Home Blog Page 624

Vodeni cvet proglašen insektom 2021. godine

Foto: Pexels
Foto: Pexels

Međunarodna grupa entomologa izabrala je u petak Vodeni cvet za insekta 2021. godine, ali on neće dugo uživati u svojih 15 minuta slave.

Insekt, čije je naučno ime Ephemeroptera, samo nekoliko dana da leti, pari se i polaže nova jaja.

“Ono što čini jedinstvenim ove insekte je njihov životni ciklus koji traje samo nekoliko dana: od jajašca položenog u vodu do insekta sposobnog za let i parenje”, rekao je Tomas Šmit, predsednik komisije naučnika i istraživača iz institucija i organizacija za zaštitu iz Nemačke, Austrije i Švajcarske.

Vodeni cvetovi postoje oko 355 miliona godina i danas oko 140 vrsta živi u centralnoj Evropi, navela je komisija.

Uprkos njihovom kratkom životu kao odraslih jedinki, njihov razvojni ciklus je prilično dug.

Ženke insekta između maja i septembra polažu hiljade jaja u vodu, koja potom padaju na dno i iz njih se za nekoliko dana izleže larva.

Larve rastu nekoliko dana i na kraju dobiju škrge, a zakopane na dnu reka razvijaju se od jedne do tri godine.

“Ubrzo pre prelaska iz vodenog u kopneni život, stvara se sloj vazduha između stare i nove kože odraslih larvi”, rekao je Šmit, koji je direktor nemačkog entomološkog instituta Zenkenberg u Minhenbergu, istočno od Berlina.

Smanjivanjem svoje specifične težine, larva se diže do vodene površine, a kad tamo stigne, koža larve puca i za nekoliko sekundi izleće insekt.

Bez delova usta i funkcionalnih creva, potpuno razvijeni insekt ima samo nekoliko dana za parenje i polaganje jaja pre nego što ugine.

Komisija svake godine, počev od 1999. bira po jednog jedinstvenog insekta kako bi “ljudima približila retke vrste”.

Energetski portal

U Hrvatskoj predstavljena prva jedrilica na svetu sa dva električna motora

Foto-ilustracija: Unsplash (Johnatan Smith)
Foto-ilustracija: Unsplash (vaun0815)

U Splitu je predstavljena prva jedrilica na svetu sa dva električna motora.

Reč je o iskoraku splitskog proizvođača brodova u ekološku proizvodnju, a model je rezultat hrvatske domišljatosti i tehnologije.

Brodogradilište “Salona Yachts”, koje je u vlasništvu bosanskohercegovačke “Prevent Grupe”, premijerno je predstavilo novu jedrilicu, na Saloni 46 na kojoj je godinu i po dana radio mladi tim inženjera iz Splita.

“Ovo je prvo plovilo opremljeno sa dva elektromotora, što će znatno ubrzati punjenje baterija tokom plovidbe. Na ovom brodu smo implementirali naprednije propelere koji mogu da menjaju ugao lopatice propelera u zavisnosti od brzine plovidbe, što će vam omogućiti punjenje baterija pri bilo kojoj brzini. Dva elektromotora omogućiće mnogo bolje manevarske karakteristike plovila u luci”, kaže Marin Donadini, direktor “Salona Yachts”.

Sa motorima plovite bez buke, a dok jedrite, propeleri pune baterije strujom. Model je prikladan za okeanske plovidbe u kojima se jedri u dužim vremenskim intervalima.

“Dok jedri brod ponovno stvara električnu energiju i njemu od potpuno prazne baterije do potpuno pune treba oko 20 sati jedrenja pri brzini od pet i po, šest čvorova”, objašnjava Donadini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Stenholm)

Salona 46 će na svom “Jutjub” kanalu predstaviti i mladi Kanađanin Den Dekert, koji sa verenicom već pet godina plovi na električnoj jedrilici i promoviše ekološki osvešćenu plovidbu.

“Mislim da je svetsko tržište spremno za električne brodove. Poslednjih šest godina borimo se da dokažemo vrednost ovakvih motora na jedrilicama – nije vam potreban klasičan motor da biste prešli neku razdaljinu kad imate jedra”, kaže Dekert.

Električni pogon sa puteva polako prelazi i na more. Vlasnici nastavljaju da ulažu u zelene tehnologije.

“To je budućnost ne samo u ovoj branši, odnosno industriji, nego i u drugim industrijama koje se bave nekom vrstom mobilnosti – pogledajte samo uspeh gospodina Rimca i njegovog tima u Hrvatskoj”, kaže Almir Jazvin, član Uprave ”Prevent grupe”.

Ovaj hrvatski proizvod je spoj ekologije i luksuza. Brodogradilište planira da proizvodi dvadesetak jedrilica godišnje. Prva je već otputovala svom kupcu u Sjedinjene Američke Države.

Izvor: HRT

Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za RTB Bor ponovo u prvom planu

Foto-ilustracija: Unsplash (Javad Esmaeili)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mladen Borisov)

Kompanija “Srbija Ziđin Koper” podnela je zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za povećanje kapaciteta topionice bakra u okviru kompleksa RTB Bor.

Zainteresovani mogu da izvrše uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana od 11 do 14 časova, u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, u Ulici Omladinskih brigada 1, u sobi 428 i na vebsajtu.

Građani mogu da dostave svoje mišljenje u roku od 15 dana, od datuma objavljivanja ovog obaveštenja.

U toku nedelje potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović, održale su sastanak sa Đan Simingom, generalnim direktorom kompanije „Ziđin“, većinskim vlasnikom RTB Bor.

Na sastanku je bilo reči o realizaciji projekata kompanije „Ziđin“, sa posebnim osvrtom na standarde koje je neophodno ispuniti u cilju zaštite životne sredine.

“Investicija u RTB Bor je veoma važna za nas i Vlada Srbije je tu da pomogne u realizaciji projekata i planiranih ulaganja u zelene tehnologije i zaštitu životne sredine. Oba ministarstva su tu, jer želimo da se projekti u koje investirate realizuju brže i efikasnije, budući da je to u interesu svih nas”, rekla je Mihajlović.

“Ziđin” je ranije najavio da planira da poveća kapacitet proizvodnje katodnog bakara sa trenutnog kapaciteta od 80.000 tona na 150.000 tona godišnje, sa mogućnošću daljeg proširenja kapaciteta na 200.000 tona. Ulazni kapacitet prerade koncentrata je 400.000 tona godišnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Na pređašnjem sastanku sa potpredsednicom Vlade, Đian Siming je izrazio zahvalnost na podršci Vlade i Ministarstva na projektima koje kompanija realizuje u Srbiji i najavio da „Ziđin “ planira da investira u našu zemlju 1,26 milijardi dolara.

„Do sada smo u RTB Bor uložili 640 miliona dolara. Pored aktivnosti na proširenju i sanaciji postrojenja, ulažemo u zaštitu životne sredine i unapređujemo uslove i bezbednost na radu. Zasadili smo više od 56.000 sadnica u industrijskoj zoni, a za 88 odsto smanjili povrede na radu u ovoj godini“, precizirao je Siming.

Podestimo, kompanija je u septembru zaustavila rad topionice bakra i u planu je bio remont koji je, nakon kvara na opremi pogona doveo do povećane emisija dimnih gasova i negativno uticala na kvalitet vazduha u Boru.

U okviru dokumentacije koju je “Ziđin” priložio uz zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, priložen je i izveštaj Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor u kojem su kao rezultat merenja navedene dozvoljene koncentracije oksid-azota i oksid-sumpora, kao i praškastih materija.

Jovana Canić

Zlatibor uskoro dobija postrojenje za preradu otpadnih voda

Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Kako piše Nova ekonomija, na Zlatiboru se privodi kraju izgradnja postrojenje za preradu otpadnih voda. Radovi su počeli krajem 2018. godine, a planom je predviđeno da budu završeni do kraja tekuće godine.

Postrojenje u blizini rečice Obudojevice na Zlatiboru, uskoro bi trebalo da bude pušteno u probni rad, koji će trajati oko godinu dana.

“Otpadne vode će se prerađivati na principu SBR tehnologije i to postrojenje će biti jedno od najboljih u Srbiji, jer će podzemne i druge vode biti zaštićene od zagađenja”, rekla je za Novu ekonomiju Slađana Vulović iz kabineta predsednika Opštine Čajetina.

Prema njenim rečima, cilj je da se na Zlatiboru stvori “ekološki zdravije i lepše okruženje”.

U projekat je uloženo više od 4,6 miliona evra. Centar za međunarodnu saradnju i razvoj Vlade Slovenije uložio je million i po evra bespovratnih sredstava, dok je ostatak novca izdvojila lokalna samouprava. 

U prvoj godini rada, upravljanje postrojenjem će biti povereno Javnom komunalnom preduzeću “Vodovod Zlatibor” i slovenačkom konzorcijumu “Hidroinženjering” koje je bilo jedan od izvođača radova.

U Opštini Čajetina kažu da je u planu izgradnja posebnih postrojenja za preradu otpadnih voda za Čajetinu, Sirogojno i Mačkat za koju je norveški institut “Niva” izradio studiju.

“Počeli smo sa pripremom projektne dokumentacije za ta postrojenja i očekujemo da ćemo njihovom izgradnjom za tri godine stvoriti uslove za najčistiju vodu i ekološki zdravo okruženje”, navode sagovornici portala.

Pored Zlatibora, postrojenje za preradu otpadnih voda gradi se i u Leskovcu. Šabac i Vrbas su gradovi koji svoja postrojenja za preradu kanalizacije već imaju. Prema podatku koji je prošle godine objavio NALED, Srbija prerađuje svega 16 odsto svojih otpadnih voda.

Autor: Čedomir Savković

Izvor: Nova ekonomija

Budisava dobija vetrozaštitni pojas

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)
Foto: Grad Novi Sad

Kako bi zaštitili atare na području Grada Novog Sada nadležni su počeli sa sadnjom vetrozaštitnih pojaseva. U Budisavi će u naredne dve nedelje biti završena sadnja oko 14.500 sadnica viših i nižih vrsta u dužini od 14 kilometara.

Vrednost ovog projekta je 2,5 miliona dinara, započet je 2019. godine, rok za završetak radova je decembar 2020. godine i realizuje ga JKP “Gradsko zelenilo”

Kako napreduje sadnja proverili su Milorad Radojević, član Gradskog veća za privredu, Miloš Egić, direktor “Gradskog zelenila” i prof. Dr Saša Orlović, predstavnik saveta Gradonačelnika Novog Sada za pružanje stručne pomoći u preduzimanju aktivnosti u ozelenjavanju i pošumlјavanju gradskih površina.

Vetrozaštitni pojasevi na području Grada Novog Sada nisu postojali u dovolјnoj meri i zbog toga smo posebnu pažnju posvetili njihovom formiranju. Još 2016. godine smo uradili Studiju za podizanje vetrozaštitnih pojaseva u polјoprivrdnom reonu na područjima svih katastarskih opština Grada Novog Sada. Studija je urađena u skladu sa Godišnjim programom zaštite, uređenja i korišćenja polјoprivrednog zemlјišta, a finansirana je iz namenskih sredstava od zakupa polјoprivrednog zemlјišta u državnoj svojini. Studiju je uradio Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu i ove godine krećemo sa realizacijom sadnje pojasa u Budisavi. Ukupna vrednost podizanja svih vetrozaštitnih pojaseva iznosi preko 100 miliona dinara čime su obuhvaćene sve katastarske opštine Grada Novog Sada. Efekti koji se postižu njihovim podizanjem su brojni. Oni doprinose smanjenju gubitka plodnih slojeva zemlјišta i očuvanju njegove plodnosti. Takođe, štite saobraćajnu infrastrukturu od snežnih smetova”, rekao je Milorad Radojević.

Direktor Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu prof. dr Saša Orlović je rekao da je danas istorijski trenutak za grad, jer je počelo podizanje vetrozaštitnih pojaseva koji imaju višenamenske funkcije.

“Pojasevi će biti podignuti na ukupno 209 hektara, odnosno 387 kilometra će iznositi dužina pojaseva i biće zasađeno oko 240.000 sadnica. Ovi podaci se odnose na kompletan atar, dakle celo područje Grada Novog Sada. Biće korišćene uglavnom domaće vrste sadnica, poput hrasta lužnjaka, kao i bagrem koji je dobar za ovo područje. Izborom vrsta sadnica želimo da pored zaštite od vetra utičemo i na biodiverzitet tako praktično stvaramo jedan zeleni prsten oko grada. Kad bude formiran,naš zadatak je da ga dobro održavamo i čuvamo kako bi u potpunosti mogao da vrši svoju funkciju”, rekao je prof. dr Saša Orlović i dodao da je mnogo stvari urađeno u gradu kada je reč o ozelenjavanju u poslednjih godinu dana, jer je zasađeno dva i po puta više sadnica od ranijeg godišnjeg proseka.

Izvor: Grad Novi Sad

 

 

Energetski gigant ulaže više od 150 milijardi evra za čistiju budućnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanska kompanija Enel Group najavila je da će tokom naredne decenije uložiti skoro 16 milijardi evra u proširenje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora struje, kao i poboljšanje infrastrukture za njeno dostavljanje potrošačima, piše Axios.

Energetski gigant, koji već znatno ulaže u obnovljivu energiju, saopštio je da će nameniti 69 milijarde evra u planove da svoj trenutni energetski kapacitet od oko 45 gigavata proizvodnje iz obnovljivih izvora proširi na 120 gigavata do 2030. godine.

Plan takođe uključuje investicije u skladištenje, digitalne mreže i širu elektrifikaciju.

Najava predstavlja deo šire inicijative nekih od najvećih energetskih kompanija na svetu, koje svoju budućnost vide u proizvodnji struje uz emisija gasova staklene bašte.

Ovog meseca je i vodeći španski snabdevač Iberdrola otkrio planove da uloži skoro 74 milijardi evra u unapređenja “zelenih” kapaciteta tokom narednih pet godina, dok će većina tih sredstava ići ka proširenju obnovljivih izvora energije i električne mreže.

Podsetimo, što se regiona tiče,  Crna Gora i dalje predvodi sa energetskom tranzicijom, ali se Ukrajina probila na drugo mesto preskočivši Severnu Makedoniju i Srbiju, pokazao je Godišnji izveštaj o implementaciji 2020 Energetske zajednice (EZ) objavljen 23. novembra.

Izveštaj Sekretarijata EZ pokazao je da su ugovorne strane, odnosno članice Zajednice, ostvarile napredak u tržišno orijentisanim i održivim energetskim reformama uprkos krizi zbog koronavirusa.

Prosečan procenat implementacije propisa u članicama EZ porastao je na 53 sa 48 odsto u prethodnom izveštaju za 2019. godinu.

U sredini rang liste su Kosovo i Albanija sa izvesnim napretkom, dok je reforma u Moldaviji bila skromna.

Energetski portal

Dalji razvoj saradnje sa Nemačkom u sektoru energetike

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplah (Karsten Wurth)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorom SR Nemačke u Srbiji Tomasom Šibom o saradnji u oblasti rudarstva i energetike, naročito u vezi sa povećanjem energetske efikasnosti i zelenom energijom.

Mihajlović je istakla da je u prethodnom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture postojala veoma dobra saradnja i da veruje da će ona biti uspešno nastavljena i u resoru rudarstva i energetike.

Povećanje energetske efikasnosti jedna je od prioritetnih oblasti u kojoj očekujemo uspešnu saradnju, a verujem da imamo prostor da unapredimo saradnju i u oblasti zelene energije i energetske tranzicije, navela je ona.

Prema njenim rečima, Ministarstvo priprema novi zakonodovni okvir i reforme e-energetika i e-rudarstvo, kojima će se pojednostaviti procedure i ovaj sektor otvoriti za nove investicije.

Na sastanku je navedeno da ukupna vrednost projekata koji se realizuju, uz podršku Nemačke razvojne banke KfW, uključujući Ministarstvo, kao i javna preduzeća EPS i EMS, iznosi više od 800 miliona evra.

Ambasador Šib je izrazio uverenje da će saradnja sa resornim ministarstvom biti dodatno proširena, napomenuvši da je za Nemačku razvojnu banku energetika jedan od najvažnijih sektora.

Imamo i veliko iskustvo sa Zelenom agendom i energetskom tranzicijom, koje smo spremni da podelimo sa vama, poručio je on.

Izvor: Vlada Srbije

Novi zahtevi za subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila od 2021. godine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i vozila koja uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i električni pogon ( hibridni pogon) (“Službeni glasnik RS, broj 27/20), Ministarstvo zaštite životne sredine od marta ove godine subvencionira kupovinu električnih i hibridnih vozila.

Imajući u vidu da je Pravilnikom o sistemu izvršenju budžeta Republike Srbije („Službeni glasnik RS“ 20/20) regulisano da se zahtevi za preuzimanje obaveze za tekuću budžetsku godinu, moraju uneti u informacioni sistem izvršenja budžeta najkasnije do 15. decembra tekuće godine, a da razmatranje i rešavanje prispelih predmeta po pitanju subvencionisane kupovine vozila po proceduri zahteva minimalno 15 radnih dana, Ministarstvo zaštite životne sredine, u skladu sa navedenim propisima, od 27. novembra 2020. godine neće primati nove zahteve za sprovođenja subvencionisane kupovine električnih i hibridnih vozila, a koji se mogu uzeti u obradu do kraja 2020. godine.

Podsetimo, sredinom marta ove godine  Vlada  je  donela Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i vozila koja uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i električni pogon (hibridni pogon).

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

Ovom uredbom neposredno se podstiče korišćenje ekološki prihvatljivog vida transporta, u okviru sprovođenja mera za poboljšanje kvaliteta vazduha, i u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine.

Uredbom se propisuje da pravo na subvencionisanu kupovinu vozila imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica.

Pravo na subvencionisanu kupovinu vozila nemaju pravna lica i preduzetnici koji su ostvarili pravo na subvencionisanu nabavku putničkih vozila za potrebe obnove voznog parka taksi prevoza kao javnog prevoza, u skladu sa Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane nabavke putničkih vozila za potrebe obnove voznog parka taksi prevoza kao javnog prevoza („Službeni glasnik RS“, broj 94/19).

Sredstva za subvencionisanu kupovinu vozila dodeljuju se za kupovinu jednog vozila. Podsticajna sredstva u 2020. godini dodeljuju se do iznosa od 120.000.000 dinara.

Više o ovoj temi, možete pročitati OVDE.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Modernizacija aerodroma “Nikola Tesla” bez većih zastoja

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Obimni radovi na modernizaciji i proširenju beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” odvijaju se svakodnevno u skladu sa preporukama nadležnih državnih organa uz maksimalno poštovanje mera zaštite od koronavirusa. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović obišao je gradilište novih objekata na beogradskom aerodromu i proverio je kako teku radovi.

Vlada Srbije je dodelila koncesiju za beogradski aerodrom kompaniji “Vansi” jer delimo isti san, a to je da podignemo kapacitet i kvalitet usluga i pretvorimo beogradski aerodrom u najvažnije transportno i putničko čvorište u jugoistočnoj Evropi. Sve nas je pogodila ova globalna pandemija i svestan sam svih problema teškoća koje je izazvala naročito u međunarodnom vazdušnom saobraćaju. Sa druge strane, srećan sam što je koncesionar iskoristio ovaj period da pokrene investicioni ciklus i započne radove na modernizaciji aerodroma”, naveo je ministar Momirović.

Generalni direktor Aerodroma „Nikola Tesla“ Fransoa Berizo naveo je da očekuje da će uprkos svim izazovima, veliki radovi biti završeni po planu u roku od tri godine.

“Kroz planirana proširenja kapaciteta, aerodrom, koji je prošle godine opslužio oko 6,2 miliona putnika, biće u mogućnosti da opsluži projektovanih 15 miliona putnika do kraja koncesionog perioda. Naš cilj je da značajno poboljšamo nivo usluge, komfor i raznovrsnost komercijalne ponude na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla””, rekao je Berizo.

Kada radovi budu završeni, aerodrom će imati proširene terminale, novu umetnutu poletno-sletnu stazu i dodatne rulne staze, dodatne pozicije za parkiranje aviona, novu platformu za odleđivanje i sprečavanje aviona od zaleđivanja, dodatna parking mesta za automobile i nove pristupne puteve.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

 

Bolji prinosi jagodastog voća uz holandsku podršku

Foto-ilustracija: Unsplash (Jessica Ruscello)
Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Martínez)

Srbija ima veliki potencijal za razvoj jagodastog voća, iako se proteklih godina beleže pozitivni rezultati u tom sektoru, ima dosta mogućnosti za povećanje prinosa, uvođenje novih sorti i unapređenje kvaliteta. Na tom putu dragocena su iskustva Holandije, jer se kroz razmenu stručnog i praktičnog znanja, savremenih tehnologija i inovacija može unaprediti proizvodnja i povećati izvoz, istaknuto je na vebinaru PIB projekta – „Holandske preporuke proizvodnji u sektoru jagodastog voća (i trešnje) u Srbiji“.

Borovnica iz Srbije veoma je tražena na holandskom tržištu, istakao je Žil Bešor Plug (Gilles Beschoor Plug), ambasador Holandije u Srbiji i dodao da su velike šanse za saradnju dve zemlje u sektoru jagodastog voća. „Imamo nove sorte, najnovije tehnologije, vešte poljoprivredne proizvođače i to nam daje mogućnost da se nadopunjujemo i sarađujemo“, rekao je ambasador. Ističe da je 2020. godina teška za sve, ali je sektor jagodastog voća, uprkos teškoćama na početku, dobro prošao.

Veljko Jovanović, savetnik predsednika PKS, rekao je da je u Srbiji dominantno gajenje maline, da je borovnica u ekspanziji, kao i da jagoda ima veliki potencijal.

U Srbiji je 40.000 hektara pod jagodastim voćem, prošle godine izvezeno je 209 miliona evra smrznute maline. Imamo i odlične rezultate u izvozu tokom pandemije. Prosečna izvozna cena nam je oko 1,5 EUR po kilogramu, što znači da bi bilo dobro da izvozimo više prve klase nego sada. Međutim, veliki problem su i dalje niski prinosi svega 5,5 tona po hektaru, što je na nivou nerazvijene proizvodnje. Imperativ je da se ova situacija promeni u narednom periodu, da se radi na kvalitetu maline koji traži i prepoznaje tržište što će se najpre desiti kroz uvođenje novih sorti, naveo je Jovanović.

Foto: PKS

Rešenja za unapređenje sektora, po njegovim rečima, su kvalitetan sadni materijal, stroga kontrola i primena standarda, razvoj ugovornih odnosa, koordinacija proizvođača, otkupljivača i prerađivača, razvoj pravih zadruga, edukacija. Podseća da je PKS organizovala veliki broj seminara posebno u regionima gde se gaji jagodasto voće kako bi se pomoglo farmerima da usvoje nova znanja i unaprede proizvodnju.

Konsultant Đorđe Petrović predstavio je projekat PIB u koji je uključeno 12 holandskih kompanija koji će sarađivati sa srpskim proizvođačima.

Projekat PIB je rezultat višegodišnje saradnje Srbije i Holandije u ovoj oblasti, a finansira ga Vlada Kraljevine Holandije. Sprovodiće se u Srbiji naredne tri godine.

Projekat će se realizovati kroz tri osnovna stuba saradnje: državnih organa (inspekcijskih i stručnih službi), naučnih institucija i poslovnih subjekata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Pelzer)

Jedna od aktivnosti je i organizacija demonstracionog polja u Zemljoradničkoj zadruzi “Agro Eko Voće“ iz Arilja kao pokaznog ogleda kako se sa novim tehnologijama, primenjenim znanjem i uvezivanjem celog lanca proizvodnje mogu unaprediti kvalitet i kvantitet proizvodnje.

O svojim iskustvima u proizvodnji jagodastog voća u Srbiji na vebinaru su govorili predstavnici srpskih proizvođača koji očekuju da će im saradnja sa holandskim partnerima u okviru projekta pomoći da povećaju prinose i izvoz, unaprede kvalitet i uvedu nove sorte.

Vebinar su organizovali Ambasada Kraljevine Holandije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Privredna komora Srbije.

Izvor: PKS

Radovi na prevodnici na Đerdapu u punom jeku

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Radove na adaptaciji brodske prevodnice na HE “Đerdap 1” obišli su prof. dr Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, Sem Fabricije, ambasador EU, Dubravka Negra, direktorka Evropske investicione banke i Milorad Grčić, direktor EPS-a.

Mihajlovićeva je ovom prilikom rekla da je Dunav veoma važna reka i kao energetski, transportni i vodni koridor.

“Đerdap je naša najveća hidroelektrana, radovi idu po ustaljenoj dinamici i sledeće godine na jesen prevodnica će biti završena. Počećemo adaptaciju i prevodnice na „Đerdapu 2“. Novac nije mali, 60 miliona evra je vrednost radova, polovina je grant i hvala EU na tome, a druga polovina je od EIB-a. To je važno jer je reč o partnerima koji su važni za Srbiju jer naš put jeste ka EU. Dodatno je važno i da će EPS  nastaviti da ulaže u revitalizaciju svojih hidroelektrana, pre svega agregat 6 i HE „Đerdap 2“, za koju je procenjena vrednost radova 145 miliona evra. Velike promene u energetskom sektoru su pred nama, da ne idemo korak po korak, već brže ka zelenoj energiji, zelenoj agendi i obnovljivim izvorima energije. Zajedno sa partnerima sigurna sam da ćemo u tome i uspeti”, izjavila je ona.

Fabrici je zahvalio potpredsednici Vlade, koja je od početka verovala u ovaj projekat.

“Održivi saobraćaj i pouzdan i jeftin energetski sistem predstavljaju dve glavne politike i investiciona prioriteta Evropske unije ovde u Srbiji – a sada i u svetlu nedavno najavljenog ekonomsko-investicionog paketa EU, gde povezivanje čini glavni element i nastaviće da bude pokretač za dalje ključne investicije u budućnosti. Đerdap je odličan, konkretan primer projekta povezivanja sa značajnim prekograničnim, ekonomskim i ekološkim efektima. Obnova i adaptacija brodske prevodnice doprineće unapređenju mobilnosti na reci Dunav. Povećaće efikasnost, pouzdanost i konkurentnost vodnog puta na Dunavu“, istakao je ambasador Fabrici tokom posete projektnom lokalitetu na Đerdapu.

Šefica regionalne kancelarije Evropske investicione banke za zapadni Balkan, Dubravka Negre, istakla je da je Srbija jedna od prvih zemalja van EU u koju je EIB počeo da ulaže u vodni saobraćaj. Bolja plovnost duž Save i Dunava ključna je za efikasniju trgovinsku i regionalnu povezanost.

“Ova brodska prevodnica važan je deo naših težnji da približimo Srbiju susednim zemljama i Evropskoj uniji i da podržimo stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta. Projekat je deo šireg investicionog plana sa Evropskom investicionom bankom, vrednog ukupno 100 miliona evra. Uslediće još mnogo projekata”, dodala je Negre.

Milorad Grčić istakao je da smo danas svedoci da projekat revitalizacije prevodnice na srpskoj strani na „Đerdapu 1“ ide odličnim tokom.

“Radovi se odvijaju u roku. Projekat je od ogromnog značaja ne samo za ove krajeve, već i za celu Srbiju, a najlepši tok Dunava prolazi kroz našu zemlju. Dok ne završimo ovu prevodnicu, sva plovila prolaze kroz onu na rumunskoj strani. Posle pola veka moralo je ovo da se uradi. Prosečan broj plovila godišnje je bio 6.300, a modernija tehnologija omogućiće da dođemo do 10.000 plovila koja će ovuda proći. Sve ovo je važno za privredu, turizam i transport, za svaki segment koji napreduje zahvaljujući politici predsednika i Vlade Srbije”, rekao je Grčić. 

Obilasku je prisustvovao i Saša Nikolić, predsednik opštine Kladovo, koji je rekao da je ovaj projekat veoma značajan za državu, ali i ovu malu opštinu koja ima viziju turizma, te da će adaptacijom brodske prevodnice biti povećan broj putničkih brodova koji će pristati u Kladovu.

Brodska prevodnica Đerdap 1, koja je služila i duže od predviđenog veka od 40 godina, biće modernizovana pomoću sredstava EU u vidu bespovratne pomoći od 11,4 miliona evra. Dodatni 17,1 milion evra obezbeđen je u vidu zajma od Evropske investicione banke, pod povoljnim kreditnim uslovima za poreske obveznike Srbije. Realizacijom neophodnih radova, sveukupni tehnički vek obnovljene brodske prevodnice i njena funkcionalnost biće unapređeni za naredni period od 20 godina.

Projekat će podići pouzdanost infrastrukture brodske prevodnice, eliminisaće i sprečiće pojavu dugih zatvaranja, skratiće ciklus prevođenja i smanjiće vreme čekanja plovila, čime će Srbija postati pouzdan partner u prekograničnom transportu duž Dunava.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Do sutra traje uvid u nacrt plana za Makiško polje

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Blake)
Foto ilustracija: Pixabay

Gradski urbanista Marko Stojčić izjavio je da će ili do kraja 2020. ili početkom 2021. godine biti usvojen Plan detaljne regulacije Makiškog polja.

Gostujući na Studiju B istakao da će planirana izgradnja depoa na tom delu grada označiti početak izgradnje metroa u prestonici.

“Na početku Makiškog polja je predviđena izgradnja depoa za prvu i drugu liniju metroa. Nadamo se da ćemo uspeti da završimo sve aktivnosti, pre svih na eksproprijaciji zemljišta, a kasnije i na izgradnji čitavog platoa, kako bi se obezbedili uslovi da za kopanje tunela”, naveo je Stojčić.

Stojčić je objasnio da je zbog velike površine na kojoj bi se smestio predviđen broj kompozicija Makiško polje idealno za izgradnju depoa. Neće se samo depo graditi u ovom delu grada, već se na površini od 4,5 miliona metara kvadratnih očekuje gradnja najvećeg stambeno-poslovnog objekata koji će trajati narednih nekoliko decenija.

“Beograd ne može više da ide u širinu, osim u izuzetnim situacijama. Stoga, za budući razvoj grada, ostaju ovakve neizgrađene teritorije. Nadležne institucije su utvrdile da su pomenute površine van obuhvata vodozaštite”, objasnio je Stojčić.

Sa druge strane, na Fejsbuk stranici Ministarsta prostora upozoravaju se građani da je zaštićeno zemljište beogradskog vodoizvorišta u opasnosti.

Foto: Ministarstvo prostora (Facebook)

Navode da je “do petka, 27. novembra traje javni uvid u nacrt plana za Makiško polje (vodoizvorište). U pitanju je neopravdana urbanizacija i izgradnja celog stambenog naselja na zaštićenom zemljištu. Predviđa se izgradnja od oko 4,5 miliona m2 stambenog i komercijalnog prostora ugrožavajuči izvor pijaće vode za sve Beograđane. Ovo je javni uvid, što znači da će uslediti i javna rasprava gde će svi koji su predali primedbe moći usmeno da ih obrazlože i učestvuju u diskusiji.”

Ceo plan možete pronaći OVDE, a formular za pisanje primedbi OVDE. Za sva dodatna pitanja i konsultacije možete da pišete Ministarstvu prostora na ministarstvoprostora@gmail.com.

Ministarstvo prostora je kolektiv osnovan 2011. godine sa željom da doprinese demokratskom i pravednom razvoju gradova. U prvim godinama postojanja, Ministarstvo prostora je pokrenulo i učestvovalo u aktivaciji nekoliko napuštenih prostora za potrebe zajednice: Inex film, Ulična galerija, Bioskop Zvezda, Magacin, itd. Kroz ova iskustva, razvijali su i modele demokratskog upravljanja zajedničkim prostorima, ali i mehanizme kojima bi se ovakva aktivacija institucionalizovala na participativan i transparentan način. Pored toga, razvijali su i druge programe koji su rad organizacije širili u nekoliko dodatnih pravaca: analiza urbanih zajedničkih dobara, participativno urbanističko i prostorno planiranje i pravo na stanovanje.

Jovana Canić

Beloglavi supovi ponovo lete nad Pešterskim poljem

Foto-ilustracija: Unsplash (Nora Rademacher)
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U Specijalnom rezervatu prirode “Peštersko polje” nastanili su se beloglavi supovi i to u blizini lokaliteta Krnja Jela i vrh Trojan, gde je formirano hranilište za nekrofagne vrste životinja.

Hranilište je izgrađeno u skladu sa uslovima zaštite prirode Zavoda za zaštitu prirode Srbije i svim standardima za ovakvu vrstu objekata i počelo je sa radom početkom 2020. godine. Sa početkom rada hranilišta primećena su jata beloglavih supova (Gyps fulvus) čija se brojnost kretala od 30 do 180 jedinki, kao i da oko 50-ak jedinki beloglavih supova noći u šumi u blizini hranilišta i stenama neposredno ispod vrha Trojan.

“Uspešan rad hranilišta i širenje prostora na kojima obitava beloglavi sup rezultat je dobre prakse i saradnje Zavoda i upravljača, a pre svega, čuvara prirode na terenu”, istakao je direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije mr Aleksandar Dragišić.

On podseća da je rad hranilišta u SRP “Peštersko polje” rezultat višegodišnjeg spoja i rada stručnjaka, upravljača i svih zaštitara prirode na uspostavljanju nacionalne mreže hranilišta za nekrofagne vrste životinja koja je deo Balkanske mreže hranilišta, čime se omogućava neometano kretanje i širenje populacije ovih ugroženih vrsta na celom Balkanskom poluostrvu i šire u Evropi.

U granicama zaštićenih područja nalazi se mreža hranilišta i to u Specijalnim rezervatima prirode “Uvac“, “Klisura reke Mileševke“, “Klisura reke Trešnjice“, i sada “Peštersko polje“, a u planu je i mesto u Parku prirode “Stara planina“.

Hranilište na Pešterskom polju je ograđeno, ima objekat za fotografisanje i posmatranje životinjskih vrsta uz stalni video nadzor. Upravljač zaštićenog područja – Turistička organizacija Sjenice vodi evidenciju o prisustvu vrsta i obezbeđivanju i iznošenju hrane. Pored beloglavih supova, hranilište posećuju gavran (Corvus corax) i vetruška (Falco tinnunculus), a od krupnih zveri zabeležen je vuk (Canis lupus).

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Petrov)

Turistička organizacija Sjenica, kao upravljač rezervata, od februara 2020. do trenutka stručnog nadzora koje je obavio Zavod za zaštitu prirode Srbije u drugoj polovini oktobra, je organizovala iznošenje oko 23 tone hrane, čime je ujedno smanjeno nekontrolisano odlaganje uginulih životinja na širem području.

Uginule životinje se, u saradnji sa lokalnom zajednicom, dovoze sa područja Pešterske visoravni i šire okoline. Takođe, planira se postavljanje rampe na prilaznom putu ka hranilištu koje je ograđeno drvenom ogradom i izgradnja pojilišta za životinje u okviru hranilišta, u skladu sa instrukcijama Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

U odnosu na propisane režime zaštite i dozvoljene aktivnosti, posete novoizgrađenom objektu za posmatranje životinja su ograničene, i to prevashodno u naučno-istraživačke i edukativne svrhe, uz obavezno prethodno prijavljivanje upravljaču. Osnovni cilj ovako koncipiranih poseta jeste dobijanje novih podataka koji će biti iskorišćeni za poboljšanje statusa ugroženih vrsta na ovom području i u promotivne svrhe, sa ukazivanjem značaja sprovođenja aktivnih mera njihove zaštite.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Bil Gejts otkriva ekonomske čari “zelenog” vodonika

Foto-ilustracija: Unsplash (Adolfo Félix)
Foto-ilustracija: Unsplash (ALE SAT)

Oni, koji imaju ideje, ne propuštaju šansu kakvu u bliskoj budućnosti pruža „zeleni“ vodonik.

Inovativni pokretač na polju održive energije širom Evrope – EIT InnoEnergy – osnovao je Evropski centar za ubrzavanje primene zelenog vodonika (Eghac), u nastojanju da podrži razvoj ekonomije ovog energenta, koja bi sa 100 milijardi evra godišnje od 2025. godine mogla da otvori pola miliona direktnih i indirektnih radnih mesta u lancu aktivnosti vezanih za zeleni vodonik.

Inicijativu podržava Breakthrough Energy, Evropski institut za inovacije i tehnologiju mreža entiteta, koju su osnovali Bil Gejts i vrhunski svetski tehnološki i poslovni lideri kako bi ubrzali prelazak na čistu energiju.

Kao dokazani izvor energije sa niskim emisijama, zeleni vodonik je u dobroj poziciji da postane centralni deo klimatski neutralne ekonomije EU – pomažući kontinentu da obezbedi stratešku autonomiju smanjenjem zavisnosti od uvoza fosilnih goriva.

U julu je Evropska komisija objavila svoju dugo očekivanu strategiju za vodonik, navodeći da od 2025. do 2030. vodonik treba da postane sastavni deo integrisanog energetskog sistema EU.

Da bi ostvarila ovaj naum, Evropa mora da stvori investiciono okruženje svetske klase za ubrzanje inovacija i proizvodnih kapaciteta. Eghac obećava da će ubrzati proizvodnju zelenog vodonika u gigavatnim razmerama kako bi ovim energentom snabdeo velike industrijske projekte širom Evrope.

Izvor: Senerges

Ugrožene tresave i Gradac kod Tutina

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je tokom sprovođenja projekta „Protect Pešter Wetlands!“ u više navrata obilazila opštine Sjenica i Tutin. Prilikom obilaska tresave koju prave Stublina, Bezanac, Berovački i Staroselski potok na lokalitetu Svačiće u selu Mitrova primećeno je da se tresava aktivno zatrpava od strane kamenoloma.

Na sajtu ovog društva navodi se da je pored kamena primećen i komunalni otpad, a iako se voda podzemnim putem prevodi ispod kamenoloma došlo je i do zadržavanja vode. Kao i da su primećeni građevinski radovi na brdu Gradac iznad Tutina.

„Planinske tresave su jedan od najugroženijih tipova staništa na planeti Zemlji. U Srbiji i svetu su one zaštićene Ramsarskom konvencijom. Tresave filtriraju vodu kroz zemljište i održava visok nivo podzemnih voda. Ovo je posebno važno zbog kraškog karaktera tla i činjenice da celo područje ima problema sa vodosnabdevanjem. Zatrpavanje tresetišta kamenjem i komunalnim otpadom pored toga što nepovratno uništava ovo jedinostveno stanište može negativno da utiče i na zagađivanje podzemnih voda, a pored tresave kod Južnog Kočarnika ovo je jedno takve stanište u okolini grada“, rekao je Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Veliki kamenolom koji trenutno ugrožava tresavu nije jedina pretnja za brdo Gradac iznad Tutina. Pored velikog kamenoloma na mestu nekadašnjeg praistorijskog utvrđenja započeta je izgradnja velikog turističkog centra koji će ovaj arheološki lokalitet trajno uništiti i sve to o trošku građana za privatni interes.

“Opština novcem građana omogućava i podržava uništavanje najverovatnije ilirskog utvrđenja starog između 2700-2600 godina. Lokalna zajednica time umesto jedinstvene istorijske turističke atrakcije dobija privatni turistički kompleks kakav je mogao da bude izgrađen na bilo kojem drugom okolnom uzvišenju. Zaboravljena je legenda da je grad Tutin svoje ime dobio upravo zahvaljujući ilirskoj kraljici Teuti koja je navodno stolovala i u ovom utvrđenju. Žalosno je što širom zemlje svuda moramo gledati primere teškog nepoštovanja prema zajedničkom kulturnom i prirodnom nasleđu“, dodaje Šćiban.

Izvor: Ptice Srbije

Ugovor sa EBRD od 85 miliona evra za auto-put Niš–Merdare

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za projekat izgradnje auto-puta Niš-Merdare i to za deonicu od Niša do Pločnika potpisan je ugovor o kreditu od 85 miliona evra. Ugovor su potpisali Siniša Mali, ministar finansija u Vladi Republike Srbije i Žužana Hargitai, direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Drugi ugovor za implementaciju projekta izgradnje auto-puta potpisali su sa Hargitai  Tomislav Momorivić, ministar građevinarstva, saobraćaja i Aleksandar Antić, direktor Koridora Srbije.

Mali je nakon potpisivanja ugovora u Vladi Srbije rekao da se početak radova očekuje već polovinom naredne godine i istakao da su potpisana dva važna sporazuma koji predstavljaju korak napred u realizaciji tog važnog infrastrukturnog projekta.

On je ukazao na to da je vrednost projekta izgradnje prve deonice 225 miliona evra, izrazivši zahvalnost EBRD što je obezbeđeno preostalih 85 miliona evra u finansijskoj konstrukciji.

“Za prvu deonicu od Niša do Pločnika već je obezbeđen zajam Evropske investicione banke od 100 miliona evra, kao i grant od 40,6 miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkana”, naveo je ministar finansija.

On je istakao da je to veoma važan projekat, pošto je deo Vašingtonskog sporazuma, kao i da će taj auto-put doprineti razvoju regiona, kao i bržem protoku robe i ljudi, ali i bezbednosti saobraćaja.

Mali je objasnio da se taj projekat potpuno uklapa u program „Srbija 2025“ u koji će biti uloženo više od 14 milijardi evra u narednih pet godina, samo u infrastrukturne projekte.

“Već naredne godine imaćemo u budžetu rekordan iznos za kapitalne investicije, preko 330 milijardi dinara, to jest 5,5 odsto našeg BDP-a”, najavio je Mali.

Ministar finansija je zahvalio svima koji su učestvovali u pripremi dokumentacije za realizaciju projekta, a naročito instituciji EBRD koja uvek pruža Srbiji podršku.

Deonica „auto-puta mira“ kroz Srbiju, Niš–Merdare, biće duga 77 kilometara.

Koridor 10 i novi auto-put će se povezati kod Niša i omogućiti izlazak Srbije na albanske luke na Jadranskom moru i bolje povezati 500.000 ljudi.

Dužina budućeg autoputa Niš–Drač je 383 kilometara, a autoput Niš–Merdare–Priština je deo osnovne indikativne transportne mreže EU.

Momirović je rekao da će gradnja prve deonice auto-puta mira, od Niša do Pločnika, krenuti početkom naredne građevinske sezone i istakao da je taj projekat veoma izazovan za Srbiju, kao i da će otvoriti perspekivu i za Srbe i za Albance.

On je dodao i da će taj auto-put Srbiju pozicionirati kao ključnu saobraćajnu destinaciju u jugoistočnoj Evropi.

Ministar građevinarstva je objasnio da izgradnja autoputa počinje od Merošine kod Niša, a do Pločnika dužine je oko 32 kilometara, imaće šest tunela sa ukupnom dužinom 2.600 metara i 16 mostova.

“Tender za izvođača radova biće raspisan do kraja ove godine”, dodao je ministar građevinarstva.

Hargitai je navela da je deonica Niš–Pločnik prvi deo auto-puta mira za koji kaže da je jedan od ključnih projekta za stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu, ali i jedan ključnih projekata Ekonomskog inevsticionog plana EU.

Ona je najavila da će prvi tender za radove biti objavljen već u decembru, a da do sredine sledeće godine kreću i radovi.

“Biće nam čast da i dalje sarađujemo sa Vladom Srbije, da pomažemo u finansiranju ostalih delova ovog auto-puta, ali isto tako da podržavamo sve ostale ključne infrastrukturne projekte u Srbiji”, rekla je Hargitai.

Izvor: Vlada Republike Srbije