Home Blog Page 622

Nuklearne energije se ne treba plašiti, već nuklearnu energiju treba znati

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto: SRBATOM/Promo

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) u saradnji sa Institutom za nuklearne nauke „Vinča“ organizovao je drugu po redu konferenciju „Nuklearna sigurnost danas“, ali ove godine u virtuelnom formatu.

Ovogodišnja konferencija posvećena je najnovijim trendovima u dve najveće grane primene nuklearne energije – medicini i energetici kao i u primeni modernih tehnika zasnovanih na jonizujućem zračenju u proučavanju i očuvanju kulturne baštine.

Кonferenciju je otvorila potpredsednica Vlade Republike Srbije, ministarka kulture i informisanja i predsednca Odbora SRBATOM-a Maja Gojković koja je navela “Nuklearna energija i dalje predstavlja jedan od najčistijih i najekonomičnijih izvora električne energije, ali istovremeno i dalje sa sobom nosi veliki strah koji je rezultat ranijih akcidenata. Stabilnost proizvodnje električne energije u nuklearnim elektranama, kao i održavanje visokog nivoa sigurnosti i bezbednosti nuklearnih postrojenja u doba pandemije koronavirusa pokazalo je pouzdanost i održivost celokupnog sistema nuklearne energetike”.

Foto: SRBATOM

Direktor Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije Slađan Velinov izjavio je “SRBATOM je i pored izazovne epidemiološke situacije radio nesmetano omogućivši izdavanje dozvola za uvoz kako nove opreme za kovid bolnice tako i opreme za dijagnostikovanje i terapiju drugih bolesti, kao i radiofarmaceutika neophodnih za dijagnostiku i terapiju najtežih bolesti. Osim toga, SRBATOM je u saradnji sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju obezbedio donaciju za opremanje tri laboratorije u Srbiji za brzu detekciju koronavirusa, a vrednost donirane opreme veća je od 250.000 evra”.

“Institut “Vinča” je u ovom periodu globalne pandemije radio sve vreme u kontinuitetu. Saradnici Instituta su angažovani u borbi protiv koronavirusa, sa različitih aspekata i na različitom nivou. Naši saradnici su bili angažovani u okviru sve tri laboratorije gde je rađena detekcija koronavirusa primenom PCR tehnologije”, naglasila je direktorka Instituta za nuklearne nauke ,,Vinča” dr Snežana Pajović.

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije ,,dr Milan Jovanović Batut” dr Verica Jovanović navela je da se epidemiološka situacija na teritoriji Republike Srbije, tokom pandemije koja je zahvatila svet od kraja 2019. godine, u ovom trenutku ocenjuje kao teška i neizvesna. Ona je naglasila da veliki značaj u celokupnom procesu praćenja epidemije imaju i one institucija koje se bave u ovo teško vreme i jonizujućim zračenjem”.

Učesnici prvog panela „Medicinske primene: moderne tehnike“ bile su Eva Кuli-Кala (Eve-Кülli Кala) direktorka departmana Tehničke saradnje za Evropu pri Agenciji za međunarodnu atomsku energiju i prof. dr Danica Grujičić, direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i načelnik Odeljenja za stereotaksičnu neuroradiohirurgiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je od izbijanja pandemije koronavirusa isporučila esencijalne RT PCR-test opremu i potrošni materijal za detekciju virusa za 281 medicinske i veterinarske laboratorije u 126 zemalja i teritorija. IAEA uspešno obezbeđuje pomoć i podršku Srbiji decenijama, u primeni nuklearne tehnologije, u oblasti zdravstva, zaštite životne sredine i industrije, ali, takođe, i u zaštiti od zračenja, i u oblasti upravljanja radioaktivnim otpadom. U oblasti radijacione i nuklearne sigurnosti, zaštita od zračenja u Srbiji u oblasti medicinskog izlaganja danas u potpunosti usklađena sa standardima IAEA” izjavila je Eva Кuli-Кala (Eve-Кülli Кala) direktorka departmana Tehničke saradnje za Evropu.

Doktorka Danica Grujičić izjavila je da se nuklearne energije ne treba plašiti, već nuklearnu energiju treba znati, i nju treba ispitivati i kontrolisati, a stručnjaci u Srbiji mogu sve to. Grujičić je istakla „Značaj nuklearne energije u medicini postaje sve veći. Nuklearna energija, odnosno nuklearna medicina predstavlja poseban vid specijalizacije gde zahvaljujući lekovima koji su obeleženi određenim radioaktivnim supstancama i materijama koje ubrizgavate u krvne sudove pacijenta, možete tačno da odredite gde se nalazi određeni patološki proces. Pored toga, ti isti lekovi obeleženi radioaktivnim materijama, mogu u velikom broju slučajeva, posebno za neke tumore, da budu veoma korisni u lečenju, kao što su tumori štitaste žlezde i neuroendokrini tumori“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Na drugom panelu “Nuklearna energija: korak napred” Zoran Drače, stručnjak Međunarodne agencije za atomsku energiju u penziji, predstavio je najnovije trendove na polju nuklearne energetike kao i aktivnosti na projektovanju i razvoju nuklearnih energetskih reaktora IV generacije i malih modularnih reaktora. Cilj nuklearne energetike na globalnom nivou je da razvojem novih, pouzdanijih i sigurnijih rešenja omogući proizvodnju električne energije i druge primene reaktorskih tehnologija obezbeđujući zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine kroz minimizaciju generisanja radioaktivnog otpada i sprečavanje nastajanja vanrednih događaja. Poseban pravac razvoja nuklearne energetike ide u smeru minimizacije nuklearnih energetskih postrojenja omogućavajući njihovu lakšu izgradnju, korišćenje i, konačno, dekomisiju. Postizanjem održivosti nuklearnog energetskog sistema obezbedilo bi se dugoročno pouzdano i sigurno snabdevanje električnom energijom, zaključak je izlaganja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mick De Paola)

Treći panel „Radioaktivnost, umetnost, kulturna baština“ bio je posvećen primeni izvora jonizujućih zračenja u istraživanju, analizi i konzervaciji umetničkih dela i predmeta kulturne baštine. Pored pregleda tehnika kojima se ispituje hemijski sastav boja i mastila, starost umetničkih dela i njihova verodostojnost prikazani su i rezultati u ovoj oblasti. Кonzervacija kulturne baštine gama zracima omogućava njeno očuvanje za buduće generacije. Na panelu su govorili Velibor Andrić iz Instituta za nuklearne nauke ,,Vinča”(Laboratorija za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje), dr Vladan Desnica iz Sveučilište u Zagrebu, Akademije likovnih umetnosti i Slobodan Mašić iz Instituta za nuklearne nauke ,,Vinča” (Laboratorija za radijacionu hemiju i fiziku).

Cilj konferencije bio je da približi kako stručnoj javnosti, tako i građanima, najnovija dostignuća u primenama izvora zračenja i nuklearnoj energetici, zatim da prikaže trenutnu praksu u primeni izvora jonizujućeg zračenja u dijagnostici i lečenju različitih bolesti izazvanih koronavirusom do onih najtežih, ali i da približi sledeće korake razvoja nuklearne energetike i dostignuća tehnika zasnovanih na jonizujućem zračenju kojima se proučava i čuva kulturna baština.

Celu konferenciju možete pogledati na linku.

Izvor: SRBATOM

Očišćeno stepenište kod Izletničkog puta u Zemunu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Predsednik opštine Zemun Gavrilo Kovačević obišao je danas sa saradnicima radove na čišćenju stepeništa koje povezuje ulice Tošin Bunar i Izletnički put u dužini od oko 300 metara, saopšteno je iz ove opštine.

Na čišćenju stepeništa od otpadaka koje su ostavili nesavesni prolaznici, orezivanju šiblja, granja i drveća angažovane su ekipe javnih komunalnih preduzeća „Gradska čistoća” i „Zelenilo – Beograd”.

“Naša je obaveza da apelujemo na građane da odlažu smeće na mesta koja su za to namenjena. Ekipe komunalnih preduzeća su tu da urade svoj deo posla, a na građanima je da vode računa o sredini u kojoj žive”, rekao je Kovačević.

“U proteklom periodu naglasak je bio na održavanje komunalnog reda, tako da smo u saradnji sa javnim komunalnim preduzećima u različitim zemunskim naseljima organizovali akcije uklanjanja mini-deponija, čišćenja ulica, zamene dotrajalih i postavljanje novih kontejnera, a građanima su podeljene kante za odlaganje smeća i reciklažnog otpada“, objasnio je predsednik opštine.

Zemun će u saradnji sa građanima u narednom periodu organizovati ekološke akcije, jer kada se zajedno radi na unapređenju životne sredine efekti su dugoročniji.

Izvor: Grad Beograd

Vebinar “Naša energetska rešenja – solarni punjač”

Foto: CEEFOR
Foto: Energetski portal (Promo)

U sklopu Međunarodnog kongresa i izložbe o KGH (klimatizaciji, grejanju i hlađenju) jedan od učesnika bio je i Energetski portal.

Na vebinaru “Naša energetska rešenja -solarni punjač” o solarnim punjačima pričao je Miloš Kostić iz kompanije CEEFOR.

“Da bismo uspeli da uhvatimo korak sa vremenom i podstaknrmo razvoj elektromobilnosti u Srbiji, neophodno je upoznati javnost sa prednostima ugradnje električnih punjača za elektrovozila”, zrekao je na početku Kostić.

Tokom vebinara učesnici su mogli da čuju sve o napajanju elektropunjača pomoću obnovljivih izvora energije (OIE), kao i o potrebi smanjenja zagađenja vazduha koja se postiže  većim korišćenjem električnih vozila, a za čije masovno korišćenje je potrebna dobro razvijena mreža elektropunjača. Odličan primer spoja elektromobilnosti i primene OIE predstavlja solarni punjač.

Na vebinaru je bilo reči i o tome koje sve prednosti solarni punjač donosi poslovanju kompanija i u kom pravcu se može podstaći njen dalji razvoj poslovanja, a predstavljen je i sistem za naplatu korišćenja mesta za punjenje elektrovozila charge&GO. Kostić se dotakao i tema kako osigurati svoje poslovanje tako da odoli vremenu u kom nas očekuju značajne promene u sektoru saobraćaja, ali i kako uvećati vrednost objekta ili usluge u ponudi i na koji način razviti sopstveni biznis u oblasti elektromobilnosti.

Projektovanjem solarnih elektranavetroelektranabiogasnih elektrana i hidroelektrana, Kostićeva kompanija CEEFOR je energetski miks Srbije i regiona „obogatila” sa više od 100 čistih megavata i pozicionirala se kao predvodnik zaokreta od fosilnih goriva na našem tržištu.

Kompanija CEEFOR osnovana je 2010. godine u Beogradu. Klijentima na raspolaganju stoji (razno)vrstan i uigran tim sa više od 30 stručnjaka sa dugogodišnjim radnim iskustvom – od mašinskih, elektro i građevinskih inženjera, preko inženjera tehnologije, arhitekture, saobraćaja i zaštite od požara, do ekonomskih i finansijskih stručnjaka, prevodilaca i filologa.

Foto: MT-KOMEX

Kostić je naglasio koliko je važno posvetiti se klimatski neutralnom svetu, zaštiti planetu, a zatim i podsetio na cilj Ujedinjenih nacija da se do 2050. godine postigne nulta emisija štetnih gasova sa efektom staklene bašte. Glavni problem za postizanje ovog cilja je što su energetski i ekološki problemi neuravnoteženi.

“Zašto je važno primeniti obnovljive izvore energije? Na taj način se najbolje ostvaruje nezavisnost od isporučilaca energije. Mere finansijske podrške od strane države uvedene su još 2009. godine, a potom nastavljene 2013. i 2016. godine kada su i do produžene do 2020. godine. U svakom trenutku se očekuje nastavak podrške od strane države u svim vidovima obnovljivih izvora energije”, objasnio je Kostić.

On je na samom kraju dodao i da je porast cene električne energije konstantan već dugi niz godina i očekuje se dalji rast u finalnoj potrošnji, što je još jedan od razloga za prelazak na OIE.

Ukoliko Vas je neka od ovih tema zainteresovala, za sve dodatne informacije možete se obratiti inženjerima iz kompanija CEEFOR i MT-KOMEX.

Energetski portal

Ovaj članak je nastao uz podršku Evropske Unije u okviru Inicijative EU4Energy. 

Za objavljeni sadržaj je isključivo odgovorna kompanija CEEFOR – Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj, a članak ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.

Preliminarna ponuda za VE “Gvozd” 82 miliona evra

Photo-illustration: Unsplash (Xin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

Elektroprivreda Crne Gore dobila je preliminarnu ponudu od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za finasiranje projekta izgradnje vetroelektrane “Gvozd”. Projekat izgradnje VE “Gvozd“ je još jedan u nizu projekata koje će EPCG realizovati u partnerstvu sa EBRD.

“Planirano je da finansiranje projekta u potpunosti bude iz kreditnih sredstava uz povoljne komercijalne uslove prilagođene prirodi projekta. Iznos planiranih sredstava je do 82 miliona eura, a ponuda će biti predmet daljih analiza”, navodi se u saopštenju Elektroprivreda Crne Gore.

Planirana finansijska sredstva koristila bi se za nabavku glavne opreme. Tenderi za nabavku samih vetroagregata, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prenosnu mrežu i ostale infrastrukture, će biti sprovedeni u skladu sa pravilima EBRD-a.

Očekivani početak izgradnje vetroelektrane je u 2021. godini, dok je puštanje elektrane u probni rad predviđeno za 18 meseci nakon početka radova. Planirana snaga VE “Gvozd” je 54,6 MW sa godišnjom prozvodnjom oko 150 GWh i snabdevaće oko 25.000 domaćinstava.

Podsećamo, da je Skupština akcionara EPCG donela oduku o izgradnji vetroelektrane “Gvozd” kao i odluku o potpisivanju ugovora o zajedničkom razvoju projekta. Donošenju odluke prethodila je izrada Studije potencijala vetra i procene energetske proizvodnje i Studije tržišta i poslovnog modela za VE “Gvozd” urađenih od strane renomirane nemačke kompanije Fihtner.

Izvor: EPCG

 

charge&GO – vaš iskorak ka elektromobilnosti 

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Da li vozila na električni i hibridni pogon pripadaju budućnosti ili su rezervisana samo za zapadne, naprednije ekonomije? Ipak, ako su ovde i sada, takvo razmišljanje je očigledno pogrešno.

Zemlje širom sveta kroje svoje zakone kako bi električna energija postala primarni, pa čak i jedini pogon vozila. Najčešća sredstva za ostvarenje tih težnji predstavljaju zabrana kupovine dizelaša i benzinaca, pooštravanje propisa o izduvnim gasovima i ograničenja kretanja pojedinih kategorija vozila zbog njihovog „zagađujućeg” svojstva.

Takođe, vlasnici elektromobila uživaju i u drugim olakšicama kao što su oslobođenje od taksi na uvoz i kupovinu, porez na dodatu vrednost i putarine. U pojedinim zemljama imaju pravo na korišćenje saobraćajnih traka za autobuse i ne plaćaju parking. Paketi podrške utiču na to da ukupan trošak posedovanja elektromobila bude niži u odnosu na trošak posedovanja konvencionalnog vozila.

Privlačnosti električnih vozila doprinosi i njihovo pojeftinjenje i unapređenje kapaciteta i performansi baterija, povećanje dometa zahvaljujući jednom punjenju i veći izbor modela i produženje životnog veka. Zaključno sa 2019. godinom, broj automobila na elektropogon u čitavom svetu iznosio je 7,2 miliona. Poređenja radi, 2010. godine bilo ih je 17 hiljada. Trendom ipak nisu obuhvaćeni isključivo oni, već se „elektrifikuju” i javni i kamionski prevoz.

Iako Srbiju prati glas da uvek kaska za zapadom, održivi transport se polako, ali sigurno, popularizuje i kod nas. Kao jednu od poluga za njegov napredak, Vlada je u martu ove godine opredelila 120 miliona dinara za subvencionisanje kupovine električnih i hibridnih vozila kako bi se poboljšao kvalitet vazduha i očuvala životna sredina. Našom zemljom sada jezdi oko 200 registrovanih elektromobila, a putevima krstari i oko 1.500 registrovanih hibrida. Kako bi „vožnja na struju” zaživela na ovim prostorima, neophodan je i razvoj odgovarajuće punjačke infrastrukture. Da eko-alternative dizelašima i benzincima ne bi ostale „praznih baterija”, tu su svakako elektropunjači. U prilog tome da dizel i benzin budu zamenjeni električnom energijom idu i četiri superpunjača kompanije Tesla, koji su instalirani početkom godine na parkingu robne kuće Ikea u Beogradu, ali i najavljeno širenje kapaciteta za punjenje po domaćim auto-putevima.

U preduzeću MT-KOMEX, kao jednom od predvodnika zaokreta ka elektromobilnosti u našoj zemlji, prepoznali su potrebu tržišta da postavljeni punjači budu povezani u jedan integralni skup da bi vozači lakše pronašli mesto za dopunu svojih elektromobila. Kao što pretpostavljate, za razliku od benzinskih pumpi, električnih punjača nema na svakom ćošku. 

Tu ideju su i sproveli u delo u saradnji sa finskom kompanijom Virta koja je globalni lider za sistem za kontrolu i naplatu punjenja. 

Tako je nastao charge&GO, prva regionalna platforma za punjenje električnih vozila, koja će pored Srbije obuhvatiti i komšijske zemlje. MT-KOMEX poziva sve zainteresovane kompanije da uvrste svoje punjače u mrežu charge&GO.

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Kako funkcioniše charge&GO?

Softver korisnicima omogućava brzu pretragu najbližih elektropunjača u mreži charge&GO, kao i upražnjenih stanica za punjenje. U samo nekoliko klikova, vozači elektromobila mogu da izvrše rezervaciju željenog punjača. Za „bukiranje” je potrebno da kreiraju nalog na platformi a kad to učine, oni dobijaju i priliku da koriste druge pogodnosti kao što je niža cena. Neregistrovani korisnici usluga koriste punjačka mesta za svoje četvorotočkaše uz jednokratno plaćanje. Naravno, uvek postoji mogućnost da se registruju i da koriste platformu uz pomenute povoljnosti. Od oktobra je dostupna i mobilna aplikacija za iOS i Android mobilne platforme, što će dodatno olakšati punjenje zato što će vozači brže i lakše moći da započnu proces punjenja jednostavnim odabirom punjača sa mape. Osim što će korisnici moći bezbrižno da se kreću kroz zemlju i region, zahvaljujući saradnji preduzeća MT-KOMEX i Virte, na raspolaganju će imati i elektropunjače u 28 zemalja sveta koji su deo ove globalne platforme. I to bez dodatnog troška rominga!

Elektromobilnost nije zelena bez zelene energije

Uprkos tome što elektromobili ne ispuštaju gasove sa efektom staklene bašte, mnogi stručnjaci skreću pažnju na to da su ova vozila zapravo nedovoljno čista alternativa prevoznim sredstvima na dizel ili benzin u zemljama čiji se energetski miks uveliko oslanja na ugalj. Među njima je i Srbija. Iako elektromobili ne emituju zagađenje na putevima, oni indirektno učestvuju u njegovom oslobađanju u Kostolcu. MT-KOMEX nastoji i to da promeni kroz izgradnju više od 4.000 kW malih solarnih elektrana širom zemlje i regiona.

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

O MT-KOMEXU

Preduzeće MT-KOMEX svojim klijentima nudi stručnost, bezbednost i pouzdanost utemeljenu na 27 godina poslovanja. U proteklih deset godina postepeno su dopunjavali osnovnu delatnost zahvaljujući učešću u razgranjavanju mreže punjača za elektromobile, kao i u brojnim projektima izgradnje elektrana. Uporedo sa tehnološkim promenama u različitim industrijskim sektorima, i oni su usvajali nova znanja i veštine.

Zaposleni su osposobljeni da instaliraju punjače, kako u manjim stambenim i poslovnim jedinicama, tako i u većim objektima sa zahtevnijom infrastrukturom, na parkiralištima, pumpama i koridorima magistralnih puteva i auto-putevima. Njihova umešnost je očigledna a dovoljno je baciti pogled na njihov portfolio – poverenje su im ukazali auto-proizvođači i njihovi zastupnici BMW, Britiš motors, Hjundai, Fiat, Reno kao i javne garaže, hoteli, tržni centri i benzinske stanice na auto-putevima Srbije. Sasvim je moguće da se dogodi da i vi svoje vozilo na električni ili hibridni pogon dopunite na njihovom elektropunjaču do koga ste došli putem platforme charge&GO. „Mi smo sigurni u sebe. Zato i vi možete biti sigurni u nas”, poručuju iz MT-KOMEX-a.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetski portal ODRŽIVI TRANSPORT, septembar-novembar, 2020.

Ovaj članak je nastao uz podršku Evropske Unije u okviru Inicijative EU4Energy. 

Za objavljeni sadržaj je isključivo odgovorna kompanija CEEFOR – Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj, a članak ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.

 

Srbija snažan igrač u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji Centralne i Istočne Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija ima potencijal za još veću saradnju sa kineskim i partnerima iz Centralne i Istočne Evrope u oblasti proizvodnje vina i žestokih pića, jagodastog voća i žitarica, rekao je Veljko Jovanović savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PКS) i podsetio da ukupna godišnja vrednost poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije prelazi 5,1 milijardu evra.

Ovaj sektor pokazao je svoju snagu tokom krize izazvane pandemijom koronavirusa kada su se mnoge zemlje suočavale sa nedostatkom osnovne robe, a Srbija je, s druge strane, izvozila šećer, brašno i žitarice, istakao je Jovanović na onlajn poljoprivrednom sajmu Narodne Republike Кine i zemalja Centralne i Istočne Evrope (CEEC). Srbija je, po njegovim rečima, treći proizvođač maline i soje u Evropi, drugi proizvođač šljive i deseti proizvođač kukuruza na svetu dok je jedan od vodećih regionalnih izvoznika jabuka u Rusku Federaciju.

„Sa više od 5,1 milijardi evra i stalnim izvoznim suficitom, Srbija je snažan igrač poljoprivredne i prehrambene industrije u našem delu Evrope. Suficit u trgovini u sektoru poljoprivrede prošle godine iznosio je više od 1,3 milijarde evra“, istakao je Jovanović predstavljajući potencijal poljoprivrednog i prehrambenog sektora Srbije i pozvao kineske kompanije da ulažu u srpski agrar.

Iako je 2020. bila godina izazova, proizvođači poljoprivrednog i prehrambenog sektora nikad nisu prestali da razmišljaju o budućnosti, rekao je Jovanović obraćajući se učesnicima konferencije.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji se, dodaje, trenutno grade stotine kilometara puteva koji povezuju proizvodne jedinice u našoj zemlji, a u velikom obimu na ovim projektima učestvuju i kompanije iz Кine.

Šandong-Кina poljoprivredna konferencija i onlajn sajam održani su 1. i 2. decembra u organizaciji lokalne vlade Šandong provincije. Događaju su prisustvovali predstavnici više od 200 velikih kompanija poljoprivrednog i prehrambenog sektora Šandonga i drugih kineskih provincija, kao i predstavnici poljoprivrednog sektora EU zemalja.

Šandong provincija nalazi se na primorju, u istočnom delu Кine i sa 95 miliona stanovnika predstavlja treću po važnosti ekonomsku regiju, a prvu po obimu međunarodne razmene u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.

Izvor: PKS

U okviru rekonstrukcije Bulevara patrijarha Pavla izmešteno korito Topčiderske reke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić obišao je danas zajedno sa članom Gradskog veća Filipom Marjanovićem, predsednikom opštine Milošem Simićem i državnim sekretarom MUP-a Milosavom Miličkovićem radove na rekonstrukciji Bulevara patrijarha Pavla u Rakovici.

Vesić je tom prilikom rekao da je u pitanju jedan od najkompleksnijih projekata u Beogradu i podsetio da je u okviru rekonstrukcije ovog bulevara izmešteno korito Topčiderske reke.

“Bez toga nije bilo moguće realizovati projekat. Trenutno se radi potez od Ulice Pere Velimirovića u dužini od 1,8 kilometara, koji se završava skoro kod Košutnjaka. Počelo je izlivanje tramvajskih baštica koje će se nalaziti na sredini kolovoza, a sa svake strane biće po dve saobraćajne trake, što je dvostruko više u odnosu na trenutno stanje. Ovaj posao će biti završen do proleća naredne godine, kada će bulevar i biti na raspolaganju građanima. To će biti moderan bulevar sa biciklističkom stazom, kao i stazom za pešake“, rekao je Vesić.

On je dodao da je u međuvremenu počelo projektovanje za narednu fazu radova, od Košutnjaka do Mosta na Adi.

Foto-ilustracija: Unspalsh (Max Titov)

“Odmah po završetku projektovanja biće raspisan tender za izgradnju, a Grad je obezbedio sredstva. Nadamo se da ćemo do proleća 2022. godine „spojiti” Most na Adi sa Bulevarom patrijarha Pavla. To znači da će ljudi koji prelaze Most na Adi i idu u Rakovicu moći da izbegnu „usko grlo” u pravcu Ulice Teodora Drajzera, jer će imati na raspolaganju četiri trake do Ulice Pere Velimirovića. Na taj način će građani Rakovice i Vidikovca imati mnogo bolju vezu sa Mostom na Adi. U međuvremenu, i Ulicu Pere Velimirovića širimo na četiri trake, što će biti slučaj i sa Borskom, Save Maškovića i Crnotravskom. Radi se petlja prema auto-putu i kada sve bude kompletirano, biće omogućeno da se od Mosta na Adi, preko Bulevara patrijarha Pavla, ulica Pere Velimirovića, Borske, Crnotravske i Save Maškovića stigne do auto-puta, vozeći sve vreme ulicama sa četiri trake. To je ravno izgradnji unutrašnje gradske obilaznice i mnogo će značiti građanima ovog dela Beograda, koji će za desetak minuta moći da stižu do Mosta na Adi ili auto-puta. Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda nastavlja da radi na projektu rekonstrukcije Ulice Pere Velimirovića prema Kapitol parku, kako bi se i građani Vidikovca u budućnosti služili ovim bulevarom i lako stizali do drugih delova grada”, istakao je zamenik gradonačelnika.

On je podsetio da saobraćaj tokom gradnje neće biti zaustavljen.

“Ovaj projekat neće obezbediti samo bolji komfor života već je važan i sa aspekta bezbednosti saobraćaja. Na ovakvoj ulici biće mnogo manje saobraćajnih nezgoda, ljudi će brže stizati na odredišta i biće mnogo manje problema u saobraćaju”, istakao je Vesić i zahvalio MUP-u na saradnji u ovom projektu.

Izvor: Grad Beograd

Najbolje fotografije sedme nedelje foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Naši takmičari su bili veoma vredni i marljivi i su nam neverovatne fotografije tokom proteklih nedelja. Žiri foto-konkursa “Natura 2000 u kadru” imao je pune ruke posla – i sami su priznali da im nije bilo lako.

Ipak, nakon dugog razmišljanja, odluka je doneta! Pred vama su prva tri mesta sedme nedelje foto-konkursa.

Prvo mesto

Foto: Levente Szekeres

Drugo mesto

Foto: Anica Župunski

Treće mesto

Foto: Levente Szekeres

Naš nagradni foto-konkurs završen je 27. novembra i sada je jedino preostalo da se žiri odluči za pobedničke fotografije.

Svoje viđenje prirode, zabeleženo budnim okom Vaše kamere, slali ste nam iz nedelje u nedelju.

Osim prirode, stizale su nam i fotografske zabeleške aktivnosti koje čovek obavlja u prirodnom okruženju.

Autore najbolje rangiranih fotografija očekuju vredne nagrade.

1.nagrada 60.000 dinara

2.nagrada 45.000 dinara

3.nagrada 35.000 dinara

Teme su bile raznovrsne: priroda i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vode i vodni resursi, ljudske aktivnosti u zaštićenim područjima, održivi turizam i održiva poljoprivreda.

Pogledajte preostale fotografije koje su ušle u uži izbor.

Kradljivci blaga uništavaju kulturne i prirodne vrednosti Pešterskog polja

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Aktivisti Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su tokom sprovođenja projekta „Zaštitimo vodena staništa Peštera“ u više navrata posećivali brdo Trojan koje se nalazi u okviru zaštićenog podrućja Specijalnog rezervata prirode „Peštersko polje“. Ovaj lokalitet sa jedinstvenim tresavama u čijem podnožju se nalazi kulturno istorijski vredan prostor na kojem je zabeleženo drevnio svetilište, kao i različita utvrđenja tokom istorije. Prilikom obilaska aktiviste su neprijatno iznenadile rupe nalik iskopinama različitih starosti na više lokacija na Trojanu.

Trojan predstavlja jedinstven i vrlo značajan lokalitet za naš biodiverzitet i kulturno-istorijsku baštinu. Pre nego što je područje bilo zaštićeno već je bio kaptirano nekoliko izvora, tako da sada samo nekoliko potoka teče njegovim padinama. Na njima se nalaze male jedinstvene tresave sa patuljastom mešinkom kojoj je to jedino stanište na Balkanskom poluostrvu, kao i niz drugih specifičnih tresavskih biljaka i životinja.

„Žalosno je pronaći više od deset rupa oko samog vrha Trojana koje su za sobom ostavili pljačkaši arheoloških nalazišta i time naneli nepovratnu, neprocenjivu štetu. Pored toga što ovo prekopavanje ruži ovu turističku atrakciju svakako predstavlja jedan od primera teškog nepoštovanja prema zajedničkom kulturnom i prirodnom nasleđu“, kaže Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje:

„Trojan predstavlja i veoma značajno stanište za retke vrste ptica, a između ostalih je to mesto gde su u ovom regionu najčešće beležene ugrožene ušate ševe“.

Čuvari Specijalnog rezervata prirode „Peštersko polje“ su uspeli da uhvate jednog pljačkaša i slučaj prijave nadležnima, ali to nije bio dovoljan da se pljačkaši zastraše i ovakav vid uništavanja kulturnog i prirodnog nasleđa ovog prostora zaustavi.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Niš i Sombor do kraja februara dobijaju kontejnere za reciklažu

Photo illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Staklo je pored aluminijuma jedina ambalaža koja može u nedogled i u potpunosti da se reciklira, čime se znajačno smanjuje zagađenje okoline i vazduha. Zbog toga je pokrenuta velika akcija opremanja dva grada u Srbiji potrebnom infrastrukturom za sakupljanje ambalažnog otpada.

„Ljudi u Srbiji godišnje iskoriste oko 60.000 tona staklene ambalaže, a reciklira se oko 27.000 tona. To znači da 33.000 tona staklene ambalaže završi u podrumima, ostavama ili deponijama“, navela je u gostujući u Jutarnjem programu RTS-a Violeta Belanović Kokir, direktorka Društva za postupanje sa ambalažnim otpadom „Sekopak“.

Prema njenim rečima, u Srbiji se trenutno reciklira oko 44 odsto staklene ambalaže, što je znatno niže od evropskog proseka. Postoji nekoliko razloga za to.

Evropska unija je još 1992. godine krenula sa postavljanjem infrastrukture i uvođenjem primarne selekcije i cilj im je do 2025. da recikliraju 75 odsto. Srbija je u to krenula 2010. godine i stigla do 44 odsto“, objašnjava Belanović Kokir.

Sa druge strane, infrastruktura za reciklažu u Srbiji nije dovoljno razvijena i nema dovoljno kontejnera za stakleni otpad.

„Staklo je specifično, teško i ono mora da se odvaja u poseban kontejner. Ta činjenica je dovela do toga da veliki broj lokalnih samouprava oteže sa njihovim uvođenjem. To je i razlog zbog kojeg je pokrenut projekat da dva grada opremimo potrebnim kontejnerima za sakupljanje ambalažnog otpada. To će biti Niš i Sombor“, kaže direktorka „Sekopaka“.

Kroz ovaj projekat će, kako kaže, moći da sagledaju šta je to što u Srbiji dovodi do toga da ljudi žele da odvajaju otpad, na koji način, koliko i gde treba kontejneri da budu pozicionirani.

Foto-ilustracija: Pixabay

„U Srbiji nikada nije postojala ovako velika akcija i iz nje ćemo moći da napravimo jedan vodič i vidimo kako i ostale samouprave treba da se ponašaju po pitanju postavljanja kontejnera“, dodaje Belanović Kokir.

Do kraja februara postavljanje kontejnera 

Dosta gradova u Srbiji se uključilo do sada u reciklažu, ali samo delimično i nijedan grad u zemlji nije potpuno pokriven potrebnom infrastrukturom za sakupljanje ambalažnog otpada

Akcija će početi krajem januara, kontejneri su već naručeni i treba da stignu.

„Očekujemo da će do kraja februara svi kontejneri biti u Srbiji, da ćemo moći da ih postavimo, pokrenemo edukativnu kampanju i pratimo rezultate“, navodi direktorka „Sekopaka“.

Objašnjavajući da je staklu potrebno oko 5.000 godina da bi se razgradilo prirodnim putem, Belanović Kokir ističe činjenicu da je staklo pored aluminijuma jedina ambalaža koja može u nedogled i u potpunosti da se reciklira.

Izvor: RTS

 

 

Kina zabranjuje uvoz čvrstog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Bas Emmen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hermes Rivera)

Kina će od 1. januara 2021. godine zabraniti uvoz čvrstog otpada, kao i odlaganje otpadnih proizvoda iz inostranstva na svojoj teritoriji.

Od 1980-ih godina Kina je uvozila čvrst otpad koji su čistili, drobili i pretvarali u sirovine za industriju. Tako je ova zemlja postala najveći uvoznik smeća, ali je to donelo i dodatne probleme. Često se dešavalo da jedan deo otpada nije moguće reciklirati ili pravilno odložiti što je dovodilo do dodatnog zagađenja.

Zato je Vlada ove zemlje od 2017. godine donela odluku nakon koje su počeli sa postepenom zabranom uvoza čvrstog otpada.

Od tada Kina postepeno zabranjuju uvoz različitih vrsta plastike, delova za automobile, papira, tekstila, otpadnog čelika i drveta.

Ipak i pored zabrana, pojedine kompanije ilegalno uvoze strani otpad, što predstavlja dodatnu pretnju po javno zdravlje i zagađuje životnu sredinu.

Sve ovo su razlozi zbog čega od 1. janura sledeće godine na snagu stupa zabrana uvoza koja će se odnositi na sve vrste otpada, navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva ekologije i životne sredine, Ministarstva trgovine i Generalne uprave carina.

Podaci pokazuju da je Kina postigla neverovatne rezultate za poslednje tri godine, od kada je počela sa postepenom zabranom uvoza stranog otpada.

Prema podacima iz 2016. godine Kina je uvezla 46.550.000 tona otpada, a 2017. nešto manje – 42.270.000 tona. Osetan pad primećen je tek 2018. i 2019. godine kada je uvezeno 22.630.000, odnosno 13.480.000 tona otpada. Do 15. novembra 2020. godine, Kina je došla do težine od svega 7.180.00 tona, što je osetno manje u odnosu na 2016. godinu.

Nova politika Kine dovela je do toga da su sada u nekim zemljama deponije postale prenatrpane.

Milica Radičević

Novi “Plan kvaliteta vazduha” od sledeće godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević podsetila je da je Plan kvaliteta vazduha strateški dokument koji se donosi na duži period, te da je prethodni ispunjen sa 90 odsto, a da će novi plan Skupština grada doneti naredne godine nakon javnog uvida i saglasnosti resornog ministarstva.

Obaveza Gradskog zavoda za javno zdravlje jeste da o kvalitetu vazduha izveštava grad na dnevnom nivou, te iako se ova oblast tiče nadležnosti više sekretarijata, Sekretarijat za zaštitu životne sredine jeste onaj koji registruje problem, stavlja ga u naredni plan i verifikuje ko su zagađivači i kakve promene treba da se dese, dodala je ona.

“Vrlo je važno naglasiti da poslednjih godina granične vrednosti čestica koje se prate, a to su sumpor-dioksid, azot-dioksid i ozon, nijednom nisu prekoračene. Dolazi do povećanja i to u kratkom satnom vremenskom periodu, kada su gužve i slično, ali ne i do prelaženja graničnih vrednosti. Kada govorimo o PM10 česticama, one se javljaju najviše ujutro i uveče, a nekad i tokom čitavog dana ukoliko je jako grejanje i atmosferski pritisak”, kazala je Ivana Vilotijević.

Više od četiri milijarde kubika deponijskog gasa otišlo je protekle četiri decenije u vazduh iz deponije u Vinči, ali kada za dva meseca krene zatvaranje deponije, to će se zaustaviti, ukazala je sekretarka.

“Taj gas će se koristiti za proizvodnju električne energije i više se vazduh neće zagađivati, odnosno pi-em čestice i metan se neće oslobađati u vazduh. Dakle, to je najveća dobit ovog projekta”, navela je Ivana Vilotijević.

Ona je najavila i da će naredne godine dve merne stanice u lokalnoj mreži oko Vinče biti postavljene, da bi podaci bili što precizniji.

Jedna od važnih mera jeste još intenzivnija saradnja resornih sekretarijata i komunalnih preduzeća, pa se očekuje da će „Gradska čistoća” i „Zelenilo – Beograd” pojačati s jedne strane pranje ulica, a sa druge ozelenjavanje. Sve opštine imale su obavezu da dostave parcele za pošumljavanje, tako da će se i na manjim lokacijama nadalje Beograd pošumljavati.

Izvor: Grad Beograd

Ruski oligarh tužio Republiku Srpsku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rašid Serdarov, ruski oligarh, tužio je Republiku Srpsku zbog poništavanja dozvola neophodnih za termoelektranu “Ugljevik 3”. On je, preko svoje kompanije “Comsar Energy”, tužio Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske pred Okružnim sudom Banjaluka jer mu je poništena ekološka dozvola za gradnju termoelektrane “Ugljevik 3“.

“U upravnom sporu tužilac je bio “Comsar Energy Republika Srpska“ Banja Luka. Tužilac je  tražio da sud poništi Rešenje o ukidanju Rešenja o izdavanju ekološke dozvole. Upravni spor je završen donošenjem Presude kojom se Tužba odbija kao neosnovana“, rekli su kratko u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju ne navodeći da li se firma „Comsar“ žalila na takvu presudu, piše Capital.ba

U toj firmi na pitanja pomenutog portala ne odgovaraju, a čeka se i izjava suda.

Nova ekološka dozvola za “Ugljevik 3” je neophodna zbog sporazuma koji je potpisan 2018. godine između BiH i Energetske zajednice u vezi sa studijom uticaja na životnu sredinu planirane TE “Ugljevik 3“, u kojem se BiH obavezala da neće koristiti postojeću ekološku dozvolu i da će se postupak procene uticaja na životnu sredinu vratiti u ponovnu proceduru.

Do ovog sporazuma je došlo nakon što je Centar za životnu sredinu 2014. godine podneo žalbu Sekretarijatu Energetske zajednice u vezi sa ovim projektom. Pre žalbe, Centar je 2013. pokrenuo spor protiv Rešenja o izdavanju ekološke dozvole koje je poništeno 2017. godine od strane Vrhovnog suda RS i vraćeno na ponovno odlučivanje.

Dozvola mimo odluke suda

Potom je Ministarstvo izdalo novu ekološku dozvolu, ali nije sprovedena odluka Vrhovnog suda RS, te je Centar pokrenuo ponovni upravni spor. Svi sporovi okončani su navedenim sporazumom postignutim između BiH i Energetske zajednice 2018. godine o slučaju “Ugljevik 3”.

Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu kaže da uprkos dogovoru Energetske zajednice i BiH i odlukama suda, investitor nastavlja realizaciju projekta “Ugljevik 3“.

“Uz dozvolu institucija investitor nastavlja sa procesom procene uticaja na životnu sredinu i pribavljanjem dozvola za povećani instalisani kapacitet blokova, koji nije ni planiran prethodnom dokumentacijom. Nadamo se da će svi dosadašnji napori da se zaustavi ovaj štetni projekat konačno rezultirati odustajanjem vlasti i investitora od “Ugljevika 3“, jer je očigledno da se radi o farsi i zamajavanju javnosti“, navela je Ibrakovićeva.

Novi ustupci i pretnje

Prema pisanju pomenutog portala iz februaru ove godine, iako ne poštuje Ugovor o koncesiji, Vlada Republike Srpske dozvolila je kompaniji “Comsar Energy“ da poveća snagu planirane TE “Ugljevik 3“ na 700 MW suprotno Strategiji razvoja energetike RS i politikama Energetske zajednice.

Ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu vlast Srpske na taj način je izašla u susret, a sve kako bi se povećala vrednost koncesije i opravdala visoka cena koju “Elektroprivreda RS“ planira da plati za otkup te koncesije, nakon što je odbijena ruska korporacija ZIO -“Podoljska fabrika za mašinogradnju”, koja je htela beskamatno da izgradi “Ugljevik 3“.

Izvor: Capital.ba

Počela izgradnja postrojenja za odsumporavanje u TE „Nikola Tesla B“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

“Izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova je veoma važan projekat kada govorimo o ekologiji i sprovođenju mera zaštite životne sredine u energetskim kapacitetima, koji će doprineti da se emisija sumpor-dioksida svede na minimum”, rekla je danas ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, nakon polaganja kamena temeljca za izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani „Nikola Tesla B“.

Kamen temeljac položili su potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, ministarka Irena Vujović, v. d. direktora Elektroprivrede Srbije Milorad Grčić i direktor japanske kompanije “Micubiši Hitači Pauer Sistem” Šiničiro Micujama.

Ministarka Vujović je istakla da je u poslednjih šest godina u sisteme za odsumporavanje dimnih gasova uloženo više od 400 miliona evra.

„Kao zemlja koja se nalazi na evropskom putu, Srbija ulaže snažne napore kako bi se približila standardima EU i usaglasila svoje regulative sa Poglavljem 27. Mi ne možemo bez industrije, ali možemo da smanjimo njene negativne uticaje na životnu sredinu. Ulaganjem u ovakve projekte, primenom najsavremenije opreme i tehnologije, ulažemo u zaštitu životne sredine i podižemo kvalitet zdravlja i života građana”, rekla je Vujović.

Ministarka je dodala da je proces odsumporavanja imperativ u zaštiti životne sredine, posebno kada je reč o unapređenju kvaliteta vazduha, te zahvalila svima koji učestvuju u realizaciji projekta koji će građanima omogućiti bolju i zdraviju životnu sredinu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine 

Norveški startap gradi kuće od 100 odsto reciklirane plastike

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)
Foto-ilustracija: Pixabay

Korišćenje jednog od svetskih problema za rešavanje drugog, predstavlja filozofiju misije norveškog startapa čiji je krajnji cij da razvije pristupačno stanovanje od 100 odsto reciklirane plastike.

Od 1950. godine više od devet milijardi tona plastike proizvedeno je širom sveta, od čega se samo devet odsto reciklira, prema podacima građevinske tehnološke kompanije “Otalo” (Othalo), dok gotovo milijardu ljudi živi u sirotinjskim četvrtima.

Norvežani su se udružili sa programom Ujedinjenih nacija za ljudska naselja i održivi urbani razvoj (UN-Habitat) kako bi obezbedili neophodne elemente za izgradnju tri  test-modela koja za cilj imaju pružanje pomoći stanovništvu usled nedostatka odgovarajućih stambenih objekata u Africi.

„Da bi se zadovoljile potrebe samo u podsaharskoj Africi neophodno je obezbediti, samo za početak, čak 160 miliona stambenih jedinica“, kažu u kompaniji “Otalo”.

Očekuje se da će se ova cifra popeti na 360 miliona do 2050. godine kao rezultat sve brže urbanizacije kontinenta. Međutim, ova kompanija nas uverava da nema mesta panici, jer ako se oslonimo samo na količinu otpada kojom trenutno raspolaže ova regije, prema proračunima “Otala” može se izgraditi više od milijardu domova.

Tokom 2021. godine, u Keniji će biti izgrađena prva fabrika koja će proizvoditi pregrade za zidove, plafone i podove od reciklirane plastike.

Održivi domovi

UN-Habitat procenjuje da 60 odsto ljudi koji žive u urbanim delovima Afrike živi u nehigijenskim naseljima. Istovremeno, između 1990. i 2017. godine, afričke zemlje uvezle su oko 230 metričkih tona plastike „koja je završila na deponijama stvarajući ogroman ekološki problem“, dodaje agencija.

Zamenik izvršnog direktora UN-Habitata, Viktor Kisob (Victor Kisob), rekao je da je cilj partnerstva sa “Otalom” „promocija zadovaljavajućeg, održivog i pristupačnog stanovanja za sve“.

“Otalov” postupak obrade uključuje usitnjavanje plastičnog otpada i njegovo mešanje sa drugim elementima, uključujući nezapaljive materijale. Sve te komponente koriste se za izgradnju objekta visine do četiri sprata i veličine do 60 kvadratnih metara – sve ovo uz pomoć osam tona reciklirane plastike. Fabrika sa jednom proizvodnom linijom može godišnje da proizvede 2.800 stambenih jedinica.

Nakon uspešnih laboratorijskih testova, “Otalova” fabrika u Estoniji započela je proizvodnju komponenata za izgradnju tri demonstraciona doma – jedan za glavni grad Kenije, Najrobi, drugi za Jaunde, glavni grad Kameruna i jedan za Dakar, glavni grad Senegala.

Osnivač “Otala” Frank Kato Lahti (Frank Cato Lahti) razvija i testira ovu tehnologiju od 2016. godine u partnerstvu sa SINTEF-om, sedamdesetogodišnjom nezavisnom istraživačkom organizacijom iz Trondhajma (Trondheim) u Norveškoj i sa stručnjacima sa norveškog univerziteta Tromso (Tromsø).

Očekuje se da će sedam od deset ljudi na svetu živeti u urbanim sredinama do 2050. godine, a 90 odsto od te cife biće stanovništvo iz Afrike, Azije, Latinske Amerike i sa Kariba.

„U nedostatku efikasnog urbanog planiranja, posledice ove brze urbanizacije biće dramatične“, upozorava UN-Habitat.

Nedostatak odgovarajućeg smeštaja i porast siromašnih četvrti, neadekvatna i zastarela infrastruktura, eskalacija siromaštva i nezaposlenosti, zagađenje i zdravstveni problemi, samo su neki od efekata ubrzane urbanizacije.

Način razmišljanja, politike i pristupi urbanizaciji moraju se promeniti kako bi se širenje gradova i urbanih područja pretvorilo u izobilje mogućnosti za građane koji u njima žive, umesto da ih “proguta” i “baci u siromaštvo i beznađe” kažu UN-Habitat.

Pioniri promena

Ponovno osmišljavanje koncepta grada i građenje njegove veće otpornosti bile su ključne teme na “Samitu Pionira promena” u organizaciji Svetskog ekonomskog foruma 2020.

Digitalni događaj okupio je inovatore i zainteresovane strane iz celog sveta kako bi osmislili rešenja za izazove sa kojima se suočavaju kompanije, vlade i celokupno društvo.

Otvarajući Samit, Stefan Mergentaler (Stephan Mergenthaler), šef strateške obaveštajne službe Foruma i član Izvršnog odbora, rekao je:

„Moramo promeniti način na koji proizvodimo, način na koji živimo i način na koji komuniciramo u našim gradovima da bismo postigli zacrtani cilj o nultoj emisiji. Kao što je ova godina dramatično ilustrovala, potrebno je da uložimo sve moguće napore da održimo populaciju zdravom, ukoliko želimo da ne ugrozimo uspeh svega što smo do sada uradili.“

Jovana Canić

Uskoro postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada na Savskom vencu

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Wiediger)

Posle Starog grada i Vračara, u trećoj fazi aktivnosti izrađen je plan za postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada i reciklažu i na Savskom vencu, koji je usvojen na današnjoj sednici Skupštine Grada Beograda.

“Cilj usvojenog plana jeste unapređenje životne sredine i davanje mogućnosti svim korisnicima komunalnih usluga da mogu da razvrstaju otpad u Beogradu“, navela je u obrazloženju podsekretarka za zaštitu životne sredine Jasmina Madžgalj.

Plan je umeteljen na dva zakona – Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o komunalnim uslugama. U okviru treće faze, koja obuhvata analizu postojećeg stanja i mikrolokacija koje zadovoljavaju kriterijume za postavljanje podzemnih kontejnera, izrađen je, dakle, plan za 2019. i 2020. godinu za teritoriju opštine Savski venac.

Na sednici je izmenjena i dopunjena Odluka o osnivanju „Slobodne zone Beograda”. Kako je precizirao podsekretar za privredu Radenko Durković, ukupna površina „slobodne zone” iznosiće 201 hektar i 78 ari.

“Pored postojeća tri područja Barič, Reva i Pančevo, zona dobija i četvrto područje, i to Staru Pazovu“, naglasio je Durković.

Takođe, izmenjena je i Odluka o povećanju osnovnog kapitala JKP „Gradska čistoća”, kao i statuti „Gradskih pijaca” i GSP „Beograd”. Na sednici su doneta i rešenja o davanju saglasnosti na rebalanse programa poslovanja za 2020. godinu za više javnih komunalnih preduzeća, kao i Odluka o obezbeđivanju uslova za uređivanje, upotrebu, unapređivanje i zaštitu kompleksa Beogradske tvrđave i parka Kalemegdan.

Izvor: Grad Beograd