Home Blog Page 626

Nebeski fenomen na koji ni NASA nema odgovor

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonatan Pie)

Neverovatne fotografije zabeležile su nebeski fenomen nazvan STEVE (engleska skraćenica za “Snažno poboljšanje brzine toplotne emisije”), koji već godinama zbunjuje Nasine naučnike.

Zaslepljujući slop svetla prvi put je primećen 2015. godine, ali stručnjaci koji se bave proučavanjem svemira i dalje ne mogu da dokuče o čemu se tačno radi.

“Stiv” se manifestuje kao ljubičasto-bela traka svetlosti koja se dijagonalno proteže stotinama kilometara kroz atmosferu prema horizontu. Često je prati “linija od zelenih tačaka koje plešu u pozadini”.

NASA ga opisuje da je „poput polarne svetlosti“, sa razlikom što polarna svetlost prekriva nebo zelenim kovitlacima blizu Zemljinih magnetnih polova.

Časopis “AGU Advansiz”, objavio je početkom oktobra studiju tokom koje su Nasini istraživači pregledali na stotine sati snimaka fenomena “Stiv” u pokušaju da pronađu novu strukturu koju su nazvali “pruge”.

“Pruge” su male mrlje zelenog svetla koje se, ponekad, pružaju horizontalno od dna prema vrhu krivudajući 20 do 30 sekundi pre nego što nestanu.

Jedan trag o poreklu “pruga” dolazi iz njihove zelene boje, koja je identična boji oboda “Stivove” svetlosti. Prema istraživačima, ova zelena talasna dužina povezana je sa emisijama atomskog kiseonika u atmosferi. Verovatno je da se turbulentne čestice u “Stivu” sudaraju i brzo zagrevaju kiseonik iz ambijentalnog vazduha stvarajući na nebu sićušne zelene plamičke koje se provlače ispod “ograde”, dok polako izbijaju van okvira svetlosti.

Možda i nije tako. Ove “pruge” su toliko nove za nauku da istraživači tvrde da je znanje koje imamo o njima samo “vrh ledenog brega”, kako se i navodi u saopštenju Elizabete MekDonald, svemirske naučnice iz Nasinog centra za svemirske letove u Merilendu.

Iako još uvek nema objašnjenja šta je uzrok nastanka ovog svetlosnog fenomena, jedno je sigurno – u pitanju nije obična polarna svetlost, već nešto mnogo složenije i još uvek nepoznato naučnicima.

Jovana Canić

Crna Gora predvodi sa reformom energetike, Ukrajina pretekla Srbiju

Photo-illustration: Unsplash (Thomas Richter)
Foto: Energetska zajednica

Crna Gora i dalje predvodi sa energetskom tranzicijom, ali se Ukrajina probila na drugo mesto preskočivši Severnu Makedoniju i Srbiju, pokazao je Godišnji izveštaj o implementaciji 2020 Energetske zajednice (EZ) objavljen 23. novembra.

Izveštaj Sekretarijata EZ pokazao je da su ugovorne strane, odnosno članice Zajednice, ostvarile napredak u tržišno orijentisanim i održivim energetskim reformama uprkos krizi zbog koronavirusa.

Prosečan procenat implementacije propisa u članicama EZ porastao je na 53 sa 48 odsto u prethodnom izveštaju za 2019. godinu.

U sredini rang liste su Kosovo i Albanija sa izvesnim napretkom, dok je reforma u Moldaviji bila skromna.

Na dnu su Bosna i Hercegovina, zemlja sa najviše pokrenutih procedura zbog kršenja pravila, i Gruzija, najnovija članica EZ, koja je, uprkos lošoj poziciji na rang listi, bila jedan od najbržih reformatora u izveštajnom periodu.

“Iako nema sumnje da mora više da se radi kod smanjenja emisije, energetske efikasnosti, održivih obnovljivih izvora energije i istinske tržišne integracije nekoliko ugovornih strana je uprkos ovogodišnjim izazovima napredovalo”, rekao je danas direktor EZ Janez Kopač.

Foto-ilustracija: Unsplah (Karsten Wurth)

On je na predstavljanju izveštaja posebno istakao napredak u energtskoj tranziciji Ukrajine i Gruzije.

Kopač je naglasio i napredak u borbi protiv klimatskih promena, gde EZ još nema čvrst pravni okvir.

“Crna Gora se mora pohvaliti jer je prva ugovorna strana EZ koja je uvela šemu trgovine emisijama dok je Moldavija četrvta zemlja u svetu koja je dostavila svoj drugi Nacionalno utvrđeni doprinos u okviru Pariskog sporazuma o klimi“, rekao je Kopač.

Direktor EZ je rekao i da je Severna Makedonija prednjačila u pripremi integrisanih nacionalnih energetskih i klimatskih planova a sledile su Albanija, BiH i Gruzija.

Ukupno gledano, EZ je na putu da ostvari ciljeve za 2020. u oblasti energetske efikasnosti i finansiranje energetske efikasnosti, posebno renoviranja zgrada, povećano je uprkos epidemiji koronavirusa.

Obnovljiva energija je još jedna oblast u kojoj je potvrđen “istinski napredak” pošto je na nivou EZ zabeleženo povećanje kapaciteta za obnovljivu energiju za 19 odsto, uglavnom kod solarne i energije vetra.

“Nažalost, taj napredak dolazi suviše kasno u nekim slučajevima i Severna Makedonija, Srbija i Ukrajina gotovo sigirno neće ostvariti ciljeve za 2020″, rekao je zamenik direktora EZ Dirk Bušle.

Kako je dodao, na aukcijama za obnovljivu energiju u Albaniji i Severnoj Makedoniji postignute cene su mnogo manje od prethodnih administrativno utvrđenih tarifa i to bi trebalo da bude motiv članicama EZ da pređu na tržišno zasnovane šeme podrške.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bušle je takođe upozorio da se mora osigurati pravilna primena zakona o uticaju na životnu sredinu, posebno kada je reč o projektima malih hidrocentrala.

EZ navodi i da su samo Crna Gora i Gruzija izmenile zakone i uskladile ih sa izmenjenom direktivom EU o proceni uticaja na životnu sredinu.

Kao i u izveštaju za 2019, i u ovogodišnjem se ukazuje da se zemlje koje troše ugalj muče da ispune ciljeve za smanjenje emisije iz Nacionalnih planova za smanjenje emisije (NERP) za barem jedan od tri zagađivača (azotni oksidi, sumpor dioksid i prašina) obuhvaćena direktivom EU o velikim projenjima za sagorevanje.

“To je zabrinjavajući trend jer ciljevi s vremenom postaju sve stroži. Alarmantno je da Kosovo drugu godinu uzastopno nije ispoštovalo ciljeve za sva tri zagađivača, BiH i Severna Makedonija ponovo nisu ispunile ciljeve za sumpor dioksid i prašinu a Srbija za sumpor dioksid”, upozorio je Bušle.

Izveštaj za 2020. pokriva oblasti struje, gasa, regulatora u energetici, nafte, obnovljivih izvora energije, životne sredine, klime, infrastrukture, konkurencije, statistike i, prvi put, sajber bezbednosti.

EZ je telo koje je uspostavila EU kako bi svoju eneregtsku politiku proširila na kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU.

Članice EZ su EU, zemlje Zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija i Gruzija dok su posmatrači Turska, Jermenija i Norveška.

Izvor: Beta/EURACTIV.rs

Ubrzava se rad na rekonstrukciji pruge Subotica–Segedin

Foto-ilustracija: Unsplash (Balazs Busznyak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Charles Forerunner)

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović i ministar za inovacije Mađarske Laslo Palkovič postigli su dogovor o tome da se ubrza rad na rekonstrukciji pruge Subotica–Segedin, čija je dužina približno 27 kilometara.

U saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture navodi se da je to jedan od prioritetnih projekata previđenih Okvirnim sporazumom o ekonomskoj i tehničkoj saradnji vlada Mađarske i Srbije u oblasti infrastrukturnih projekata.

Ministri su, takođe, razgovarali o saradnji dveju zemalja u oblasti infrastrukture i građevinarstva, pri čemu su se dogovorili o tome da se odrede “oficiri za vezu”, kao i da se napravi stalni tim dva ministarstva za sprovođenje ovog projekta, koji je izuzetno važan za povezivanje dve prijateljske zemlje.

Momirović je naglasio da Srbiju i Mađarsku u ovom trenutku povezuje nekoliko velikih projekata, od kojih je najvažniji izgradnja, modernizacija i rekonstrukcija brze pruge Beograd– Budimpešta.

Ne smemo da zaboravimo i veoma važnu deonicu Subotica–Segedin, koja povezuje dva najveća grada u tom regionu i dve lokalne zajednice koje vekovima imaju odlične, prijateljske i poslovne kontakte, istakao je ministar.

Izvor: Vlada Srbije

Zvezdara u akciji sređivanja opštine

Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Hill)
Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Zvezdara rešila je problem odlaganja komunalnog otpada u Ustaničkoj 244 i na dečjem igralištu u Bajdinoj ulici.

Uklonjene su mini-deponije koje su se nalazile na obe lokacije i prostor je očišćen, a dečje igralište u Bajdinoj ulici je spremno za igru najmlađih.

Iz ove opštine apeluju na građane da ne bacaju smeće na mestima koja nisu predviđenaza to, te da čuvaju parkove, igrališta i zelene površine kako bi u njima mogla da se igraju deca, ali da ih koriste i uživaju svi stanovnici Zvezdare.

Takođe, brzom reakcijom Opštine Zvezdara a uz pomoć JКP ,,Zelenilo Beograd” popravljene su klackalice i klupa koje su polomljene u vandalskom činu koji se dogodio pre par dana na dečjem igralištu u ulici Mirijevski venac 10-12. Radnici ,,Zelenila” postavili su na istom igralištu i dve nove klupe.

Još jedna lepa vest je da je juče započeto čišćenje korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja, a rok za završetak radova je 60 radnih dana.

Foto: Marija Stepanović

Radovi se sprovode u cilju rešavanja problema u Čukaričkom rukavcu, a na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja na terenu, kojim je konstatovan minimalan proticaj vode u rukavcu i na ušću Topčiderke u rukavac.

JVP “Srbijavode” će sprovesti radove na čišćenju korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja i na taj način omogućiti proticaj vode u rukavcu prema reci Savi”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Postupajući po prijavi građana, izvršeno je i uzorkovanje vode od strane Agencije za zaštitu životne sredine, kojim je utvrđena povećana koncentracija amonijaka i nitrata, a znatno smanjena količina kiseonika kao posledica raspada organskih materija.

Unapređenje saradnje sa Francuskom u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa ambasadorom Francuske u Srbiji Žan-Lujem Falkonijem o saradnji dveju zemalja u oblasti zelene energetike, obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti.

Mihajlović je informisala ambasadora o tome da Ministarstvo rudarstva i energetike priprema izmenu nekoliko važnih zakona u ovom sektoru, kao i izradu novog zakona o obnovljivim izvorima energije.

Ona je izrazila interesovanje za saradnju sa francuskom Agencijom za razvoj, koja može biti važan partner, posebno kada je reč o energetskoj efikasnosti i formiranju Fonda za energetsku efikasnost.

Falkoni je rekao da su francuske kompanije zainteresovane za saradnju, naročito kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.

“Francuska je dobro pozicionirana po pitanju zelene energije i obnovljivih izvora, naročito kada je reč o geotermalnoj energiji i vetroparkovima, za koje smo zainteresovani da razvijamo i u Srbiji. Nastavićemo da pružamo podršku projektu „Vinča“ jer prerada otpada igra važnu ulogu u proizvodnji električne energije, kao i modernizaciji EMS-a, u šta je uključena i naša Agencija za razvoj”, rekao je ambasador.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Uskladiti poslovanje „Jugorosgas-transporta“ sa srpskim propisima

Foto-ilustracija: Unsplash (WeSideTrip)
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa predstavnicima kompanije „Jugorosgas“ o sigurnosti snabdevanja gasom i usklađivanju firme „Jugorosgas-transport“ sa srpskim i evropskim propisima u oblasti energetike.

Glavna tema sastanka bile su izmene međudržavnog sporazuma sa Rusijom iz 1996. godine, kojim je i formirano preduzeće „Jugorosgas“, a koji ističe 2021. godine.

Izmenama sporazuma trebalo bi da se reguliše pitanje sertifikacije ćerke-firme „Jugorosgasa“, „Jugorosgas-transport“, kao nezavisnog operatora transporta gasa u Srbiji, čime će se rešiti dugodišnji nasleđeni problem u ovoj oblasti.

Agencija za energetiku je u julu 2019. godine donela odluku kojom se oduzima sertifikat izdat 2017. godine ovoj firmi, koji je izdat uslovno, s obzirom na to da u međuvremenu nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o energetici, koji je usklađen sa direktivama EU u oblasti energetike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)

Rad na izmenama sporazuma trebalo bi da uključi i inicijativu za nastavak izgradnje mreže gasovoda na jugu Srbije, izgradnjom gasne interkonekcije sa Severnom Makedonijom.

Mihajlović je naglasila da je gasni sektor važan i za energetsku bezbednost Srbije, kao i za razvoj energetskog sektora.

Ona je posebno istakla značaj podrške Ambasade Ruske Federacije u Srbiji na projektima izgradnje transportne i energetske infrastrukture.

Generalni direktor „Jugorosgasa“ Aleksej Muratov rekao je da je ova kompanija u potpunosti otvorena za saradnju sa Ministarstvom i spremna na zajednički rad na boljem i efikasnijem rešavanju svih pitanja.

Izvor: Vlada Srbije

Počinju radovi na čišćenju Čukaričkog rukavca

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Čišćenje korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja, počinje danas, a rok za završetak radova je 60 radnih dana.

Radovi se sprovode u cilju rešavanja problema u Čukaričkom rukavcu, a na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja na terenu, kojim je konstatovan minimalan proticaj vode u rukavcu i na ušću Topčiderke u rukavac.

JVP “Srbijavode” će sprovesti radove na čišćenju korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja i na taj način omogućiti proticaj vode u rukavcu prema reci Savi”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Postupajući po prijavi građana, izvršeno je i uzorkovanje vode od strane Agencije za zaštitu životne sredine, kojim je utvrđena povećana koncentracija amonijaka i nitrata, a znatno smanjena količina kiseonika kao posledica raspada organskih materija.

Kako bi se sprečilo ponovno zagađenje ovog područja neophodno je utvrditi ko su zagađivači.

“Na osnovu čl. 98 Zakona o vodama pravno lice, preduzetnik, odnosno fizičko lice koje ispušta ili odlaže materije koje mogu zagaditi vodu, dužno je da te materije, pre ispuštanja u sistem javne kanalizacije ili recipijent, delimično ili potpuno odstrani kao i da prečisti otpadne vode. Pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice dužno je da postavi uređaje za merenje i kontinuirano meri količine otpadnih voda i da ispituje parametre kvaliteta otpadnih voda i njihov uticaj na recipijent”, navodi se na sajtu ovog preduzeća.

Moguće je i dugorošno rešenje, a to je izgradnja uređaja za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i rešavanjem problema kanalizacionog sistema.

“U međuvremenu, kako bi se sprečilo buduće zagađenje Čukaričkog rukavca, neophodno je da se, zajedničkim delovanjem gradskih i republičkih organa, utvrde uzroci zagađenja, odnosno ko su zagađivači i da im se naloži da preduzmu odgovarajuće mere za sprečavanje ili smanjenje zagađivanja reke”, kažu iz JVP “Srbijavoda”. 

Na sajtu se navodi i da je konstatovano prisustvo brojnih plutajućih objekata koji utiču na smanjenje proticajnog profila u rukavcu, pa je u skladu sa tim, potrebno uklanjanje tih objekata, koji su postavljeni suprotno važećim Zakonima Grada Beograda.

Izvor: JVP “Srbijavode”

Za zaštitu životne sredine u 2019. godini izdvojeno 42 milijarde dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Srbija je tokom prošle godine za zaštitu životne sredine izdvojila 42,3 milijarde dinara, što je za 10,7 odsto više nego prethodne godine.

Kada je u pitanju udeo u strukturi, najviše sredstava izdvojeno je za upravljanje otpadom, više od 4,2 milijarde dinara. Dok su tekući izdaci za zaštitu životne sredine iznosili 30,7 milijardi dinara, odnosno 67 miliona dinara manje nego u prethodnoj godini.

Najveći udeo u strukturi tekućih izdataka za zaštitu životne sredine tokom prošle godine bio je za upravljanje otpadom i za to je izdvojeno 22 milijarde dinara.

U strukturi investicija za zaštitu životne sredine u sektorima rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, udeo za prevenciju zagađenja životne sredine iznosio je 820 miliona dinara, dok su investicije za tretman nastalog zagađenja iznosile 5,1 milijardi dinara.

U 2019. godini, učešće troškova za zaštitu životne sredine u bruto domaćem proizvodu iznosilo je 0,8 odsto.

Izvor: Republički zavod za statistiku

Stiže superautomobil na električni pogon i dometom od 644 kilometara

Foto: elationhypercars.com

Američka startap kompanija “Elejšn” (ushićenje) najavila je svoj prvi superbrzi automobil pod nazivom “fridom” (sloboda).

Prema veb stranici kompanije, “Elejšn” su osnovali južnoamerikanci Karlos Satulovski i Mauro Saravia.

Dvojac se upoznao u njihovoj rodnoj zemlji Argentini 1985. godine i prvobitno je planirao da izgradi model ultralakog aviona. Od ovog plana se odustalo zbog nepovoljne ekonomske situacije u zemlji, izazvane konstantnim nemirima.

Svako je krenuo na svoju stranu, pa se tako Satulovski preselio u Ameriku i postao pilot, dok je Saravia kovao karijeru u Južnoj Americi kao inženjer za trkačka vozila i dizajner odela za moto trke.

Obojica inženjera imaju i iskustvo u Formuli 1 i trke „24 sata Le Man” i sa još nekoliko evropskih trkačkih serija.

Par se 2014. godine ponovo okupio i u Americi formirao kompaniju “Elejšn”.

Prikazan, za sada, samo na promo slikama, brend navodi da će model “fridom” biti prvi „puristički, luksuzni, električni automobil ručno izrađen u Americi“.

„Elejšn“ navodi da će „fridom” imati šasiju od ugljeničkih vlakana i da će biti opremljen sa tri elektromotora. Imaće pogon na sva četiri točka i dvostepeni menjač.

Postoji opcija i za četvrti motor koji bi snagu motora podigao na čak 1.400 kilovata, odnosno 1.903 konjske snage.

U ponudi će biti baterije od 100 i 120 KW koja će omogućiti domet od 482 do 644 kilometra. Ubrzanje od 0 do 100 kilometara na čas, „fridom“ će postizati za 1,8 sekundi, a maksimalna brzina koju će moći da postigne iznosiće 418 kilometara na sat.

Opremu čine i digitalni ekran, minimalistička centralna konzola, a kompanija će kupcima omogućiti da sami odaberu detalje u pogledu enterijera.

Cena osnovne verzije „fridoma” biće neverovatnih 1,7 miliona evra, a model koji bi koristio benzin kao gorivo čak 1,9 miliona evra. Za sada i dalje nije poznato kada će početi prodaja ovog modela.

Jovana Canić

Novi most na Savi gradi se punom parom

Foto-ilustracija: Unsplash (jesse orrico)
Foto-ilustracija: Unsplash (mostafa meraji)

Most na Savi koji će biti deo auto-puta od Rume do Šapca uveliko se gradi. Izvođač je azerbejdžanski “Azvir”, a rok za završetak je za dve i po godine.

Pre četiri meseca pobijen je prvi, a ovog novembra uz Savu skoro 200 šipova. I na levoj i desnoj obali brojna mehanizacija, privremeni naperi, barže na reci i radovi bez zastoja i pauze.

“Dve trećine šipova je završeno, dobar deo radova je završen što se tiče sremske i mačvanske strane u zemlji, sad nam preostaje dobar deo radova koji se nalazi na samoj reci Savi. Zadovoljavajući je intezitet radova, vremenske prilike nam idu na ruku tako da nemamo nekakvih problema”, navodi Nikola Karadžić, šef projekta iz “Koridora Srbije“.

Sa nižim vodostajem i Sava je dobar saradnik. Posle višedecenijskog nadanja obale će treći put kod Šapca spojiti novi most dug preko 1.300 metara sa 28 stubova. Sedam je već podignuto, spremni su i temelji za nove.

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Samo u jedan temelj ugrađeno je 750 kubika betona, 62 tone armature. Leži na 13 šipova pobijenih u 25 metara dubine, na njegovom nalivanju radilo je više od 30 radnika petnaest sati.

Na gradilištu svakodnevno oko 200 radnika. Kapitalna investicija je nov projekat, a zajednički posao azerbejdžanskih i naših građevinaca – već potvrđena praksa.

“Mi radimo već dugo zajedno, celih sedam godina. Razumemo se i mislim da ćemo brzo završiti most koji je zadovoljiti sve građevinske kriterijume”, kaže Ibrahim Husein iz “Azvirta”.

“Izgradio sam veliki broj mostova – od severa do juga, od Maroka do Rusije, ali ovo mi je prvi projekat na Savi i zato je ujedno i najveći izazov, do sada, za mene”, kaže Avdo Djedović, šef gradilišta.

Najizazovniji deo ih čeka na proleće sa postavljanjem stubova u reci. Uporedo sa premošćavanjem Save naredne godine, započeće i sa izgradnjom saobraćajnica od Rume i ka Loznici.

Autor: Tanja Dimitrić Mihajlović

Izvor: RTS

Najbolje fotografije šeste nedelje foto-konkursa “Natura u kadru 2000”

Naši takmičari su bili veoma vredni i marljivi i poslali su nam neverovatne fotografije. Žiri foto-konkursa Natura 2000 u kadru” bio je na velikim “mukama”, ali odluka se mora doneti.

Nakon dugogog razmišljanja, odlučili su i pred vama su prva tri mesta šeste nedelje foto-konkursa.

Prvo mesto

Foto: Levente Szekeres

Drugo mesto

Foto: Levente Szekeres

Treće mesto

Foto: Marina Stančević

Podsećamo da nagradni foto-konkurs traje do 27. novembra, a broj fotografija koje možete poslati je neograničen.

Svoje viđenje prirode, zabeleženo budnim okom Vaše kamere, šaljite putem ovog LINKA.

Osim prirode, šaljite nam i fotografske zabeleške aktivnosti koje čovek obavlja u prirodnom okruženju. 

Autore najbolje rangiranih fotografija očekuju vredne nagrade. 

1.nagrada 60.000 dinara

2.nagrada 45.000 dinara

3.nagrada 35.000 dinara

Teme na koje treba da obratite posebnu pažnju su: priroda i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vode i vodni resursi, ljudske aktivnosti u zaštićenim područjima, održivi turizam i održiva poljoprivreda.

Pogledajte preostale fotografije koje su ušle u uži izbor.

Profesorsku katedru zamenio životom na Rudniku i kozarstvom

Foto-ilustracija: Unsplash (Arno Vermote)
Foto-ilustracija: Unsplash (William Milliot)

Pre dvadeset i dve godine mašinski inženjer Nenad Milovanović, odlučio je da profesorsku katedru i naučno-istraživački rad u Beogradu, zameni životom u Mutnju na Rudniku i posveti se uzgoju koza.

I u kozarstvu, kaže Milovanović, pomaže visoka stručna sprema. Organizacija, prodaja, marketing, logististika podrška, znanje korišćenja literature.

“Ovaj objekat sam 80 posto sam napravio”, dodaje mašinski inženjer iz Mutnja.

Nenad je u veri pronašao mir i otkrio koliko je malo potrebno za ličnu sreću. Život na Rudniku nije nimalo lak, nedostaju mladi.

“Ostali su stariji i onda je tu teško naći nekog ko će da ti pomogne”, ističe Milovanović.

Odlučio je da ispuni obećanje koje je dao još dedi Životi kao student – da se domaćinstvo neće ugasiti.

Zato je umesto ponuđene karijere u inostranstvu, posvećen seoskom životu i veri, koju je u Beogradu gradio u horu i kroz razgovore sa patrijarhom Pavlom.

Na Rudniku je učvrstio svoju veru slušajući besede blagopočivšeg patrijarha Irineja.

“Kad govori, njemu prosto oči govore. Osmeh mu titra i tu se vidi ta duhovnost”, poručuje Milovanović.

Za Mutanj se u svetskim okvirima pročulo po srpskom Holivudu. Dok jedni teže razvoju turizma, drugi pokušavaju da verom i duhovnošću očuvaju domaćinstva u ovom rudničkom selu.

Autor: Predrag Stojković

Izvor: RTS

Ruma dobar primer lokalne samouprave koja brine o životnoj sredini

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović posetila je danas Rumu i zajedno sa rukovodstvom te opštine obišla nove gasne kotlarnice u naseljima Tivol i Solidarnost, koje su sa početkom grejne sezone puštene u rad.

Ministarka je pohvalila napore koje rukovodstvo Rume ulaže kako bi se građanima osigurao bolji kvalitet života i zdravija životna sredina.

“Prelaskom sa mazuta na gas kroz izgradnju najsavremenijih kotlarnica koje zamenjuju stare mazutne pogone, zaustavlja se emisija zagađujućih materija i štiti okolina. Pored kotlarnica Tivol i Solidarnost koje su završene ove godine, opština Ruma ima spreman projekat za izgradnju još jedne gasne kotlarnice što je za svaku pohvalu”, istakla je Vujović.

Ministarka je dodala da je Ruma dobar primer kako odgovorna jedinica lokalne samouprave brine o životnoj sredini, jer paralelno sa ulaganjem u sistem daljinskog grejanja na gas sprovodi i projekte ozelenjavanja javnih površina, a u tome će, kako je navela, imati u budućnosti pomoć i podršku resornog ministarstva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tokom posete Rumi Irena Vujović se, zajedno sa predsednikom te opštine Slađanom Mančićem, pridružila volonterima u akciji sadnje 300 novih stabala u Ulici 15. maj.

Ulicu će nakon kompletne rekonstrukcije krasiti drvored, a još 300 stabala će biti posađeno u Ulici 15. avgust.

Vujovićeva je pozdravila akciju ozelenjavanja u Rumi, koja se sprovodi paralelno sa velikom akcijom pošumljavanja takođe na teritoriji Vojvodine, na prostoru Nacionalnog parka Fruška gora, a u okviru koje će biti posađeno 60.000 sadnica.

“Sadnja drveća je od neprocenjivog značaja i zalagaću se da akcija ozelenjavanja javnih površina i pošumljavanja na mestima predviđenim za to bude što više na nivou cele Srbije. Ministarstvo zaštite životne sredine je za takve projekte opredelilo značajna sredstva u narednoj godini i pozivam lokalne samouprave da više pažnje posvećuju aktivnostima u oblasti zaštite životne sredine, jer to je naš zajednički posao za budućnost i svakako jedan od prioriteta Vlade Republike Srbije”, rekla je Vujović.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kako da optimizujete energiju u 10 koraka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Vlasnici objekata i menadžeri održavanja većine poslovnih zgrada se ove godine možda i prvi put suočavaju sa malom ili nultom popunjenošću prostora. Ovo je za sve nas nova situacija i nameću se mnoga pitanja na koje je potrebno da imamo odgovore:

Kako da budemo sigurni da svi sistemi u zgradi efikasno funkcionišu u vreme male zauzetosti objekta?

Na koje sisteme se fokusirati kako bi se potrošnja u objektu najbolje prilagodila stanju male popunjenosti?

Kako da budemo sigurni da ćemo sve sisteme uspešno vratiti u normalan režim rada kada se u zgradu počnu da dolaze svi zaposleni?

Pre nego što započnete bilo kakve intervencije, preporučujemo da se prvo obratite svom servisnom partneru (Facility manager) ili preduzeću koje se bavi održavanjem objekta, ukoliko ga imate. Oni će sigurno biti u mogućnosti da pomognu da obavite veći deo posla, bilo onlajn ili na licu mesta. Ukoliko, pak nemate servisnog partnera, u nastavku su smernice kako vaše stručno osoblje može da izvrši predložene intervencije.

Ovo su predlozi kako da odgovorite na ove izazove, ali i smernice sa deset praktičnih saveta kako sistem u ovim okolnostima da učinite energetski efikasnim, sigurnim i pouzdanim.

1. Definišite okvire delovanja. Najpre izvršite analizu svih HVAC uređaja i sistema za njihovo upravljanje. Uzmite u obzir čilere, uređaje za klimatizaciju, bojlere i ostale slične potrošače. Ovo su ključni uređaji koji troše najviše energije, ali i utiču na životnu sredinu.

2. Odredite arhitekturu sistema. Proverite koji elementi sistema u objektu su povezani na centralni sistem za nadzor i upravljanje (BMS), a koji su nezavisni i zahtevaju „ručnu“ kontrolu i podešavanje. Tek kada razumemo kompletnu arhitekturu sistema u mogućnosti smo da budemo precizni i efikasni u prilagođavanju na nove okolnosti.

3. Sačuvajte parametre već definisanih vrednosti. Pre nego što izvršite nova podešavanja, proverite da li ste sačuvali već definisane parametre za nominalan režim, kao i nova podešavanja za smanjeni režim koja planirate da postavite. Ako nemate evidenciju o ovim informacijama, kasnije će vam trebati više vremena da sve vratite u normalan režim, što bi moglo umanjiti komfor korisnika, performanse HVAC-a i sigurnost funkcionisanja sistema. 

4. Uzmite u obzir promenu godišnjeg doba. Zvuči banalno, ali u okolnostima koje su nas zadesile, možda ste to prevideli. Proverite.

5. Budite što efikasniji u određivanju parametara. Razmotrite koje su tipične vrednosti koje ste podešavali kada ste uzimali u obzir malu popunjenost objekta u normanlnim uslovima (uglavnom su to vikendi), a koje su to vrednosti za malu popunjenost pod novim uslovima (kada u objektu nema korisnika ni tokom radne sedmice). Ako ste do sada vikendom temperaturu  obično podešavali na ± (2-3)°C od zadate vrednosti, možda bi u ovom periodu trebalo korigovati na ± (4-6)°C.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dane Deaner)

6Razmišljajte o prostoru u kome je smešteno osoblje koje redobno dolazi u objekat. Zaposlenima koji i tokom ovog perioda dolaze u objekat potrebno je obezbediti ugodne uslove za rad, ali oni po svemu sudeći neće koristiti konferencijske sale, teretane ili kafeterije. U zavisnosti od klimatskih uslova, mogu se prilagoditi roletne na prozorima ovih prostorija, tako da se smanji potreba za njihovim grejanjem i hlađenjem. Razmislite da optimizujete i sisteme osvetljenja u ovim prostorijama.

7. Uračunajte novu disipaciju energije potrošača. Nije suština samo u promeni temperature na termostatu za nekoliko stepeni. Uračunajte u proračun i potrošače koji imaju malu disipaciju energije (toplota koju generišu ljudi u tom prostoru, njihovi računari i dr). I ove vrednosti se sada menjaju, uzimajući u obzir okolnosti. Vaš HVAC sistem je verovatno projektovan za veću snagu, pa prilagodite podešavanja novonastalim uslovima.

8. Modifikujte ventilacione sisteme. Tokom perioda smanjene popunjenosti objekta, imate više fleksibilnosti sa opsegom temperatura, tako da možete smanjiti ventilaciju i pouzdati se više u hlađenje uz pomoć spoljašnjeg vazduha putem economizer sistema. To takođe utiče na potrebe za energijom i na smanjenuje potrošnje.

9. Kontolišite relativnu vlažnost vazduha. Ako menjate podešavanja temperature, nemojte zaboraviti na vlažnost vazduha. Buđ i vlaga mogu da postanu problem ako temperature na kojima se vodena para pretvara u tečno stanje nisu tačno kalibrisane. ASHRE (American Society of Heating, Refrigerating and Air-Conditioning) predlaže održavanje nivoa relativne vlažnosti vazduha ispod 65 odsto.

10. Podesite ventilatore, frižidere i zamrzivače. Restoranske kuhinje i laboratorije imaju odvodne ventilatore koji često rade 24/7. Sada verovatno nema potrebe da celodnevnim radom, a njihovim isključivanjem se može postići određena ušteda. Takođe, ako vam više nisu potrebni svi frižideri ili zamrzivači za skladištenje hrane, isključite ih.

Ova lista sa deset predloga samo je osnov onoga što možete učiniti da biste vaše poslovne objekte tokom perioda kada su slabije popunjeni učinili energetski efikasnijim. Ipak, za svaki objekat postoje i drugi, specifični načini da se postignu uštede. Takođe, ovi predlozi za uštedu, uz mala prilagođavanja, mogu da se primene i na ostale tipove objekta kao što su hoteli, maloprodajni centri i drugo.

Izvor: Schneider electric

 

Završena peta digitalna serija „Turizam – pokretač privrede od 2021“

Foto-ilustracija: Unsplash (Nemanja O.)
Foto: Adria Media Group

Peta onlajn konferencija pod nazivom „Turizam – pokretač privrede od 2021“ uspešno je završena danas u okviru Re-set summita i tako je zaokružena jedna celina koja obuhvata: regionalizaciju, privredni rast, zelenu ekonomiju, digitalizaciju i turizam.

U uvodnom delu „Otvoreno o turizmu 2021“ govorili su Tatjana Matić, ministarka trgovine, telekomunikacija i turizma, i Sem Fabrici, šef delegacije EU u Srbiji, koji su naglasili da je ulaganje u infrastrukturu i povezivanje određenih destinacija ključno za razvoj turizma i poboljšanje imidža Srbije u svetu koja ima ogroman potencijal. Ministarka, Tatjana Matić, je na početku obraćanja rekla da su gubici turističkog sektora u Srbiji oko milijardu evra i da je država izdvojila oko deset i po miliona evra za hotelijere koji su bili posebno pogođeni pandemijom. Ona je napomenula da je, nakon izbijanja pandemije, država stala i u zaštitu građana koji su uplatili aranžmane, ali i samih turističkih agencija.

U okviru ove digitalne serije, Sem Fabrici je otkrio da je jedan od primarnih ciljeva EU da pomogne malim i srednjim firmama iz oblasti turizma na održiv način, a akcenat je stavio i na podršku projektima čijom realizacijom bi do izražaja došlo kulturno nasleđe Srbije.

Nakon uvodnog obraćanja usledile su dve panel-diskusije: „Nova turistička infrastruktura i promocija u zemlji i regionu“ i „Pokretači privrede i trgovine ostalih u lancu“, koje je moderirala Jasmina Antonijević Milošević, novinarka Adria Media Groupa.

U prvom panelu učestvovali su Marija Labović u ime Turističke organizacije Srbije, Ivan Trifunović, direktor Turističke organizacije Vrnjačka Banja, Tijana Maljković, sekretarka Udruženja za turizam Privredne komore Srbije, Nataša Pavlović, predstavnik Turističke organizacije Vojvodine, Obren Drljević, koordinator za razvoj turizma u zaštićenim područjima JP „Srbijašume“, i Ivana Vasić, samostalni stručni saradnik za zaštićena područja i zaštitu životne sredine JP „Vojvodinašume”, koji su ukazali na brojne probleme i izazove s kojima se turizam susreće za vreme pandemije i razmenili mišljenja o najboljim rešenjima za prevazilaženje trenutne situacije, poput većeg ulaganja u promociju i digitalnu komunikaciju. Prema rečima Tijane Maljković, izdvojena su sredstva za pomoć turističkim agencijama, koje se mogu prijaviti do 4. decembra.

U drugom delu digitalne serije posvećene turizmu, panelisti, među kojima su bili Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA), Zoran Nikolić, potpredsednik NOPS, Sanjin Ćorović, menadžer produkcije Production Pool, i Ivan Vitorović, generalni direktor kompanije „Mona Hotel Management“, predstavili su jasniju sliku problema u kojima su se našle određene profesije, dali predloge i sugestije za oporavak i zaključili da je optimizam veoma bitan faktor za borbu protiv koronavirusa.

Kompletnu konferenciju možete detaljno pogledati na linku http://re-set-summit.adriamediagroup.com/agenda/re-set-ekonomija/turizam-pokretac-privrede-od-2021/ .

Re-set summit, koji organizuje Adria Media Group u strateškom partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, traje do 27. novembra, dok će sledeća nedelja biti posvećena obrazovanju, zdravstvu i održivoj budućnosti. Prva među njima je konferencija pod nazivom „Nova generacija obrazovanja“, koja će se održati u sredu, 25. novembra, a detaljan program, paneliste, kao i prenos uživo možete pratiti na sajtu http://re-set-summit.adriamediagroup.com/.

Izvor: RE-SET SUMMIT

NajRupa (Beo)grada

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Taylor)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nije Filozofski ćutati, NIN, NjuzNet, Marka Žvaka i Ne davimo Beograd pozivaju vas da učestvujete u izboru za NajRupu (Beo)grada.

Oduvek ste se pitali koja je najlepša i najzanimljivija rupa u Beogradu, a niste imali koga da pitate? Vašim mukama je kraj!

Otvoren je javni konkurs za fotografije, ilustracije i karikature rupa na beogradskim ulicama.

Najuspešnije fotografije, ilustracije i karikature biće izložene u okviru ciklusa Nije Filozofski ćutati na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a pobednici konkursa dobiće i sledeće nagrade: godišnja pretplata za NIN i objavljivanje pobedničkog rada u NIN-u, knjiga Dubravke Stojanović “Kaldrma i asfalt – urbanizacija i evropeizacija Beograda 1890-1914.” i paket akcesoara Marka Žvaka.

Izložba se organizuje u saradnji sa NIN, Ne davimo Beograd, Marka Žvaka i Njuz.net.

Do kada traje konkurs i kako se prijaviti, kao i šta će se desiti sa “pobedničkom” rupom – saznajte OVDE.

Izvor: Ne davimo Beograd