Home Blog Page 652

Projekat „BEAR in Mind” u akciji zaštite biološke raznolikosti regiona

Foto: Unsplash (Louis Paulin)
Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

U sklopu projekta „Bear in Mind – Bringing environmental actions for the biodiversity protection across the borders“ finansiranog od strane Evropske unije, u cilju telemetrijskog praćenja putem satelita uhvaćena je i GPS odašiljačem označena jedinka mrkog medveda (Ursus Arctos). Radi se o prvom medvedu te vrste uhvaćenom na prostoru parka prirode “Piva”, a pratiće se njegovo kretanje, stanište, dinamika ishrane, kao i druge, naučno interesantne navike.

Medved je uhvaćen na lokalitetu Borje i u skladu s tim nazvan je Borko. U ovoj godini je radi telemetrijskog praćenja planirano označavanje još jedne jedinke mrkog medveda, ovog puta na teritoriji nacionalnog parka “Durmitor”. Podaci dobijeni na ovaj način će, između ostalog, poslužiti i za izradu Plana upravljanja mrkim medvedima na teritoriji zaštićenih područja parka prirode “Piva” i nacionalnog parka “Durmitor”, koji su krajnji korisnici projekta.

Sprovedena aktivnost, osim naučno-istraživačkog aspekta, pomoći će da se široj javnosti na pravi način predstavi jedna divlja životinja poput mrkog medveda, te na taj način razbiju predrasude, pogrešna uverenja i strah od ove životinje.

“Informacije o kretanju i ponašanju medveda Borka, koje će se prikupiti i objavljivati, pokazaće da ova vrsta nije napadač koji sve oko sebe uništava, već da se radi o veoma opreznoj životinji, koja radije izbegava ljude. Na taj način će se bolje razumeti njihova nemerljivo značajna uloga u šumskom ekosistemu, kao jednog od najvrednijih predstavnika biološke raznolikosti koji ima glavnu ulogu u njenom očuvanju”, rekao je doktor veterine Slaven Reljić.

Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Projekat „BEAR in Mind’’, koji Centar za zaštitu i proučavanje ptica implementira u saradnji sa partnerskim organizacijama iz  (Ornitološkim društvom “Naše ptice” i Udrugom za zaštitu okoliša i održiva razvitka “Naša baština”), finansira Evropska unija u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i HercegovinaCrna Gora 2014-2020, kao i Ministarstvo javne uprave kroz program kofinansiranja projekata i programa nevladinih organizacija podržanih iz fondova Evropske unije za 2020. godinu.

Projekat je osmišljen na način da zaštita biološke raznovrsnosti prekograničnog područja Bosne i Hercegovine i Crne Gore bude centralna tema i da se zaštite vrste karakteristične za taj region. Na taj način će se osigurati i zaštita eko sistema tih lokacija (posebno važnih šuma), a sve kroz implementaciju čitavog niza aktivnosti poput: jačanje kapaciteta administrativnih jedinica zaštićenih područja i civilnog sektora iz oblasti zaštite životne sredine, izrade monitoring protokola i planova upravljanja zaštićenim vrstama ptica i sisara u skladu sa direktivama EU, kao i jačanja svesti lokalnog stanovništva o koristima koje donose visoki standardi po pitanju zaštite ugroženih vrsta.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

ProCredit banka pionir u oblasti implementacije ISO standarda u Srbiji

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto ilustracija: Pixabay

U svetu, ali i kod nas, sve više se razvija svest o zaštiti životne sredine, kao i koncept održivog razvoja i energetske efikasnosti. Standardizacijom u oblasti upravljanja zaštitom životne sredine i alatima za podršku održivom razvoju, na međunarodnom nivou bavi se, između ostalog, Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO).

U uslovima poslovanja na evropskom tržištu kvalitet igra značajnu ulogu ne samo u obezbeđivanju novih tržišta, već i u zadržavanju postojećih.

Najpopularniji i najpoznatiji standard iz ove familije je ISO 14001 – Sistem upravljanja životnom sredinom. Drugim rečima, organizacije (kompanije) mogu da se sertifikuju po ovom standardu, tako što ispune sve zahteve ovog standarda i tako što sertifikaciju obavi nezavisna, treća strana (sertifikaciono telo).

Od organizacija koje imaju uspostavljen sistem menadžmenta zastite životne sredine očekuje se da on bude sastavni deo poslovne politike i menadžmenta poslovnim procesima, da omogućava organizaciji održivost i da je sastavni deo njenog društveno odgovornog poslovanja.

Danas su u Evropi dva prihvaćena sistema upravljanja zaštitom životne sredine, a to su ISO 14001 standard i EMAS uredba. Oba sistema imaju isti cilj, da obezbede efikasno i upotrebljivo sredstvo za upravljanje aspektima, odnosno uticajem organizacije na životnu sredinu, pa se relativno često shvataju i doživljavaju kao konkurencija.

Tokom uvođenja standarda ISO 14001 vrši se odgovarajuća obuka zaposlenih za upravljanje ovim sistemom i opisuju se obaveze i ovlašćenja za izvršavanje ovih procesa, koja su u skladu sa važećim propisima iz oblasti zaštite životne sredine.

Krajnji cilj standarda ISO 14001 je da organizacija identifikuje i prati uticaj svojih aktivnosti, proizvoda i usluga na životnu sredinu, postavi ciljeve za unapređenje i obezbedi sistem koji ce sprovoditi politiku zaštite životne sredine uz kontinuirani razvoj.

Uvođenje ISO 14001 može da zahteva izvesna finansijska ulaganja zavisno od delatnosti i veličine organizacije, u smislu reorganizacije poslovnih ili proizvodnih procesa. Implementacija Sistema upravljanja zaštitom životne sredine može se odnositi na čitavu kompaniju, jedan ogranak ili na samo jedan radni proces, a izbor uglavnom zavisi od potrebe kompanije.

Posedovanje sertifikata ISO 14001 jasno pokazuje da se organizacija brine o životnoj sredini što doprinosi lojalnosti korisnika i poslovnih partnera koji mogu biti sigurni u doprinos organizacije održivom razvoju i lokalnoj zajednici.
ProCredit banka prva je finansijska institucija u našoj zemlji koja je uskladila svoje poslovanje sa ISO 14001:2015.

Sertifikat ISO 14001: 2015 znači zvaničnu potvrdu usklađenosti svih aktivnosti ProCredit banke sa zakonima u oblasti životne sredine, sistemsko praćenje uticaja koja poslovanje banke ima na životnu sredinu, planiranje unapređenja i implementaciju mera u oblasti zaštite životne sredine.

Photo-illustration: Pixabay

“Dobijanje sertifikata ISO 14001:2015 je potvrda da smo kao banka na dobrom putu. Mi ćemo i u narednom periodu nastaviti sa internim merama zaštite životne sredine kao i sa promocijom investicija koje imaju za cilj unapređenje energetske efikasnosti, korišćenje obnovljivih izvora energije i smanjenje uticaja na životnu sredinu. Verujemo da će ovaj sertifikat biti podsticaj i drugim finansijskim institucijama da u svom poslovanju poštuju zahtevne ekološke standarde, ali i da svoje pozajmice ubuduće odobravaju isključivo preduzećima, gazdinstvima i građanima koji svojim ulaganjima neće ugroziti životnu sredinu, već ce odabrati rešenja koja imaju pozitivan uticaj na okolinu i koja unapređuju energetsku efikasnost poslovanja”, objasnio je Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke.

ProCrеdit Grupa redovno sprovodi internu edukaciju i informisanje zaposlenih, a u poslednjih nekoliko godina povećala je korišćenje alternativnih izvora energije i time u velikoj meri smanjila svoj uticaj na životnu sredinu.
Dobijanje sertifikata nije lak process, ali nije ni nemoguće, što se može videti kroz primer ProCredit banke koja skreće pažnju na mnoge benefite posedovanja ISO 14001:

• Povećani nadzor troškova kroz praćenje ulaznih materijala i energije
• Smanjenje incidenata i smanjenje troškova osiguranja
• Pomoć za dobijanje dozvola i ovlašćenja za lokalna tržišta

ProCredit banka poziva i druge firme da se odluče na dobijanje sertifikata i uzmu aktivno učešće u zaštiti životne sredine kroz stvaranje sigurnog okruženja za kupce, investitore, javnost i zajednicu.

Jovana Canić

Skoplje plaća građanima da izbace peći na drva 

Foto-Ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Skoplje

Svi stanovnici Skoplja koji žele da modernizuju grejanje od grada dobijaju subvencije u iznosu od 62.000 denara odnosno 1.000 evra.

Domaćinstva koja se prijave za kupovinu inverter klimatizacionih uređaja moraju da predaju svoje šporete i peći na drva i kotlove na lož-ulje.

Grad Skoplje je uveo ovu meru kako bi unapredio kvalitet vazduha i smanjio zagađenja.

Za kupovinu inverter klima uređaja do sada se prijavilo 4.382 domaćinstva. Nadležni su zamolili građane da budu strpljivi dok se prijave obrađuju i najavili su da će kontrolisati da li su uređaji instalirani.

Ukoliko domaćinstva ne koriste uređaje, a uzeli su sredstva za kupovinu istih, biće pokrenut postupak za povraćaj novca.

Gradska vlast je najavila da će održavati predavanja o tome koliko je važno ukloniti stare peći na drva u kotlove na lož-ulje.

Javnim pozivom za subvencije za inverterske klima uređaje za grejanje domaćinstva obuhvaćeni su građani koji su kupili inverter od 01.01.2020., do okončanja poziva 30.11.2020. godine ili dok ima sredstava na raspolaganju.

Izvor: Grad Skoplje

 

Eko park Ilina Voda dobio 25 sadnica na poklon

Foto: Forma Ideale
Foto: Forma Ideale

Četvrt veka poslovanja uvek je prilika da se dodatno pruži doprinos lokalnoj zajednici u kojoj se posluje.

Imajući u vidu upravo važnost i značaj očuvanja zdrave životne sredine, kao i koliko drveće i zelene površine utiču na kvalitet vazduha, kompanija Forma Ideale odlučila je da, povodom 25 godina poslovanja, pokrene projekat ozelenjavanja i ulepšavanja zelenih površina u gradovima širom Srbije.

Simbolično, Kragujevac je prvi grad u nizu u kojem je posađeno 25 sadnica za prvih 25 godina rada, u Eko parku Iline Vode.

„Svaka godina u našem poslovanju donela je nove aktivnosti kojima smo se vezivali za lokalnu sredinu, a jubilej kao što je četvrt veka obeležićemo povećanjem broja zelenih površina. Drago nam je što krećemo baš od Kragujevca i što imamo priliku da poklonimo našem gradu simbolično 25 sadnica, svesni činjenice koliko zelene površine utiču na kvalitet života ljudi u urbanim sredinama, prečišćavanje vazduha i poboljšanje zdravlja“, izjavili su u kompaniji Forma Ideale.

Oni su naglasili i da će se truditi da i u narednim godinama budu pravi partner zajednici u kojoj žive i rade, a akcija ozelenjavanja površina će biti sprovedena širom Srbije, u gradovima u kojima je Forma Ideale prepoznat kao omiljeno mesto za kupovinu stvari za dom.

Kragujevački „Eko–park Ilina voda“ je svojvrsna atrakcija za meštane – kroz njega protiče potok, ima mostić, najveću skulpturu Uskršnjeg jajeta u Evropi, hotel za insekte, ali i mini zoo-vrt. Sve što se nalazi u parku nastalo je na inicijativu meštana Iline vode.

Izvor: Represent

Paljenje strnjike je štetno i zakonom zabranjeno delo

Foto: Siniša Ljubisavljević
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U jeku jesenje sezone poljoprivrednih radova u Srbiji aktuelno je uklanjanje ostataka strnog žita ili kukuruzovine na njivama, zbog čega Ministarstvo zaštite životne sredine još jednom upozorava na veliku štetnost i pogubne posledice paljenja strnjike na njivama, i podseća na neophodnost primene efikasnih, korisnih i sigurnih metoda zaoravanja žetvenih ostataka.

Podsećamo da loša praksa paljenja strnjike kao zastarelog načina uklanjanja žetvenih ostataka predstavlja veliki rizik po život i zdravlje građana i imovinu, nanosi velike štete poljoprivredi, životnoj sredini i prirodi. Ovako uklanjanje strnjike zakonom je zabranjeno i kvalifikuje se kao krivično delo, a za počinioce su previđene visoke novčane kazne.

Štete namernih paljenja useva su višestruke. Paljenjem strnjike nanosi se šteta u poljoprivredi, jer se visokim temperaturama požara uništavaju korisni mikroorganizmi u gornjim slojevima zemljišta i smanjuje njegova plodnost, a takođe se smanjuje sadržaj humusa u zemljištu i uništava celokupan azot koji je potrebno naknadno nadomestiti đubrenjem.

Zagrevanjem zemljišta pri paljenju slame izgori, zavisno o sadržaju humusa u zemljištu i do 3 tone humusa po hektaru, a za stvaranje 1 cm humusa potrebno je 100 godina, dok se paljenjem nepovratno izgubi, odnosno vraća u atmosferu, oko 6 kg azota po toni slame.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Spaljivanjem strnjike ne smanjuje se samo kvalitet zemljišta, već se požar neretko proširi na okolinu uništavajući čitave ekosisteme, ugrožavajući lovnu divljač, divlje biljne i životinjske vrste, devastirajući zaštićena područja.

Zagađenje vazduha i emitovanje veće količine ugljen dioksida koji je u najvećoj meri uzročnik efekta staklene bašte utiče na klimatske promene, zbog kojih su sve češće ekstremne vremenske nepogode, koje nepovoljno utiču na poljoprivrednu delatnost. S druge strane, trendovi više prosečne temperature vazduha utiču i na veći rizik od požara, koji postaju sve destruktivniji.

Paljenje strnjike koje se još uvek primenjuje u Srbiji kao nedozvoljen način uklanjanja žetvenih ostataka sa njiva, predstavlja visok bezbednosni rizik i nosi višestruke štetne posledice, zbog čega Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu – GEF i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP, realizuju kampanju širom Srbije sa apelom da se NE PALI STRNJIKA.

Preuzmi promotivni video-klip kampanje na: https://www.ekologija.gov.rs/ne-pali-strnjiku/

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Klimatska kriza bi mogla amazonsku prašumu da pretvori u savanu

Foto: Unsplash (Stiven Gaviria)
Foto: Unsplash (Lucas Campoi)

Studija, objavljena u jednom britanskom časopisu, upozorava da bi zbog klimatske krize amazonska prašuma puna zelenih krošnji, mogla da se transforiše u veliku i nepreglednu  savanu. Rezultati istraživanja pokazuju da bi sadašnja stopa krčenja šuma, zajedno sa šumskim požarima koji su izazvani klimatskim promenama, mogla značajno da promeni izgled prašume u budućnosti.

Prema istraživačima, kišne šume su vrlo osetljive na promene u količini padavina. Ako se periodi dugotrajne suše i požara (kakvih smo nedavno bili svedoci) nastave, predeli Amazona mogli bi da izgube dobar deo drveća i postanu predeli nalik savanama.

Iako su naučnici oduvek znali da je ovakav scenario moguć u budućnosti, smatrali se da su takve promene decenijama daleko. Stokholmski centar za otpornost uradio je studiju koja nagoveštava da su pomenute promene mnogo bliže nego što se prvobitno mislilo.

Gotovo 40 odsto površine Amazona već niz godina ima manjak padavina i trenutno su istraživači saglasni da bi ovaj deo planete mogao da preživi i uslove podobne funkcionisanju jedne savane, -čak i pre nego u uslovima podobnim za prašumu.

Foto ilustracija: Unsplash (Greg Bulla)

Proces potpune transformacije prašume u savanu trajao bi decenijama, ali kada je proces jednom započet – on je skoro nepovratan.

“Suvi uslovi otežavaju oporavak šume i povećavaju mogućnost izbijanja požara“, rekao je vodeći autor studije Ari Stal, za The Guardian.

Ako se amazonska prašuma preobrati u savanu, celokupan ekosistem pretrpeo bi snažne posledice. Kišne šume su važne jer, između ostalog, služe kao stanište velikom broju životinjskih vrsta i apsorbuju ugljen-dioksid u atmosferi. Ovakva drastična promena značila bi skoro siguran gubitak mnogih biljaka i životinja.

Problemi sa kišnim šumama, poput Amazona, pogoršavaju se vođenjem štetne politike od strane država kojima se prostire. Samo ove godine, Amazon  je zabeležio porast od 60 odsto u broju žarišta požara u poređenju sa 2019. godinom. Ako se trend masovnih požara nastavi, nažalost, bićemo svedoci scenarija koji je predvideo Stokholmski centar za otpornost.

Jovana Canić

Ozonska rupa nad Antarktikom dostigla rekordnu veličinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Palmer)
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici koji rade u okviru programa Evropske unije za posmatranja Zemlje ukazali su na to da je ozonska rupa nad Antarktikom narasla do najvećih dimenzija zabeleženih proteklih godina.

Svake godine u avgustu, na početku Antarktičkog proleća, ozonska rupa počinje da raste i vrhunac dostiže oko oktobra, javlja AP.

Prvi put, tanjenje ozonskog omotača zabeleženo je 1985. godine. Tokom proteklih 35 godina, razne mere uvedene su da bi se omotač zacelio uključujući i Montrealski protokol o supstancama koje utiču na tanjenje ozonskog omotača.

Reč je o međunarodnom dogovoru osmišljenom da zaštiti ozonski omotač postepenim smanjenjem proizvodnje brojnih supstanci koje utiču štetno na debljinu omotača.

Rezultat dogovora je blag oporavak ozonskog omotača nad Antarktikom, ali portparolka Svetske meteorološke organizacije (WMO) Kler Nulis ističe da ne možemo biti zadovoljni.

Uprkos činjenici da rupa raste, eksperti su uvereni da od uvođenja Montrealskog protokola i restrikcija koje predviđa u proizvodnji supstanci koje uništavaju ozon, istanjivanje je usporeno.

Projekcije promene klime ukazuju na to da bi ozonski omotač 2060. mogao da se vrati u stanje iz 1980. godine.

Propadanje ozonskog omotača u direktnoj je vezi sa ekstremno niskim temperaturama. Što je niža temperatura nad Antarktikom to je veća ozonska rupa.

Naučnici predviđaju da će na proleće ozonska rupa biti dosta manja, te da je u pitanju sezonski „oporavak“ omotača.

Izvor: RTS

Pokrenut disciplinski postupak zbog izdavanja dozvola za mini hidroeletrane Buna 1 i 2

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy Eberly)

Ministarstvo okoline i turizma Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo je proceduru utvrđivanja odgovornosti nadležnih koji su izdali ekološku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrana Buna 1 i Buna 2.

Ministarstvo je dužno da to uradi nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu poništio ekološku dozvolu izdatu za izgradnju hidrocentrala Buna 1 i Buna 2. Dozvola je poništena zato što su uočeni propusti prilikom izdavanja.

”Federalno ministarstvo okoline i turizma, kao i resorna ministarka Edita Đapo protiv su nekontrolisane i masovne izgradnje mini hidrocentrala, jer one uništavaju rekeMeđutim, Ministarstvo je dužno razmotriti svaki zahtev koji dobije za izdavanje ekološke dozvole”, ističe se u saopštenju.

Taj postupak vode stručne službe i dužne su da ga sprovode u skladu sa zakonima za šta snose i odgovornost.

U navedenom slučaju nadležni sud je utvrdio da postupak nije vođen u skladu sa zakonom, te je Ministarstvo na osnovu toga pokrenulo proceduru utvrđivanja odgovornosti zbog nanesene štete i narušavanja ugleda institucija i državne službe.

”Federalno ministarstvo okoline i turizma zahvaljuje nevladinim organizacijama i aktivistima čiji rad izuzetno cenimo i sa kojima imamo stalnu saradnju. Oni su naši partneri u zajedničkoj borbi za očuvanje životne sredine, prirodnog i kulturno-istorijskog nasleđa naše države”, navodi se u saopštenju.

Izvor: bljesak.info

Izveštaj Koalicije 27 “Poglavlje 27 u Srbiji: Napredak u magli”

Foto: Koalicija 27
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Péchy)

Jedan od glavnih zaključaka sedmog godišnjeg izveštaja Koalicije 27 pod nazivom “Poglavlje 27 u Srbiji: Napredak u magli” je da procesi donošenja odluka u oblastima životne sredine i klimatskih promena i dalje nisu transparentni.

Ovaj izveštaj ističe i probleme kao što su nedostupnost pravovremenih i tačnih podataka o stanju životne sredine, nenamensko trošenje sredstava namenjenih zaštiti životne sredine, manjak kapaciteta državnih organa, kao i nedostatak učešća javnosti u formulisanju politika i donošenju odluka. U izveštaju su detaljno obrađeni događaji u periodu od marta 2019. do kraja februara 2020. godine. 

Kako se u izveštaju navodi akutni primer nedostupnosti podataka o stanju životne sredine je stanje kvaliteta vazduha koje je uznemirilo Srbiju i druge zemlje u regionu. 

“Pristup informacijama od javnog značaja kada su u pitanju teme zaštite prirode, i dalje je izazov za medije iako taj mehanizam funkcioniše u Srbiji već godinama. Ima mnogo priča za istraživačke novinare kada su u pitanju teme zaštite životne sredine. Nažalost, mi smo u situaciji da skoro nijedan dokument više ne možemo da dobijemo od institucija, a to su teme koje se tiču svih građana Srbije i u tom smislu bi one morale da budu prioritet ne samo za istraživačke, već za sve medije. To je oblast u kojoj država nije mnogo odmakla kada je merenje i prikupljanje podataka, pri čemu nam civilno društvo pomaže koliko može”, izjavio je direktor CINS-a Branko Čečen.

Zaključak predsednika udruženja Inženjeri zaštite životne sredine, Igora Jezdimirovića je da se budi svest javnosti kada je u pitanju značaj očuvanja okoline, jer sva blagostanja koja imamo ne vrede bez zdrave životne sredine.

“Naš izveštaj pokazuje da u državnom budžetu postoji prostor za veće investicije u životnu sredinu, ali isto tako je evidentno da u većini oblasti postoji nedostatak kapaciteta. Primera radi, u 11 lokalnih samouprava ne postoji inspektor za zaštitu životnu sredinu, a u pojedinim je on opterećen drugim poslovima. Sa jedne strane se vidi namera i volja državnog aparata da se poboljša životna sredina za građane, ali evidentan je nedostatak ljudskih kapaciteta da se to uradi”, rekao je Jezdimirović i dodao da je zdrava životna sredina važna za zdravu naciju.

Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije u evrointegracijama pokazuje da je država ostvarila ograničen napredak i to u sferi strateškog planiranja. Srbija bi trebalo mnogo intenzivnije da se posveti tzv. zelenoj tranziciji i fokusira na jačanje adminstrativnih i finansijskih kapaciteta, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou, posebno kada je reč o Agenciji za zaštitu životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Preporuke Evropske komisije ostale su iste kao u prethodnom izveštaju, što znači da je veoma malo urađeno u međuvremenu, a trenutna pandemija dodatno otežava situaciju. Izveštaj ukazuje koliko je važno da tema životne sredine postane glavni prioritet političke agende država, kako u regionu tako i šire. Upravljanje vodama i otpadom su veliki problemi i Srbija se tu nalazi tek na početku sprovođenja pravnih tekovina Evropske unije. Postoji ozbiljan nedostatak inspektora, pogotovo na lokalnom nivou i drago mi je da vidim da postoji saradnja i određeni partnerski odnos između inspekcija i organizacija civilnog društva, koje mogu da pomognu vlastima da sprovode zakon na terenu. Nadamo se da će sledeće godine napredak biti mnogo bolji”, rekla je Madalina Ivanica,  koordinatorka sektora za proširenje u Generalnom direktoratu za životnu sredinu Evropske komisije, koja se na promociju izveštaja Koalicije 27 uključila iz Brisela.

Neki od zaključaka današnjeg predstavljanja su da je edukacija veoma važna, da informacije moraju biti dostupne svima i da napredak mora biti proveravan. 

Milica Radičević

Potpisan ugovor o izgradnji Fruškogorskog koridora

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je danas sa kineskom kompanijom CRBC komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice Novi Sad–Ruma.

Ugovor o izgradnji Fruškogorskog koridora, vredan 606 miliona evra, potpisan je u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ambasadorke NR Kine Čen Bo.

Mihajlović je navela da ćemo izgradnjom ovog koridora i projektom Ruma–Šabac–Loznica, koji se već realizuje, imati put koji će povezati Vojvodinu sa zapadnom Srbijom, istakavši da je to važno za regionalno povezivanje Srbije.

Kada smo prošle godine završili kompletan Koridor 10 i pustili u saobraćaj auto-put od Beograda do Čačka, rekli smo da na tome nećemo stati i da nastavljamo sa novim projektima, naglasila je potpredsednica Vlade.

Ukupna dužina brze saobraćajnice Novi Sad–Ruma iznosi 47,7 kilometara, uključujući i novi most preko Dunava i tunel Iriški venac kroz Frušku goru, dužine 3,5 kilometara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona će povezati tri opštine: Novi Sad, Irig i Rumu. Nadovezuje se na postojeći državni put IB reda broj 12 Novi Sad–Zrenjanin–granica Rumunije, a na kraju na auto-put i brzu saobraćajnicu u izgradnji Ruma–Šabac–Loznica.

Na taj način biće povezani AP Vojvodina sa zapadnim i severozapadnim delom Srbije, odnosno važni regionalni centri kao što su Novi Sad, Ruma, Šabac, Loznica. Takođe, predstavlja i posrednu vezu Srbije sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Rumunijom.

Izgradnja koridora doprineće poboljšanju regionalne pozicije u domenu pristupačnosti, saobraćajnom rasterećenju urbanih područja (obilaznica oko Novog Sada, Iriga i Rume) i uklanjanju tranzita sa područja Nacionalnog parka „Fruška gora”, izgradnjom tunela Iriški venac.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Forum gradonačelnika 2020 posvećen borbi protiv prirodnih nepogoda

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Ford)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić govorio je danas na Forumu gradonačelnika 2020. u Palati Ujedinjenih nacija u Ženevi. Panel je posvećen borbi protiv prirodnih nepogoda, a pored Beograda svoja iskustva podelili su i gradonačelnici Praga, Helsinkija, Atine, Berna, Budimpešte, Sarajeva i mnogih drugih gradova.

Radojičić je govorio o teškim poplavama koje su pogodile Srbiju 2014. godine. Opština Obrenovac je tada pretrpela najveću prirodnu katastrofu, izgubljeni su životi, 30.000 ljudi je evakuisano, a nastala je velika materijalna šteta na objektima i infrastrukturi.

“Ovaj događaj uslovio je promenu strateškog pristupa u rešavanju problema prirodnih nepogoda. Formalizovana je promena plana suočavanja sa prirodnim katastrofama, tako da je sada nadležnost lokalnih vlasti proširena čime smo stvorili uslove za brzu i efikasnu reakaciju u krizi. Tada smo formirali i Gradski štab za vanredne situacije čija se efikasnst videla i u prethodnim mesecima tokom epidemije”, rekao je Radojičić.

On je naglasio da je tada usvojen set zakona koji je u skladu sa dokumentom kancelarije Ujedinjenih nacija za smanjivanje šteta od katastofa 2015–2030. Takođe je istakao da je taj događaj izazvao i reviziju sistema civilne zaštite, koja je bila zadužena za odbranu od nepogoda proteklih 30 godina, a za unapređenje infrastrukture i sistema prevencije od poplava opredeljen je iznos od 70 miliona evra. Ova sredstva korišćena su za čišćenje kanala, popravku kanalizacionih i vodovodnih mreža, obnavljanje područja rečnih obala i izgradnju nasipa.

“Danas je Obrenovac bezbedniji grad, čiji su kapaciteti tokom velikih padavina u nekoliko navrata testirani”, istakao je gradonačelnik.

On je dodao da se kontinuirano radi na projektu razvijanja sistema za rano upozorenje na poplave, koji Grad Beograd sprovodi sa Kancelarijom UN za razvoj (UNDP).

“Beograd ima skoro 200 vodotokova drugog reda. To je prirodno bogatstvo našeg grada, ali i potencijalni rizik. Odredili smo 20 lokacija za postavljanje mernih uređaja nivoa reka i 40 kišomera. Nabavili smo neophodnu opremu i trentuno se radi na njenom postavljanju. Ovi uređaji će nem blagovremeno slati saopštenja o potencijalnim rizicima, kako bismo mogli na vreme da reagujemo i zaštitimo stanovnišvo i dobra”, kazao je Radojičić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik je dodao da je vrednost ove opreme oko 400.000 evra i da će u saradnji sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom, koji će obrađivati ove podatke, ubuduće moći da se preveniraju mnogi događaji čije smo posledice do sada mogli samo da saniramo.

“Ključna reč 2020. je prevencija. Ja sam lekar i znam koliko je prevencija važna i zbog toga se na ovom projektu nećemo zaustaviti. U planu je izgradnja velikog kriznog komandnog centra za teritoriju celog grada, kao i postavljanje sistema sirena. Vrednost ova dva planirana projekta je oko 15 miliona evra. Beograd će dobiti najsavremeniji centar koji će obuhvatiti sistem ranog upozorenja u kome se obrađuju prikupljeni podaci o vodostaju. Takođe, postojaće sistem ranog upozorenje o hemijskim incidentima a pratiće se i obrađivati podaci o vodi, vazduhu, buci i zemljotresu. U celom Beogradu biće postavljena i 311 sirena. Da bismo razvili pametan grad, neophodno je da ulažemo u informacione sisteme i tehnologiju, jer su nam u ovom slučaju podaci saveznici u prevenciji nepogoda”, objasnio je Radojičić.

Gradonačelnik je zaključio da su gradovi nosioci odgovornosti i moraju razvijati proaktivni pristup kao odgovor na izazove koje nam donose klimatske promene. Sigurniji i kvalitetniji život za sve građane je zajednička misija donosilaca odluka, a na tom putu ne smemo zanemirati da je priroda nepredvidiva i da moramo biti spremni na sve situacije. Efikasan globalni odgovor na krize podrazumeva sinhornizovane akcije gradova i zato su ovakvi skupovi i forumi značajni kako bismo razmenili znanja i iskustva, ali i usaglasali akcije.

Izvor: Grad Beograd

Niš i Sombor dobijaju 600 kontejnera za reciklažu stakla

Photo illustration: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Niš i Sombor biće prvi gradovi koji će dobiti oko 600 kontejnera za prikupljanje staklene ambalaže, kao donaciju NALED-a i Nemačke razvojne pomoći, radi unapređenja primarne selekcije otpada na lokalu. Reciklaža jedne tone stakla smanjuje zagađenje vazduha za 20odsto u odnosu na emisiju gasova pri proizvodnji novog, a postižu se i velike uštede vode i energije. Danas najveći deo završava na deponijama, gde je ovoj ambalaži potrebno više od 5.000 godina da se razgradi.

Zbog nedostataka u upravljanju otpadom na lokalnom i nacionalnom nivou, količina sakupljene ambalaže koju operateri preuzimaju je mala i neisplativa za tretman. Glavni razlog su skupi troškovi transporta do drugih zemalja, jer u Srbiji ne postoje kapaciteti za potpunu preradu.

Kako bi se uspostavio održivi sistem, NALED i Nemačka razvojna pomoć će donirati 150.000 evra za uspostavljanje neophodne infrastrukture i sistema za pravilno upravljanje otpadom. Donacija je deo regionalnog projekta Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu, koji sprovode NALED, Sekopak i GIZ u okviru DeveloPPP programa, a u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Foto ilustracija: Pixabay

“U Srbiji se godišnje stavi na tržište između 320.000 i 350.000 tona ambalaže, što znači da po stanovniku nastane 51 kilogram ambalažnog otpada. U poređenju sa drugim otpadom, staklo je teže, pa su i troškovi transporta znatno veći, što umanjuje vrednost stakla kao resursa koji se može reciklirati. Povećane količina sakupljenog otpada postavile bi osnov za isplativiji tretman i ponovnu upotrebu recikliranog stakla u regionu”, kaže Slobodanka Cucić, potpredsednica Saveza za zaštitu životne sredine u NALED-u i menadžerka za korporativne poslove u Apatinskoj pivari.

Sakupljeni otpad od stakla preuzimaće kompanija Sekopak, koja će u istom iznosu investirati u infrastrukturu za sakupljanje stakla i dalje ovu ambalažu izvoziti iz Niša u Bugarsku i iz Sombora u Hrvatsku, dok će to isto u BiH i Severnoj Makedoniji raditi operateri Ekopak i Pakomak. Cilj projekta je da se reciklaža stakla u pilot opštinama poveća za 20 odsto, a do 2022. očekuje se proširenje mreže i na druge lokalne samouprave.

Trenutno se u Srbiji sakuplja 43 odsto stakla od ukupno plasiranih godišnjih količina na tržište, dok je prosek zemalja Evropske unije na 60 odsto. Prema podacima Sekopaka, da bi se ovaj procenat povećao za samo 1 odsto treba sakupiti dodatnih 7.000 tona stakla, a po EU direktivi do 2030. godine sve zemlje treba da dostignu nivo prikupljene staklene ambalaže od 75 odsto.

Upravljanje ambalažnim otpadom jedan je od prioriteta Saveza za zaštitu životne sredine u NALED-u, a u toku je izrada studija koje analiziraju primenu sistema produžene odgovornosti proizvođača i mogućnosti uspostavljanja depozitnog sistema za ambalažu. Po završetku studija, detaljno će biti definisati predlozi za izmenu načina na koji naša zemlja upravlja ambalažnim otpadom.

Izvor: NALED

Izgradnja metroa u Beogradu počinje u decembru 2021. godine

Foto - Ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je gostujući na TV Hepi da će izgradnja beogradskog metroa početi u decembru 2021. godine, te da je zatvorena finansijska konstrukcija. Projekat beogradskog metroa, dodao je Vesić, vredan je 4 milijarde evra, prva linija 1.8 milijardi evra, a druga 2.2 milijarde evra.

“Prošle sedmice, ministar finansija Siniša Mali i ja smo imali sastanak sa ambasadorima Francuske i Kine, a sa njima su bili i predstavnici kompanija „Alstom” i „Pauer Čajna”. Tu je napravljen dogovor koji će verifikovati Vlada Kine i Vlada Francuske, kao i Vlada Srbije. „Alstom” će raditi elektromehaniku, vozove, vagone, šine, kompletno električno napajanje, odnosno opremu samog metroa, dok će građevinske radove obaviti kineska kompanija. Odnos će biti 30 prema 70. Oko 70 odsto vrednosti posla će pripadati Kinezima, a ostalo rade Francuzi. Vlada Francuske obezbedila je finansiranje onog dela koji radi njihova kompanija. Nikada nisam video da je neko dao povoljnije uslove kao što su to uradili Francuzi da bi „Alstom” radio taj posao. Vlada Kine će obezbediti finansiranje zajedno sa svojom kompanijom „Pauer čajna” za onaj drugi deo posla”, pojasnio je Vesić.

Prema njegovim rečima, u decembru sledeće godine počeće izgradnja depoa na Makiškom polju, što predstavlja početak izgradnje metroa i tada će biti tačno 50 godina otkako je obećan metro u Beogradu.

“Da bismo počeli da gradimo metro, neophodno je da usvojimo plan generalne regulacije šinskih sistema, koji će tokom ove jeseni biti usvojen. Taj plan objašnjava kako ćemo razvijati sve šinske sisteme na teritoriji Beograda – metro, Bg voz i tramvaje. Na početku ćemo definisati prve dve linije metroa, zatim treću. Francuska kompnaija „Ežis” trenutno radi na projektovanju prve dve linije metroa, što znači da ćemo imati studiju izvodljivosti sa projektom za građevinsku dozvolu, a rade se i idejna rešenja za treću liniju metroa”, naglasio je Vesić.

Foto Ilustracija: Pixabay

Kako je naveo, prva linija počinje od Makiša i ide preko Železnika, Banovog brda, spušta se kod Šećerane, ide uz Radničku ulicu, zatim Savsku i dolazi na Savski trg, gde se ukršta sa drugom linijom, zatim ide ka Trgu republike, Luki Beograd, Adi Huji, Karaburmi i Mirijevu. Druga linija počinje od Železničke stanice Zemun i takođe se završava u Mirijevu.

Vesić je rekao da će se raditi i nove linije Bg voza, te da je predviđeno širenje linije prema Surčinu i Obrenovcu.

“To znači da ćemo povezati deo od Železničke stanice Zemun prema nacionalnom stadionu, Aerodromu „Nikola Tesla” i centru Surčina, a zatim prema Obrenovcu. Povezaćemo Surčin i Obrenovac, a već smo prošle godine povezali Barajevo i Lazarevac, kao i Mladenovac. Bg voz će ići i prema Pančevu. Razgovaramo o tome da se ponovo produži ta linija. Tako ćemo imati Bg voz koji će biti kompatibilan sa metroom, a radimo i na širenju tramvajske mreže. To će biti plan razvoja Beograda. Konačno će Beograd u narednih pet godina dobiti svoje šinske sisteme i postaćemo prava metropola”, rekao je Vesić.

Posledenje tri i po godine imamo oko 4.000 automobila više mesečno, naveo je Vesić i dodao da je zbog toga metro važan.

“Već smo dovoljno veliki grad da bez metroa ne možemo da funkcionišemo. Kada budemo imali nove tramvaje, zatim tramvaje koji će imati prednost i kada budemo reorganizovali naše linije, nećemo imati situaciju da se osam odsto ljudi vozi tramvajem. Naši tramvaji su potpuno neiskorišćeni. Ovaj grad će za pet do šest godina imati rešen saobraćaj”, kazao je Vesić.

Vesić je naveo i to da je sa glavnim urbanistom Markom Stojčićem postignut dogovor da se za svaku stanicu metroa, a biće ih 43 na prve dve linije, raspiše arhitektonski konkurs i da domaće arhitekte budu zadužene da osmisle tu stanicu.

Izvor: Grad Beograd

Kompanija “Levis” otkupljuje svoje stare modele i – ponovo ih prodaje!

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pixabay

Kako interes za održivost raste tako i velike kompanije najavljuju nove inicijative za podsticanje “zelene” modne potrošnje.

Popularna kompanija za proizvodnju džinsa, “Levis”, najavila je pokretanje novog programa otkupa i preprodaje kako bi se smanjio otpad od teksasa.

“Mi već imamo dominantan udeo na tržištu polovnih farmerki, pa je ovaj korak bio logičan za naš brend”, rekla je direktork marketinga Dženifer Sei o novoj inicijativi kompanije “Levis”, koja je prikladno nazvana “SecondHand”.

Preko SecondHand-a, “Levis” će omogućiti kupcima da svoje polovne farmerke i jakne zamene za poklon karticu čija se vrednost procenjuje na oko 10 do 20 evra, u zavisnosti od stanja donete odeće.

Kupci imaju novu mogućnost, a to je da, pored prodaje svojih starih komada, sada kupe “nove” polovne farmerke i jakne koje su drugi donirali. Džins će imati cenu u vrednosti od 25 do 80 evra. Ako odeća ne bude u skladu sa „standardima za preprodaju“, kupac će dobiti poklon karticu u vrednosti od četiri evra, a pantalone će nastaviti svoj put na reciklažu. Sve u svemu, novo tržište, koje će se predstaviti na sajtu levi.com, pruža sveobuhvatno održivo iskustvo kupovine.

„Mladi, posebno, imaju zaista visok angažman na tržištu polovne garderobe. Skoro 60 odsto njih kupuje polovnu garderobu, što mogu da potvrdim iz ličnog iskustva, jer to rade moji tinejdžeri. Obožavaju “lov” na garderobu. Osećaju da takvom vrstom kupovine dobijaju nešto malo jedinstvenije nego kada kupuju “vintidž”, a u doba kada su retro stilovi osamdesetih i devedesetih toliko popularni, preferiraju da imaju original, a ne neku kopiju koja je proizvod današnje modne industrije. Ako bismo svi odlučili da kupimo polovni par “leviski” umesto novog, to bi uštedelo 80 odsto emisije ugeljen-dioksida (CO2) i oko 1,5 kilograma otpada”, objasnila je Sei.

 

View this post on Instagram

 

Together, we can create a more sustainable planet with less waste. #LevisSecondHand

A post shared by Levi’s (@levis) on

Globalno govoreći, potrošači godišnje „bace“  skoro 400 milijardi evra u vrednosti odeće koju bi mogao da nosi neko drugi. Produženje veka odeće za samo devet meseci može smanjiti njen udeo ugljen-dioksida, otpada i vode za 20 do 30 odsto. Po toj logici, retro farmerke iz devedesetih bi mogle da imaju ekološki otisak blizu nule.

Zaposleni u “Levis” kompaniji se nadaju da će novom inicijativom zainteresovati mlađu publiku tj. potrošače i podići nivo svesti i kod svojih drugih mušterija.

Jovana Canić

“Klimatski park” u Kopenhagenu čuva grad od poplava

Foto-ilustracija: Unsplash (June O)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kopenhagen je obalski grad koji je često na udaru oluja, a poslednjih godina, kao posledica klimatskih promena, iznenadne vremenske nepogode, koje su praćene velikim količinama padavina, postale su učestale i izazivaju velike poplave.

Veliki “klimatski park” u ovom gradu dizajniran je tako da tokom iznenadnih vremenskih nepogoda, može da skladišti preko 22 miliona litara vode i da na taj način spreči poplave na ulicama i preopterećene kanalizacione mreže.

Park je izgrađen 1920-ih u siromašnom delu grada, a redizajniran je tako da u rezeorvarima može da skladišti velike količine vode. Kako se nalazi na nizbrdici, odlučeno je da se naprave nasipi sa tri strane parka, koji služe kao zidovi bazena. Četvrta strana se nalazi na najvišem delu i ona je ostala otvorena kako bi na tom mestu voda mogla da prodire u park i da se tu zadržava.

Na nasip su postavljene kapije koje tokom lepog vremena služe kao ulaz u park, a automatski se zatvaraju u slučaju velike oluje. Delovi parka, kao što su tereni za golf i hokej, ružičnjaci, ukopani su nekoliko metara i oni mogu da služe kao rezeorvari za vodu.

Sistem je napravljen tako da tokom oluje voda teče u podzemni rezeorvar u parku, tu se skladišti, a kasnije pomoću nje će raditi fontane, a u slučaju suše, prostor može da se navodnjava. U slučaju obilnijih padavina, kada se rezeorvari napune, voda dalje ispunjava terene za hokej i golf, ružičnjake.

Onog trenutka kada je kanalizacioni sistem spreman da primi više vode, kapije nasipa se otvaraju i voda polako ističe.

Kako se ovaj sistem pokazao kao veoma efikasan, Kopenhagen planira još 300 sličnih projekata. Tako i drugi gradovi razmatraju uvođenje sličnog sistema, recimo Roterdam ima javni trg koji u sušnim danima služi kao košarkaško igralište, a u kišnim danima postaje bazen za akumuliranje vode. 

Kada u gradovima nema površina koje bi mogle da se “pretvore” u rezeorvare za vodu, dobro rešenje su protivpoplavne barijere. Nedavno su u Veneciji, po prvi put, podignute barijere koje su zaštitile grad od poplava. Mreža od 78 jarko žutih barijera čuva ulaz u venecijansku lagunu. Projekat odbrane protiv poplava, MOSE, trebalo bi da zaštiti Veneciju od plima visokih do tri metra.

Milica Radičević

Mališani iz “Radosnog detinjstva” dobili 650 kilograma organskog voća i povrća

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilusracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Poljoprivrednici koji se bave organskom proizvodnjom donirali su Predškolskoj ustanovi “Radosno detinjstvo” 650 kilograma voća i povrća.

Naime, Grad Novi Sad putem Gradske uprave za privredu još od 2011. godine podstiče razvoj organske proizvodnje subvencijama poljoprivrednim proizvođačima.

Rezultat ove uspešne saradnje je deset poljoprivrednika koji se bave organskom proizvodnjom na oko 50 hektara zemljišta. Oni pretežno proizvode povrtarske i voćarske kulture.

Ovi poljoprivrednici su odlučili da u znak dobre i uspešne saradnje sa Gradom doniraju Predškolskoj ustanovi “Radosno detinjstvo“ svoje proizvode.

Ovim gestom realizuje se još jedan od ciljeva razvoja organske proizvodnje na području Grada Novog Sada, a to je zdrava i bezbedna hrana za decu kao i razvoj svesti o prednostima organskih proizvoda.

Izvor: Grad Novi Sad