Home Blog Page 661

Jestiva gradska dvorišta u Mostaru

Foto-ilustracija: Pixabay

Važnost uređenja okoline u Bulevaru u Mostaru prepoznali su i članovi lokalne grupe pod nazivom „Bulevar prijateljstva“. Pre godinu dana su pokrenuli inicijativu koja je podrazumevala niz sitnih pojedinačnih aktivnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje građana “Nešto više“ iz Mostara s urbanim baštovanima rade na projektu “Jestiva gradska dvorišta“. Cilj je ozeleniti i očistiti lokalne zajednice i posaditi što više jestivih i lekovitih biljaka. Za prvu akciju odabrali su mostarski kvart Bulevar.

Kako prenosi BHRT, žele potencirati priču o permakulturi, što je zapravo održivi način življenja. Osim na hranu i okoliš glavni naglasak je na regeneraciji prirode.

Aktivisti okupljeni oko akcije „Jestiva gradska dvorišta“ posadili su japanske jabuke, masline, začinsko i lekovito bilje. Reč je vrstama koje uspevaju na prostorima Bosne i Hercegovine, a lako ih je održavati i traže malo pažnje.

Magistar poljoprivrede Maid Maksumić kaže kako će naglasiti važnost jestivih vrtova. “Mogli smo primetiti sada u doba korone kako su ljudi pomalo počeli paničariti zbog mogućnosti da dođe do nestašice hrane. Mi potenciramo te jestive vrtove jer oni imaju veliku iskoristivost”, objasnio je on.

Sanja Đermanović, zamenica direktora udruženja “Nešto više”, kaže kako pokreću različite komšiluke u Mostaru i druga tri regiona da dođu u dvorišta da ih ulepšaju.

“Svima nam je dosta da gledamo neko staro zelenilo, da nam je prljavo, da se nemaju gde klinci igrati, da nemamo gde sesti i izaći”, navela je.

Važnost uređenja okoline na Bulevaru prepoznali su i članovi lokalne grupe pod nazivom “Bulevar prijateljstva”. Pre godinu dana su pokrenuli inicijativu koja je podrazumevala niz sitnih pojedinačnih aktivnosti. Nešto ranije, u sklopu projekta Bulevar prijateljstva, ovo dvorište je očišćeno, postavljen je urbani mobilijar i popravljene su betonske klupe, kao i sto za stoni tenis. Tako su stvoreni uslovi za uživanje najmlađih, ali i onih nešto starijih.

Inga Kotlo, koordinatorka projekta “Bulevar prijateljstva” Mostar, rekla je kako je cilj postupno kreiranje odnosno transformacija zapuštenog dvorišta u jedno lepo, za svakoga otvoreno dvorište, koje je predviđeno za sport, druženje, dijalog, znanost, kulturu i igru na otvorenom.

Organizator akcije je Eko HUB Mostar (UG “Nešto više”), jedan od devet eko habova u Bosni i Hercegovini, koji deluje u okviru projekta “Misli o prirodi!”, u implementaciji Centra za promociju civilnog društva uz financijsku podršku Vlade Švedske.

Izvor: Bljesak.info

Na koji način očistiti naftnu mrlju pomoću korova?

Foto: Wikipedia/Wouter Hagens
Foto: Wikipedia/Wouter Hagens

I dok se ovdašnji baštovani trude da svoje vodene vrtove ulepšaju hijancintom zbog njegovih ljubičastih cvetova i neobičnih listova u obliku kašika, stanovništvo Afrike mu nije toliko blakonaklono. Štaviše, za njih je vodeni hijacint – korov, i to smrtonosan, što je uobičajen slučaj kada se nastani i proširi van svog mesta porekla, odnosno Amazona. I u Evropskoj uniji je proglašen za “neprijatelja”, te je tako zabranjeno njegovo uzgajanje i prodaja.

Ova invazivna vrsta je na afrički kontinent dospela na kraju 19. veka iz Južne Amerike. Preplavljujući jezera i druge vodene površine, uništila je biodiverzitet i dovela u opasnost opstanak ogromnog broja ljudi. Nedavno istraživanje ekonomskog uticaja ove biljke na Benin otkrilo je da su, usled njenog ogromnog prisustva tokom 1999. godine, prihodi 200 hiljada ljudi bili srezani za 84 miliona dolara.

S tim na umu startap Green Keeper Africa, osnovan 2014. godine, pokušava da smanji rasprostranjenost korova tako što ga čupa i koristi za stvaranje vlaknaste supstance koju je moguće koristiti za uklanjanje naftnih mrlja.

Startap vodeni hijancint pribavlja iz jezera na severoistoku zemlje gde biljka žiteljima zadaje ozbiljne glavobolje. Debeli “tepih” korova na vodi sprečava ribolov, te je glavni izvor zarade lokalne zajednice tako blokiran. Sunce i vazduh ne mogu da prodru u vodu pa riblji fond postaje sve siromašniji. Povrh toga, lepi predstavnik flore iz tropa donosi đavolske muke tokom sezone poplava tako što onemogućava da višak vode prodre u reke i kanale za navodnjavanje. Ni šume mangrova, bogati, ali krhki ekosistem, nisu imune na negativni uticaj izuzetno problematične invazivne vrste. Smeta i pticama i ometa rečni transport. Komarci koji prenose zarazne bolesti, s druge strane, u ovoj biljci pronalaze savršeno stanište!

Foto: Green Keeper Africa (screenshot)

Nakon što “požanje” hijancint, Green Keeper Africa ga suši i sitni. Dobija se GKSorb koji se potom pakuje u kese, jastuke i “čarape”. Finalni proizvod se prodaje kao komplet za upijanje naftnih mrlja u hitnim situacijama. Može da upije do 220 litara nafte!

Na listi kupaca GKSOorba-a se nalaze i naftne i gasne kompanije zato što predstavlja eko-alternativu postojećim metodama čišćenja naftnih mrlja, koja “radi” i na kopnu i u vodi. Nakon obavljenog “posla”, ostaje manje otpada koji je uz to manje štetan za životnu sredinu.

Pošto ne žele da njihovi ga njihovi klijenti tek tako odbace i teže tome da zatvore krug kruženja materije, od sirovog materijala do uništenja smeća, startap prikuplja smeće natopljeno naftom i spaljuje zarad proizvodnje energije. Nažalost, brzina širenja hijancinta je ogromna, pa je pitanje da li će startap uspeti da trajno oslobode stanovnike Benina naizgled zavodljivog zla.

Jelena Kozbašić

Kako bi najveći evropski stadion izgledao u zelenom ruhu?

Foto-ilustracija: Pixabay

Arhitektonski studio ON-A  želi da dodatno “ozeleni” Barselonu u Španiji kompletnim renoviranjem gradskog stadiona “Kamp Nou”.

Ideja arhitekta je da se stadion i njegove pomoćne prostorije ”prekriju”, poput ćebeta, parkom površine 26 hektara. Konstrukcija krova stadiona bi bila dovoljno jaka da izdrži čitavu šumu, a krajnji rezultat bi bio park koji bi proizvodio 15.000 kilograma kiseonika dnevno, a ujedno i apsorbovao 25.000 kilograma ugljen-dioksida.

Foto: Printscreen Instagram/no_a.es

Otvoren 1957. godine kao matični stadion fudbalskog kluba Barselona, Kamp Nou sa 99.354 mesta najveći je stadion u Evropi. Prema procenama arhitekata, manje od 10 odsto terena na stadionu pripada zelenom prostoru, što rezultira efektom urbanog toplotnog ostrva. Kada se stadion ne koristi za sportske događaje ili privatne funkcije, on zjapi prazan što bi realizacija ideje studija ON-A promenila.

Predloženi projekat pod nazivom “Novi park” ima za cilj da donese veću funkcionalnost ovom sportskom objektu zahvaljujući javno dostupnim zelenim i slobodnim prostorom koji će ne samo bolje povezati okolna naselja, već i poboljšati kvalitet vazduha u gradu.

Foto: Printscreen Instagram/no_a.es

Kako navodi portal Inhabitat, ”Novi park” bi posedovao talasasti, zeleni krov, koji bi kontrolisali senzori i veštačka inteligencija. Na taj način bi se umanjila potrošnja vode. Kišnica bi se takođe prikupljala i čuvala u dva jezera na licu mesta i služila za navodnjavanje parka.

“Ozelenjavanje gradova i dobijanje kvalitetnog prostora za građane više nije samo zanimljiva ideja, već je neophodna”, rekao je Jordi Fernandez, suosnivač studija ON-A Arhitekture.

„Svesni smo da se gradovi moraju ponovo ‘vratiti prirodi’ i da zelenilo neosporno koristi zdravlju, ali pitanje nije samo ‘zeleno’, rasprava se vrti i oko plave boje – vode. Ne možemo biti zeleni ako to podrazumeva prekomernu upotrebu resursa. Tehnologija kontrole potrošnje vode prešla je dug put i omogućava nam da uvodimo inovacije i optimizujemo zelene površine u urbanim prostorima”, objasnio je on.

”Novi park”  je projekat koji pokazuje kako bi gradovi mogli bez odricanja urbanog prostora da unesu više prirode u svoje okruženje i time svi ostanu na dobitku – i građani i građevinske kompanije. Prema preporuci Svetske zdravstvene organizacije, svaki grad bi trebalo da ima 9 kvadratnih metara zelene površine po glavi stanovnika, a Barselona trenutno ima svega šest kvadratnih metara.

Jovana Canić

U toku sanacija deponije u Savinom Selu

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

Ekipa Poslovne jedinice „Čistoća“ u JKP “Komunalac” iz Vrbasa, nakon godinu,  ponovo radi sanaciju deponije u Savinom Selu. Uređuju se plato i pristupni put deponiji koji zajedno čine površinu od  oko 15.000 kvadratnih metara. Na ovoj lokaciji nalaze se  četiri radne mašine  JKP „Komunalac“. Prema planu, sav posao biće obavljen za tri do četiri dana.

Sanaciju deponije u Savinom Selu, vrbaski „Komunalac“ obavlja po nalogu Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

Radovi će se izvoditi u dve faze. U prvoj fazi  obaviće se utovar i prevoz smeća lagerovanog  uz pristupni put, od Vojnog mosta do deponije. U drugoj fazi, otpad će biti naguran i sabijen u obližnju depresiju, a potom će prostor same deponije biti iznivelisan.

Uprkos organizovanom prikupljanju otpada stvaraju se deponije, te se zahteva odgovornije ponašanje svih  prema životnoj sredini.

Iz PJ “Čistoća”, apeluju na građane  da se smeće ne lageruje uz put već na deponiji, kako ne bi ugrožavali zdravlje ljudi.

Izvor: JKP Komunalac Vrbas

“Zagreb treba da sufinansira i druge efikasne načine grejanja, a ne samo kondezacione kotlove”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje “Obnovimo Zagreb” pozvala je prošle nedelje Vladu Hrvatske da izmeni odluku o novčanoj pomoći za popravak zgrada oštećenih zemljotresom kako bi se, osim za sanaciju dimnjaka i ugradnju kondenzacionih kotlova, novac iskoristio i za druge efikasne načine grejanja i tople vode.

Kondenzacioni kotlovi nisu odgovarajuće ni najbolje rešenje za svako domaćinstvo, naglasila je zajednica stručnjaka i naučnika “Obnovimo Zagreb” u otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću.

Prema njihovim navodima, postoji niz drugih mogućnosti za dugoročno savremeno rešavanje potrebe za grejanjem i toplom vodom za domaćinstva čiji su dimnjaci uništeni tokom zemljotresa, kao što su priključak na toplanu, korišćenje toplotnih pumpi, obnovljivih izvora energije, itd.

Udruženje je zbog svega navedenog predložilo da se Odluka o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okoline izmeni tako da se predviđeni iznos od 20.000 kuna (oko 2,6 hiljade evra) po domaćinstvu, osim za sanaciju dimnjaka i ugradnju kondenzacionih kotlova može upotrebiti i za ugradnju ostalih visoko efikasnih načina grejanja i pripreme tople vode.

Izmenom Vladine odluke postigla bi se višestruka korist – bila bi u skladu sa Zakonom o tržištu toplotne energije i načelima tržišnog takmičenja, jer bi se izbegao monopol ugradnje samo jedne vrste uređaja za proizvodnju toplotne energije za domaćinstva.

Izmenjena odluka omogućila bi pristup obnovi sistema grejanja pogođenih domaćinstava i domaćim proizvođačima toplotne energije.

Povrh toga bi diverzifikovala kvalifikacije neophodne za poslove dovođenja oštećenih domaćinstava u upotrebljivo stanje, što je veoma važno s obzirom na približavanje sezone grejanja i nedovoljne kapacitete izvođača angažovanih na sanaciji dimnjaka i ugradnji kondenzacionih kotlova.

Izvor: Udruženje “Obnovimo Beograd”

Tursko nalazište gasa ogromne površine vredi 80 milijardi dolara!

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

“Tursko otkriće nalazišta gasa, površine 320 milijardi kubnih metara u Crnom moru, u skladu sa trenutnim trendovima cena, vredno je 80 milijardi dolara”, otkrio je medijima direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan u petak je objavio najveće otkriće gasa u istoriji Turske. Gasno polje nalazi se na dubini od 2.100 metara ispod morskog dna u gasnom polju Sakarja na oko 170 kilometara od obale.

Prema Erdoganovim rečima, eksploatacija gasnog polja bi mogla početi već od 2023. godine, naglašavajući da je Turska odlučna da postane neto izvoznik energije. Nalazište bi moglo da smanji zavisnost ove zemlje od uvoza energenta iz Rusije, Irana i Azerbejdžana što je prošle godine zemlju koštalo 41 milijardu dolara.

S obzirom na to da je novootkrivena količina gasa u Turskoj jednaka svim norveškim otkrićima gasa u Severnom moru od 2010. godine, nalazište se opisuje kao “gigantsko”.

Turska trenutno uvozi 99 odsto potrebnog gasa, a predsednik je objasnio da će zahvaljujući ovom pronalasku, pored uvoza gasa, zemlja smanjiti i deficit budžeta.

Birol je otkrio da je za pokretanje proizvodnje neophodno ulaganje od oko šest milijardi dolara.

Kako tvrdi direktor IEA, ovaj ambiciozni cilj nije neostvariv zato što je slično učinjeno i sa drugim otkrićima gasa, ali će se realizovati samo pod uslovom da ulaganje bude prioritetno i da službene procedure otpočnu odmah.

Turska godišnje uvozi oko 45 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, čija cena približno iznosi 12 milijardi dolara.

Jelena Kozbašić

Prvi električni automobili u voznom parku Pošte – u Beogradu, Nišu i Novom Sadu

Foto: Pošta Srbije
Foto: Pošta Srbije

Pet malih dostavnih vozila na električni pogon su odnedavno sastavni deo poštanske flote.

Ovim elektromobilima će se obavljati dostava poštanskih pošiljaka u najužim gradskim jezgrima Beograda, Niša i Novog Sada.

Zbog svojih dimenzija posebno pogoduju vožnji i zaustavljanju u užim gradskim zonama, uskim ulicama i malim prostorima za parkiranje.

Vozila će biti korišćena za specijalizovanu dostavu post-ekspres pošiljaka, paketa, EMS pošiljaka, keš-ekspresa, telegrama i uputnica.

Foto: Pošta Srbija

„Ovo je samo jedna u nizu inovativnih aktivnosti kojima obeležavamo sto osamdesetu godišnjicu Pošte Srbije i ponosni smo što među prvima uvodimo ekološka rešenja i standarde. Osavremenjavanjem i razvojem poštanske mreže i uvođenjem novih tipova tehnoloških vozila, najveća i najrasprostranjenija nacionalna distributivna mreža, jača i u ‘zelenim’ rešenjima. Istovremeno, podiže se dostupnost i kvalitet poštanskog servisa u užim gradskim zonama. Ne zaboravljamo ni ruralna područja za čije nepristupačne terene očekujemo isporuku prvih poštanskih kvadova krajem sledećeg meseca”, istakla je Mira Petrović, v. d. direktora Pošte Srbije.

Nabavkom prvih pet elektromobila, Pošta Srbije nastavlja sa inovacijama svih faza tehnološkog procesa i infrastrukture, a započinje i širu društvenu kampanju za smanjenje emisija štetnih gasova.

Izvor: Pošta

Da li smo korak bliže pronalaženju mikroplastike u organizmu čoveka?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Kako prenosi portal Ekovjesnik, naučnici sa Univerziteta u Arizoni su zahvaljujući novoj metodologiji identifikovali sićušne tragove plastike u ljudskom tkivu, čime bi se konačno moglo omogućiti lakše otkrivanje nakupljenih čestica mikroplastike i nanoplastike u ljudskom organizmu, objavio je britanski The Guardian.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Ljudi su plastikom zagadili čiravu planetu, od Arktika preko Alpa do najudaljenijih delova i najvećih dubina svetskih okeana. Plastika nam očito preti svuda i ugrožava naše zdravlje gde god se nalazimo. Čestice mikroplastike otkrivene su i u vazduhu i uzorcima kiše, a prema prošlogodišnjem istraživanju ustanovljeno je i kako vrlo verojatno svako od nas nedeljno u organizam unosi prosečno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici.

Pre nepune dve godine, čestice mikroplastike su po prvi put pronađene u ljudskoj stolici, što je potvrdilo opasnost širenja sitnih čestica plastike u lancu ishrane i upozorilo na njihov potencijalno štetan uticaj na zdravlje ljudi o čemu još nema dovoljno saznanja. Naime, navedena studija je po prvi put potvrdila sumnje naučnika da plastika stiže i do ljudskog sistema probave.

„Najmanje čestice mikroplastike sposobne su da prodru u krvotok, limfni sistem, a mogu dospeti i do jetre. Sada kada imamo prve dokaze o prisustvu mikroplastike u ljudskom organizmu neophodna su dalja istraživanja kako bismo shvatili što to znači za ljudsko zdravlje”, rekao je tada Filip Švabl, predvodnik istraživanja s Medicinskog univerziteta u Beču.

Svakog dana imamo sve više primera zabrinjavajućih razmera globalne plastične krize, no jedno novo istraživanje nam ipak daje nadu da će istraživači uskoro moći lakše identifikovati tragove mikroplastike u ljudskom tkivu. Izolacija tih sićušnih čestica nije nimalo lak zadatak, a posebno velik izazov stručnjacima predstavlja njihova prisutnost u vazduhu i potencijalna direktna izloženost ljudi čak i u zatvorenom prostoru.

Razvijajući novu metodologiju, istraživači su analizirali 47 uzoraka tkiva pluća, jetre, slezine i bubrega dobijenih iz banke tkiva osnovane za proučavanje neurodegenerativnih bolesti, a njihovi rezultati pokazali su da je mikroplastika otkrivena u svakom uzorku.

Istraživači su svoj rad predstavili 17. avgusta na sastanku Američkog hemijskog društva. Tom prilikom izjavili su kako se nadaju da će njihova nova metodologija širom sveta omogućiti utvrđivanje nivo kontaminacije plastikom u ljudskom organizmu.

„Bilo bi naivno verovati da se plastika nalazi svuda, samo ne u nama ljudima“, kazao je Rolf Halden sa Univerziteta u Arizona. „Sada razvijamo istraživačku platformu koja će nama i drugim istraživačima omogućiti pronalaženje sitnih čestica plastike koje su premalene da bi se mogle videti golim okom, a koje uistinu predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje“, najavio je on.

Razvijena analitička metoda istraživačima zasad omogućava identifikovanje desetak različitih vrsta plastike, uključujući polietilen tereftalat (PET) koji se koristi za izradu plastičnih flaša za vodu i napitke, te polietilen koji se koristi u plastičnim kesama.

Nažalost, u svih 47 uzoraka pronađen je bisfenol A (BPA), hemikalija koja se još od šezdesetih godina prošlog upotrebljava u proizvodnji plastike, a za koju je potvrđeno da ima toksična dejstva na našu sposobnost reprodukcije. Istraživači su detaljno pregledali tkiva pluća, jetre, slezine i bubrega, jer su ti organi verojatno najviše izloženi česticama mikroplastike ili se u njima najčešće nakupljaju.

„Nije nam namera uzbunjivati javnost, no vrlo je zabrinjavajuće što ove svuda prisutne i nerazgradive čestice plastike dospevaju i nakupljaju se u ljudskom organizmu, a još u potpunosti ne znamo kakve efekte imaju na ljudsko zdravlje“, rekao je Varun Kelkar, član istraživačkog tima. „Jednom kada dobijemo bolju sliku o tome što se sve krije u ljudskom tkivu, moći ćemo da sprovedemo epidemiološke studije za procenu njihovog uticaja na ljudsko zdravlje. Tako ćemo, ako postoje, konačno otkriti potencijalne rizike za zdravlje ljudi“, dodao je Kelkar.

„Čovečanstvo je u tek nekoliko decenija od plastike kao korisnog materijala uspelo stvoriti veliku pretnju“, kazao je jedan od autora studije Čarls Rolski.

Kada govorimo o sitnim česticama plastike, važno je razlikovati mikroplastiku – čestice promera manjeg od 5 mm i nanoplastiku čije čestice imaju promjer manji od 0,001 mm. Obe uglavnom nastaju fragmentiranjem većih komada plastike bačenih u životnu sredinu, a dosadašnja istraživanja na divljim životinjama i laboratorijskim životinjama povezala su izloženost sitnih čestica plastike s brojnim bolestima – od neplodnosti do raka.

Istraživački tim Univerziteta u Arizoni nastavlja da testira uzorke ljudskog tkiva kako bi pronašao mikroplastiku koja se tokom života donatora nakupila u organima. Zahvaljujući činjenici da donatori bankama tkiva često pružaju informacije o svom načinu života, ishrani, zanimanjima i aktivnostima, navedeni podaci bi istraživačima mogli pomoći u budućem istraživanju i utvrđivanju glavnih načina izloženosti ljudi česticama mikroplastike.

Takođe, Amerikanci svoju novu metodologiju izolacije plastike iz ljudskog tkiva i njenog analiziranja planiraju da podele putem javne platforme kako bi ostali istraživači na standardizovani način mogli da izveste o svojim rezultatima.

„Tako ćemo uspeti da stvorimo bazu podataka o izloženosti ljudi česticama mikroplastike s ciljem uspoređivanja rizika kojima su izloženi pojedini organi, kao i skupine ljudi tokom određenog vremena i u određenom geografskom prostoru”, istaknuo je Rolf Halden.

Izvor: Ekovjesnik

“Partneri za bolju životnu sredinu!” – konkurs za mlade novinare

Foto: Mikser

Mikser organizacija i Fakultet političkih nauka uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju nemačkog Maršalovog fonda, pozivaju studente novinarstva i diplomirane mlade novinare da istražujući lokalne ekološke inicijative u Srbiji, mapiraju nastojanja da se približimo standardima Evropskog zelenog dogovora i to kroz pet prioritetnih oblasti:

Foto: Mikser

Konkurs je otvoren od 25. avgusta 2020. do 25. septembra 2020. godine.

Više informacija o uslovima uščešća i načinu prijave možete pronaći OVDE.

Izvor: Mikser

Domaći tim napravio električni bicikl namenjen policijskim službama

Foto: E prime
Foto: E prime

Kako Nova ekonomija prenosi, domaći brend električnih bicikala E prime je, pored takozvanih komercijalnih rešenja, dizajnirala i nedavno predstavila poseban namenski električni bicikl – Effecta Police Edition.

Taj model bicikla sa elektro pogonom prvenstveno je namenjen za korišćenje u policiji, vojsci, komunalnoj policiji, agencijama za obezbeđenje i sličnim službama.

Proizvođači napominju da je Effecta Police Edition pogodan za korišćenje u urbanim sredinama sa gustim automobilskim saobraćajem ili pešačkim zonama.

Grad Kotor u Crnoj Gori jedan je od gradova čijim ulicama patrolira baš ovaj domaći električni bicikl.

“Mi smo već duže vreme imali jasnu viziju, a i povratne informacije su nam govorile da jedan ovakav model električnog bicikla može da bude vrhunsko rešenje ne samo za primenu u manjim gradovima, već i u većim metropolama. Pogledajte na primer Amsterdam ili Brisel, tamo policija masovno koristi električne bicikle, štedeći tako i energiju i novac na skupa i glomaznija rešenja, koja su se pokazala i manje efikasnim. Effecta Police Edition ide korak dalje od sličnih rešenja jer je model koji je fleksibilan, tj. lako se može prilagoditi potrebama okruženja i krajnjoj nameni”, izjavio je Milan Manojlović ispred kompanije E prime.

Izvor: Nova ekonomija

Zgrada pariske gradske uprave dobija zelenu fasadu

Foto: TOA Architectes et associés

U Parizu su počeli radovi na ozelenjavanju fasade zgrade 17. arondismana, koja je posle Gradske skupštine najveća zgrada gradske uprave u ovom gradu. Radovi će trajati godinu dana, a isto toliko i izmena režima u saobraćaju na ovoj deonici puta, koja za posledicu ima stvaranje zastoja i gužvi tokom radova u ovom delu grada.

Potpuno zelena fasada za godinu dana

Iako trenutno nije lepa i skladna kao zgrada Gradske skupštine Pariza (Hotel de Vil),  zgrada 17. arondismana Batinjol Monko, će za godinu dana zameniti svoje sive, betonske zidove novim izgledom i time privući grupe turista, ali i rojeve pčela zajedno sa drugim vrednim insektima oprašivačima.

Foto: Wikimedia Commons/Gérard Janot

Završetak radova najavljen je za jul 2021. godine, a ideja ozelenjavanja glavne fasade ove zgrade nije nova. Prvi put se pominje 2013. godine, kada je tadašnja gradonačelnica 17. arondismana, Fransoiz de Panifo, koja je 2013. godine raspisala konkurs na kojem je pobedio projekat arhitektonske kuće TOA Arhitekte i saradnici. Sedam godina kasnije, radovi vredni 1,9 miliona evra napokon mogu da počnu.

Radovi na ozelenjavanju fasade 12. arondismana odvijaće se u sklopu Pariskog klimatskog plana – poznatog kao Pariski plan biodiverziteta 2018-2024 (Le Plan Biodiversité 2018-2024). Poznato je da zelene fasade ostvaruju veliku uštedu energije i poboljšavaju toplotnu izolaciju objekata, ali zelena fasada bi trebalo da ponudi i bolje uslove rada zaposlenima u gradskoj upravi, kao i građanima ovog dela Pariza, jer će poboljšati kvalitet vazduha, smanjiti količinu zagađenja i doprineti smanjenju uticaja urbanog toplotnog ostrva tokom ekstremnih toplotnih perioda. Na betonskoj fasadi ove zgrade, koju su 1973.  projektovale arhitekte Alfred Favre i Pijer Burk, planira da se postavi na stotine nosača biljaka sa velikim izborom različitog cveća.

Zelene površine generalno čine urbanu sredinu atraktivnijom i pozitivno utiču na stanovništvo gradova, a u Parizu postoji niz uspešnih primera ozelenjavanje fasada stambenih i javnih zgrada. Posebno treba istaći vertikalne bašte francuskog botaničara Patrika Blanke koje krase jedan pariski muzej i fasadu robne kuće BHV Hom, a tu je možda i njegovo najlepše delo – Oaza Abukira iz 2013. godine.

Foto: TOA Architectes et associés

Ograničenja u saobraćaju

Narednih godinu dana, radovi će ostaviti posledice i na normalno funkcionisanje saobraćaja u glavnom gradu Francuske.

Ulica Batinjol je već mesec dana zatvorena za sav automobilski saobraćaj na deonici između ulice Dam i Mariot, a u okolnim ulicama saobraćaj se odvija samo u jednom smeru.

Sadašnji gradonačelnik 12. arondismana Džofri Bulard uverava stanovnike ovog dela Pariza kako će se saobraćaj u potpunosti normalizovati po završetku radova.

Važno je napomenuti da će se održavanje zgrade, kao i zalivanje biljaka, obavljati iz samog objekta, a ne spolja, da bi se izbeglo stvaranje saobraćajnih zastoja, kojih se stanovnici ovog dela Pariza – grada koji je objavio rat automobilima, najviše plaše.

Izvor: Ekovjesnik

Oaza prirode u centru Podgorice – na više od 10 hiljada kvadratnih metara

Foto: Grad Podgorice

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, sa saradnicima, otvorio je 23. avgusta i drugu fazu Podgoričkog parka u Ulici Jovana Tomaševića,  na prostoru između Moskovskog mosta i  pešačkog mosta Gazela. Reč je o prirodnom nastavku prve faze koja je nedavno završena i zahvata površinu od mosta Milenijum do Moskovskog mosta.

Foto: Grad Podgorice

Vrednost radova izgradnje druge faze Podgoričkog parka iznosi 49.642 evra, dok ukupna vrednost izgradnje obe faze iznosi 127.391 evra. Park se prostire na više od 10.000 metara kvadratnih, od mosta Milenijum do mosta Gazela.

Zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić  izrazila je zadovoljstvo što je Podgorički park kao jedna od najlepših parkovskih površina u gradu dobio svoju finalnu formu.

„Ovo je prostor koji je za kratko vreme postao omiljeno mesto za odmor i relaksaciju naših sugrađana i nama je zaista puno srce kad svakog dana i svake večeri ovde vidimo veliki broj naših građana koji koriste sadržaje koji se ovde nalaze i ovo je postalo omiljeno mesto za boravak u prirodi“, naglasila je Vujačić.

Ona je posebnu zahvalnost na kvalitetno odrađenom poslu uputila kolegama iz privrednog društva Zelenilo, ali i ostalim partnerima na ovom projektu.

„Želim da se zahvalim našim kolegama iz privrednog društva Zelenilo na uspešno odrađenom poslu, a način na koji se ova površina već koristi je dokaz da smo zajedno završili jedan odličan posao. Takođe, ovo je prilika da se zahvalim našim prijateljima iz Ministarstva odbrane na jednoj značajnoj donaciji koja je omogućila da formiramo novu parkovsku površinu i privrednom društva Lakolina na donaciji putem koje smo rekonstruisali rasvetu u Ulici Jovana Tomaševića“, istakla je zamenica gradonačelnika.

„Naša poruka građanima je da što više koriste ovaj prostor, da uživaju u njemu i da ga čuvaju pre svega, a naše obećanje je da ćemo već do kraja ove godine dobiti još ovakvih parkovskih površina na nekoliko lokacija u gradu“, zaključila je Vujačić.

U okviru druge faze Podgoričkog parka izvedeni su zemljani radovi, uklanjanje površinskog sloja neplodne zemlje i šuta i nasipanje novog sloja humusne zemlje. Postojeći biljni fond i staze su zadržani, a na ulazu u park od strane Moskovskog mosta napravljen je portun od drvenih greda. Izgrađena je i kolonada sa puzavicama, a prostor je oplemenjen autohtonim vrstama drveća poput smokve, murve i džanja. Posađeno je oko 60  komada drveća i oko 100 metara žive ograde, dok su na slobodnim površinama formirani travnjaci.

Pročitajte još:

Za miran odmor napravljene su dvije klupe modernog dizajna, a ugrađen je i standardni parkovski mobilijar – 12 klupa i 6 korpi za otpatke, izvršena je i ugradnja zaštitno-dekorativne ograde.

U cilju smanjenja utroška vode sa vodovodne mreže na ovoj površini izvršen je iskop bunara, te se kompletna površina Podgoričkog parka navodnjava bunarskom vodom preko sistema za zalivanje.

Izvor: Grad Podgorica

Projekat Eko start

Foto-ilustracija: Unsplash (Harald Arlander)
Foto: Eko start

Organsko voće i povrće i začinsko bilje su poslednjih godina sve traženiji na tržištu, a samim tim povećana je i potreba za njihovom proizvodnjom. Prepoznavši značaj ovog trenda, potencijal zemljišta u svom okruženju, kao i potrebe svojih sugrađana, Udruženje žena „Vukovar” još jednom je na pravi način iskoristilo podršku fondova Evropske unije i realizovalo projekat pomoću kojeg će četrdeset dvoje sugrađana osposobiti za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, uzgoj i preradu začinskog bilja.

Udruženje  žena  „Vukovar”  više  od  dvadeset  godina aktivno deluje u okviru svoje lokalne zajednice u nameri da osetljive grupe građana,  kao  što  su  stari  i  nemoćni,  nezaposlene  žene,  žrtve  porodičnog  nasilja  i  pripadnici  nacionalnih manjina, više uključi u društveni razvoj i odlučivanje i doprinese boljem kvalitetu njihovog života. Svoje aktivnosti sprovode realizujući kako nacionalne tako i EU programe  i  projekte,  a  jedan  od  njih,  koji  je  sada  u  toku,  jeste projekat Eko start, sa ciljem da se zainteresovani sugrađani osposobe za proizvodnju organskog voća, povrća, kao i za proizvodnju, uzgoj i preradu začinskog bilja. Kao i mnogi  drugi  projekti  koje  su  do  sada  realizovali,  i  ovaj  je  podržan sredstvima iz fonda EU, čije konkurse Udruženje redovno  prati  i  u  kojima  učestvuje  kad  zaključi  da  mogu  da  se  usklade  sa  potrebama  i  mogućnostima  lokalne  zajednice.

Foto: Eko start

„Svoje  delovanje  naše  udruženje  temelji  na  osluškivanju  stvarnih  potreba  građana  i  ostalih  organizacija  u  zajednici,  a  organizovanjem  i  sprovođenjem  aktivnosti  utičemo  na  informisanje,  edukovanje  i  osnaživanje  marginalizovanih   grupa   društva.   Redovno   pratimo   objave konkursa  i  javljamo  se  za  ona  područja  u  kojima  je  naše  udruženje aktivno. Priprema jednog projekta nije zahtevan posao  ukoliko  su  u  pitanju  projekti  koji  prate  našu  viziju  i  misiju  i  doprinose  ostvarivanju  naših  ciljeva,  ali  i  ciljeva  određenog  konkursa.  Svi  naši  projekti  temelje  se  na  zaštiti  ljudskih  prava,  razvoju  lokalne  zajednice,  poboljšanju  života  starijih  i  nemoćnih  osoba,  kao  i  na  podsticanju  za-pošljavanja osetljivih grupa društva”, kaže Jelena Janković, članica  Udruženja  i  dodaje:  „Da  bi  projekat  privukao  sredstva iz EU fondova i da bi se ostvario, važno je imati ljudske kapacitete  za  njegovu  realizaciju,  partnere  na  projektu,  a  same projektne aktivnosti trebalo bi da budu relevantne u odnosu na ciljnu grupu kojom se projekat bavi. Takođe, važno  je  da  projekat  doprinosi  ostvarivanju  ciljeva  utvrđenih  u relevantnim nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima iz područja određenog konkursa. Prednost je ako projekat ima veću regionalnu pokrivenost.”

Projekat Eko start, koji je započet pre godinu dana, napisan  je  u  saradnji  sa  školom  za  obrazovanje  odraslih,  s  kojim su dogovorili da će u projektu realizovati osposobljavanje za dva programa – ekološki proizvođač povrća, voća i  aromatičnog  bilja  i  proizvođač  i  prerađivač  aromatičnog i  začinskog  bilja.  Grad  Vukovar  ih  je  podržao  ustupivši  im  zemljište za praktičan deo nastave.

„Odaziv polaznika je dobar, što pokazuje da je u poslednje  vreme  interes  za  ekološku  poljoprivredu  porastao  i  da  su  ljudi  počeli  da  paze  šta  jedu,  gde  kupuju  hranu  i  koliko  je ona zaista prirodna”, ističe naša sagovornica i dodaje da su u projekat uključene četrdeset dve osobe, raspoređene u dve jednake grupe za svaki program osposobljavanja, kao i da najveći broj polaznika čine žene srednje životne dobi koje su duže vreme nezaposlene. „Ciljna grupa ovog projekta su nezaposleni,  mladi  i  žene,  a  mi  želimo  da  im  omogućimo  da sticanjem novih znanja i veština postanu konkurentniji na tržištu rada i da damo dobru podlogu onima koji žele da pokrenu sopstveni posao u ekološkoj poljoprivredi”, naglašava Jelena Janković.

Foto: Eko start

Oni koji po završetku obuke žele da se upuste u ovu vrstu  posla,  mogu  da  računaju  na  sredstva  iz  državnih  i  EU  fondova.   „Važnost   ekološke   proizvodnje   u   Hrvatskoj   se   može  videti  u  stalnoj  finansijskoj  podršci  ekološkoj  proizvodnji  putem  dodele  bespovratnih  sredstava  u  sklopu  državne  i  EU  pomoći.  Država  kroz  stalne  finansijske,  ali  i  druge  vidove  podrške,  stimuliše  proizvođače  da  odluče se  bave  ekološkom  proizvodnjom”,  objašnjava  Jelena  Janković  i  dodaje  da  se  razlog  sve  većeg  broja  površina  pod  ekološkom  poljoprivredom  može  pronaći  i  u  ostvarivanju  podrške  za  ekološku  poljoprivredu,  koja  se  finansira  iz  Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u okviru mere 11 – „Ekološki uzgoj”. Osim toga, korisnici koji se bave ekološkom  proizvodnjom  u  većini  konkursa  koji  se  objavljuju  u  Programu  ruralnog  razvoja,  ostvaruju  dodatne  bodove. Na taj način nagrađuju se dodatni uloženi rad i trud.

Ono  što  je  još  više  podstaklo  realizaciju  ovog  projekta  jeste činjenica da je okolina Vukovara pogodna za ekološku proizvodnju  i  obiluje  obradivim  površinama.  Zapravo,  ističe  naša  sagovornica,  cela  Hrvatska  ima  kvalitetno,  ali  nedovoljno  iskorišćeno  zemljište  za  ekološku  poljoprivredu,  zato  što  je  takve  proizvode  teže  uzgajati  i  dosta  su  skuplji  na  tržištu.  Međutim,  potražnja  za  ekološkim  proizvodima  raste, tako da je od 2010. godine zabeleženo povećanje broja ekoloških proizvođača u Hrvatskoj, čemu su svakako doprineli i podsticaji u ekološkoj poljoprivredi.

Program   osposobljavanja   proizvođača   i   prerađivača   aromatičnog  i  začinskog  bilja  sprovodi  se  kroz  dvesta  dva  časa teorije i prakse, a program osposobljavanja ekološkog proizvođača voća, povrća i aromatičnog bilja traje sto pedeset časova. Osim što polaznici dobiju osnovna znanja o bilj-kama, povrću i voću, tehnologiji proizvodnje i obrade, uče i o zaštiti na radu, zaštiti od požara i prvoj pomoći. Obuka još nije završena, trenutno traje praktični deo nastave, a nakon njega će polaznici proći radionice „Od polja  do  stola”  i  „Kako  do  vlastitog  posla  u  poljoprivredi”.  Posle  toga  će  dvadeset  najmotivisanijih  dobiti  pet  časova  karijernog  savetovanja  i  pomoć pri izradi poslovnog plana.

Pored projekta Eko start, Udruženje žena „Vukovar” trenutno sprovodi još  dva  EU  projekta  –  Zaželi  za  Vukovar,  preko  kojeg  su  zaposlili  deset  žena za pomoć u kući starijim osobama i projekat Nova znanja – nove prilike  koji  nudi  mogućnost  besplatnog  osposobljavanja  za  voditelja  izrade  i  sprovođenja projekata iz EU fondova za  nezaposlene  i  dugotrajno  nezaposlene  osobe.  Osim  EU  projekata, Udruženje realizuje i nacionalne projekte kojima žele  da  poboljšaju  kvalitet  života  ljudi  u  svojoj  zajednici  i  obezbede bolju dostupnost socijalnih usluga.

„U  okviru  našeg  udruženja  postoji  i  Klub  osoba  treće  životne  dobi  u  kojem  se  svakodnevno  okuplja  petnaest  do  dvadeset osoba u popodnevnim časovima. Već četvrtu godinu zaredom kontinuirano sprovodimo dnevne aktivnosti za starije osobe, kao što su vežbe uz pomoć fizioterapeutkinje, merenje šećera i pritiska, kulturno-zabavne aktivnosti (kreativne  radionice,  radionice  izrade  prirodne  kozmetike,  čitaonice,  igre  za  poboljšanje  pamćenja  i  slično).  Takođe,  ovlašćeni  smo  da  pružamo  besplatnu  pravnu  pomoć,  imamo SOS  liniju koja radi svakog dana od 8 do 18 sati”, kaže naša sagovornica.

Foto: Eko start

Udruženje  žena  „Vukovar”  sarađuje  sa  sličnim  organizacijama u regionu. Kroz trogodišnji program Osnaživanjem do bolje integracije sprovode deo aktivnosti u ruralnim područjima kako bi doprineli širenju alternativnih socijalnih usluga tamo gde one nisu dostupne, a u tome im pomažu organizacije koje u tim područjima deluju. Osim sa srodnim organizacijama,  dobru  saradnju  imaju  i  sa  lokalnom  samoupravom,  institucijama  i  ustanovama.  Članice  su  Komisije  za  ravnopravnost polova, Županijskog tima za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Mobilnog tima za suzbijanje trgovine ljudima, Ženske mreže, SOS mreže i mreže PETRA.

Priredila: Tamara Zjačić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Kako istraživači s Kembridža od sunčeve svetlosti, ugljen-dioksida i vode prave gorivo?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici sa prestižnog engleskog univerziteta Kembridž osmislili su napravu za pretvaranje sunčeve svetlosti, ugljen-dioksida i vode u ugljenično neutralno gorivo. Kako je objašnjeno, inovativni uređaj pobrojane “sastojke” pomoću fotokatalizatora konvertuje u mravlju kiselinu.

Ovaj produkt hemijske reakcije koristi se u prehrani stoke, knastaao insekticid, za uklanjanje kamenca i drugo. Povrh toga, moguća je upotreba mravlje kiseline i kao direktnog izvora energije i u proizvodnji vodonika.

Istraživački tim tvrdi da gorivo nastaje u odsustvu struje i dodatnih komponenti, kao i da je moguće da u budućnosti podignu svoj izum na mnogo viši nivo – odnosno da konstruišu industrijske pogone, poput solarnih elektrana, koji bi od sunčevih zraka i vode pravili čisto gorivo. Njihova saznanja mogla bi da dovedu korak bliže “imitiranju” procesa fotosinteze u biljkama.

Idejni tvorci navode da je neke u nizu prednosti njihovog alternativnog goriva, u odnosu na ranija nastala na sličnom principu, to što ga je lako skladištiti, a mehanizam je značajno manje glomazan.

Površina testnog aparata iznosi oko 20 kvadratnih centimetara i uz trenutne karakteristike ima prostora za njegovo uvećanje na nekoliko kvadratnih metara.

Englezi sada rade na daljoj optimizaciji i unapređenju efikasnosti novog sistema, kako bi se olakšala njegova komercijalizacija. Takođe, proučava se i mogućnost da se, uz različite katalizatore, stvore druga solarna goriva. “Nadamo se da će ova tehnologija utabati put održivoj i praktičnoj proizvodnji solarnih goriva”, kazao je rofesor Ervin Rejsner, jedan od autora izveštaja.

Jelena Kozbašić

Modro oko i jezero Desne, Ušće Neretve i Kuti novi posebni rezervati u Hrvatskoj

Foto: Wikipedia/Martin Brož

Vlada Republike Hrvatske je na sednici održanoj prošle nedelje donela Uredbu o proglašavanju posebnih ornitoloških rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“.

Foto: Wikipedia/Martin Brož

Navedenom Uredbom novim područjem zaštite proglašava se jezero Kuti, dok se menjaju granice Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Ušće Neretve uz proširenje na lagunu Parila, a postojeći Značajni krajolik Modro oko i jezero Desne smanjuje površina i prekategorizira se u posebni rezervat.

Ministar privrede i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić pojasnio je kako su navedena područja predložena za proglašenje kao posebni rezervati mala područja unutar delte s još uvek očuvanim jedinstvenim i reprezentativnim močvarnim staništima i karakterističnim vrstama od velikog značaja za Republiku Hrvatsku, te se proglašavanjem posebnih rezervata prate smernice EU Strategije za biodiverzitet kojom se EU obavezuje do 2030. godine zaštiti 30 odsto svog kopna i mora, te 10 odsto površine zaštićenih kopnenih morskih područja proglasiti kao područja stroge zaštite.

Močvarna područja su od izuzetne važnosti za obnavljanje zaliha podzemnih voda, zadržavanje hranjivih materija i sedimenata, ublažavanje klimatskih promena i, možda najvažnije za stanovnike delte Neretve – pročišćavanje voda i kao zaštita od prodora mora. Očekuje se da će primena i sprovođenje ove kategorije zaštite doprineti poboljšanju stanja ptica močvarica u čitavom području delte, kao i ribljih vrsta koje koriste područje ušća Neretve i lagune Parila.

Cilj je da se privredni prosperitet i razvoj Donje Neretve temelji na održivom korištenju prirodnih dobara uzimajući u obzir očuvanje biodiverziteta tog prostora.

Izvor: Ministarstvo privrede i održivog razvoja Hrvatske

Bugarska i Grčka potpisale sporazum o saradnji u izgradnji terminala za tečni prirodni gas

Foto-ilustracija: Pixabay

Grčka i Bugarska potpisale su sporazum prema kojem će se Bugarska priključiti terminalu tečnog prirodnog gasa (LNG) u severnoj Grčkoj. Projekat, koji uživa snažnu podršku SAD, ima za cilj da poveća energetsku diverzifikaciju u jugoistočnoj Evropi, koja je u velikoj meri zavisna od ruskog prirodnog gasa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Grčki premijer Kirijakos Micotakis i njegov bugarski kolega Bojko Borisov prisustvovali su u Atini potpisivanju sporazuma prema kojem će bugarska državna kompanija Bulgartransgas preuzeti 20 odsto udela u grčkoj kompaniji Gastrejd, koja gradi terminal kod grada Alekandropolisa, na severnoj obali Egejskog mora, blizu tromeđe Grčke, Turske i Bugarske.

“Ova velika investicija pomoći će našem krajnjem cilju da pretvorimo našu najistočniju luku u globalno energetsko čvorište. Koristi su i geopolitičke – stvara se nova osovina diverzifikacije ruta prirodnog gasa ne samo za Bugarsku, već i za centralnu Evropu koja više neće imati samo jedan izvor energije”, rekao je grčki premijer Micotakis, prenele su agencije.

Gastrejd oko 17,6 kilometara jugozapadno od Aleksadropolisa gradi plutajuće skladište LNG i postrojenje za regasifikaciju, i taj terminal bi trebalo da postane nezavisni centar za snabdevanje gasom tržišta jugoistočne i centralne Evrope.

Prema najavama grčke kompanije, terminal će imati kapacitet za skladištenje 170.000 kubnih metara gasa, postojenje za regasifikaciju 700.000 normalnih kubnih metara na sat i kapacitet snabdevanja koji će biti veći od 5,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Plutajuće postrojenje će gasovodom dužine 28 kilometara biti povezano sa grčkom nacionalnom mrežom gasovoda, pomoću koje će prirodni gas biti dalje transportovan na tržišta Grčke, Bugarske i zemalja šireg regiona, navedeno je u saopštenju Gastrejda.

Za projekat je obezbeđen budžet od 383 miliona evra, od čega će jedan deo finansirati EU, koja je već dala 50 odsto za izradu studije izvodljivosti. Izgradnja terminala trebalo bi da traje 24 meseca i planirano je da on počne da radi krajem 2022. godine.

Premijer Bugarske Bojko Borisov rekao je prilikom potpisivanja ugovora da je postignuto rešenje koje zadovoljava sve strane, i investitore i partnere i da će preko terminala u region stizati prirodni gas iz svih delova sveta. On je naglasio da će taj projekat, koji se realizuje usred pandemije, pomoći privredama zemalja regiona.

Vlada u Sofiji ranije je saopštila da bi državna kompanija Bulgartransgas trebalo da se obaveže na kupovinu između 300 i 500 miliona kubnih metara gasa iz terminala kod Aleksandropolisa u narednih tri do pet godina.

Bugarska u ovom trenutku svoje godišnje potrebe za prirodnim gasom, koje iznose oko 3 milijarde kubnih metara, uglavnom podmiruje gasom i Rusije. Prošle je godine, međutim, prvi put kupila i veće količine gasa iz Grčke.

Grčka trenutno ima jedan terminal za tečni gas, i to u Revitusi, zapadno od Atine. Kapacitet tog terminala nedavno je povećan na 225.000 kubnih metara.

Izvor: Euractiv.rs, agencije