Home Blog Page 627

U 2021. godini više projekata za lepši Beograd

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Glavni urbanista Marko Stojčić izjavio je da će se sredstvima iz budžeta Grada za sledeću godinu, koja su namenjena Službi glavnog urbaniste, finansirati konkursi i izrada planskih dokumentacija za uređenje grada, izgradnju parkova i trgova. Ova sredstva su se do ove godine nalazila na drugim pozicijama u budžetu, pre svega u Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju grada, kao i Sekretarijatu za investicije.

On je precizirao da će se podići kvalitet projekata, skratiti rokovi predviđeni za sprovođenje arhitektonskih konkursa i svih drugih arhitektonskih aktivnosti, a sa druge strane, maksimalno će se angažovati domaće arhitekte.

“Sredstva su namenjena i za izradu planske dokumentacije, što je veoma važno jer je do sada Direkcija finansirala izradu planova detaljne regulacije, što će od nove godine preći u nadležnost službe, uz isključivo ugovaranje sa Urbanističkim zavodom Beograda, kao gradskim preduzećem, koje je i osnovano za ove potrebe” naveo je Stojčić.

Kao primer je naveo izgradnju Linijskog parka, gde su angažovane domaće mlade arhitekte, i dodao da je nedavno pokrenut postupak kako bi se raspisao javni konkurs za trg Crveni krst, koji bi trebalo da bude novi, otvoreni trg sa pošumljenim delom, a ispod je planirana javna garaža.

Glavni urbanista je najavio da je u planu pokretanje konkursa za plato ispred Politike, odnosno za prostor između ovog objekta, zgrade Opštine Stari grad i Radio Beograda, koji bi trebalo da dobije potpuno nov, uređeniji izgled. Osim toga, prema njegovim rečima, biće raspisan i konkurs za idejno rešenje rekonstrukcije Stare šećerane, čiji bi prostor bio namenjen za potrebe kulture i obrazovanja. Radiće se i projekti za rekonstrukciju Čumićevog sokačeta i Gradića Pejtona, koji postaju umetnički centri.

Izvor: Grad Beograd

 

Počela jesenja sadnja drveća u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Sadnjom mladih sadnica javora i sibirskog bresta u ulicama Braće Petković, Solunskoj i Spasenije Cane Babović, JKP “Šumadija” počela je jesenja sadnja drveća na području Kragujevca.

Za početak sadnje nabavljeno je 155 sadnica javora, liriodendrona, lipe i sibirskog bresta, a u planu je da se tokom novembra i decembra meseca posadi još oko 350 ukrasnih listopadnih sadnica.

Sadnjom mladih sadnica biće obnovljeni i popunjeni drvoredi na više lokacija u gradu – u Pešačkoj zoni, Velikom parku, Malom parku, Kreativnom parku, u naselju Aerodrom (ul. Svetogorska, Neznanog junaka, Vladimira Rolovića), na skveru kod Suda, u ulicama Kralja Aleksandra I Karađorđevića, Karađorđevoj, Janka Veselinovića, Luja Pastera i ulici Božidara Milosavljevića.

Uporedo sa sadnjom drveća obavlja se i vađenje panjeva kako bi se izvršila priprema za sadnju novih sadnica.

Izvor: Grad Kragujevac

 

Brza saobraćajnica od Sombora do Kikinde

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Sombor

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislav Momirović, na radnom sastanku, održanom u Somboru, najavio je izgradnju brze saobraćajnice, koja će se prostirati od Bačkog Brega do Nakova. Taj put povezaće dve države sa kojima se Srbija graniči, Mađarsku na samom severozapadu naše zemlje i Rumuniju na istoku.

Značaj ovakve saobraćajnice, koja će povezati čitavu Vojvodinu poprečno je izuzetan, kako za ekonomiju, tako i za infrastrukturu naše države. Iz resornog Ministarstva su prepoznali da ekonomski razvoj Sombora, Kikinde i ostalih gradova koji se nalaze na planiranoj trasi, ugrožava udaljenost i nepovezanost sa saobraćajnicama koje povezuju celu Evropu.

„Velikim političkim aktivizmom, ličnom inicijativom predsednika Republike, mi smo doneli odluku, budžetirali je i u situaciji smo da u narednih godinu dana krenemo da realizujemo ovaj put, brzu saobraćajnicu, koju mi sada zovemo Sombor – Kikinda, kao dva najveća grada koja treba da spoji“ izjavio je ministar, i dodao da je u pitanju investicija od istorijskog značaja.

Radnom sastanku prisustvovali su i predstavnici svih opština koje se nalaze na planiranom putu, koji su imali priliku da ministru Momiroviću iznesu i tekuće probleme sa kojima se suočavaju na teritoriji svojih gradova. Ministarstvo će sve iznete zahteve i predloge razmotriti, te će oni nakon prioritizacije biti i realizovani. Značaj planirane saobraćajnice će svakako umnogome ubrzati razvoj privrede i olakšati građanima iz svih mesta na planiranoj trasi.

„Ona će značajno olakšati i ubrzati komunikaciju, povećati bezbednost, olakšati građanima koji žive na ovoj području, koji se suočavaju trenutno da su saobraćajnice njihove koje su lokalnog karaktera ustvari saobraćajnice gde prolaze teški kamioni i drugi transportni kamioni, to će sve postati prošlost u nekoj bliskoj budućnosti i mi na tome jako ozbiljno radimo“ dodao je ministar.

Iz budžeta za iduću godinu je izdvojeno 100 miliona evra za izgradnju tog puta, početak radova se očekuje u septembru 2021. a planirano je da se sa izgradnjom završi u roku od dve i po godine.

Izvor: Grad Sombor

 

Milano zabranjuje pušenje, vatromet i roštilj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najnovija Uredba o kvalitetu vazduha u Milanu zabranjuje pušenje na otvorenom ukoliko razmak između osoba nije najmanje deset metara. Novim merama se zabranjuju i vatromet i roštilj, a uvodi se obaveza električnog punjenja kod svih distributera goriva.

Od januara 2021. u Milanu više neće biti moguće pušiti na otvorenom ukoliko razmak između osoba nije najmanje deset metara.

Biće zabranjeno pušenje na autobuskim stanicama, u parkovima, na stadionima i na groblju, a 2025. će stupiti na snagu potpuna zabrana pušenja na otvorenom.

“Reč je o merama koje imaju dvostruki cilj: smanjiti PM10 (particulate matter) tj. čestice štetne za pluća, i zaštititi zdravlje građana od pasivnog i aktivnog pušenja na javnim mestima, ali i sprečiti pušenje na prostoru sa decom”, kažu lokalne vlasti u Milanu.

Ali, nije samo pušenje predmet novih mera, već su zabranjeni i vatromet i roštilj, a donete su i nove mere o radu na gradilištu.

Najnovija Uredba o kvalitetu vazduha takođe predviđa obavezu električnog punjenja kod svih distributera goriva.

Pušenje je i sada zabranjeno zbog pandemije

Bez obzira na ove mere, koje će tek nastupiti, ukoliko u ovom momentu spustite masku da biste zapalili cigaretu, to vas može koštati 400 evra.

Naime, u mnogim delovima Italije određene su kazne zaposlenima koji na pauzi ispred prodavnice u kojoj rade spuste masku da bi zapalili cigaretu.

Budući da svaki region, pa i opština, mogu da donesu mere kojima se određuje kada se maske moraju nositi odnosno kada je moguće spustiti ih, građani moraju da se obaveste da li je u njihovom mestu dozvoljeno spuštanje maske.

U Milanu mere važe do januara, a onda će pušenje biti zabranjeno svuda!

Izvor: RTS

Čipovana poslednja bela žirafa

Foto-ilustracija: Unsplash (Zdeněk Macháček)

Rezervat “Ishaqbini Hirola” iz Kenije, postavio je GPS uređaj jedinoj poznatoj beloj žirafi u svetu, da bi na taj način bila zaštićena od krivolovaca, objavio je pomenuti rezervat u saopštenju.

GPS uređaj će slati rendžerima, u razmaku od jednog sata, informacije o lokaciji na kojoj se nalazi, piše Bi-Bi-Si (BBC).

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Save Giraffes Now (@savegiraffesnow)

Na taj način čuvari mogu u realnom vremenu da prate kretanje mužjaka žirafe.

Zašto je ova žirafa bele boje, za razliku od svojih žućkastih rođaka?

U pitanju je retko genetsko stanje poznato kao leucizam. Reč je o nemogućnosti ili delimičnoj nesposobnosti stvaranja melanina ili drugih pigmenata na koži.

Nažalost, ovaj mužjak je najverovatnije poslednji primerak svoje vrste jer su krivolovci marta ove godine ubili njegovu ženku i sedmomesečno mladunče.

Glavno telo za zaštitu žirafa u Keniji, obavestilo je javnost da će na sve načine doprineti naporima da se zaštiti ova “jedinstvena divljač”.

Bele žirafe su prvi put primećene u Tanzaniji, a samo nakon dva meseca i u Keniji, marta 2016. godine.

Žirafe su najviši, poznati, sisari na svetu koji žive u više od 15 afričkih zemalja, a krivolovci ih love zbog njihove kože i mesa, što je doprinelo tome da u poslednjih 30 godina nestane, otprilike 40 odsto populacije žirafa u svetu, prema podacima AWF-a (Afričkog instituta za divlje životinje).

Procenjuje se da je danas u svetu preostalo oko 68.293 primeraka ove vrste sisara, a Međunarodno udruženje za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) proglasilo ih je ugroženom vrstom i uvrstila ih na svoju “crvenu listu”.

Jovana Canić

Kavezni uzgoj koka nosilja zabranjen u Češkoj – šta će uraditi ostale članice EU?

Foto-ilustracija: Unsplash (Rowan S)
Foto-ilustracija: Unsplash (mana5280)

Dok ptičji grip hara Evropom, a prema poslednjim podacima pogodila je Korziku, u Danskoj je na jednoj farmi ubijeno 25.000 pilića, a u Nemačkoj preko 16.000 ćuraka, češki Senat je glasanjem u Gornjem domu Parlamenta potvrdio septembarsku odluku Donjeg doma i odlučio da zabrani kavezni uzgoj koka nosilja u toj zemlji. Zakon stupa na snagu nakon potpisa predsednika te države.

“Poljoprivrednici i živinarske kompanije imaju dovoljno vremena da se pripreme za zabranu i prilagode pa bi finansijski uticaj trebalo da bude minimalan”, tvrdi Mihaela Šojdrova, češka zastupnica u Evropskom parlamentu koja smatra kako ovu zabranu treba uvesti na nivou čitave Evropske unije.

Za Euroactiv kaže kako je to već sada izvedivo jer se već uveliko koriste održive alternative poput držanja u ambarima, volijerama ili otvorenim prostorima u sistemu slobodnog uzgoja ili organske proizvodnje.

Potrošači odbijaju da kupe jaja kokošaka iz kaveznog uzgoja? 

Podseća da ta zemlja nije prva koja uvodi ovakvu zabranu. Luksemburg i Austrija već su okončali upotrebu kaveza, a Nemačka i Slovačka to planiraju od 2025., odnosno 2030. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christin Hume)

“Sve veći broj potrošača zgrožen je okrutnošću koju doživljavaju koke nosilje i odbijaju da kupe jaja iz takvog uzgoja”, upozorava ističući kako je onih koje se uzgajaju na taj način 182 miliona, od 300 ili više uzgajanih životinja u kavezima svake godine u čitavoj EU.

Češka zabrana oslobodiće kaveza oko 4,5 miliona koka nosilja godišnje. Isto moramo da učinimo i za milione drugih kokošaka drugde u Evropi“, poručuje.

Treba napomenuti kako je istraživanje javnog menja EU-a sprovedeno za Evropsku komisiju pokazalo da 94 odsto ljudi veruje kako je važna zaštita dobrobiti uzgajanih životinja, a 82 odsto želi da one imaju bolju zaštitu.

Zakon na nivou EU neće moći da bude donet do 2027. godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Tuttle)

Šojdrova podseća kako je i prošlog meseca Evropska građanska inicijativa predstavila Komisiji 1,4 miliona potpisa građana iz svake države članice koji traže zabranu uzgoja u kavezima generalno. Poziva se i na strategiju “Od njive do trpeze” čiji je jedan od ciljeva dobrobit životinja.

Ali, zvaničnici EK već su se ogradili te najavili da predlozi ove inicijative neće moći da budu spremni do kraja 2023. što je za Šojdrovu prekasno.

“To može da znači da neće biti dovoljno vremena da Evropski parlament razmotri predloge pre raspuštanja za sledeće izbore u proleće 2024. To će još više odložiti konačno usvajanje zakona”, brine se.

Stoga je pozvala Evropsku komisiju da reviziju zakona postavi kao prioritet i što pre iznese svoje predloge i zabrani upotrebu kaveza barem od 2027. godine.

Izvor: Agroklub

Mladenovčanima svečano uručeni ključevi traktora

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto: Grad Beograd

Sekretar za privredu Milinko Veličković svečano je uručio ključeve 18 traktora i 35 priključnih mašina poljoprivrednicima sa teritorije opštine Mladenovac.

Veličković je na primopredaji ključeva napomenuo da Opština Mladenovac iz godine u godinu beleži značajan rast broja korisnika podsticajnih sredstava Sekretarijata za privredu Grada Beograda, za sva četiri javna poziva, pa tako i porast isplaćenih finansijskih sredstava poljoprivrednicima sa teritorije ove opštine.

Isplaćen je iznos od 42 miliona dinara za 111 korisnika subvencija iz oblasti stočarstva, pčelarstva, voćarstva i povrtarstva, kao i poljoprivredne mehanizacije.

Takođe, izjavio je da mu je drago da su dobitnici podsticajnih sredstava mahom mladi ljudi, koji će sigurno nastaviti da se bave poljoprivredom i ostati da žive na selu, a vremenom i zaposliti nove mlade ljude koji će pristojno živeti od svog rada.

Kad smo kod traktora, podsetimo se priče o kalifornijskom dizajneru, Stefanu Hekerotu, koji je svoj život posvetio  pronalaženju alternativa za fosilna goriva. Više od 40 godina proizvodi električna vozila i uređaje koje pokreće solarna energija, a pažnju su mu privukli i traktori.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)

Hekerot je 2012. pokrenuo kompaniju „Solectrac Inc.“, koja je najviše usmerena na proizvodnju traktora na električni pogon. Pet godina kasnije, njegova dva modela, Compact Electric Tractor i eUtility, postali su, kako kaže, prvi komercijalno dostupni električni traktori u Sjedinjenim Američkim Državama, piše „Modern farmer“.

„Traktori su tihi, a što je najbitnije, ne zagađuju životnu sredinu. Iako sam imao dosta ponuda od raznih kompanija koje se bave proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije, „Solectrac“ nisam želeo da prodam, jer imam dalje planove i želim da radim na njihovoj inovaciji“, rekao je Stefan.

Zavisno od opterećenja, mogu da rade do šest sati, a imaju i zamenjivu bateriju.

Postavlja se pitanje imaju li ovi traktori dovoljno snage da prestignu konvencionalne modele? Odgovor pročitajte OVDE.

Izvor: Grad Beograd

Zaštita životne sredine jedan od prioriteta kompanije „Ziđin“

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović sastala se danas sa generalnim direktorom kompanije „Srbija Ziđin Koper“, koja je većinski vlasnik RTB Bor, Đian Simingom.

Mihajlović je istakla da je reč o jednoj od najvažnijih investicija u zemlji i izrazila očekivanje da će biti definisana strategija razvoja obe kompanije, jer je investiranje i u „Ziđin Koper“ i u „Ziđin majning“ za nas od izuzetnog značaja.

Ona je rekla da je Ministarstvo tu da podrži tekuće projekte, investicije i planove te kompanije za zaštitu životne sredine, i da želi da se projekti sprovode brže i efikasnije.

Prema njenim rečima, svima je stalo do toga da imamo što više uspeha i da napravimo dobre rezultate jer je to u interesu i naše države i kineske kompanije.

Đian Siming je izrazio zahvalnost na podršci Vlade i Ministarstva na projektima koje kompanija realizuje u Srbiji i najavio da „Ziđin Koper“ planira da investira u našu zemlju 1,26 milijardi dolara, dok ukupne planirane investicije ove i kompanije „Zijin majning“ iznose više od tri milijarde dolara.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Do sada smo u RTB Bor uložili 640 miliona dolara. Pored aktivnosti na proširenju i sanaciji postrojenja, ulažemo u zaštitu životne sredine i unapređujemo uslove i bezbednost na radu. Zasadili smo više od 56.000 sadnica u industrijskoj zoni, a za 88 odsto smanjili povrede na radu u ovoj godini”, precizirao je Siming.

Prema njegovim rečima, ova multinacionalna kompanija posluje u deset zemalja sveta, a u Kini je jedna od najvećih baza za proizvodnju zelene energije.

Zaštita životne sredine jedan je od naših prioriteta i na tome radimo i u Srbiji. Vaša podrška u efikasnijoj realizaciji projekata nam je važna, rekao je Đian Siming.

Na sastanku je, između ostalog, bilo reči o trenutnim projektima – proširenju kapaciteta na površinskom kopu Veliki krivelj i aktivnostima na izgradnji novog flotacijskog postrojenja na površinskom kopu Južni revir, Majdanpek.

Izvor: Vlada Srbije

U 2021. godini počinje gradnja prve geotermalne elektrane u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Tommy Kwak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Palmer)

Dok iz resornog ministarstva novoformirane vlade gotovo svakodnevno slušamo da su investicije u obnovljive izvore energije ključne za budućnost elektroenergetskog sistema Srbije, iz Kikinde stiže lepa vest – sledeće godinje počeće izgradnja vetroparka koji će proizvoditi dovoljno struje za snabdevanje čitavog grada.

Ova prva francuska investicija u vetroparkove u Srbiji najavljena je prošlog leta, kada je prilikom posete francuskog predsedinka Emanuela Makrona potpisan protokol o namerama za gradnju vetroelektrane u Kikindi.

Kako je za portal eKapija kazala Nataša Lazarević, direktorka firme IEL OIE Balkan Renewable Energy Beograd, koja je sa “sunarodničkom” fransuskom kompanijom Akuo Energy Central Europe partner na izgradnji vetroparka Bašaid u Kikindi, vetroelektrana instalisane snage 85 MW imaće 15 vetroturbina.

Investicija je vredna 120 miliona EUR, a za izgradnju će biti zadužena zajednička firma Basaid wind doo registrovana u Beogradu.

Trenutno se na javnom uvidu u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine nalazi zahtev za određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta vetroelektrane u Kikindi, koji je podnela firma Basaid wind.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

“Očekujemo da do sledeće godine prikupimo sve potrebne saglasnosti i dozvole i da započnemo realizaciju projekta”, navodi Lazarević za eKapiju.

A prema rečima naše sagovornice, vetropark Bašaid je prva, ali ne i jedina investicija francuske kompanije IEL OIE Balkan Renewable Energy u obnovljive izvore u Srbiji.

“Paralelno već dve godine radimo i na projektu geotermalne energije u kojem je učestvovao i svetski energetski lider, francuski EDF, a reč je o pronalaženju potencijalnih lokacija u Srbiji za izgradnju geotermalnih elektrana za proizvodnju toplotne energije za snabdevanje sistema daljinskog grejanja i za potrebe industrijskih procesa”, kaže Nataša Lazarević.

Ona dodaje da je studija izvodljivosti za četiri lokacije – Vranje, Suboticu, Kikindu i Rumu – završena, kao i da je rađena u partnerstvu sa Pokrajinskim sekretarijatom za energetiku, jer se veći deo lokacija nalazi na teritoriji Vojvodine.

“U Vranju smo ispitivali potencijale geotermalne elektrane za snabdevanje industrije i za daljinsko grejanje jednog dela grada, u Subotici je projekta rađen za snabdevanje daljinskog grejanja, a u Rumi za potrebe industrijske zone”, pojasnila je Nataša Lazarević.

Prema njenim rečima, Radna grupa za realizaciju prvih geotermalnih elektrane u Vojvodini, osnovana prošle jeseni i sastavljena od predstavnika lokalne samouprave, kompanije IEL OIE Balkan Renewable Energy i Pokrajinskog sekretarijata definisala je biznis model i zaokružila plan investicije sa tehničkog, finansijskog i pravnog aspekta, tako da je sledeći korak je izrada projekata za realizaciju geotermalnih elektrana.

“Jednu od pomenutih lokacija ćemo odabrati kao pilot projekat i očekujemo da izgradnja prve geotermalne elektrane startuje sledeće godine”, otkriva sagovornica eKapije.

Dodaje da Balkan Renewable Energy ispituje i potencijale solarne energije u Srbiji, te da željno očekuje najavljene izmene Zakona o energetici koje će omogućiti dalji razvoj projekata vezanih za obnovljivu energiju.

Autor: Branislava Petrović/eKapija

Bosna i Hercegovina od 2021. godine ukidaju subvencije za MHE

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić održao je u utorak, u sedištu Vlade FBiH u Sarajevu, radni sastanak sa federalnom ministarkom ekologije i turizma Editom Đapo, federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Nerminom Džindićem i federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudinom Dedićem. Razgovarali su kratkoročnim merama i aktivnostima koje će se što pre doneti, a sve na osnovu ranijeg zaključka Parlamenta Federacije BiH o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana, kao i na osnovu zahteva predstavnika NVO-a iz Koalicije za zaštitu reka.

Dogovorena je izmena i dopuna nekoliko pravilnika. U resoru ekologije i turizma u toku su izmene Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju ekološku dozvolu i to na način da će ovo federalno ministarstvo preuzeti izdavanje ekoloških dozvola za kapacitet preko 150 kW.

Radi se i na Pravilniku o načinu formiranja i rada stručnih komisija za ocenu studija o proceni uticaja na okolinu u postupku izdavanja ekološke dozvole za pogone za proizvodnju hidroelektrične energije. Ovim izmenama se definiše osnivanje posebnih komisija za ocenu studija uticaja na okolinu prilikom izgradnje pogona za proizvodnju hidroelektrične energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Juanma Clemente Alloza)

U izradi izmena pomenutih pravilnika učestvuju i predstavnici Koalicije za zaštitu reka.

Kad je u pitanju resor energije, rudarstva i industrije, između ostalog, od 1. januara 2021. godine neće se produžavati davanje podsticaja za male hidroelektrane, a sredstva predviđena za to preusmeriće se kao podsticaji drugim obnovljivim izvorima energije.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u skladu sa ranijim zaključkom Vlade FBiH krenulo u izmene Pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku koji će precizirati način merenja dozvoljenog protoka u kojem mala hidroelektrana može da radi.

Naime, cilj je da se ekološki prihvatljiv protok meri u realnom vremenu i IT sistemom automatski očitava u agencijama za vode kako bi agencije mogle reagovati u slučaju da mala hidroelektrana ne poštuje princip ekološki prihvaljivog protoka.

Takođe, istaknuto je da se instrumenti Kataloga kriterijuma o održivom razvoju ugrade u pravila o dodeli koncesija, a isto će biti preporučeno i drugim oblastima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeffrey Workman)

Učesnici sastanka upoznati su i sa analizom koja, između ostalog, ukazuje da u ovoj godini nije izdata ni jedna energetska dozvola sa federalnog nivoa kako bi bila izgrađena mala hidroelektrana.

Prethodne tri godine izdavana je godišnje po jedna dozvola za ove svrhe, dok je u 2014. i 2015. godini izdato po 11 ovakvih dozvola, s tim da su dozvole u 2015. godini izdate pre dolaska aktuelnog saziva Vlade.

Tokom sastanka govorilo se i o dugoročnim merama u cilju spašavanja naših reka, među kojima je ustavna zaštita vode i prava na pitku vodu.

Na predstojećoj sednici Vlade FBiH očekuje se informacija o preduzetim merama i aktivnostima kao i one koje će uslediti, a vezano je za postupanje po pomenutom zaključku Parlamenta i zahteva Koalicije za zaštitu reka.

Izvor: Vlada BiH

Rokfeler doputovao u Njujork! Dobro ste pročitali, i ne – nije u pitanju šala!

Foto-ilustracija: Unsplash (Elias Andres-Jose)

Filmska priča, kakvom su je mnogi okarakterisali, ovaj put ima srećan kraj.

Glavni akter ove uzbudljive sage nije ni sanjao kroz kakvu će avanturu proći u poslednja tri dana i da će preko noći postati svetska zvezda.

Sledi zaplet!

Šalu na stranu, malena sova, preciznije severni ćuk, nakon putovanja od 270 kilometara oporavlja se u utočištu za divlje životinje u Njujorku. Zašto je ova priča zainteresovala ceo svet?

Naime, Centar za zaštitu životinja u Njujorku dobio je interesantan poziv od žene, čiji je muž zaposlen u firmi koja je bila zadužena za transport najpoznatije novogodišnje jelke na svetu -one koja obasjava trg ispred Rokfeler centra. Njen muž je pronašao sovu u krošnji jelke visoke 23 metra, koja je za tri dana prešla put od skoro trista kilometara od od mesta Oneonta, pa sve do sammog centra Menhetna.

Kada su radnici istovarili drvo, među krošnjama ih je sačekalo iznenađenje. Na početku su svi mislili da je reč o mladunčetu, zbog veličine ptice, ali se ispostavilo da se radio o odrasloj jedinki za koju je karakterističan manji rast, što su potvrdili i biolozi.

Rokfeler, kako je simbolično nazvana ova omanja ptica, je bio dehidriran i gladan, ali, što je najvažnije, bez povreda.

Upravnica centraza zaštitu životinja, u kojem je smeštena sova, Elen Kališ, kaže da nakon veterinarskog pregleda, na kojem su mu urađeni i rendgenski snimci, planiraju da ovog vikenda puste sovu na slobodu.

Što se same jelke tiče, mediji je nisu sa previše oduševljenja dočekali. Postavljanje norveške smreke u cenru grada jednima je smetalo zbog vidno siromašne krošnje, ali i zbog toga što ovu godinu većina želi što pre da zaboravi i smatra da nema šta mnogo i da proslavi, dok je jedna grupa baš naprotiv, zaključila da je jedna takva jelka savršeno prigodna za kraj ove 2020. godine – godine koju treba što pre zaboraviti.

Inače, ova vrsta sove je najmanja koja živi na severoistoku Sjedinjenih Američkih Država i obično poraste od 17 do 21 centimetar. Uglavnom je aktivna noću, što znači da je ne možete često videti. Neki primerci se sele na jug zimi, a neke ostaju na teritoriji koja im je poznata. Ima ih oko dva miliona širom Amerike, tako da će Rokfeler imati društvo iako odluči da se ne vrati nazad u Oneontu. „Ove sove svake godine pronalaze novog partnera i jednostavno nastave sa životom”, rekla je Elen Kališ.

Jovana Canić

Grenland – led koji se topi do kraja veka podiže nivo mora za metar

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Otapanje leda na Grenlandu moglo bi da podigne nivo mora za oko metar visine. Naučnici su zabrinuti jer porast nivoa mora jeste ozbiljna pretnja za sva priobalna područja širom sveta.

Grenlandska ledena ploča smanjuje se velikom brzinom, a otapanja tri najveća glečera traje već godinama i nastaviće se i u budućnosti. Istraživače zabrinjava nesigurna dinamika otapanja, a procene su rađene na osnovu podataka iz poslednjih nekoliko decenija.

Naime, grupa naučnika koristila je stare snimke i sve druge dostupne podatke o glečerima koje su uporedili sa informacijama koje pokazuju u kakvom se stanju trenutno nalaza ledene gromade. Detaljnom analizom podataka izračunali su količinu leda koja je nestala u 20. veku, svoja istraživanja objavili su u časopisu Nejčr Komunikejšn (Nature Communication).

Prema njihovim procenama glečer Jakobshavn u periodu od 1880. do 2012. godine izgubio je više od 1.500 milijardi tona leda. Dok je Kangerlusuak manji za oko 1.381 milijardi tona leda, a Helheim za 31 milijardu tona i sve to za period od 1900. do 2012. godine. Zbog ogromne količine leda koja se istopila nivo mora se podigao za 8,1 milimetar.

Stručnjaci za klimu ocenjuju da bi se zbog otapanja leda nivo mora do kraja veka mogao podići za 30 do 110 centimetara.

Naučnici su simulacijom došli do najcrnjeg scenarija, a to je da bi otapanje glečera na Grenlandu moglo da doprinese tome da nivo okena do 2100. godine poraste za 9,1 do 14,9 milimetara.

“Gubitak leda na tri proučavana glečera mogao bi da bude tri do četiri puta veći nego što se predviđa”, smatraju autori studije.

Pored topljenja leda, dodatan problem predstavlja i zagrevanje okena koje u velikoj meri utiče na morski svet i ekosistem.

Milica Radičević

Koliko avioni utiču na klimatske promene

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jeshoots)

Prema podacima nove studije, avioni koje u proseku najčešće koristi tek jedan odsto svetske populacije, prouzrokovali su polovinu emisije ugljen dioksida u 2018. godini. Aviokompanije su proizvele milijardu tona ugljen dioksida i profitirale 100 milijardi dolara neplativši klimatsku štetu koju su prouzrokovale, procenili su istraživači. 

Analizom se prikupljaju podaci kako bi se dobila jasnija globalna slika o uticaju aviona na klimatske promene.

Samo 11 odsto svetske populacije letelo je 2018. godine, a četiri odsto je letelo u inostranstvo. Stanovnici SAD koji lete, imaju ubedljivo najveći „ekološki otisak” kada je reč o emitovanju ugljen dioksida među razvijenim zemljama.

Količina štetnih gasova koje emituju avioni u SAD, deset puta je veća od deset najrazvijenijih država sveta zajedno, uključujući Veliku Britaniju, Japan, Nemačku i Australiju, izveštava se u Studiji.

Istraživači navode da je studija pokazala da je „elitna grupa” koja uživa u čestim letovima imala veliki uticaj na klimatsku krizu koja je pogodila ceo svet.

Rekli su da bi pad broja putnika od 50 odsto u 2020. godini tokom pandemije koronavirusa trebalo da bude prilika da se vazduhoplovna industrija „učini pravednijom i održivijom”.

Broj letova u 2020. godini opao je, za sada, za polovinu, ali očekuje se povratak na prethodne nivoe do 2024. godine.

„Bogati su imali previše slobode da planetu dizajniraju u skladu sa svojim željama. Krizu bi trebalo da shvatimo kao priliku da umanjimo loš uticaj vazdušnog transporta”, rekao je Stefan Gosling sa univerziteta Lineus u Švedskoj.

Den Raderford iz „Međunarodnog saveta za čisti transport” rekao je da je ova nova analiza pokrenula pitanje jednakosti.

„Blagodeti vazduhoplovstva nejednako se uživaju širom sveta i postoji jasan rizik da specijalni tretman koji uživaju avio-kompanije samo štiti ekonomske interese bogatih”, izjavio je Raderford.

Subvencija za bogate 

Istraživanje otkriva da veliki udeo ljudi u svakoj zemlji uopšte nije leteo svake godine: 53 odsto u SAD, 65 odsto u Nemačkoj i 66 odsto na Tajvanu.

U Velikoj Britaniji odvojeni podaci pokazuju da 48 odsto ljudi nije letelo u inostranstvo u 2018. godini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yeray Sanchez)

Analiza je pokazala da je posle SAD, najveći avio-zagađivač Kina. Podaci su takođe pokazali veliki rast međunarodnih letova od 1990. godine do 2017.

Istraživači su procenili troškove klimatske štete uzrokovane emisijama vazduhoplovstva na 100 milijardi dolara u 2018. godini. Odsustvo plaćanja za pokrivanje ove štete „predstavlja glavnu subvenciju najbogatijim”.

Specijalni nameti za često letenje jedan je od predloga za smanjenje njihovog broja. Neko će morati da plati za dekarbonizaciju, zašto to ne bi bili oni koji prečesto putuju avionom”, pitao je Raderford.

„Možda je produktivniji način tražiti od aviokompanija da povećaju udeo mešavine sintetičkih goriva sa niskim sadržajem ugljenika, koje bi bilo čisto 100 odsto do 2050. godine” rekao je Gosling.

Međutim, iz Službe za odnose s javnošću Međunarodne asocijacije za vazdušni saobraćaj, koja zastupa svetske aviokompanije, saopštili su da je „priča o elitizmu možda imala neke temelje tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka”.

„Danas je putovanje avionom neophodno za milione ljudi. Avio-industrija platila je 94 milijarde dolara direktnih poreza, poput poreza na dobit u 2019. godini, i 42 milijarde dolara indirektnih poreza poput PDV-a. I dalje ostajemo posvećeni našim ekološkim ciljevima. Ove godine, dok traje velika kriza, aviokompanije su se složile da istraže načine kako da pređemo na neto nultu emisiju štetnih gasova do 2060.”, navodi se u saopštenju.

Izvor: RTS

 

 

Danska: Ministar priznao grešku i dao ostavku

Foto-ilustracija: Unsplash (Zdenek Machacek)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, zbog nezakonitog usmrćivanja 17 miliona kuna ministar za hranu i poljoprivedu Danske  podneo je ostavku.

“Obavestio sam premijera da želim da dam ostavku na dužnost u vladi. Shvatam da nemam potrebnu podršku među parlamentarnim zastupnicima”, objavio je ministar za hranu i poljoprivredu Mogens Jensen na svom tviter nalogu.

Danski ministar za hranu i poljoprivredu rekao je da će odstupiti i zbog manjka poverenja u Parlamentu.

Do smanjenog poverenja došlo je nakon nezakonite vladine naredbe o usmrćivanju 17 miliona kuna na farmama.

Njegov potez događa se u svetlu najveće krize vlade od početka pandemije, pošto je nezakonito naredila usmrćivanje svih kuna uzgojenih na farmama sa ciljem da se spreči širenje koronavirusa, uključujući i novi, mutirani soj.

Izvor: Nova Ekonomija

Prijavite se za VELUX nagradu “Bringing light to life”

Foto: VELUX
Foto: VELUX

Od davnina su neimari bili glavni graditelji, osmišljali su izgled kuće i gradili ih. Dobar i vešt neimar znao je da napravi kuću dovoljno veliku za celu porodicu i najvažnije – znao je da napravi prozore na pravim mestima, tako da u kuću dopire dovoljno svetlosti tokom cele godine.

Tokom godina njihov posao postao je dosta kompleksniji, ali jedna stvar ostala je prosta! Kako postaviti prozore tako da svaka prostorija ima dovoljno dnevne svetlosti, a da pruži dovoljno efikasnu zaštitu od spoljnih uticaja?

Dobri i kvalitetni prozori učiniće upravo to, a uz to svu toplotu će zadržati unutra, što ih čini i energetski efikasnim. I nisu to više “samo” klasični prozori na zidovima, sada su tu i krovni, kosi i ravni prozori, koji daju posebnu čar prostorijama. Oni se mogu postaviti tako da se prati kretanje sunca, što omogućava da prostorije budu obasjane tokom celog dana. Ukoliko nije moguće postaviti krovne prozore, tu su svetlosni tuneli, koji se postavljaju tako da prenose svetlost do najmračnijih delova vašeg doma.

Arhitekte i dizajneri enterijera  koji svojim inovativnim i jedinstvenim rešenjima u najmračnije prostorije uvode sunčeve zrake mogu se prijaviti na “Bringing light to life”.

“Bringing light to life” je internacionalna nagrada koju sedmu godinu za redom dodeljuje VELUX grupa. Ovo je prava prilika da arhitekte i dizajneri enterijera podele sa kolegama svoje poslednje projekte i ideje vezane dnevnu svetlost u prostoru, uz implementaciju VELUX krovnih prozora za kose i ravne krovove, svetlosnih tunela i drugih VELUX proizvoda. 

Foto: VELUX

Tema ovogodišnjeg konkursa je “Let your story become the winner” i zainteresovani se mogu registrovati i prijaviti projekte iz sledećih kategorija:  

1. Porodične kuće

2. Rezidencijalni/ javni objekti

3. Renoviranja

Za prijavu radova potrebni detalji su: tlocrt, fasada, sekcija/presek, kao i kratak tekst sa opisom ideje. Dodatni detalji, 3D vizualizacija, fotografije i informacije su dobrodošli, dok će vizualizovani projekti imati prednost u ocenjivanju.

Mogu učestvovati i radovi iz 2019. i 2020. godine pod uslovom da se nisu prijavljivali prethodnih godina. Takođe, projekti mogu biti završeni u prethodne dve godine, ili u izgradnji.

Za više informacija o “Bringing light to life” nagradi pogledajte ovde.

Nagrada “Bringing light to life” svake godine okuplja učesnike iz Srbije, Crne Gore, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Makedonije i Turske.

Milica Radičević

Ptičji grip u Hrvatskoj, pod nadzorom farma ćuraka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na farmi tovnih ćuraka u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj potvrđeno je prisustvo ptičjeg gripa koji pripada podtipu H5N8 za koji do sada nije utvrđeno da uzrokuje zarazu kod ljudi.

Nadležni su odmah reagovali i preduzete su sve mere kako bi se sprečilo širenje virusa na druge farme.

Veterinarski inspektori Državnog inspektorata trenutno istražuju kako su životinje zaražene, rade labolatorijske analize i donose mere kako bi sprečili širenje virusa, saopštavaju iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrtvatske.

Dodatno zabrinjava situacija koja u poslednjih nekoliko nedelja eskalira u Evropi – sve je više zabeleženih slučajeva zaraze i reč je o visoko patogenoj influenci ptica.

Zabaleženi su slučajevi u Bugarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Nemačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Ukrajini, Holandiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj, Švedskoj i Francuskoj. Tokom ove godine u nekoliko država zaražene su i divlje ptice.

Nadležni u Hrvatskoj su doneli Naredbu o merama za sprečavanje pojave i širenje influence ptica na teritoriji države. Naredbom su određene minimalne biosigurnosne mere koje vlasnici živine moraju redovno da primenjuju, a najvažnije je da osiguraju svoje životinje, pre svega tako što če sprečiti njihov kontakt sa divljim pticama.

Takođe, svi vlasnici koji primete da je njihova živina bolesna, ili ukoliko dođe do uginuća, moraju to odmah prijaviti nadležnoj veterinarskoj stanici. 

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvtaske