Home Blog Page 650

Poljski ZE PAK najavio kraj uglja u narednih 10 godina – Srbija još ne odustaje!

Foto-ilustracija: Unsplash (Bart van Dijk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)

Kompanija ZE PAK odlučila je da zatvori sve svoje kapacitete na lignit u Poljskoj do 2030. godine.

Dok se sve više zemalja odlučuje da napusti ugalj kao gorivo, kod nas se sprovode projekti razvoja novih termoelektrana.

ZE PAK-ov potez dolazi neposredno nakon objave poljske vlade da uz pomoć države planira da održi u životu propadajuću kompaniju PGG koja eksploatiše ugalj i to do 2049. godine.

“Odluka kompanije ZE PAK da napusti ugalj zbog neisplativosti odražava realnost ove industrije u celoj Evropi,” objašnjava Ketrin Gutman, direktorka kampanje “Evropa bez uglja”, navodi Centar za životnu sredinu.

Među vladama koje poriču ekonomske neisplativosti uglja u Evropi ističu se one u BiH i u Srbiji. One  uz pomoć kineskih kredita, čiji povrat garantuje država, finansiraju izgradnju novih termoelektrana na ugalj.

Zabrinjavajuća je informacija da su ukupne emisije sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj u Srbiji u 2019. godini  bile pet, šest puta veće od ukupnih godišnjih emisija dozvoljenih u NERP-u.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice i samim tim sve su imale obavezu da do 2018. godine smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorevanje – međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile “Nacionalni plan za smanjenje emisija” nije uskladila emisije SO2 sa maksimalnim emisijama na nivou države za 2018. i 2019. godinu.

Milica Radičević

Državni program „Srbija 2025“ sprema 40 novih projekata

Foto: Jan Valo
Foto: Miloš Karaklić

Ministarstvo zaštite životne sredine veruje da državni program „Srbija 2025“ predstavlja Srpski „Nju dil“ koji ima snagu da zapravo bude deo Evropskog Zelenog dogovora i zelenog oporavka.

Ovaj strateški projekat može biti renesansa Srbije, ne samo u ekološkom smislu.

Ministarstvo zaštite životne sredine je već po osnivanju 2017. godine jasno formulisalo primarni cilj – rešavanje višedecenijskog problema zagađivanja voda Srbije, dakle, izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda i regionalnih centara za upravljanje komunalnim otpadom.

Rukovodeći se tim ključnim prioritetom, ali i manje-više nepostojanjem projektno-tehničke dokumentacije, koja je uslov za izgradnju takvih postrojenja, izuzetnim naporom, za manje od dve godine, Ministarstvo je zajedno sa lokalnim samoupravama izradilo projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju 29 postrojenja za preradu otpadnih voda sa linijom mulja i 11 za izgradnju postrojenja za preradu komunalnog otpada.

Isto tako smo za te namene obezbedili finansijsku podršku Razvojne banke Saveta Evrope u iznosu od 500 miliona evra.

Foto: Dragan Leleš

Takođe, u toku je finansiranje, realizacija i izrada dokumentacije za desetine drugih projekata.

Na taj način, zajedno sa ostalim institucijama u zemlji stvorili smo neophodne preduslove da ovi projekti izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda i komunalnog otpada mogu ući u plan „Srbija 2025“, ali i za povlačenje sredstava iz fondova EU, za koja su, u momentu otvaranja Poglavlja 27 (koje smo završili i poslali u Brisel) osnovni preduslov – projekti.

Naš cilj je da izrađenim projektima podignemo kapacitete do mogućnosti stoprocentnog iskorišćenja tih sredstava.

Ekstremno je važno što je najviše rukovodstvo države Srbije prepoznalo da bez izgradnje ovih postrojenja i zaštite životne sredine nema civilizacijskog iskoraka i boljih uslova života za naše građane.

I da podsetimo – odnos prema životnoj sredini je mera civilizovanosti jednog društva.

Pregled projekata možete preuzeti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Mašta i spretne ruke mogu svašta, dokazuje vredni Somborac

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tridesetogodišnji Somborac Endi Vaš, pored toga što se bavi humanitarnim radom i edukacijama u somborskom Crvenom krstu, poseduje talenat za pravljenje jedinstvenih lustera i lampi, i to od, nećete verovati – odbačenih predmeta svojih sugrađana.

Stari, naizgled neupotrebljivi, drveni predmeti, ako se nađu u rukama dobrog majstora mogu da dobiju sasvim novu namenu. Za tako nešto potrebni su mašta i spretne ruke.

„Najbitniji su ideja i vizija, šta tačno želiš da napraviš od predmeta koji ti je na raspolaganju. Ipak, dešava se da sama vizija nekad ne bude ispoštovana do kraja – započnem sa izradom, a onda mi usput padne na pamet neka nova ideja i na kraju dobijem konačan proizvod sa kojim sam zadovoljan više nego sa početnim“, kaže Endi Vaš iz Sombora.

Zanat je učio od oca, koji je stolar. Kao dete je dosta vremena provodio u radionici i tako učio tehniku obrade drva na licu mesta.

„Kada nađem stari, odbačeni točak koji izgleda neupotrebljivo, i onda uložim u njega dosta truda i rada i on na kraju zasija – e, to me najviše ispunjava“, dodaje kreativni Somborac.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kao i svaki majstor, najmanje stvari je napravio za sebe i tek poneki predmet je ostao u radionici. Ljudima se sviđa ideja ovih neobičnih lustera, pa je imao i porudžbinu da izradi kompletnu rasvetu za jednu kuću.

Stranicu sa svojim radovima na društvenim mrežama je nazvao “Made with love”  jer sve rukotvorine nastaju  iz srca.

„Koliko puta krenem nešto da pravim za sebe, pa se to nekome dopadne i naravno, kao što i samo ime stranice govori, to i poklonim nekome od srca jer to nekog čini srećnim“, priznaje Endi.

Za jedan luster mu u proseku treba tri do sedam dana rada, ali, pre svega, vreme provedeno u radionici za Endija predstavlja odmor nakon napornog dana. Neko se opušta uz knjigu, muziku, a Endi uz čekić, dleto i nove kreacije od drveta.

Izvor: RTS

Završena konferencija “SEE ENERGY- Connnect & Supply II”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Serbio

U organizaciji Nacionalne asocijacije za biomasu “SERBIO” i nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ DKTI i AMBERO Consulting, uz prisustvo domaćih i stranih učesnika, predstavnika različitih nivoa vlasti, stručnjaka iz oblasti energetike, proizvođača, privrednika i korisnika biomase, 01. i 02. oktobra diskutovalo se u Novom Sadu, u “SHERATON” hotelu o zakonskim okvirima, projektima zelene energije, primerima dobre prakse u našoj zemlji i evropskim državama, o potencijalima i mogućnostima veće primene biomase i drugih obnovljivih izvora energije, na Međunarodnoj investicionoj konferenciji “SEE ENERGY- Connnect & Supply II”.

S obzirom na koronavirus situaciju, konferencija je održana u 4 sesije sa maksimalnim brojem od 30 učesnika po sesiji i pridržavanjem svih preventivnih mera bezbednosti (merenje T, obavezno nošenje maski, distanca i dezinfekcija prostora pre i nakon svake sesije). S obzirom na ograničen broj fizički prisutnih, organizator je omogućio i online praćenje i učestvovanje u konferenciji putem ZOOM aplikacije, ali i SERBIO YouTube kanala. Svi zainteresovani koji su propustili prezentacije i diskusije,  mogu ih pogledati na sledećem linku.

Prvog dana konferencije, učesnike su pozdravili državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, g. Velimir Stanojević, rukovodilac GIZ DKTI programa, gđa Milica Vukadinović i predsednica Nacionalne asocijacije za biomasu “SERBIO”, gđa Nataša Rubežić.

U uvodnom delu konferencije posvećenom razvoju tržišta, g. Stanojević napomenuo je da moramo voditi računa o pošumljavanju i da naša država poslednjih godina radi puno na davanju podrške i konkretnih podsticaja za sve zainteresovane koji žele da investiraju u OIE investicione projekte.

GIZ DKTI, partner u organizaciji dvodnevnog događaja u izjavi gđe Milice Vukadinović, naglasio je prednost korišćenja biomase, posebno u obliku biogasnog postrojenja na farmama, pogotovo u Vojvodini. Takođe, u sklopu programa konferencije, GIZ DKTI vodio je panel diskusiju pod nazivom „ENERGIJA PRINOSA“. Učesnici u Panelu približili su odgovore na pitanje koje su mogućnosti i koristi, ali i realni potencijali i problemi za korišćenje OIE i proizvodnju biogasa. Fokus je bio na korišćenju stajnjaka, ulozima i koristima koje bi mogli imati, posebno, mali i srednji poljoprivredni proizvodjači, ali i država s obzirom na novi EU Zeleni dogovor.

Diskusiji su prisustvovali rukovodilac Grupe za obnovljive izvore energije, Ministarstva zaštite životne sredine g. Slobodan Cvetković, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, prof. dr Dragana Stojiljković kao i predsednik Zadružnog saveza Vojvodine, g. Radislav Jovanov.

Kompletan intervju sa navedenim učesnicima možete pogledati na sledećem linku.

Generalni sponzor konferencije, “Energotehnika Južna Bačka“ kroz prezentacije tokom oba dana predstavili su svoje projekte u oblasti vetroenergije ( vetropark „Kovačica“), solarne energije (fotonaponska elektrana u naselju Sajan), kogeneracija („Kikinda gornje“), projekte u geotermalnoj energiji i druge.

Foto: Serbio

Nakon uvodnih izlaganja i diskusije posvećene razvoju tržišta biomase, učesnici su u poslepodnevnoj sesiji konferencije razgovarali o finansiranju investicionih projekata. Analizu i dostupne kreditne linije i podsticaje predstavila je ERSTE banka, kao i Razvojni i Garancijski fond AP Vojvodine.

Prisutni su imali priliku da se upoznaju sa tehnologijama, uslugama i primerima dobre prakse austrijskih kompanija poput „INNIO JENBACHER GmbH&Co OG“, „Biogest Energie-und Wassertechnik GmbH“, mađarske kompanije „Arundo BioEnergie LLC“, kao i domaćih uspešnih kompanija poput „NS Seme energy“, „CEEFOR doo“ i „Energy Net doo“.

U sklopu konferencije, održani su paralelno i B2B poslovni sastanci kojima je između ostalih prisustvovala i austrijska kompanija „Urbas Maschinenfabrik Ges.m.b.H.”, kao i kompanije iz Republike Češke poput “RPS Ostrava a.s.”, “EKOL spol. s r.o.”, “DAMGAARD Consulting s.r.o.” i “RCCT s.r.o.” Prisutnost međunarodnih kompanija pokazuje već dobro poznatu činjenicu da je tržište Republike Srbije u obnovljim izvorima energije ogromno, ali i nedovoljno iskorišćeno.

Drugi dan konferencije posvećen solarnoj energiji, privukao je mnogobrojne učesnike zainteresovane za investicioni potencijal, zakonodavne okvire, tehnička rešenja i institucionalnu podršku u investicionim projektima u ovoj oblasti.

Foto: Serbio

Aktuelnu temu pred svaku grejnu sezonu, Energetska efikasnost u toplanama Srbije, predstavili su direktor Poslovnog udruženja toplana Srbije, g. Dejan Stojanović,dr ,Milica Vukadinović iz Instituta za nuklearne nauke “Vinča”, kao i g. Petar Vasiljević, stručnjak u oblasti primene biomase u sistemima daljinskog grejanja.

Predsednica Nacionalne asocijacije za biomasu “SERBIO”, gđa Nataša Rubežić predstavila je osnovne pokretače javne politike u korist obnovljivih izvora energije, prednosti korišćenja biomase, kao i njene potencijale prvenstveno u Vojvodini.

Učesnici konferencije složni su u oceni da je potrebno permanentno raditi na energetskoj tranziciji ka samoodrživosti, razvoju tržišta obnovljivih izvora energije i njihovoj većoj upotrebi, a sve u cilju ostvarivanja energetske sigurnosti i nezavisnosti i obezbeđivanja zdravije životne sredine.

S obzirom da su ciljevi “SERBIO” asocijacije, između ostalog i predstavljanje i aktivno promovisanje razvoja tržišta i povoljnog poslovnog okruženja za održivi bioenergetski sektor u Srbiji kao i povećanje informisanosti javnosti o mogućnostima upotrebe biomase, organizator je najavio usko specijalizovane radionice i konferencije u narednoj godini koja nas očekuje. Nacionalna asocijacija za biomasu blagovremeno će obavestiti zainteresovane putem svojih medija kanala.

Izvor: Serbio

Širimo tim, prijavite se!

Foto-ilustracija: Pixabay

MT-KOMEX traži kolegu za radnu poziciju – Elektromonter!

Osnovna zaduženja zaposlenog uključuju montažu, podešavanje i puštanje u rad solarnih elektrana i punjača za električna vozila.

Obuka je obezbeđena.

Opis željenog kandidata: 

Srednja ili viša stručna sprema elektro-struke

-Potrebno poznavanje slabe i jake struje, opštih poslova elektroinstalacija

-Osnovno poznavanje engleskog jezika

-Vozačka dozvola B kategorije

-Dobre organizacione sposobnosti

-Snalažljivost i samoinicijativa

-Pouzdanost i tačnost u ostvarivanju zadatih ciljeva

Prijavite se OVDE.

Biće kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

Pozivamo Vas da se prijavite za posao u našoj partnerskoj kompaniji!

Tražimo novog kolegu!

Foto-ilustracija: Pixabay

MT-KOMEX traži kolegu za radnu poziciju- Građevinski inženjer!

Neophodno je da ste diplomirani inženjer građevine sa licencom 310, poželjna je i licenca 410, ali nije obavezna. Iskustvo u radu u programima AutoCAD, MS Office (Word, Excel, MS Project), Revit, Tower, Armcad. Kao i spremnost za rad na terenu, organizovanost i veština planiranja, spremnost za rad u timu i održavanje dobrih međuljudskih odnosa.

Uspešan kandidat biće zadužen za projektovanje, pripremu i kontrolu projektno-tehničke dokumentacije, upravljanje razvojem projekata, izradu planova i praćenje realizacije, planiranje sopstvenih resursa, vođenje administrativnih poslova za potrebe gradilišta (građevinski dnevnik, građevinska knjiga  i dr. prema potrebama a u dogovoru sa izvođačem).

Biće kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

Prijavite se preko sledećeg linka.

Pozivamo Vas da se prijavite za posao u našoj partnerskoj kompaniji!

Ptice selice su krenule na jug, mnogima smo usputna stanica na tom putu

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pexels

Prošlog vikenda obeležen je Evropski vikend posmatranja ptica, u kome je učestvovala i Srbija. Organizovana posmatranja ovih životinja u više od 35 zemalja Evrope služe da se pažnja javnosti usmeri ka razumevanju potreba divljih ptica.

Kako navodi gost Jutarnjeg programa, Slobodan Knežević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, s obzirom na trenutnu situaciju u kojoj se nalazi ceo svet, vikend posmatranja ptica je protekao bolje nego što se moglo očekivati.

„Na 17 lokacija 475 građana, građanki i dece je izašlo u prirodu sa jednim razlogom, da uživaju u posmatranju ptica, da uživaju u prirodi, da provedu svoj vikend na jedan drugačiji način“.

Samo tokom jednog vikenda posmatrači su mogli da vide 130 različitih vrsta ptica, što je gotovo polovina ukupne faune ptica ovih prostora.

Najznačajnija lokacija za posmatranje ptica u našoj zemlji je Labudovo okno, mesto na Dunavu koje prirodnjaci nazivaju „Raj za ptice“, jer je to najznačajnija stanica na njihovoj seobi, napominje gost Jutarnjeg programa.

„Kada se ptice sele preko Balkana, okolina Bele Crkve, okolina Rama, je mesto gde ptice obožavaju da borave kod nas i tu bismo morali da pokažemo najviše brige da zaštitimo to područje“, naglašava Knežević.

Pored toga, značajne lokacije na ruti ptica selica su i Zasavica, jezero Rusanda, gornje Podunavlje, Ovčarsko-kablarska klisura, Bovansko jezero i mnoga druga mesta koja na kojima one vole da se okupljaju.

Na putu selidbe su mnoge prirodne prepreke, ali najveća su nesavesni ljudi, koji krivolovom prave velike štete. Zakon postoji, samo je sporna njegova primena. Pored toga, za one ptice koje se radije sele noću, gradovi predstavljaju opasne zamke jer ih brojni veštački svetlosni izvori privlače i remete im seobu, a nemali deo ptica se povredi i strada usled sudara sa staklenim površinama i žicama koje vrebaju sa svih strana.

Foto-ilustracija: Pexels

Postoji više rešenja kako bi se mogli rešiti ovi problemi, ali postoji nešto što možemo sami da promenimo, bez ikakakvih ulaganja, a to je naš odnos prema prirodi, napominje Slobodan Knežević.

„Posmatranje ptica je jedan od načina da shvatimo da smo i mi deo iste te prirode i da u njoj možemo uživati bez adrenalinskih šokova, kao što je vožnja kvadova ili bilo kakvi ekstremni sportovi koji nanose štetu staništima“.

Nedavno je međunarodna organizacija „Bird lajf internešnal” proglasila novu mrežu značajnih područja za ptice u Srbiji. Nova nacionalna IBA mreža sačinjena je od 79 područja koja pokrivaju 29,2 odsto teritorije Republike Srbije.

„Ukoliko se budemo pridržavali tog mehanizma međunarodne zaštite pre svega ćemo zaštititi njihova staništa. Sada očekujemo od države da prepozna ta zaštićena područja i da se donese zajednička odluka da se ona odvoje za prirodu. Bitna začkoljica u ovom problemu je da i mi sami moramo da prepoznamo da su to značajna područja“, kaže na kraju gostovanja Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Izvor: RTS

Zbog zahlađenja toplane počinju grejanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, ali zbog najavljenog zahlađenja toplane od danas postepeno ulaze u režim grejanja. JKP Beogradske elektrane od danas počinju grejanje, dok su u nekim gradovima u Srbiji radijatori već topli.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić rekao je da su u 60 gradova i opština širom Srbije sistemi spremni za početak grejne sezone i da od danas gotovo u svim sredinama kreću tople probe.

Zamenik gradonačelnika Beograda, Goran Vesić kaže da su Beogradske elektrane počele sa radom jutros u 6 časova i da građani grejanje mogu da očekivati u popodnevnim i večernjim satima.

Energetska situacija u Srbiji je potpuno stabilna i obezbeđeni su svi ključni energenti, poručio je ministar i podsetio na to da toplane tokom godine potroše više od 600 miliona metara kubnih gasa, 80.000 tona mazuta i dodatne količine peleta, biomase, uglja.

Sistem daljinskog grejanja Beograda čini 36 toplotnih izvora, više od 9.000 toplotnih predajnih stanica i u njima više od 40.000 pumpi i druge opreme, kao i više od 1.600 kilometara toplovodnih cevi.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

 

Da li će Zemlja za 50 godina biti “vrela“ kao Sahara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Do 2070. godine, petina planete Zemlje mogla bi da dostigne temperaturu koju ima pustinja Sahare. To bi nateralo oko tri milijarde ljudi da ili napuste svoje domove ili pokušaju da prežive na paklenim temperaturama.

Sa aspekta opstanka čovečanstva podatak je zabrinjavajući, jer bi poljoprivredno zemljište bilo neupotrebljivo za uzgajanje osnovnih kultura za ishranu ljudi.

Predviđanje ekstremnih temperatura na našoj planeti u sledećih 50 godina, zasniva se na klimatskim promenama, jer je emisija štetnh gasova sa efektom staklene bašte sve veća.

Studija je objavljena u zborniku Nacionalne akademije nauka i ukazuje na činjenicu da će regioni svakog naseljenog kontinenta postati potpuno negostoljubivi – posebno oko Brazila, severne Afrike i Indije.

U međuvremenu, ogromni delovi Rusije, Kanade i Arktika postepeno će razvijati umerenu klimu.

Ukoliko se protiv klimatskih promena studiozno ne borimo na međunarodnom nivou, skoro polovina ljudi na Zemlji moraće da pronađe novi dom u narednim decenijama.

Izvor: RTS

Bosna i Hercegovina će biti bogatija za 10.000 stabala 

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)

Gradovi Bosne i Hercegovine se součavaju sa zagađenjem vazduha, tla i vode. Ljudi često nisu svesni da na jednostavan način mogu doprineti rešenju.

Sadnja drveća može imati značajan uticaj ukoliko se radi planski i u većem obimu. Stabla sprečavaju klizišta i eroziju tla, smanjuju rizik od poplava, obogaćuju vazduh.

Razvojni program UN (UNDP) s 15 lokalnih zajednica u BiH počinje realizaciju Inicijative za zeleniju i održivu budućnost, čiji je cilj sadnja 10.000 sadnica u ovoj godini.

Projektu su se pridružili Banja Luka, Doboj, Teslić, Gradiška, Modriča, Novo Sarajevo, Bihać, Cazin, Jablanica, Odžak, Sanski Most, Srebrenik, Tešanj, Tuzla i Zenica

Sadnice će biti zasađene u gradskim parkovima, na dječjim igralištima, šetalištima, izletištima, dvorištima škola, vrtića, bolnica i javnih ustanova, obalama rijeka, industrijskim zonama i drugim lokacijama. 

U periodu između 1990. i 2010. godine, Bosna i Hercegovina je izgubila 1,1 odsto šumskog područja ili oko 25.000 hektara.

Izvor: UNDP BiH

Francuski grad Grenobl biće Evropska zelena prestonica 2022. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Grenobl na istoku Francuske imenovan je za Evropsku zelenu prestonicu za 2022. godinu, saopštio je žiri stručnjaka Evropske komisije koji svake godine od 2008. dodeljuje takvu titulu nekom evropskom gradu koji je primer u primeni mera zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Nagradu Evropski zeleni list za 2021. dobili su bugarski grad Gabrovo i Lapenranta u Finskoj.

Grenobl će naslediti titulu od finskog grada Lahti, koji je Evropska zelena prestonica za 2021. godine, dok trenutno tu titulu ima Lisabon.

“Veoma smo ponosni. Ta titula će za nas biti osnova za dalje ujedinjenje i ubrzanje ekološke tranzicije. Naš cilj je da ponudimo lepšu budućnost”, rekao je gradonačelnik Grenobla Erik Piol, prenosi AFP.

Evropska komisija je u saopštenju 9. oktobra posebno istakla dostignuća grada u oblasti ublažavanja klimatskih promena, održive urbane mobilnosti, održive upotrebe zemljišta, buke i energetskih performansi.

Grenobl je od 2005. do 2016. smanjio emisije štetnih gasova za 25 odsto i radi na smanjenjenju za 50 odsto do 2030. godine, navodi se u saopštenju. U cilju smanjenja zagađenja bukom, Grenobl je odredio tiha područja u gradu, promovisao je biciklizam i ograničio brzinu u gradu. Takođe je podsticao otvaranje privatnih vrtova, vertikalno ozelenjavanje i ambiciozan program sadnje drveća kako bi maksimalno uvećao svoj ograničeni zeleni prostor.

Komesar za životnu sredinu, okeane i ribarsto Virginijus Sinkevičius izjavio je na ceremoniji proglašenja nagrada 8. oktobra da su finalisti i dobitnici nagrade dokazali da su brze promene moguće i u teškim okolnostima kao što su bile ove godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ove uspešne priče pokazuju da održivost i zelena tranzicija daju rešenja za savladavanje iznenadnih kriza i stvaranje boljih i zdravijih urbanih sredina za građane Evropske unije. Dok nastavljamo da se prilagođavamo novom normalnom, naši gradovi dobitnici nagrade nastaviće da igraju vodeću ulogu u primeni zelenih rešenja i stvaranju gradova koji su pogodni za život”, rekao je Sinkevičius, saopštila je EK.

Grad Gabrovo je nagrađen za svoju posvećenost energetskoj efikasnosti i korišćenju čiste tehnologije tokom protekle decenije, saopštila je EK. Bugarski grad ima širok spektar prirodnih staništa i vrsta i sprovodi mere zaštite i očuvanja biodiverziteta.

Lapenranta je sedište univerziteta svetske klase za istraživanja i inovacije koji doprinosi gradu u oblastima kao što je zelena energija, održivost, cirkularna ekonomija i tehnologija vode, navodi se u saopštenju. To je prvi grad na svetu koji je počeo da koristi samo obnovljivu električnu energiju sa sertifikatom EKOenergy.

Među kriterijumima za dodelu titule Evropske zelene prestonice nalaze se kvalitet vazduha i vode, upravljanje otpadom, mobilnost, kao i kapaciteti za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promena.

Evropska zelena prestonica pored titule dobija i novčani iznos od 350.000 evra, a gradovi koji su dobili nagradu Zeleni list po 75.000 evra. Za nagrade je ove godine konkurisalo 36 gradova, najviše u 13 godina dugoj istoriji dodele nagrada.

Za Evropsku zelenu prestonicu mogu konkurisati gradovi sa više od 100.000 stanovnika, a nagrada Evropski zeleni list je ustanovljena 2015. za gradove sa 20.000 do 100.000 stanovnika.

Izvor: Beta/Euractiv

Završen 11. Mikser Festival

Foto: Mikser Festival
Foto: Mikser Festival

Završeno je eksperimentalno ThinkThank dvodnevno izdanje Mikser Festivala koje se odvijalo na imanju Zornića kuće. Sve panele možete pogledati na YouTube kanalu gde će publici uskoro biti dostupni i snimljeni sadržaji panelskog programa “Krug“.

Prvi dan festivala koji je otvorila Fransoaz Žakob, stalna predstavnica UN u Srbiji, bio je posvećen razgovorima o izgradnji boljeg društva i odnosu preme osetljivim društvenim grupama čiji su glasovi zaglušeni kakofonijom dnevnih, ekonomskih i političkih interesa.

Pored analize trenutnog stanja u društvu, diskusije prvog dana programa Kiseonik bile su fokusirane na konkretne predloge kako osnažiti žene, starije osobe, izbeglice i druge senzitivne članove našeg društva u osvajanju pune ravnopravnosti i pristupa sadržajima i uslugama od javnog interesa i zajedničkom kreiranju održivih ekoloških, društvenih, ekonomskih i kulturnih scenarija.

Drugi dan, nakon obraćanja ambasadora Kraljevine Norveške, njegove ekselencije Jerna Jelstada i stalne predstavnice UNDP u Srbiji, Fransin Pikap, počeo je diskusijom o Evropskom zelenom dogovoru: Kakav je značaj preporuka za Zapadni Balkan, obavezama svih učesnika, od predstavnika vlasti, struke i građana za prilagođavanje ovih preporuka lokalnim uslovima?

Foto: Mikser Festival

Gde zaostajemo, koje su najveće prepreke, a koje naše najveće prednosti u dosezanju ovih standarda i pre primene obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 27 o pridruženju EU.

Razgovorom “Borba za čist vazduh“ nastavili smo niz diskusija o izazovima građana najzagađenijih regija i sa druge strane, industrija čiji su proizvodi i usluge bitni za kvalitet naših života.

“Made IN“ sesije i prezentacije na MF, prikazale su budućnost dizajna kroz prizmu potencijala koje pružaju stari zanati. Gosti iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokazali su na svojim primerima kako su zanati dobra osnova za male preduzetnike.

“Zanat“, “Gir“, “Nunc“, “Numen/ForUse“ danas zapošljavaju desetine radnika, a njihova proizvodnja bazira se na ideji cirkularne ekonomije, dugotrajnosti i mogućnosti popravke. Rezultat je savremeni dizajn i funkcionalnost u koje su utkane stare veštine, alati i tehnike.

Uz brojne razgovore i radionice, učesnici ovogodišnjeg konkursa “BlackBox“ započeli su izgradnju sinteznog spomenika koji će ostati na imanju Zornića.

 Izvor: Mikser Festival

Zabeležena nova vrsta ptice za Srbiju

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Wikimedia

Zahvaljujući saradnji Centra za markiranje životinja pri Prirodnjačkom muzeju i Nacionalnog parka Tara, na lokalitetu Sokolina zabeležena je nova vrsta ptice za Srbiju.

Saradnici Centra Nenad Spremo i Dejan Đapić, uhvatili su pomoću ornitološke mreže i prstenovali primerak sibirske plavorepke Tarsiger cyanurus.

Ova majušna pevačica, čije samo ime kaže, gnezdi se najvećim delom u Sibiru, sve do Kamčatke i Japana. U Evropi su potvrđena gnežđenja na krajnjem istoku Finske.

Tokom seobe retko se beleži u Evropi, s obzirom da zimuje u jugoistočnoj Aziji i Indijskom podkontinentu. Do sada je u regionu registrovana samo u Sloveniji, Mađarskoj i Rumuniji.

Kontinuiranim prstenovanjem ptica iz godine u godinu kako na lokalitetima NP Tara, tako i u čitavoj Srbiji, osim praćenja seobe i distribucije vrsta, moguće je pratiti i posledice koje na živi svet imaju klimatske promene, zbog čega je nalaz sibirske plavorepke Tarsiger cyanurus posebno izuzetan i važan.

Podsetimo, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je prošle nedelje da je međunarodna organizacija BirdLife International proglasila novu mrežu značajnih područja za ptice u Srbiji (Important Bird Area – IBA). Nova nacionalna IBA mreža sačinjena je od 79 područja koja pokrivaju 29,2 odsto teritorije Republike Srbije, odnosno 2.579.364 hektara za ptice najvrednijih staništa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Značajna područja za ptice proglašavaju se zarad zaštite najređih i najugroženijih vrsta ptica, tj. očuvanja njihovih staništa i populacija. Ona uključuju najznačajnije lokacije na kojima se divlje ptice razmnožavaju, prehranjuju, odmaraju ili prezimljavaju.

IBA područja određuju se nakon naučne obrade podataka o prisustvu, brojnosti i trendovima populacija odabranih vrsta ptica. Ovaj proces u svakoj državi sprovode stručne organizacije za istraživanje i zaštitu divljih ptica koje su članice mreže BirdLife International.

Proces određivanja IBA područja i celokupne mreže u svakoj državi je nezavistan i određen je strogom naučnom metodologijom.

Jovana Canić

Montiran prvi vetrogenerator na platou ”Podveležje”

Foto: EPBiH
Foto: EPBiH

Na platou “Podveležja” montiran je prvi od 15 vetrogeneratora budućeg vetroparka.

Nastavljen je i specijalni noćni transport opreme iz Luke Ploče preko graničnih prelaza Metković i Doljani do gradilišta, koje su posetili Admir Andelija, generalni direktor i dr.sci. Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije.

“Aktivnosti na izgradnji se nastavljaju i u teškima vremenskim uslovima kako za izvođača radova, tako i za sve ostale prateće aktivnosti i stoga čestitam svim onima koji su angažovani na izgradnji, našim partnerima ali i zaposlenima Elektroprivrede BiH koji stiču znanja koja ćemo moći da prenesemo na naše sledeće projekte. Vrlo brzo očekujemo da projekat VE “Vlašić” iz faze razvoja pređe u fazu realizacije i VE “Podveležje” je za nas izuzetno iskustvo“, kazao je generalni direktor Andelija nakon obilaska gradilišta.

Izvršni direktor za kapitalne investicije je istakao da je realizacija projekta uprkos svim poteškoćama izazvanih pandemijom i vremenskim uslovima, ispred dinamičkog plana. 

Pročitajte još:

“Ukoliko vremenske prilike to budu dozvoljavale do kraja ove godine vetropark će u najvećoj meri biti završen i montirani svi vetroagregati. Izražavam zahvalnost svima onima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta, i pre nas, a koji će nastaviti realizaciju i kada neki drugi projekti budu u toj fazi“, rekao je dr.sci. Salkić.

Foto: EPBiH

Kako bi proces instalacije vetrogeneratora bio obavljen u što kraćem roku, montaža se vrši sukcesivno dizalicom težine 600 tona sa dužinom glavnog kraka 102 metra uz mogućnost produženja sa pomoćnim krakom dugim 12 metara, i dizalicom težine 500 tona sa teleskoposkom granom od 14,7 do 56 metara. Prilikom montaže koriste se i četiri pomoćne dizalice koje teže od 60 do 220 tona.

Svaki vetrogenerator sastoji se od tornja sa četiri segmenta dužine od 14 do 29 metara, gondole sa glavčinom i tri lopatice. Ukupna težina segmenata tornja viša je od 211 tona, dok gondola i glavčina teže 113 tona. Svaka pojedinačna lopatica duga je 55 metara i teška 11,5 tona. 

Izvor: EPBIH

Brza moda – jedna osoba u Srbiji za godinu dana kupi 12 kilograma odeće

Foto-ilustracija: Unsplash (Becca McHaffie)
Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Svake godine, u Srbiji se proda preko 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi, pokazalo je prvo zvanično društveno istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji, koje je sproveo Centar za unapređenje životne sredine.

Istraživanje je pokazalo da se najviše kupuju hulahopke i čarape (8.3 komada), bokserice i gaćice (7.6 komada) i majice i potkošulje (5.4  komada).

Ostali odevni komadi, poput košulja, bluza, haljina, pantalona i farmerki, se kupuju nešto ređe, između 2 i 3 komada godišnje, dok se jakne, kaputi, mantili i namenski komadi (ski odela, odela, kravate, bademantili ) kupuju najređe.

Srbi odeću najradije kupuju u prodavnicama globalnih brendova, čak 60.5 odsto, dok se znatno manje pazari polovna odeće, 16.2 odsto, a za domaću proizvodnju se odlučilo 13.4 odsto ispitanika.

Odeću preko interneta, na pijacama i drugim mestima kupuje manje od 10 odsto ljudi.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Kvalitet odeće je presudan za 54.5 odsto ispitanika, dok 41.2 odsto smatra cenu kao najvažniji faktor. Samo njih 4.3 odsto kupuje odeću zbog trenda.

Međutim, skoro svaki treći ispitanik nosi pantalone i farmerke, trenerke i majice do 12 meseci. Ovaj podatak je zabrinjavajući, imajući u vidu da je za proizvodnju jedne majice potrebno 2.700 litara vode, a za jedan par farmerki vrtoglavih 10.000 litara.

Prosečno najkraće nosimo čarape (14 meseci) i gaćice (20 meseci). Na drugoj strani, najdugovečniji rok nošenja imaju ski odela (58 meseci), a potom kaputi i bademantili (po 52 meseca). 

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Istraživanje je pokazalo da više od 55 odsto poklanja odeću kada više ne želi da je nosi, 16 odsto čuva u ormaru, a skoro 16 odsto najčešće donira.

Najmanji broj ispitanika nastoji da je proda, 2.2 odsto, oko 7 odsto  menja namenu odeću, dok gotovo 4 odsto je baci. 

Nešto manje od polovine ispitanika upoznato je sa nepovoljnim uslovima u kojima se proizvodi odeća.

Međutim, tek svaki treći ispitanik ima određeni uvid u energetsku rasipnost modne industrije.

Iako je 55 odsto upoznato sa fenomenom brze mode, ali ne znaju svi njene konkretne posledice.

Iako se često ponavlja da žene prednjače u kupovini odeće, istraživanje je pokazalo da osim minimalnih razlika u broj pojedinih kupljenih komada, oba pola beleže isti prosek.

Takođe, upadljiv je nalaz da je rok nošenja odevnih predmeta kod muškaraca kraći nego kod žena.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Iz istraživanja se jasno vidi da javnost nije ni približno dovoljno upućena i zainteresovana za sve ono što modna industrija, kroz brzu modu, donosi sa sobom.

Višestruke društvene protivrečnosti i moralna nepravednost brze mode, kao i njena očita pogubnost po životnu sredinu, nisu u javnosti prisutne u onoj meri u kojoj to ona zaslužuje.

Istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji je sprovedeno od 27. jula do 10. avgusta 2020. godine i u njemu je učestvovalo 1889 ispitanika iz cele Srbije. 

Kompletno istraživanje možete pogledati ovde.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

 

Iskustva drugih gradova inspirišu da se Beograd razvija u skladu sa ekološkim standardima

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić obišao je Energetski centar Forsthaus u Bernu, zajedno sa ambasadorom Republike Srbije u Švajcarskoj, Goranom Bradićem. On je tokom zvanične posete Švajcarskoj posetio Bern i tom prilikom se upoznao sa sistemom spaljivanja otpada koji ujedno smanjuje emisiju štetnih gasova u tom gradu.

“Energetski centar je inovativna kombinacija proizvodnje zelene energije. Gradonačelnik Berna je upoznao moju delegaciju sa ovim efikasnim sistemom  koji smo imali prilike da obiđemo. Sistem je izuzetno efikasan, kako u pogledu proizvodnje energije za daljinsko grejanje tako i u pogledu proizvodnje električne energije”, rekao je Radojičić.

On je istakao da ova elektrana koristi obnovljive izvore energije – otpad i biomasu i podmiruje 30 odsto energetske potražnje grada Berna.

“Beograd želimo da razvijamo u skladu sa konceptom pametnog grada i ekološkog grada koji podrazumeva održivu proizvodnju i racionalno korišćenje električne energije. U skladu sa tim, ovakve posete su veoma značajne kako bismo razvijali potencijalne projekte na osnovu iskustva gradova koji su razvili efikasne sisteme u oblasti energetske potražnje”, dodao je gradonačelnik Radojičić.

Prema njegovim rečima, zahvaljujući modernoj tehnologiji ova kombinovana elektrana zadovoljava sve ekološke standarde.

“Na osnovu razgovora sa gradonačelnikom Berna i ambasadorom Bradićem mogu da kažem da se svi gradovi suočavaju sa sličnim izazovima koje donose klimatske promene i porast broja stanovnika u urbanim sredinama. Iskustva drugih gradova inspirišu da Beograd razvijamo u skladu sa ekološkim standardima. Naša budućnost je poštovanje ekoloških principa prilikom kreiranja rešenja za razvoj pametnih gradova “, naglasio je Radojičić.

Kako je rekao, razvoj Beograda – dvomilionskog grada, planira se sistematično i strateški.

“To podrazumeva dobru analizu postojećeg stanja i projektovanje sledećih koraka, kao i postavljanje rešenja prema prioritetima. Zaštita životne sredine je visoko na lestvici mojih prioriteta od kada vodim Beograd i zato je važno učiti iz iskustva gradova koji imaju dobra i efikasna rešenja u ovoj oblasti”, poručio je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd