Home Blog Page 667

Koja je početna cena imovine fabrike “Goša” na javnom nadmetanju?

Foto: Wikipedia/SCKolonija
Foto: Wikipedia/SCKolonija

Kako prenosi portal Nova ekonomija, imovina fabrike šinskih i drumskih vozila “Goša” u Smederevskoj Palanci koja je u stečaju ponuđena je na prodaju po početnoj ceni većoj od 40 miliona dinara, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.

Ponuđene su nekretnine koje se nalaze u Industrijskoj ulici čija je ukupna površina veća od 1.200 kvadratnih metara, nekretnine u Azanji i tri umetničke slike.

Javno nadmetanje za imovinu fabrike “Goša” zakazana je za 15. septembar, a depozit za učešće iznosi više od 16 miliona dinara.

Preduzeće “Goša”, prvobitno AD JASENICA, osnovano je 1923. godine u Smederevskoj Palanci francuskim i srpskim akcijama kapitala za proizvodnju i popravku železničkih vagona i čeličnih konstrukcija.

Sredinom sedamdesetih godina u proizvodni program uključena je proizvodnja metalurške opreme, a početkom osamdesetih godina otpočeli su s proizvodnjom opreme za rudarstvo na otvorenom i pod zemljom.

To su bile godine kada je osnovan proizvodni program “Goša FOM” i kada su osvajali evropsko i svetsko tržište.

Izvor: Nova ekonomija

EU isplaćuje 88,9 miliona evra Hrvatskoj kao finansijsku pomoć nakon zemljotresa u martu

Foto: Wikipedia/Franjo Tahy

Evropska komisija potvrdila je da će isplatiti prvi deo finansijske pomoći Hrvatskoj u iznosu od 88,9 miliona evra iz Fonda solidarnosti EU (EUSF), nakon razornog zemljotresa koji je 22. pogodio grad Zagreb i okolinu. Ovakva odluka je doprinos naporima te zemlje da pomogne stanovništvu, obnovi osnovne infrastrukture i usluga.

Foto: Wikipedia/Franjo Tahy

„Hrvatska i njen glavni grad pretrpeli su jednu od najtežih prirodnih katastrofa za više od sto godina, prouzrokujući veliku štetu i poremećaje. Pored toga, zemljotres se dogodio u trenutku kada je Hrvatska već patila od efekata pandemije koronavirusa i ograničenja rada i kretanja. Današnja odluka ima za cilj ublažiti veliki teret koji je imala ova zemlja i još jednom pokazuje solidarnost EU u tako teškim vremenima“, navela je komesarka za koheziju i reforme Elisa Fereira.

Hrvatska će primiti avansno plaćanje u narednim danima, a radi se o najvećoj isplati iz fonda solidarnosti ikada. U međuvremenu, Komisija dovršava analizu zahteva koji su podnele hrvatske vlasti i predložiće konačan iznos pomoći, a konačnu odluku će doneti Evropski parlament i Evropski savet.

Snažan potres pogodio je Zagreb, glavni grad Hrvatske i okolinu 22. marta 2020. godine. Neposredno nakon toga aktiviran je Mehanizam civilne zaštite EU za reagovanje u vanrednim situacijama, za mobilizaciju šatora, kreveta, dušeka, grejača i vreća za spavanje iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije kako bi se brzo dopremili u pogođena područja.

Komisija je takođe pružila podršku operacijama spasavanja i procene štete preko EU Copernicus Službi za upravljanje u hitnim situacijama. Hrvatska je podnela potpunu prijavu za pomoć iz Fonda solidarnosti EU 11. juna 2020. godine, u regulatornom roku od 12 nedelja od nastanka katastrofe.

EUSF podržava države članice EU i zemlje pristupnice nudeći finansijsku podršku nakon teških prirodnih katastrofa. Od svog stvaranja 2002. godine, Fond je korišćen za 88 katastrofa, pokrivajući niz katastrofalnih događaja uključujući, pored zemljotresa – poplave, šumske požare, oluje i suše.

Do sada su podržane 24 zemlje (23 države članice i jedna zemlja u procesu proširenja), od kojih su neke dobijale sredstva više puta, a ukupna vrednost pomoći prevazilazi 5,5 milijardi eura. Kao deo odgovora EU na epidemiju koronavirusa i prateću krizu, obim EUSF-a nedavno je proširen na najveće vanredne situacije u javnom zdravstvu i maksimalni nivo avansa je povećan sa 30 na 100 miliona evra.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Energetski efikasniji javni objekti u Kruševcu, Užicu i Vrbasu zahvaljujući novom konkursu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije objavljuju poziv za podnošenje ponuda za nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju/rekonstrukciju objekata u Kruševcu, Užicu i Vrbasu.

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije u saradnji sa Državnim sekretarijatom za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije, objavljuje poziv za podnošenje ponuda za Nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju/rekonstrukciju šest (6) objekata u Kruševcu, pet (5) objekata u Užicu i šest (6) objekata u Vrbasu.

Kompletna tenderska dokumentacija je dostupna za preuzimanje na švajcarskoj veb stranici za javne nabavke (SIMAP).

Rok za podnošenje ponuda je 22. oktobar 2020. godine pre 11.00.

Detaljniji opis poziva za podnošenje ponuda nalazi se u priloženom dokumentu – OVDE.

Izvor: MEEMP

Ne pali strnjiku!

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfred Kenneally)
Foto-ilustracija: Pixabay

Paljenje strnjike koje se još uvek primenjuje u Srbiji kao nedozvoljen način uklanjanja žetvenih ostataka sa njiva, predstavlja visok bezbednosni rizik i nosi višestruke štetne posledice, zbog čega Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu – GEF i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP, realizuju kampanju širom Srbije sa apelom da se NE PALI STRNJIKA.

Loša praksa paljenja strnjike kao zastarelog načina uklanjanja žetvenih ostataka predstavlja veliki rizik po život i zdravlje građana i imovinu, nanosi velike štete poljoprivredi, životnoj sredini i prirodi. Tokom 2019. godine u Srbiji evidentirano je blizu 19.000 požara na otvorenom prostoru. Najviše je gorelo nisko rastinje, ali u požarima su stradale i šume, livade, voćnjaci, žitarice i vinogradi. U požarima na otvorenom samo u 2019. godini je 14 građana izgubilo život, povređeno 40 i spaseno troje građana.

Paljenjem strnjike nanosi se šteta u poljoprivredi, jer se visokim temperaturama požara uništavaju korisni mikroorganizmi u gornjim slojevima zemljišta i smanjuje njegova plodnost, a takođe se smanjuje sadržaj humusa u zemljištu i uništava celokupan azot koji je potrebno naknadno nadomestiti đubrenjem. Zagrevanjem zemljišta pri paljenju slame izgori, zavisno o sadržaju humusa u zemljištu i do 3 tone humusa po hektaru, a za stvaranje 1 cm humusa potrebno je 100 godina, dok se paljenjem nepovratno izgubi, odnosno vraća u atmosferu, oko 6 kg azota po toni slame.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfred Kenneally)

Spaljivanjem strnjike ne smanjuje se samo kvalitet zemljišta, već se požar neretko proširi na okolinu uništavajući čitave ekosisteme, ugrožavajući lovnu divljač, divlje biljne i životinjske vrste, devastirajući zaštićena područja.

Zagađenje vazduha i emitovanje veće količine ugljen-dioksida koji je u najvećoj meri uzročnik efekta staklene bašte utiče na klimatske promene, zbog kojih su sve češće ekstremne vremenske nepogode, koje nepovoljno utiču na poljoprivrednu delatnost. S druge strane, trendovi više prosečne temperature vazduha utiču i na veći rizik od požara, koji postaju sve destruktivniji.

Za prestanak ove zakonom zabranjene prakse koja se kvalifikuje kao krivično delo, i za koji su predviđene visoke novčane kazne, potrebno je i jačanje svesti građana o njihovim štetnim posledicama.

U okviru ovogodišnje kampanje, juče je u Sremskoj Mitrovici realizovana prva od pet radionica kroz organizacionu mrežu Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Republike Srbije koje će biti realizovane tokom ove nedelje. U okviru kampanje „Ne pali strnjiku!“ koja ima za cilj da u javnosti probudi svest o tome da je spaljivanje strnjike višestruko štetno, i da se ova praksa mora iskoreniti, istovremeno će biti promovisana dobra rešenja za zbrinjavanja žetvenih ostataka, koja su efikasna i nije ih teško primeniti.

Pogledajte video o ovoj kampanji OVDE!

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Živa u termometru u Dolini smrti u Kaliforniji dostigla rekordnih 54,4 °C

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Dolini smrti, najtoplijem i najsušnijem američkom nacionalnom parku, koji se nalazi 86 metara ispod nivoa mora u saveznoj državi Kaliforniji, je nikada toplije i sušnije!

Proteklog vikenda je zabeležena temperatura od 54,4 Celzijusova stepena, što je potencijalno najviša temperatura izmerena na Zemlji. Podatak je poslat na proveru relevantnoj nacionalnoj službi.

Na zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država je u toku toplotni talas čija se kulminacija očekuje danas. U nastavku nedelje stručnjaci prognoziraju pad vazdušne temperature.

Od Arizone pa do granice sa Kanadom, gotovo 60 miliona stanovnika je pogođeno neočekivanom vrelinom za ovo doba godine. Uobičajeno se suočavaju sa monsunima, a sada je, usled visokog pritiska, umesto kiše u Dolini smrti “pala” najviša temperatura ikada na našoj planeti.

Na istom mestu je 1913. godine živa u termometru, prema nekim navodima, dostigla neverovatnih 56,6 Celzijusovih stepeni, ali je tačnost ovog merenja upitna.

Jelena Kozbašić

Put ka upotrebi zelene energije u poljoprivredi i građevinarstvu vodi u Novi Sad!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Nacionalna asocijacija za biomasu “Serbio”

Druga po redu investiciona konferencija u organizaciji Nacionalne asocijacije za biomasu “Serbio”, u partnerstvu sa GIZ DKTI i Ambero Consulting, bavi se temama  zelene energije u poljoprivredi i građevinarstvu. Manifestacija će biti upriličena 1. i 2. oktobra 2020. godine u hotelu Sheraton u Novom Sadu.

Konferencija ima podršku od Svetske i Evropske asocijacije za biomasu, a ukoliko situacija sa virusom dozvoli, organizatori će imati priliku da ugoste i predstavnike ovih organizacija.

Cilj SEE Energy konferencije je povezivanje renomiranih kompanija i međunarodnih institucija iz sektora obnovljivih izvora energije, kako bi se dodatno podstakao razvoj OIE sektora u regionu jugoistočne Evrope i kako bi se uspostavili novi poslovni kontakti između velikih kompanija, MSP sektora i lokalnih poljoprivrednih proizvođača.

Takođe prisutni će biti u mogućnosti da se upoznaju sa analizom i predstavljanjem dostupnih podsticaja, kreditnih linija i institucionalne pomoći za realizaciju investicionih projekata u energetici sa akcentom na analizu resursa i ograničavajućih faktora.

U toku dvodnevne konferencije održaće se i B2B poslovni sastanci koji će prisutnima omogućiti priliku za sticanje novih poslovnih kontakata ali i potencijalnih klijenata/partnera.

Prisustvo na konferenciji je besplatno uz obaveznu registraciju na see-energy@serbio.rs. Ukoliko želite da predstavite projekat ili kompaniju, možete kontaktirati menadžerku projekta Jelenu Bunčić na imejl jelena.buncic@serbio.rs.

Program konferencije i njene učesnike dostupni su na veb stranici organizatora.

Izvor: Nacionalna asocijacija za biomasu “Serbio”

Prepolovio se brod iz kojeg su se izlile tone nafte kod Mauricijusa

Foto: Facebook (screenshot)

Nasukani japanski brod koji je ispustio tone nafte u blizini zaštićenog područja kod Mauricijusa u Indijskom okeanu, razdvojio se, a preostalo gorivo curi u tirkizne vode, saopštili su preteklog vikenda zvaničnici.

Foto: Facebook (screenshot)

Fotografije objavljene na društvenim mrežama prikazuju brod u dva dela.

Većina, ako ne i svih preostalih 3.000 tona goriva, ispumpano je s broda tokom protekle nedelje, pošto su grupe za zaštitu životne sredine upozorile da bi šteta na koralnim grebenima i nekad netaknutim priobalnim područjima mogla biti nepovratna.

Kada se brod “M.V. Vakašio” 25. jula nasukao na koralni greben na njemu su se pojavile dve pukotine i oko 1.000 tona nafte počelo je da curi 6. avgusta.

Vlada Mauricijusa je pod pritiskom da objasni zašto nisu preduzete hitne mere za ispumpavanje nafte sa broda, a premijer Pravind Džugnaut je za sporo reagovanje okrivio loše vremenske uslove.

Japanska kompanija “Nagashiki Shipping” koja je vlasnik broda saopštila je da su izvesne količine goriva na brodu “preostale” i nakon ispumpavanja.

Istražuje se zbog čega je brod krenuo sa kursa. Brod je trebao da se nalazi najmanje 16 kilometara od obale.

Kompanija je poslala stručnjake koji će pomoći u saniranju štete.

Vlada Mauricijusa traži nadoknadu od kompanije.

Zemlja sa oko 1,3 miliona stanovnika se u velikoj meri oslanja na turizam i već je oštro pogođena ograničenjima putovanja zbog pandemije koronavirusa.

Izvor: Zelena Srbija

Aerodrom u Boru prelazi u vlasništvo države

Foto: Wikipedia/Bor030.net
Foto: Wikipedia/Bor030.net

Na nedavno održanoj sednici Skupštine grada u Boru odlučeno je da borski aerodrom pređe u vlasništvo države i da posluje u sistemu “Aerodromi Srbije”.

Praksa je pokazala da je mnogo lakše ulagati u aerodome kada su oni pod jednim preduzećem, a činjenica da gradski aerodrom nikada nije bio stavljen u punu funkciju govori o tome da će, pod okriljem ovog velikog preduzeća, na mnogo bolji i efikasniji način biti omogućeno funkcionisanje lokalnog aerodroma, naglasio je u svom obraćanju za skupštinskom govornicom Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora.

“Planom posebne namene rudarskog lokaliteta Čukaru Peki predviđena je lokacija na koju su se Vlada Srbije i Komisija za planove obavezale da se aerodrom mora izmestiti kada za to bude došlo vreme i, siguran sam, da će na toj lokaciji biti izgrađen novi aerodrom istih ili boljih karakteristika. To što će borski aerodrom biti deo jednog velikog sistema znači da ćemo imati investiciju, održavanje i funkcionisanje samog aerodroma i kadar koji će aerodrom podići na viši nivo, jer Vlada Srbije ulaže u razvoj avio industrije i avio saobraćaja na teritoriji čitave države”, rekao je gradonačelnik.

Izvor: Grad Bor

Toplana u Šapcu prva u Srbiji proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Na krovu poslovne zgrade “Toplane-Šabac”, 13. avgusta instalirana je mala solarna fotonaponska centrala od 3 kW, čime je ovo javno-komunalno preduzeće postalo prvo u Srbiji koje proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije, saopštio je portal EESrbija.

Foto-ilustracija: Pixabay

Upotrebom obnovljivih izvora energije kao što je solarna, moguće je smanjiti upotrebu fosilnih goriva, sniziti troškove grejanja i električne energije, ali i značajno doprineti smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte.

Reč je o projektu Energetske zadruge – Sunčani krovovi Šabac, koja je osnovana u novembru prošle godine, po čemu je Šabac takođe pionir u našoj zemlji.

U Evropskoj uniji postoji veliki broj energetskih zadruga. U Srbiji ne postoje podsticajni mehanizmi, a poseban problem je to što su energetske zadruge “nevidljive” za finansijske institucije.

Prema mišljenju stručnjaka, energetske zadruge bi trebalo da dobiju tretman aktivnosti od javnog interesa, zato što u prvi plan postavljaju proaktivne lokalne zajednice. Legislativa bi trebalo da omogući da lokalna administracija na jednostavan način prihvati projekte koje realizuju ove zadruge, a na državnom nivou da ih tretira kao komplementarne velikim energetskim sistemima, a ne kao konkurenciju s kojom velike energetske kompanije treba da se bore na tržištu.

Energija proizvedena iz fotonaponskih centrala, koje mogu biti smeštene na krovovima privatnih kuća, ali i na krovovima javnih objekata, donosi prihod od prodaje energetskim subjektima koji se bave trgovinom električnom energijom, ili uštede, ako se koristi za sopstvene potrebe.

U pripremi je pokretanje crowfunding kampanje za prikupljanje sredstava, koje bi zadruga upotrebila za proširenje elektrane. Planirana snaga je 17 kW.

Izvor: EESrbija

Ulaganjem 24 miliona evra, HE “Perućica” postaće elektrana najveće instalisane snage u CG

Foto: Elektroprivreda CG
Foto: Elektroprivreda CG

Elektroprivreda Crne Gore je raspisala međunarodni tender za izradu projektne dokumentacije za ugradnju agregata A8 HE „Perućica” instalisane snage 58,5 MW. Obezbeđena su i sredstva od strane Nemačke razvojne banke (KfW) u skladu sa čijim procedurama se tender i sprovodi.

Na osnovu urađenih energetskih analiza ugradnjom osmog agregata dobila bi se dodatna proizvodnja  do oko 50 GWh godišnje, dok će tokom čitavog perioda godine osmi agregat biti osposobljen za pružanje sistemskih usluga elektroenergetskom sistemu Crne Gore.

Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić naglasio je da je ovo nastavak velikih investicija u HE „Perućica“ i podsetio na potpisivanje kreditnog aranžmana za realizaciju projekta rekonstrukcije i modernizacije HE „Perućica“ sa Nemačkom razvojnom bankom vrednog 33 miliona evra.

Foto: Elektroprivreda CG

„Projekat ugradnje agregata A8 je vredan je 24 miliona evra, a njegovom ugradnjom instalisana snaga elektrane povećaće se, sa postojećih 307 MW, na 365,5 MW i time će HE ‘Perućica’ postati elektrana najveće instalisane snage u Crnoj Gori“, naglasio je Noveljić.

Ekonomsko-finansijske analize urađene od strane konsultanta “Lahmeyer International” iz Nemačke potvrdile su finansijsku izvodljivost i ekonomsku opravdanost projekta. Investicija prati inženjering, fabrikaciju, isporuku i montažu novog agregata kao i potrebne građevinske radove na dovodnom i odvodnom sistemu.

Potpisivanje ugovora o finansiranju projekta vrednosti 24 miliona evra sa bankom KfW, kao i odabir isporučioca opreme za ugradnju agregata A8, planirani su za 2021. godinu.

Izvor: Elektroprivreda CG

Amerikanci i Slovenci zabrinuti da 5G mreža narušava prava i bezbednost korisnika

Foto-ilustracija: Pixabay

Kineska kompanija Huavej (Huawei Technologies) ocenila je da potpisivanje zajedničke izjave Slovenije i SAD o bezbednoj 5G mreži ni na koji način neće doprineti sigurnijim telekomunikacionim mrežama, niti povećati sajber bezbednost zemalja. Suprotno tome, takva neosnovana ograničenja imaće negativan uticaj na proces daljeg 5G razvoja u Sloveniji, saopštila je ta kompanija.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Verujemo da će potpisivanje zajedničke izjave Slovenije i SAD imati veoma negativan uticaj na dalji tehnološki razvoj zemlje. Ovakve izjave u suprotnosti su sa pristupom Evropske unije po pitanju sajber bezbednosti, i ni na koji način ne povećavaju sajber bezbednost zemlje niti sprečavaju bilo kakav oblik potencijalnog sajber kriminala, čak po našem mišljenju, usporavaju proces implementacije 5G mreže i čine ga skupljim za korisnike”, naveo je potpredsednik kompanije Huavej u centralnoj i istočnoj evropsko-nordijskoj regiji Radoslav Kedzia.

Šef američke diplomatije Majk Pompeo je tokom posete Sloveniji 13. avgusta sa slovenačkim ministrom spoljnih poslova Anžeom Logarom potpisao zajedničku izjavu o bezbednosnim uslovima za uspostavljanje tehnologije pete generacije za mobilne mreže.

Zajednička izjava ne navodi Huavej ni Kinu kao izvor potencijalne pretnje, već govori samo o mobilnoj tehnologiji 5G.

“Kompanija Huavej razume pritisak od strane SAD sa kojim se suočavaju slovenačka i druge vlade širom Evrope u vezi sa 5G tehnologijom. Podržavamo Evropsku uniju u nameri da usvoji zajednički pristup, zastupljen širom Evrope, zasnovan na tehnologiji, objektivnim procenama, činjenicama, evidencijama istorije bezbednosti, standardima i stalnim revizijama, ukoliko pođednako važi za sve dobavljače,” istakao je Kedzia.

Dodao je da zajedničko primenjivanje 5G sigurnosnih alata može efikasno da obezbedi tehnološki razvoj EU, ukoliko se u celini i efikasno bavi svim potencijalnim rizicima po sajber bezbednost.

Kedzia je rekao da izjava Slovenije i SAD ne objašnjava zašto se fokusira samo na elemente procene dobavljača koji su navedeni i ignoriše mnoge bezbednosne elemente ključne za obezbeđivanje 5G bezbednosti.

“Izjava ne samo da ne identifikuje evidenciju dobavljača o sajber bezbednosti kao posebnom elementu procene, već primetno ne priznaje važnost rigoroznih zahteva za bezbednosnim testiranjem koji su već podržale države članice Evropske unije kao i nezavisne potvrde stručnih organizacija”, navodi se u saopštenju.

Zabrinutost izaziva i način na koji će dobavljači biti procenjivani u vezi sa “stranim uticajima”, kao i uslovi za “transparentno vlasništvo, partnerstva i strukture korporativnog upravljanja”, jer postoji visok rizik da će oni biti primenjivani subjektivno i bez pravednog procesa, saopštio je Huavej, ocenjujući da bi to rezultiralo nepotrebnom i nepravednom diskriminacijom dobavljača, zasnovanom isključivo na njihovoj zemlji porekla.

“Ovakav pristup podstiče pristrasnost prema 5G dobavljačima iz određenih zemalja i u suprotonosti je sa zakonima Evropske unije i propisima Svetske trgovinske organizacije (STO)”, navodi se u saopštenju.

Ističući da Huavej poštuje sve zakone i regulative zemalja i regiona u kojima posluje, pružajući proizvode i usluge u skladu sa lokalnim bezbednosnim zahtevima, kompanija je saopštila da je i ranije je nudila slovenačkoj Vladi da potpiše sporazum o nešpijunaži i predlagala sastanke u vezi sa sigurnošću i transparentnošču 5G mreže.

Pompeo: Zaštita privatnosti, prava i sloboda

Američki državni sekretar Majk Pompeo je poželeo dobrodošlicu Sloveniji u “sve veću zajednicu zemalja koje preduzimaju korake da zaštite svoje 5G mreže”.

To pokazuje “zajedničku posvećenost zaštiti privatnosti i ličnih sloboda građana”, napisao je Pompeo na Tviteru.

“Jasna je razlika između slobodnih i neslobodnih naroda, a današnjim potpisivanjem sporazuma o kibernetičkoj bezbednosti štitimo i ljudska prava”, rekao je Pompeo na Bledu. “Slobodne zemlje moraju se zajedno suprotstavljati autoritarnim pretnjama”.

Američka novinska agencija AP izveštava s Bleda da je glavna tema posete Pompea Sloveniji da se kineske kompanije, poput “Huaveja”, eliminišu iz izgradnje brze bežične mreže.

Pompeo, podseća AP, vodi američku kampanju širom Evrope i drugde protiv “Huaveja” i drugih kineskih kompanija koje administracija američkog predsednika Donalda Trampa optužuje da osetljive podatke i lične informacije predaju kineskoj službi bezbednosti.

“Plima se okreće protiv Komunističke partije Kine i njenih napora da kontroliše informacije”, rekao je Pompeo na Bledu.

Izvor: Euractiv.rs, Beta

Francuska jača vojno prisustvo u istočnom Sredozemlju zbog turskog istraživanja nafte i gasa

Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska će pojačati vojno prisustvo u istočnom Sredozemlju, gde su Atina i Ankara rasporedile svoje ratne brodove usled spora oko turskog istraživanja nafte i gasa. Predsednik Francuske Emanuel Makron pozvao je Tursku da obustavi istraživanja u vodama za koje Grčka tvrdi da su njena teritorija da bi se smirile tenzije i omogućio dijalog.

Foto-ilustracija: Pixabay

Makron je posle telefonskog razgovora sa grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom 12. avgusta uveče saopštio da je odlučio da narednih dana “privremeno pojača prisustvo francuske vojske u istočnom Sredozemlju, u saradnji sa evropskim partnerima, uključujući Grčku”.

Francuski predsednik je je izrazio zabrinutost zbog tenzija izazvanih “jednostranim odlukama” Ankare o istraživanju, koje mora da prestane da bi se omogućio “mirni dijalog susednih zemalja i NATO saveznika”.

“Cilj ovog vojnog prisustva je nezavisna procena situacije i da se potvrdi privrženost Francuske slobodi i bezbednosti plovidbe na Sredozemlju i poštovanju međunarodnog prava”, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

U saopštenju Ministarstva se navodi da je Francuska poslala dva lovačka aviona “rafal” i dva broda Ratne mornarice. Avioni, koji su prethodno bili na Kipru zbog vojne vežbe, stižu na Krit 13. avgusta i ostaće nekoliko dana, prenela je agencija Frans pres.

Micotakis je zahvalio Parizu na obećanju da će pojačati vojno prisustvo.

Predsednik Francuske je “istinski prijatelj Grčke i čvrst zaštitnik evropskih vrednosti i međunarodnog prava”, napisao je Micotakis na Tviteru.

Francuska, NATO i EU saveznik Grčke, najjača je vojna sila u EU, ali ima loše odnose sa Turskom, takođe članicom NATO i istorijskim suparnikom Atine, navodi agencija Asošiejted pres.

Tenzije između dva regionalna rivala pojačane su pošto je Turska poslala istraživački brod, u pratnji ratne flotile, u potragu za nalazištima nafte i gasa u zonu između Krita i Kipra, oblast za koju Grčka navodi da se preklapa sa njenim epikontinentalnim pojasom. Grčka je stavila vojsku u stanje pripravnosti i poslala ratne brodove u područje kod južne obale Turske.

Micotakis je 12. avgusta upozorio na “opasnost od incidenta” u spornim vodama gde se nalaze ratni brodovi dve zemlje.

Grčka ne beži od dijaloga, rekao je Micotakis, ali je dodao da je dijalog “nebitan u atmosferi tenzija i provokacija”.

“Mi nikada nećemo biti oni koji izazivaju eskalaciju. Ipak, uzdržanost je samo jedan aspekt naše moći. Nijedna provokacija neće proći bez odgovora. Pokazali smo da ćemo odgovoriti ako bude neophodno. I učinićemo to ponovo ako budemo morali”, rekao je grčki premijer.

Razgovori sa Briselom, Vašingtonom, Berlinom…

Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias je 13. avgusta otputovao u Izrael gde će razgovarati o situaciji u istočnom Sredozemlju, a 14. avgusta sastaće se i s američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom u Beču.

Dendias je 14. avgusta učestvovao i na hitnom sastanku Saveta ministara spoljnih poslova EU koji je, na zahtev Grčke, sazvao visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj. Pored situacije u istočnom Sredozemlju, šefovi diplomatija članica EU razgovarali su i o predsedničkim izborima u Belorusiji i dešavanjima u Libanu.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je 13. avgusta razgovarao sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom da pokuša da smiri tenzije u istočnom Sredozemlju.

“Rešenje u istočnom Sredozemlju je kroz dijalog i pregovore” rekao je turski predsednik u obraćanju zvaničnicima svoje stranke u Ankari.

Dodao je, međutim, da Ankara “neće dozvoliti ni jednoj zemlji da narušava njena prava”.

“Pozivati se na pomorski suverenitet koristeći se ostrvom Meis koje se nalazi na dva kilometra od turske obale i 560 kilometara od kontinentalne Grčke se ne može racionalno objasniti”, rekao je Erdogan.

Atina optužuje Ankaru da krši njenu teritoriju istraživanjima za gas i naftu južno od grčkog ostrva Kastelorizo (Meis na turskom) dok Turska odbija da prizna da ta mala teritorija koja se nalazi blizu njenih obala ograničava njeno polje delovanja.

Izvor: Euractiv.rs, Beta

Kakve koristi će imati lokalna zajednica od izgradnje vetroelektrane “Podveležje”?

Foto: Elektroprivreda BiH
Foto: Elektroprivreda BiH

Vetroelektrana „Podveležje“ u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, projekat je od obostranog interesa i koristi za lokalnu zajednicu i Elektroprivredu BiH. Još u fazi priprema za izgradnju, lokalna zajednica je ostvarila direktne finansijske efekte. Za projekte unapređenja zaštite životne sredine i životnog standarda stanovništva, Elektroprivreda BiH je Gradu Mostaru uplatila milion konvertibilnih maraka (oko 511 hiljada evra), a uplaćena je i jednokratna koncesiona naknada u iznosu milion i 10 hiljada konvertibilnih maraka (oko 516 hiljada evra).

Zajedničkim delovanjem Elektroprivrede BiH i Grada Mostara, definisanim Programom o međusobnoj saradnji s ciljem realizacije vetroelektrane „Podveležje“, rekonstruisana je deonice lokalnog puta Podvelež – Šipovac – Okolište u dužini 2,5 km. U ovaj projekt Elektroprivreda BiH investirala je milion konvertibilnih maraka, a osim potreba lokalnog stanovništva, zadovoljene su i potrebe transporta zahtevne i specifične opreme iz Luke Ploče do gradilišta na podveleškom platou.

Angažman mostarskih kompanija HP Investing, Amitea i Izgradnja Tojaga na izgradnji pristupnih puteva, servisnih  saobraćajnica i montažnih platoa za 15 vetroagregata, za što je Elektroprivreda BiH izdvojila 5,2 miliona konvertibilnih maraka sa PDV-om (oko 2,7 miliona evra), te rekonstrukciju lokalnog puta, potvrda su pozitivnog efekta sprovođenja projekta na razvoj lokalne privrede. U realizaciji dosadašnjih i trenutnih aktivnosti na gradilištu, angažovane su i druge kompanije iz Mostara, te sarajevske i tuzlanske (Geoing d.o.o, Građevinski istražni centar d.o.o, Tehnozaštita d.o.o. i IGH iz Mostara, Winner d.o.o, Minersko d.o.o. i IPSA d.o.o. iz Sarajeva, te Umel d.o.o. i Elektrocentar Petek d.o.o. iz Tuzle).

Uz sve navedeno, puštanjem objekta vetroelektrane u pogon lokalna zajednica će imati godišnje prihode po osnovu koncesione naknade u iznosu 2,5 odsto od ostvarene proizvodnje u toku godine, po osnovu poreza na dobit, drugih poreza, naknada i doprinosa. Na ovaj način finansijska osnova za razvoj lokalne zajednice i Federacije BiH biće značajno poboljšana. Neće izostati ni pozitivne refleksije na razvoj infrastrukture i turizma.

Elektroprivreda BiH je i ovim projektom potvrdila da je društveno odgovorna kompanija, koja u svoje poslovanje i razvojne planove integriše brigu o društvu, razvoju društvene zajednice, brigu o okolini i njenoj zaštiti.

Uvažavajući interese lokalne zajednice čija je podrška i aktivno učešće od ključne važnosti za realizaciju projekata, Elektroprivreda BiH u sprovođenju pripremnih aktivnosti, programe međusobne saradnje uspostavlja i sa drugim gradovima i opštinama na čijim područjima je započeta ili planirana izgradnja novih proizvodnih objekata.

Pogledajte video prilog o navedenim aktivnostima!

Izvor: Elektroprivreda BiH

Vulkan Etna na Siciliji ponovo aktivan

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vulkan Etna na Siciliji, koji se nalazi iznad grada Katanija i aerodroma, se krajem prošle nedelje ponovo i izbacuje “male količine” pepela, saopštio je italijanski Institut za geofiziku i vulkanologiju.

Vetar je oblak pepela razneo prema jugu i jugoistoku tako da su određene, ali male, količine pepela pale na to područje, naveo je institut i dodao da se nastavlja nadgledanje aktivnosti vulkana.

Ponovna aktivnost poznatog vulkana za sada ne ugrožava rad međunarodnog aerodroma u Kataniji.

Etna se uzdiže na 3.300 metara i najveći je aktivni vulkan u Evropi, sa čestim erupcijama tokom oko 500.000 godina.

Poslednja erupcija zabeležena je u proleće 2017. godine, a pre toga velika erupcija tokom zime 2008-2009. godine.

Izvor: Zelena Srbija

Kompanija “Fejsbuk” obogaćuje svoj energetski miks obnovljivim izvorima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija “Fejsbuk” proglašena je vodećim kupcem energije iz obnovljivih izvora u Sjedinjenim Američkim Državama tokom 2019. godine, koristeći ukupnu snagu od 1.546 GW. Ozelenjavanje energetskog miksa nastavila je i ove godine, a najnoviji čisti kilovat-časovi, namenjeni Fejsbuku, poticaće iz savezne države Tenesi.

Za te svrhe, u toku je izgradnja solarne elektrane, instalisane snage 70 MW.

Očekuje se da će, zahvaljujući postrojenju, u vlasništvu proizvođača energije “Sillicon Ranch”, biti otvoreno 350 radnih mesta.

Solarka će, prema najavama, u rad biti puštena na jesen 2022. godine.

Pročitajte još:

Zahvaljujući partnerstvu sa pomenutom kompanijom zaduženom za njeno finansiranje, konstruisanje i održavanje, Fejsbuk će podržati svoj cilj da sve operacije, koje obavlja na globalnom nivou, vrši isključivo pomoću obnovljivih izvora. Rok za dostizanje tih težnji je kraj 2020. godine, a 2019. godine kompanija je trošila 86 odsto energije zelenog porekla – bilo sklapanjem ugovora o kupovini električne energije, bilo razvojem energetskih projekata.

Prepoznajući klimatske promene kao ogroman problem današnjice, Fejsbuk namerava da, u istom vremenskom periodu, emisije gasova s efektom staklene bašte sreže za 75 odsto. S tim na umu, rukovodstvo svetski popularne društvene mreže s vlastima u Tenesiju radi na razvoju solarnih elektrana snage 450 MW.

Jelena Kozbašić

Zašto protestuju bugarski radnici na gradilištu strateškog interkonektora za gas?

Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja strateškog gasovoda koji podržava Evropska unija i za koji se očekuje da razbije monopol ruskog gasa na bugarskom tržištu napreduje, ali uz probleme, piše Euraktiv Bugarska. Naime, desetine bugarskih radnika koji grade Interkonektor Grčka-Bugarska (IGB) protestovalo je pre nekoliko dana u Haskovu jer, kako kažu, nisu dobili plate za najmanje tri meseca.

Foto-ilustracija: Pixabay

Radnici prete da će napustiti posao ako odmah ne dobiju zarade.

IGB, poznat i kao gasovod Stara Zagora-Komotini, u sklopu je strategije EU za obezbeđenje sigurnosti isporuka gasa. Povezan je sa Južnim gasnim koridorom – inicijativom koju je podržala Evropska komisija sa ciljem da se smanji zavisnost Evrope od ruskog gasa i doprinese raznovrsnosti izvora snabdevanja energijom.

Tim cevovodom treba da ide gas iz Azerbejdžana, kao i iz grčkog terminala za tečni prirodni gas (LNG).

Očekuje se da Bugarska uvozi milijardu kubnih metara gasa iz Azerbejdžana godišnje, odnosno gotovo trećinu godišnje potrošnje. Taj gas bi trebalo da počne da stiže 2021. godine i tada bi Bugarska trebalo da sruši monopol ruskih isporuka gasa.

Uprkos činjenici da izgradnja napreduje, zarade bugarskim radnicima koji rade na gasovodu nisu isplaćene.

“Mesečno radimo po 300 sati, iako je normalno 160. Radimo prekovremeno. Radimo svake subote, ponekad čak i nedeljom”, rekao je za Bugarski nacionalni radio jedan radnik na IGB.

Drugi učesnik protesta rekao je da na projektu radi pola godine i da još nije dobio novac za poslednja tri meseca. Zarade inače nisu velike jer radnici koji su protestovali kažu da im poslodavac za tri meseca rada duguje 2.050 evra.

Jedan od radnika koji je protestovao rekao je za bTV da je situacija “ponižavajuća” jer se grčkim radnicima plate za isti rad isplaćuju na vreme.

Inače, bugarski premijer Bojko Borisov je nedelju dana pre protesta obišao radove na gasovodu Stara Zagora-Haskovo-Komotini. Tada je rekao da bi, da nije njegove vlade, projekat stao.

Borisov je pod pritiskom da se povuče zbog korupcije u zemlji.

Budžet za izgradnju interkonektora je 240 miliona evra, a ugovor o izgradnji potpisan je u oktobru 2019. godine. Od te sume 110 miliona evra je zajam Evropske investicione banke, 39 miliona je obezbeđeno iz Bugarskog operativnog programa za inovacije i konkurentnost a 45 miliona je grant Evropske komisije dodeljen 2010.

Akcionari kompanije ICGB zadužene za projekat su Bugarski energetski holding (BEH) i grčko-italijanska kompanija Posejdon. Cevi isporučuje grčka kompanija Korint pajpvorks dok je druga grčka kompanija J&P-Avaks odgovorna za dizajn i izgradnju trase gasovoda.

Projekat IGB treba da bude gotov krajem 2020. godine. Cela trasa IGB duga je 181 kilometar.

Sofija računa i na LNG, uključujući onaj uvezen iz SAD, koji će biti istovaren na plutajućem LNG terminalu u Aleksandropolisu, na severu Grčke.

Euraktiv Bugarska je pre dvadesetak dana saznao u diplomatskim izvorima da je državna kompanija BEH blokirala izadavanje bankarske garancije u okviru strateškog ugovora sa IGB.

Na upit Euraktiva s kraja jula ministarka energetike Temenuška Petkova nije demantovala da ima problema ali je rekla da će biti brzo rešeni.

Izvori kažu da će ruska “peta kolona” u Bugarskoj nastojati da pravi probleme za alternativno snabdevanje gasom sve dok to bude mogla.

Izvor: Euractiv.rs