sa opštinom Mali Zvornik.

Lokalna zajednica je pojam koji uključuje određeno područje – ulica, deo ulice, blok zgrada, stambena zajednica ili mesna zajednica kao najšire područje. Projekti koje lokalna zajednica predlaže mogu se odnositi isključivo na manje zahvate u komunalnoj infrastrukturi kao što je uređenje parkova, dečjih igrališta, drvoreda, šetališta, neuređenih zelenih površina, uređenje prilaza za lica sa invaliditetom, uklanjanje manjih divljih deponija, druge manje infrastrukturne projekte za uređenje i opremanje površina ili objekata u javnoj svojini opštine Mali Zvornik i slično.

Pravo učestvovanja na javnom pozivu imaju neformalne grupe građana sa područja opštine Mali Zvornik okupljene oko podnete inicijative/projekta, u sastavu od najmanje 10 lica koja na teritoriji opštine Mali Zvornik plaćaju porez na imovinu i sva dugovanja su izmirili u tekućoj godini.

Sve predložene aktivnosti u okviru Projekta moraju se sprovoditi na zemljištu i objektima koji su u javnoj svojini opštine Mali Zvornik.

U fazi pripreme predloga projekata nadležne službe Opštinske uprave na usmeni ili pisani zahtev neformalne grupe građana izvršiće proveru vlasništva nad zemljištem i o tome dati besplatno pisano ili usmeno obaveštenje, kao i tumačenje o primeni pozitivnih propisa iz oblasti prostornog planiranja i izgradnje.

Više informacija o javnom pozivu možete pronaći OVDE!

Izvor: Opština Mali Zvornik

Farbanje jedne lopatice vetrenjače u crno bilo bi spasonosno za živote ptica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema rezultatima novog istraživanja Norveškog instituta za istraživanje prirode (NINA), ukoliko bi se samo jedna od ukupno tri lopatice vetroturbine ofarbala crnom bojom, smrtnost ptica bi bila smanjena za čak 70 odsto. Zbog veće vidljivosti vetrenjača, one bi lakše izbegle sudar.

Naučnici predviđaju da bi ovo saznanje imalo ogroman značaj za ugrožene vrste poput orlova belorepana.

Još jedan način za spašavanje ptica od vetroturbina je, prema nalazima Norvežana, i ultraljubičasto osvetljenje, kao i raspored neophodne infrastrukture za vetroelektrane.

Jedan od istraživača Roel Mej smatra da će praćenje projektra pre i posle izgradnje i aktivna primena mera za ublažavanje negativnog uticaja omogućiti izbegavanje “zona konflikta” i dodaje da odgovornost korišćenja vetroenergije u skladu sa prirodom leži i na industriji i na vladi Norveške.

Prema saznanjima biologa, vetroturbine dovode u opasnost opstanak 9.538 vrsta ptica i 888 vrsta šišmiša na globalnom nivou, bilo da je reč o direktnom sudaru, pomeranju njihovog mesta hranjenja i gnežđenja, prepreci kretanju ili degradaciji i gubitku staništa.

Jelena Kozbašić

Crna Gora podržala 200 ribara sa 225 hiljada evra

Foto-ilustracija: Pixabay

Kroz Poseban program podrške poljoprivredi i ribarstvu Vlade Crne Gore koji je donešen sa ciljem saniranja posledica pandemije KOVID-19, putem Programa intervencija na tržištu isplaćena je podrška dohotku za 200 ribara koji su nosioci dozvole za obavljanje privrednog ribolova na moru, u iznosu od 224.700 evra.

Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja su i ovoga puta prepoznali značaj ribarstva, te je ova podrška nastavak podrške koja je u maju bila dodeljena kao jednokratna pomoć za 186 privrednih ribara na moru, u iznosu od 213.300 evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ova podrška ribarima na moru obezbeđena je usled nemogućnosti plasmana ulova, smanjenja prodaje u proseku za 56 odsto kao i stvaranja viškova nastalih gubitkom pretežnog tržišta, koji čine restorani i hoteli, odnosno smanjene prodaje kroz turizam. Podrška je određena na osnovu broja ribolovnih dana koji su privredni ribari ostvarili u 2019. godini, Takođe, prilikom određivanja visine podrške uzeto je u obzir da li je u pitanju veliki ili mali privredni ribolov. Podrška je opredeljena i za privredne ribare koji imaju minimalan broj unetih ribolovnih dana, sa željom da se i na ovaj način podrže porodice kojima je to jedini izvor prihoda.

Visina podrške privrednim ribarima na moru koju je Vlada isplatila za saniranje posledica pandemije KOVID-19, jednaka je visini kompletnog prošlogodišnjeg budžeta za ribarstvo.

Pored ova dva vida podrške, privredni ribari biće u mogućnosti da kroz Vladin treći paket podrške koriste mogućnost reprograma kredita uz subvencionisanje kamate u punom iznosu za vreme grejs perioda. Takođe, preko Investicionog razvojnog fonda (IRF) obezbeđena je i nova povoljna kreditna linija za nabavku obrtnih sredstava do maksimalnog iznosa od 20.000 evra, uz kamatu 1,5 odsto, rokom otplate do dve godine i grejs periodom do jedne godine. Vlada je obezbijedila i subvencioniranje kamate tokom grejs perioda.

Vlada i ribari, dobrim partnerskim odnosom, postižu rezultate i na međunarodnom nivou. S obzirom na to da su resursi ribe u morskom ribarstvu deljivi među državama, Crna Gora je uspela da se na nivou Mediterana izbori da crnogorski sektor ribarstva ima drugačiji tretman u odnosu na ostale članice Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, uključujući i države EU.

U pregovorima sa EU, Crna Gora je postigla da pravo na izlov sitne plave ribe sa 40 tona poveća na nivo od 2.500 tona, kao i mogućnost povećanja kapaciteta flote za izlov bele ribe za 50 odsto i povećanje broja ribolovnih dana na 3.000.

U okviru projekta MIDAS II čija je realizacija u toku, profesionalnim ribarima će biti obezbeđena mogućnost da apliciraju za podršku za nabavku novih plovila i za druge veće investicije uz bespovratnu podršku od 80 odsto uloženih sredstava. Raspisivanje Javnog poziva za ostvarivanje ove podrške biće u trećem kvartalu.

Takođe, kroz MIDAS II projekat rješava se i višegodišnji problem nedostatka odgovarajuće infrastrukture na obali u vidu ribarskih luka i opremljenih mjesta prvog iskrcaja. Tako su započete sve neophodne aktivnosti po pitanju izgradnje ribarske luke za ribare Ulcinja na Rt Đeran, rekonstrukcija luke za ribare Bara kao i rešavanje luke za ribare Bokokotorskog zaliva.

Vlada i Ministarstvo će i dalje sa velikom pažnjom pratiti izazove sa kojima se susreću privredni ribari i nastojati da im u kontinuitetu obezbede neophodnu podršku.

Izvor: Vlada CG, PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Stipendije Marija Kiri – 428 miliona evra za podršku naučnicima

Foto: Delegacija EU u Srbiji
Foto: Delegacija EU u Srbiji

Evropska komisija omogućava istraživačima iz celog sveta da 2020. iskoriste na najbolji način, da steknu naučnu i finansijsku nezavisnost da naprave veliki korak za sebe i doprinesu povećanju naučno istraživačkog fonda znanja.

U okviru Programa Marie Skłodovska-Curie (MSCA) objavljena su dva poziva za podršku istraživačima u svim fazama karijere, bez obzira na starosnu dob i nacionalnost. Poziv za Individualne stipendije kroz koji je obezbeđen fond od 328 miliona evra otvoren je do 9. septembra 2020. Poziv za Sufinansiranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa, koji će sa budžetom od 100 miliona evra podržati programe treninga, mobilnosti i razvoja karijere otvoren je do 29. septembra 2020. godine.

Individualne stipendije podržavaju mobilnost iskusnih istraživača kroz evropske i globalne stipendije. Evropske stipendije traju od jedne do dve godine, a globalne od dve do tri godine. Pružaju mogućnosti za rad na istraživanju u evropskom kontekstu (države članice EU i pridružene zemlje) ili van Evrope. Plan razvoja karijere zajednički utvrđuju supervizori i istraživač. Pored istraživačkih ciljeva, ovaj plan sadrži i potrebe za istraživačkom obukom i karijerom, uključujući obuku o prenosivim veštinama, planiranje publikacija i učešće na konferencijama. Snažno se podstiče mobilnost preko granica i između sektora.

Fond takođe podržava saradnju između industrije i akademske zajednice i inovativnu obuku za poboljšanje zapošljivosti i razvoja karijere.

Od 1994. godine Program nudi stipendije za obuku istraživača ohrabrujući transnacionalnu, međusektorsku i interdisciplinarnu mobilnost. Dobio je ime po dobitnici dvostruke Nobelove nagrade, Mariji Skłodovskoj-Kiri šireći vrednosti za koje se Marija zalagala.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Do danas je više od 130.000 istraživača direktno učestvovalo u programu – među njima i devet laureata Nobelove nagrade i dobitnika Oskara.

Od 2014. do 2020. sa budžetom od 6,2 milijarde evra, Program podržava oko 65.000 istraživača od kojih 25.000 doktoranata. U isto vreme preko 6.100 organizacija iz više od 100 zemalja učestvovalo je u programu. Dodeljeno je više od 400 miliona evra organizacijama van akademskih krugova- preduzećima. Oko 1.340 kompanija, uključujući 786 malih i srednjih preduzeća je dobilo sredstva, kroz 894 podržana projekata. Program je omogućio ovim firmama da obuče istraživače i da povećaju svoje kapacitete.

U ovom periodu, stipendije je dobilo 246 istraživača i 46 organizacija iz Srbije. Procenat uspešnosti prijava iz Srbije iznosi 15,54 odsto i iznad je proseka ukupne uspešnosti prijava.

Detaljnije informacije o ovogodišnjim pozivima kao i prezentacije programa možete naći na sajtu Evropske komisije:

Snimljeni vebinar koji detaljno objašnjava proces prijave za individualne stipendije možete naći ovde.

Ukoliko ste u potrazi za partnerskom institucijom, posetite zvaničnu listu zainteresovanih institucija koja se redovno ažurira, listu organizacija i institucija u potrazi za partnerima, pogledajte listu institucija koje su učestvovale u programu prošle godine ili budite slobodni da istražite nove institucije ili kompanije.

U podnošenju individualnog ili zajedničkog projekta svakako će vam koristiti vodič za podnošenje projekata ili veb alat za učenje – platforma „Kako podneti projekat“.

U svakom trenutku od pomoći vam mogu biti i Nacionalne kontakt osobe, koje su tu da vam daju detaljnije informacije. Spisak je dostupan na linku.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja

Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja (RMPRR), objavljena je Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja, na kojoj su prikazani skupovi informacija o ulaganjima države, privrednom razvoju i privrednim potencijalima, sa polugodišnjim podacima za 2020. godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Podaci na Mapi pokazuju da su realizatori podsticaja regionalnog razvoja, i pored vanrednog stanja proglašenog zbog pandemije bolesti izazvane koronavirusom (KOVID-19), uspeli da u prvoj polovini 2020. godine realizuju sredstva podsticaja u značajnom obimu i da je podrška države prevashodno bila namenjena privredi.

Od ukupno realizovanih ulaganja u iznosu od 76,3 milijarde dinara, 60 odsto se odnosi na podsticaje usmerene privrednim društvima i preduzetnicima. Pri tom, iznos podsticaja isplaćenih mikro, malim i srednjim privrednim društvima je veći za 58 odsto, a velikim društvima za 19,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Privrednim društvima je najviše sredstava isplaćeno preko Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (23,1 milijarde dinara, što čini 52 odsto ukupnih podsticaja usmerenih navedenim korisnicima) i Fonda za razvoj RS (7,9 milijardi dinara, ili 17,6 odsto ukupnih ulaganja usmerenih privrednim društvima).

Poljoprivrednim gazdinstvima je u prvih šest meseci ove godine isplaćeno 9,3 milijardi dinara podsticajnih sredstava, što čini 78,8 odsto ukupnih prošlogodišnjih ulaganja.

Učešće bespovratnih sredstava u ukupno realizovanim podsticajima u prvih šest meseci tekuće godine iznosi 85 odsto ukupnih ulaganja i ta sredstva su za 18 odsto veća u odnosu na isti period prethodne godine.

Skupovi objedinjenih informacija iz RMPRR i drugih registara koje vodi Agencija za privredne registre, kao i informacija koje Agencija preuzima od drugih državnih organa i organizacija, u tabelarnoj i grafičkoj formi, prikazani su na nivou republike, regiona, oblasti i opština, za tekuću i tri prethodne godine.

Na Mapi su ove objedinjene informacije grupisane u osnovne podatke (o površini zemlje, broju stanovnika, prosečnoj zaradi, BDP, broju zaposlenih i nezaposlenih), pokazatelje strukture privrede i neprofitnog sektora (broj subjekata, novoosnovanih, ugašenih i dr) i njihove finansijske performanse (rezultati poslovanja), pokazatelje zaduženosti privrede i neprofitnog sektora (finansijski lizing i zaloga), pokazatelje nelikvidnosti privrede i neprofitnog sektora i, na kraju, u podatke o ukupnim podsticajima regionalnog razvoja (po nameni, vrsti korisnika, realizatorima, vrsti finansijskog podsticaja i teritorijalnom usmeravanju sredstava iz budžeta i drugih izvora finansiranja).

Informacije prikazane na Mapi RMPRR, na kojoj su sve opštine u Republici Srbiji označene i dostignutim stepenom razvijenosti, prema važećem propisu, predstavljaju posebno koristan izvor informacija za potencijalne investitore u Republici Srbiji, kojima je u interesu da, pre ulaganja na određenoj teritoriji pribave i sagledaju, kako karakteristike dostignutog privrednog razvoja, tako i potencijale za razvoj izabrane teritorije, počev od veličine teritorije, broja stanovnika, kvalifikacione strukture nezaposlenih, kao i druge elemente razvoja teritorije s jedne strane, ali i za subjekte regionalnog razvoja u procesu donošenja odluka o podsticajnim ulaganjima, usmerenim na jačanje ekonomije određene teritorije i podizanje nivoa konkurentnosti privrede na toj teritoriji, a sve u cilju smanjivanja regionalnih neravnomernosti razvoja, s druge strane.

Korisnicima su na Mapi dostupni svi objavljeni podaci bez naknade, a odgovarajućom pretragom ih mogu dobiti kao setove podataka za sva četiri teritorijalna nivoa.

Izvor: Agencija za privredne registre

Koje su najposećenije turističke destinacije u Srbiji ovog leta?

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Gotovo netaknuta priroda naše zemlje primila je i ugostila veliki broj turista koji su ove godine umesto morskih destinacija odmor proveli u prostorima koji čine bisere prirode naše zemlje.

Najtraženije destinacije za odmor bili su, pre svega, kao najveća područja naši nacionalni parkovi Tara, Đerdap, Kopaonik, Fruška gora, zatim Parkovi prirode Stara planina, Zlatibor i Golija, koji su od ranije bili prepozanti kao turističke destinacije. Znatno veći broj poseta nego ranijih godina imali su i Predeli izuzetnih odlika „Vlasina“, „Ovčarsko-Kablarska klisura“, ali i Specijalni rezervati prirode „Uvac“, „Suva planina“, „Jerma“ i mnogi drugi. Poseta pojedinačnih fenomena u prirodi takođe je bila izazov za naše građane, fotografije sa Spomenika prirode „Taorska vrela“, vodopada „Lisine“ i „Sopotnica“, česte su razglednice koje se razmenjuju na društvenim mrežama.

Ovim povodom, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije Aleksandar Dragišić istakao je: „Jedinstveni i najvredniji prostori prirode koji se čuvaju u okviru sistema zaštićenih područja, a kojih na osnovu stručnog rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije ima oko 500, našli su se pred izazovom upravljanja najbrojnijim posetama od svog ustanovljavanja kao zaštićenih područja. Ujedno deo posetilaca koji nije uobičajeno provodio odmor u prirodi, našao se u okruženju u kojem važe posebna pravila i kultura ponašanja za upoznavanje okoline, aktivnosti kojima se mogu baviti i pravilno i bezbedno kretati kako ne bi ugrozili svet prirode, i sebe. U tom kontestu u sporadičnim slučajevima dolazilo je do neželjenih situacija, pre svega, ostavljanja smeća u prirodi, ulazak u zone sa prvim režimom zaštite koji su područja sa osetljivim ekositemima i staništima retkih vrsta i u kojima su zabranjene posete, gubljenje usled nepoznavanja praćenja/ili nepoštovanja oznaka na šetnim stazama u prirodi i sl. Međutim, ono što je bitno je da nije došlo do većih problema koji bi doveli do degradacije prostora, narušavanja staništa biljnih i životinjskih vrsta, izazvali požare i sl.“

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavisno od karakteristika područja, ustanovljenih osnovnih i temeljnih vrednosti, raspoloživih kadrovskih i logističkih kapaciteta, pojedinačna zaštićena područja su rešavale određene probleme na terenu. Nacionalni park Tara, kao prostor sa najviše uređenih šetnih i biciklističkih staza i vidikovaca, imao je izazov u organizovanju i usmeravanju velikog broja ljudi i vozila na ovom prostoru, uz pojačnu potrebu regulisanja odvoženja smeća na najfrekventnijim lokalitetima i pre svega, zalaženje u rezervate sa prvim stepenom zaštite koji se nalaze pored puta (kao što je rezervat Crveni potok na Mitrovcu).

Turistička organizacija Vlasine kao upravljač PIO „Vlasina“ sa nekada dnevnim ulaskom od 2000 automobila, posetilaca, koji su najčešće boravili na plažama jezera najviše se bavila problemom otpada i smeća u priobalnom pojasu.

Odvoženje smeća i čišćenje posle poseta bio je veliki posao i u Parku prirode „Stara planina“, kao i još 40 zaštićenih područja kojima upravaljaju JP „Srbijašume“.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Turistička organizacija Čačak, upravljač Parka prirode „Ovčarsko-Kablarska klisura“, je bila angažovana i za pomoć turistima da savladaju planinarske staze, budući da su neodgovorni pojedinci pored zvanične, na stazama ispisivali svoju signalizaciju, i time zbunjivali posetioce.

Svakako sa najvećim problemom se susreo Rezervat „Uvac“ – upravljač Specijalnog rezervata „Uvac“, gde su se dešavali nedozvoljeni preleti helikoptera koji su ugrožavali mlade beloglavih supova u periodu njihove pripreme za prvi let. Nakon ovog incidenta pokrenuti su koraci kako ne bi došlo do novih slučajeva u vidu zabrane niskih letova na prostoru ovog rezervata.

Kao primer dobre prakse i dobrog upravljanja povećanim brojem poseta, istče se Nacionalni park „Đerdap“. Javno preduzeće „Nacionalni park Đerdap“, za ovu situaciju se spremao godinama i tako je i dočekao. U skladu sa pripremljenim Planom upravljanja posetama nacionalnim parkom i studijom o kapacitetima pešačkih staza, kojih u parku ima devet, sve zainteresovane posetioce da upoznaju Đerdap na stazama su dočekivali rendžeri koji su prošli obuke za vodiče i u grupama vodili posetioce. Za svoje posetioce Nacionalni park je imao pripremljene programe obilazaka sa vode, kao i kolima sa vodičem.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

„Iskustva stečena kroz povećan broj posetilaca u prirodnim dobrima su veoma značajna za rad u organizovanju i upravljanju posetama kako bi imali turizam koji će značiti lokalnom stanovništvu i biti usklađen sa očuvanjem prirodnih vrednosti. Pre svega, svi upravljači treba da imaju plan upravljanja posetama i procenu kapaciteta poseta područja, pripreme raznovrsnu ponudu vođenih tura i pojačaju informativne i obrazovne kapacitete i dostupnost na terenu. Takođe, treba pojačati poštovanje zakonskih propisa i procedura za obavljenje delatnosti u zaštićenom području i obavezu javljanja i prijavljivanja svoje delatnosti upravljaču zaštićenog područja i dobijanja uslova zaštite prirode od Zavoda za zaštitu prirode Srbije“, naglasio je Aleksandar Dragišić, kako bi sledeću sezonu dočekali spremnije.

„Nadamo da će naši građani koji su ove godine odškrinuli vrata lepota prirode naše Srbije, nastaviti da obilaze područja prirodne baštine kada i druge tradicionalne destinacije za odmor budu ponovo dostupne. Poznavanje i poštovanje naše baštine govori o svima nama kao pojedincima i građanima naše zemlje. Ujedno, ako naučimo da volimo i čuvamo prirodu i to prenesemo na decu, dajemo lični doprinos i za očuvanje planete“, zaključio je direktor Zavoda.

Osnovna pravila ponašanja u prirodi

  • O vrednostima i lepotama zaštićenog područja informišite se u Informativnom centru i Centru za posetioce u zaštićenim područjima. Raspitajte se o vodičkoj službi, mogućnostima korišćenja bicikla;
  • Posvetite vreme obaveštenjima na informativnim tablama, ukoliko postoje. Poštujte znake upozorenja ili zabrana. Pitajte uniformisana lica (čuvare prirode) o nedoumicama ukoliko ih imate;
  • Krećite se po obeleženim šetnim stazama. Ne udaljavajte se od njih čak iako mislite da ćete se lako orijentisati;
  • Automobile vozite obeleženim i javnim putevima. Poštujte zabrane upotrebe sirene;
  • Parkirajte isključivo na obeleženim i uređenim parkinzima;
  • Kampujte na označenim i uređenim mestima;
  • Za izletička mesta birajte prostore gde postoje postavljeni stolovi;
  • Vatru za rošitlj, ukoliko je dozvoljeno paljenje vatre u svako doba godine, palite na postavljenim ložištima i koristite grane koje su na zemlji, nemojte lomiti grane sa drveća. Po odlasku obavezno proverite da li ste dobro ugasili vatru;
  • Smeće odlažite u kese. Ukoliko ne postoje kante ili kontejeri obavezno ga ponesite sa sobom, nikako ne ostavljajte u prirodi;
  • Na stazama gde je obeleženo da se krećete kroz stanište neke životinje, nemojte praviti buku, dovikivati se i uznemiravati životinje;
  • Nemojte brati biljke i gljive;
  • Nemojte hvatati, ubijati, u strahu gaziti i juriti životinje, budući da se nalazite na mestu koje je njihov dom;
  • Nemojte unositi, puštati ili ostavljati bez nadzora vaše ljubimce u prirodi;
  • Nemojte praviti buku na staništu ptica, pored gnezda ili ih uništavati ili kupiti jaja iz gnezda, kao ni mladunce drugih životinja;
  • Svoj otpad ponesite sa sobom;
  • Prijavite čuvaru ili rendžeru ukoliko primetite da se neko nedolično i neodgovorno ponaša u prirodi;
  • Kao uspomenu ponesite svoje utiske, doživljaje i fotografije.

Navedena pravila nisu tu da nas ograniče i spreče da uživamo spontano u prirodi, već da nas podsete da moramo čuvati prirodu, jer nije neuništiva i potrebno joj je dugo vremena da zaleči rane koje mogu nastati usled našeg neodoličnog ponašanja.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Naučnici osmislili plastiku koja može da se reciklira neograničen broj puta

Foto-ilustracija: Pixabay

Još jedno u nizu izuma s ciljem smanjenja zagađenja plastikom dolazi u vidu plastike, ali ne bilo kakve, već vrste koju je moguće reciklirati neograničen broj puta.

Foto-ilustracija: Pixabay

S obzirom na to da se trenutno samo deo plastike može podvrgnuti reciklaži i tako ponovo “oživeti”, Eugen Čen i njegove kolege sa Univerziteta Kolorado u Sjedinjenim Američkim Državama su se posvetili proučavanju tehnika recikliranja. Kruna njihovog rada je plastika koja ne gubi kvalitet ma koliko puta bila reciklirana.

Novi materijal su nazvali PBTL. Američki inovatori ističu da ga odlikuje izvrsna snaga, te da ga je moguće koristiti za proizvodnju različitih plastičnih pakovanja, sportske opreme i delova automobila, pa čak i za građevinski materijal.

Za razliku od klasične plastike, proces reciklaže PTBL-a je znatno jednostavniji. Dovoljno je da se 24 sata zagreva na temperaturi od 100 Celzijusovih stepeni uz hemijske katalizatore. Na ovaj način, PTBL se vraća u svoje prvobitno stanje i spreman je da postane novi proizvod.

Jedini trenutno poznati nedostatak PTBL-a jeste to što ne može da se reciklira ukoliko je pomešan sa drugim vrstama plastike. Tim naučnika, predvođen Čenom, veruje da je neophodnost njegovog “izdvajanja” iz smeše mala cena za sve njegove prednosti.

Jelena Kozbašić

Vetroelektrana “Podveležje” dobila Upotrebnu dozvolu za transformatorsku stanicu

Foto: EPBiH

Ministarstvo građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanskog kantona izdalo je 10. avgusta 2020. godine, pravosnažnu Upotrebnu dozvolu JP Elektroprivreda BiH za transformatorsku stanicu TS 110/30 kV, izgrađenu na lokalitetu Podveležje za potrebe plasmana električne energije Vetroelektrane “Podveležje” u prenosni elektroenergetski sistem BiH.

Foto: EPBiH

Dozvola je izdata na osnovu nalaza stručne Komisije za tehnički pregled, imenovane od strane Ministarstva građenja i prostornog uređenja HNK, koja je uviđajem u kompletnu dokumentaciju dostavljenu od strane JP Elektroprivreda BiH i izvršenim tehničkim pregledom izvedenog objekta utvrdila da je transformatorska stanica izgrađena u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom, važećim tehničkim propisima, normama i standardima.

Elektroprivreda BiH je u realizaciju Ugovora o izgradnji transformatorske stanice i srednjenaponskog kablovskog raspleta investirala 9,5 miliona KM, sa PDV-om. Građevinske i montažne radove obavile su kompanije Amitea Mostar i Elektrocentar Petek Tuzla, uz nadzor stručnog osoblja Elektroprivrede BiH.

Zahvaljujući izgradnji priključnog 110 kV dalekovoda, koji je realizovan u sklopu ugovora između Elektroprivrede BiH i Elektroprenosa BiH, transformatorska stanica na Podveležju biće priključena na prenosnu mrežu i njom će se upravljati iz dispečerskog centra u Poslovno-tehničkoj zgradi Elektroprivrede BiH u Sarajevu.

Izvor: EPBiH