Home Blog Page 554

U susret novoj generaciji baterija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ljubaznošću Milice Vujković

Za litijum-jonskim (Li-lon) baterijama vlada prava tehnološka glad. Međutim, njihova masovna primena ograničena je resursima litijuma, kao i problemima koji se tiču troškova i bezbednosti baterije zbog prisustva litijuma, kobalta i opasnog organskog elektrolita. Naučni istraživači širom sveta pokušavaju da pronađu bolje rešenje koje bi bilo zasnovano na održivijim tehnologijama skladištenja energije

Jedan domaći tim pridružio se tim naporima. Istraživači iz naučno-istraživačkih institucija kao što su Fakultet za fizičku hemiju, Institut tehničkih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti i Institut nuklearnih nauka Vinča, pokušavaju da razvojem inovativnih elektrodnih i elektrolitnih materijala smanji kako cenu Li-Ion baterije, tako i njenu težinu i zapreminu, a poveća energiju. Oni žele da naprave multivalentne-jonske baterije, za čiji razvoj je neophodno dobiti materijale koji će moći da skladište veliku količinu multivalentnih jona tokom višestrukog procesa punjenja i pražnjenja. 

Materijali bi trebalo da imaju visoke specifične kapacitete koji bi omogućili baterijama da skladište veliku količinu energije. Naziv projekata je HiSuperBat, a finansira ga Fond za nauku Republike Srbije kroz Program za izvrsne projekte mladih istraživača (PROMIS), a naša sagovornica je Milica Vujković, rukovodilac pomenutog projekta.

EP: Svedoci smo naglog porasta interesovanja javnosti za električna vozila. Kakvo je vaše mišljenje o elektromobilnosti i koliko smo mi na Balkanu blizu ili daleko od elektrifikacije saobraćaja?

Milica Vujković: Razvoj elektromobilnosti je od velikog značaja zbog smanjenja emisije štetnih gasova i naše zavisnosti od fosilnih goriva. Zbog velikih ulaganja u ovompolju, broj proizvedenih električnih automobila poslednjih godina eksponencijalno raste i skoro je izvesno da će taj trend obuhvatiti i balkanske zemlje. Nadmetanje proizvođača u cilju što veće kilometraže koju vozila mogu da pređu između dva punjenja baterije je zapravo takmičenje u inovacijama koje razvijaju istraživački sektori datih kompanija. Generalno, istraživanja su usmerena ka tome da se razvojem inovativnih elektrodnih i/ili elektrolitnih materijala smanji cena Li-Ion baterije, njena težina i zapremina, a uveća energija. Međutim, moramo biti svesni i činjenice da masovna proizvodnja električnih automobila nosi sa sobom probleme deficitarnosti litijuma, čije se rezerve konstantno smanjuju. 

EP: Koji je odnos cene i bezbednosti kada je reč o automobilskim baterijama? Kako pronaći put do novih jeftinih materijala visoke bezbednosti? 

Foto: Ljubaznošću Milice Vujković

Milica Vujković: Problemi vezani za cenu i bezbednost baterije ograničavaju masovnu proizvodnju elektromobila. Ograničenja zapravo potiču od samih materijala od kojih su baterije sastavljene, odnosno od prisustva litijuma i kobalta u katodnom materijalu (svaka baterija sastoji se od anodnog, katodnog materijala i elektrolita) i organskog elektrolita koji je zapaljiv i toksičan. Stoga je neophodan materijala koji ne bi sadržali litijum i kobalt, dok bi bezbedni elektroliti zamenili one opasne. HiSuperBat će odgovoriti na ove izazove, tako što će razviti nove i isplative elektrodne materijale visokog kapaciteta, za njihovu primenu u multivalentnim jonskim baterijama (Ca, Mg ili Al-jonskim) i superkondenzatorima. 

EP: Na koje izazove će još odgovoriti HiSuperBat projekat? 

Milica Vujković: Krajnji cilj projekta je razvoj novog, isplativog i održivog hibridnog modela za skladištenje energije, primenjujući koncept hibridizacije baterijske i superkondenzatorske komponente u jedan uređaj, odnosno ćeliju. Konstruisani model u obliku novčića bi bio baziran na multivalentim katjonima (Ca, Mg ili Al) koji su veoma zastupljeni na Zemlji i vodenom elektrolitu koji bi poboljšao bezbednost, redukovao cenu i pojednostavio proizvodnju samog sistema za skladištenje. Razvijena baterijska ćelija ne bi sadržala skupi i oskudni litijum, zapaljivi i toksični organski elektrolit, a isporučila bi specifičnu energiju veću od odgovarajuće litijum-jonske ćelije i komercijalnih vodenih baterija (olovnog akumulatora, nikal-kadmijumskih i nikal-metal hidridnih baterija…). 

EP: Da li postoje još neke prednosti multivalentne-jonske baterije u odnosu na litijum-jonske?

Milica Vujković: Visoka cena, ograničeni resursi litijuma i bezbednost Li-Ion baterija predstavljaju faktore koji su pokrenuli istraživače širom sveta, pa i u Srbiji, ka razvoju alternativnih rešenja za skladištenje energije. Multivalentne-jonske baterije bi mogle biti odlično rešenje. Dvovalentni Mg i Ca joni ili trovalentni Al joni mogu da prenesu više elektrona u toku punjenja/pražnjenja baterije u odnosu na monovalentni Li-Ion, što daje mogućnost multivalentnim baterijama da imaju veći kapacitet od Li-Ion baterija. Sa druge strane, interakcija elektrolitnih jona i elektrodnog materijala tokom punjenja/pražnjenja baterije je izraženija u slučaju multivalentnog naelektrisanja (Mg2+, Ca2+ ili Al3+), što može da prouzrokuje kolaps strukture i samim tim pad kapaciteta baterije. To su i prepreke koje ćemo pokušati da savladamo u okviru projekta HiSuperBat. 

Intervju vodila: Jovana Canić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala KRUŽNA EKONOMIJA mart 2021. – maj 2021.

Naučnici otkrili materijal koji generiše energiju iz svog okruženja

Foto-ilustracija: Unsplash (Halgatewood Com)
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučna otkrića ne prestaju da nas iznenađuju, a stručnjaci sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT) predstavili su upravo jedno takvo otkriće – novi materijal koji može da generiše struju kada je u kontaktu sa tečnošću koja ga okružuje.

Reč je o šupljim cevima koje su izgrađene od atoma ugljenika, a još je 2010. godine ustanovljeno da ove cevi mogu da generišu termoenergetske talase. Naime, naučnici su otkrili da, kada se nanocevi premažu polimerom koji je sličan teflonu, elektroni putuju od premazanog ka nepremazanom delu stvarajući struju. Kombinovanjem nanocevi i organskog rastvora koji je “gladan” za elektronima stvara se električno polje koje može imati široku primenu, piše Phys.org

Pre svega, uz pomoć ovako dobijene energije moguće je pokretanje elektrohemijskih reakcija bez velikih reaktora ili dodatnih žica. Jedna od reakcija je i alkoholna oksidacija, veoma važna u hemijskoj industriji, gde se alkohol pretvara u aldehide ili ketone.

Takođe, na ovaj način moguće je napajanje mikro i nano robota, a laboratorija sa MIT-a je već počela da projektuje jedva vidljive robote koji bi jednog dana mogli da se koriste kao dijagnostički ili ekološki senzori.

Za stvaranje struje, naučnici su kasnije napravili specijalan materijal od nanocevi koji je sličan papiru. Jedna strana ovog materijala premazana je polimerom dok driga nije, a za stvaranje električnog polja neophodno je da se materijal nađe u organskom rastvoru.

Prema rečima profesora Majkla Strenoa, ovaj mehanizam je potpuno nov način da se generiše struja. Sve što je potrebno jeste da spojite rastvor i nanocevi ugljenika čime se stvara elektrohemijski proces, dok vam prateća oprema poput žica i baterija nije potrebna.

U planu je da se kao polazni materijal koristi ugljenik iz ugljen-dioksida, a za njegovu fiksaciju naučnici će koristiti solarnu energiju. Ovaj proces inspirisan je skupom hemijskih reakcija koje biljke koriste za izgradnju šećera od ugljen-dioksida koristeći energiju sunca.

Milena Maglovski

Sve se može kad se ruke Markovčana slože

Foto: Grad Vršac
Foto-ilustracija: Unsplash( Mike Benna)

Stanovnici Markovca na dobrom su putu da svoje selo nadomak Vršca učine jednim od najuređenijih u Srbiji. U organizaciji saveta MZ Markovac, meštani su sproveli još jednu akciju uklanjanja divljih deponija, čišćenja ulica i uređenja zelenih površina, piše na sajtu Grada Vršca.

Savet MZ Markovac se zahvalio svojim meštanima i ovom prilikom uputio još jedan apel na sve meštane Markovca da smeće odlažu na za to predvidjena mesta.

“Akcija ne samo da daje lepši i čistiji izgled sela, već i podstiče decu da vode računa o svom selu. Mnogo vam hvala na podršci u ovakvim akcijama i računamo na vas u našim budućim akcijama” izjavio je predsednik saveta Jablan Lazić.

Član Gradskog veća za ruralni razvoj Slaviša Maksimović istakao je da ovakve akcije imaju za cilj podizanje svesti stanovnika o zaštiti životne sredine te da je ovo primer dobre prakse koju bi trebalo da slede i ostale Mesne zajednice.

Donedavno divlju deponiju vredni Markovčani pretvorili su u uređen prostor sa novim sadnicama topole, a redovnim održavanjem ovaj prostor će u narednom periodu prerasti u lep park sa klupama i zanimljivim sadržajima za sve generacije.

Energetski portal

Evropska komisija predlaže uvođenje digitalnog identiteta za sve Evropljane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Robin Worrall)

Evropska komisija predstavula je okvir za evropski digitalni identitet koji će biti dostupan svim građanima, stanovnicima i preduzećima u Evropskoj uniji. Građani će putem telefona moći da dokažu svoj identitet i dele elektronske dokumente, kao i da pristupe mrežnim uslugama sa nacionalnom digitalnom identifikacijom, koja će biti prepoznata u celoj Evropi, saopštila je Evropska komisija. 

„Evropski digitalni identitet će nam omogućiti da radimo u bilo kojoj državi članici kao kod kuće bez dodatnih troškova i sa manje prepreka, bilo da je to iznajmljivanje stana ili otvaranje bankovnog računa van naše zemlje. Ceo proces biće siguran i transparentan, a na korisnicima je da odluče koliko informacija žele da dele o sebi, sa kim i u koje svrhe. Ovo je jedinstvena prilika da nas sve odvedemo dalje i iskusimo šta znači živeti u Evropi i biti Evropljanin“, rekla je Margret Vestager, izvršna potpredsednica za Evropu prilagođenu digitalnom dobu.

Evropski okvir digitalnog identiteta

Prema novoj uredbi, države članice će građanima i preduzećima ponuditi digitalne novčanike koji će sadržati sve informacije o identitetu uključujući i ostala dokumenta poput vozačke dozvole, diplome i bankovnog računa. 

Evropski digitalni identitet biće:

  • Dostupan svima koji žele da ga koriste: Svaki građanin, stanovnik ili preduzeće u EU imaće priliku da koriste evropski digitalni identitet.
  • Široko upotrebljiv: Novčanici evropskog digitalnog identiteta biće široko upotrebljivi kao način identifikovanja korisnika ili dokazivanja određenih ličnih svojstava u svrhu pristupa javnim i privatnim digitalnim uslugama širom EU.
  • Korisnici kontrolišu svoje podatke: Novčanik za digitalni identitet omogućiće građanima da odaberu koje aspekte svog identiteta, podataka i sertifikata žele da podele sa trećim licima kao i da prate takvo deljenje. Korisnička kontrola osiguraće da se dele samo željene informacije.

Da bi se ovaj projekat što pre ostvario, Evropska komisija pozvala je države članice da uspostave neophodne uslove do septembra 2022. godine i odmah započnu pripremne radove. Cilj je da do 2030. godine sve ključne javne usluge postanu dostupne onlajn, da svi građani imaju pristup elektronskim medicinskim kartonima, a da 80 odsto stanovništva koristi e-identitet. 

75 miliona dinara za uklanjanje diviljih deponija u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradovi i opštine mogu da kandiduju projekte za prevenciju nelegalnog odlaganja i uklanjanje otpada, koje će Ministarstvo zaštite životne sredine u ovoj godini sufinansirati sa 75 miliona dinara.

Kako je objasnila ministarka Irena Vujović sredstva će biti dodeljena u maksimalnom iznosu od 80 odsto opravdanih troškova, a najmanje 20 odsto troškova snosiće grad ili opština, pri čemu će glavni kriterijumi za dodelu sredstava biti stepen opšteg uticaja i značaj projekta za životnu sredinu, kao i spremnost projekata.

“Rok za prijavu počeo je 7. juna, a trajaće do 22. juna ove godine. Lokalne samouprave i gradske opštine koje imaju problem s divljim deponijama na svojoj teritoriji, treba da iskoriste priliku i prijave projekte kako bi dobile podršku države”, kaže Vujović.

Prema njenim rečima, resorno ministarstvo je po prvi put raspisalo ovakav konkurs, jer u Srbiji, na žalost, ima veliki broj divljih deponija, koje su često u blizini reka ili u gradskim zonama blizu naselja.

“Odlučni smo u nameri, da zajedno sa lokalnim samoupravama, rešavamo ovaj višedecenijski problem, a konkurs je prvi korak u tom smeru. Planirane su i pojačane kontrole, kako jednom očišćene i revitalizovane lokacije, ne bi ponovo postajale deponije”, ističe ministarka.

Dokumentacija potrebna za konkurs dostupna je na internet stranici Ministarstva i na portalu e-Uprava. Konačne rang liste biće objavljene na internet stranici Ministarstva i Portalu e-Uprave, dodaje se u saopštenju.

Energetski portal

Bogatić najbolji primer kako koristiti geotermalne izvore energije

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Bogatić je jedina lokalna samouprava u Srbiji koja koristi geotermalnu energiju za grejanje devet javnih ustanova. Država će pomoći svim opštinama u kojima postoji potencijal za korišćenje ove energije, najavila je ministarka Zorana Mihajlović prilikom obilaska geotermalne bušotine u Bogatiću.

“Procena je da godišnja emisija ugljen-dioksida treba da se smanji za 500 tona. Razgovarali smo i o tome kako da se geotermalna energija dalje koristi, ali i kako da se započnu istražne radnje u Vladimircima. Država  će naći način da jednim delom finansira obe opštine. Poruka svim ostalim lokalnim samoupravama je da je pred nama drugo vreme i velika šteta je da ne iskoristimo ono što imamo i što je veliki potencijal. Pričali smo i o dva važna zakona – o racionalnoj upotrebi energije i energetskoj efikasnosti”, rekla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima Bogatić je ogledni primer, ne samo u Srbiji, već je prepoznat i u svetu. Ovo je važna godina za energetiku i sve što radimo je za brže okretanje zelenoj ekonomiji.

Kako je istakla suština zakona o energetskoj efikasnosti i o obnovljivim izvorima energije je zelena enegija i zdravija životna sredina, ali i jeftinija električna energija za domaćinstva.

Načelnik Mačvanskog okruga Vladan Krasavac ocenio je da donošenje četiri nova zakona u energetici i rudarstvu predstavlja revoluciju jer oni donose velike promene okruzima i opštinama u Srbiji.

Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović preneo je da je na sastanku razmatrana saradnja u oblasti obnovljivih izvora energije i korišćenju geotermalnih izvora za javne ustanove.

Predsednik Opštine Vladimirci Goran Zarić precizirao je da su definisani naredni koraci i mogućnosti saradnje, objasnivši da će se kroz zdravo korišćenje energije napraviti uštede u budžetu, ali i očuvati životna sredina.

Energetski portal

Slovenija okreće “novi list” u upravljanju vodnim resursima

Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Ghisletti)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)

Jedan od prioriteta Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Slovenije jeste zaštita vodnih resursa i snabdevanje stanovništva zdravom vodom za piće. U cilju jačanja i zaštite ustavnog prava na pristup kvalitetnoj pijaćoj vodi, Ministarstvo je pripremolo izmenu Zakona o vodama koju je Narodna skupština usvojila krajem marta, piše na sajtu Ministarstva.

Amandman, s jedne strane, pruža veću zaštitu vodnih resursa i priobalnog pojasa, a s druge strane, značajno povećava sredstva za sigurnost od poplava. Stupanjem na snagu izmene i dopune, na obalnom pojasu biće sprečena izgradnja fabrika i drugih industrijskih objekata, kao i privatnih objekata.

Pod strožim uslovima zaštite vode, na priobalnim zemljištima biće moguće graditi samo jednostavne javne objekte (na primer, dečija i sportska igrališta, pristaništa za čamce i drugo), ali samo tamo gde prostorni akti opština to dozvoljavaju.

Uz niz mera zaštite predviđenih izmenama Zakona o vodama, gradnja na obalnom zemljištu neće biti dozvoljena u slučaju većeg rizika od poplava, opasnosti od pogoršanja kvaliteta voda ili ukoliko bi to bilo u suprotnosti sa odgovornim i održivim upravljanjem vodama. Takođe neće biti dozvoljeno da bilo koji novoizgrađeni objekat na bilo koji način ograniči pristup vodi.

Odluka o mogućim građevinskim intervencijama u priobalnom pojasu doneće se pod pokroviteljstvom stručnjaka iz Direkcije za vode. Vlada više neće imati pravo da utvrđuje izuzetke, a o inicijativama opština u potpunosti će odlučivati struka.

Energetski portal

 

Jednostavna procedura za postavljanje solarnih panela

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Procedura za dobijanje svih neophodnih dozvola za postavljanje solarnih panela na krovove kuća je pojednostavljena i znatno uprošćena. A za deset do 15 dana očekuje se potpisivanje ugovora sa lokalnim samoupravama o zameni stolarije, odnosno povećanju energetske efikasnosti, najavila je ministarka Zorana Mihalović.

“Sve vreme smo razmišljali kako da približimo zakone građanima, da olakšamo svim domaćinstvima pristup solarnim panelima. Zato je procedura pojednostavljena, sve se završava u četiri koraka, više nije potrebna građevinska dozvola, već odobrenje lokalne samouprave“, objasnila je ministarka rudarstva i energetike.

Za dobijanje svih dozvola za postavljanje solarnih panela na krovove domaćinstava ranije je bilo potrebno oko dve godine da se uradi projekat, pribavi građevinska dozvola, prikupi veliki broj neophodnih papira. 

Nadležni su radili na tome da se ta procedura značajno skrati i pojednostavi i da od trenutka donošenja odluke o postavljanju solarnih panela, do potpisivanja ugovora ne bi trebalo da prođe više od dva do tri meseca. 

Stručnjaci kompanije MT-KOMEX lideri su kada je reč o tržištu obnovljivih izvora energije, instalirali su 50 elektrana ukupne snage 8 MW. Direktor kompanije Miloš Kostić kaže da je za postavljanje male solarne elektrane na krov kuće, 10,6 kilovata, potrebno oko 80 kvadrata krovne površine.

“Sada svaki građanin može da postavi malu solarnu elektranu na krov i da proizvodi energiju koju može da koristi za svoje potrebe, a višak može da plasira u elektrodistributivni sistem. Investicija za postavljanje male solarne elektrane na krovu iznosi od 7.500 do 8.000 evra za aktivnu snagu priključenja. Ova investicija će se isplatiti za 6-7 godina”, objašnjava Kostić.

Milica Radičević

18 opština u slivu Zapadne Morave zajedno protiv vremenskih nepogoda

Foto: EP
Foto: Grad Užice

Sporazum o međusobnoj saradnji na uređenju sliva Zapadne Morave i formiranje zajedničke službe za poslove civilne zaštite potpisalo je 18 opština koje se nalaze u slivu ove reke.

Cilj formiranja kancelarije je da koordinira merama prevencije i sistemom ranog upozoravanja i reagovanja na teritoriji celog sliva Zapadne Morave na kojoj živi oko 800 hiljada građana. Ova oblast posebno je izložena riziku od poplava, zemljotresa i klizišta, te će na ovaj način biti obezbeđena bolja prevencija i biće spremniji da efikasno reaguju u slučaju katastrofa.

Sedište zajedničke službe za poslove civilne zaštite biće u Kruševcu u okviru lokalne samouprave, a njen rad će finansirati sve opštine u slivu Zapadne Morave.

Potpisivanje Sporazuma o međuopštinskoj saradnji i formiranje zajedničke službe za poslove civilne zaštite podržali su Delegacija Evropske unije u Srbiji, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo za evropske integracije, Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

“Ovo je jedan primer dobre prakse kako lokalne samouprave odnosno opštine i gradovi treba da sarađuju i ne samo u vanrednim situacijama već i u svim ostalim oblastima koje su vezane za njihovo delovanje. Pristupanje sporazumu je dobrovoljno i ukoliko bilo koja lokalna samouprava u nekom trenutku proceni da ne želi više da bude njegov deo može istupiti. Rebalansom budžeta za ovu namenu biće izdvojeno oko 1,5 miliona dinara za ovu godinu, koje smo dužni da kroz mesečne rate usmeravamo ka jedinstvenoj centralizovanoj instituciji, a konkrtetan plan aktivnosti biće napravljen u narednih nekoliko meseci,” istakla je posle potpisivanja Sporazuma o međuopštinskoj saradnji gradonačelnica Užica dr Jelena Raković Radivojević, navodi se u saopštenju.

Nakon svečanosti potpisivanja sporazuma, ispred zgrade Termomineralnog kupatila, demonstrirana je civilna vežba evakuacije sa opremom koju se lokalne samouprave dobile od evropskih fondova u prvoj fazi formiranja kancelarije u vrednosti od po 30 000 evra. Vrednost celokupnog projekta koji će trajati u više faza za osamnaest opština je oko tri miliona evra.

Energetski portal

Vlada Srbije usvojila pregovaračku poziciju za Poglavlje 15 – energetika

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume Perigois)
Foto – ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je pregovaračku poziciju za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Srbije Evropskoj uniji za Poglavlje 15 koje se tiče energetike, piše na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Prema rečima ministarke rudarstva i energetike, Zorane Mihajlović, prethodno važan korak u usaglašavanju domaćeg zakonodavstva u oblasti energetike sa evropskim regulativama učinjen je donošenjem dva nova zakona – Zakona o korišćenju OIE i Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, kao i izmenama Zakona o energetici, kojima je Srbija dobila regulatorni okvir usklađen sa odgovarajućim direktivama EU.

“U prethodnom periodu ispunjena su merila za Poglavlje 15, te ono više nije prepreka nije za otvaranje klastera četiri u pregovorima sa EU. U oblasti nafte i naftnih derivata, to je urađeno usvajanjem Akcionog plana za formiranje i održavanje obaveznih rezervi sirove nafte i naftnih derivata, koji je Vlada usvojila krajem maja. Drugi uslov odnosio se na usvajanje akcionog plana za reorganizaciju JP ‘Srbijagas’, čije sprovođenje će omogućiti razdvajanje delatnosti u sektoru gasa i usklađivanje gasnih preduzeća sa regulativom EU i domaćim zakonima”, rekla je Mihajlović.

Rad pregovaračke grupe za oblast energetike koordinira Ministarstvo rudarstva i energetike, a Poglavlje 15 obuhvaćeno je pregovaračkim klasterom „Zeleni dogovor i održiva povezanost“.

Pregovaračkom pozicijom država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja dostignuti nivo usaglašenosti sa pravnim tekovinama EU, program preostalog usaglašavanja, kao i pregled postojećih i budućih administrativnih kapaciteta za implementaciju.

Energetski portal

U planu izgradnja tri mini hidroelektrane na Južnoj Moravi

Foto: Wikipedia/Geograf 208
Foto: Wikipedia / Bojan Lazarevic

Opština Doljevac izložila je na javni uvid tri Nacrta plana detaljne regulacije izmene i dopune PDR-a za mini hidroelektrane na Južnoj Moravi.

Planirana postrojenja su protočne male hidroelektrane pribranskog tipa. Svaka se sastoji od pregrade sa niskim protočnim poljima, ribljom stazom, slapištem, ulaznom i izlaznom građevinom, mašinskom zgradom, pristupnim platoom i krilnim zidovima.

Posle prolaska vode kroz turbine, sva zahvaćena voda se vraća u vodotok bez promene fizičko-hemijskih karakteristika, prenosi eKapija.

Izgradnja se dozvoljava pod uslovom da ne ugrožava izvorišta, ekološke funcije vodotoka, zahteve u pogledu obezbeđivanja garantovanih ekoloških protoka nizvodno od zahvata i dr.

Kako se navodi u javnom uvidu dati su nacrti planova za “Čečinu”, “Orljane” i “Čapljinac”, i svaka od njih će imati snaku oko 1680 Kw.

Javni uvid održaće se u trajanju od 30 dana, do 7. jula, zainteresovani ga mogu pogledati na sajtu opštine Doljevac, kao i u zgradi Opštinske uprave. Po završenom javnom uvidu, 14. jula, održaće se javna sednica Кomisije za planove.

Energetski portal

RERI – za fabriku Linglong zakoni ne važe

Foto: RERI

RERI (Regulatorni instutut za obnovljive izvore i životnu sredinu) je objavio drugu po redu studiju slučaja izgradnje fabrike guma Linglong pod nazivom „O tempora, o mores“ gde se na osnovu prikupljenih podataka i analiziranih dokumenata dolazi do zaključka da projekat nije u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije, kao i da se realizuje uz brojne zloupotrebe.

Projekat koji je predstavljen kao veoma značajan za ekonomski razvoj Srbije, a pre svega Zrenjanina, pretvorio se u dvogodišnju aferu ispunjenu kršenjem propisa i zloupotrebama javnih ovlašćenja, a javnost je sve vreme uskraćena za relevantne informacije, upozorava RERI.

Neosnovana državna pomoć

Kompanija Linglong od države je dobila pomoć u iznosu od 83.490.605,00 evra na osnovu rešenja koje je donela Komisija za kontrolu državne pomoći. Cilj ove pomoći jeste privlačenje direktnog ulaganja koje dovodi do ekonomskog razvoja u Srbiji radi unapređenja područja sa izuzetno niskim životnim standardom ili visokom stopom nezaposlenosti.

Međutim, statistički podaci o zaposlenosti i propisi koji uređuju oblast razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave u Srbiji nisu u skladu sa zaključcima Komisije za kontrolu državne pomoći. Naime, prema Uredbi o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave iz 2014. godine, grad Zrenjanin, kao ni Vojvodina, ne spadaju u nedovoljno razvijena područja.

Štaviše, Vojvodina spada u razvijene regione koji ostvaruju vrednost bruto-domaćeg proizvoda iznad vrednosti republičkog proseka.

Pročitajte još:

Procena uticaja na životnu sredinu

U građevinskoj dozvoli ove kompanije navodi se da je investitor dostavio rešenje da nije potrebna izrada studije o proceni uticaja na životnu sredinu odnosno rešenje kojim se obustavlja postupak za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu, piše u studiji.

Ipak, rešenje je doneto u formi koju Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu ne poznaje. Po zakonu, “odlukom kojom se utvrđuje da nije potrebna procena uticaja projekta na životnu sredinu nadležni organ može utvrditi minimalne uslove zaštite životne sredine, u skladu sa posebnim propisima“, mada u  ovom slučaju nije jasno koje su to novonastale okolnosti dovele do nestanka uslova za dalje vođenje postupka.

Osim toga, RERI dodaje da ni lokacijski uslovi, na osnovu kojih je izdata građevinska dozvola, ne sadrže uslove nadležnog Zavoda za zaštitu prirode. Zbog pomenutih nezakonitosti pravni tim RERI-ja je 2020. godine podneo žalbu na rešenje kojim se dozvoljava izgradnja druge faze pomoćnih objekata i zahtevao da drugostepeni organ poništi građevinsku dozvolu kao nezakonitu.

Ova žalba najpre je odbačena kao neblagovremena, a bi kasnije bila uvažena, ali ipak odbačena kao podneta od strane neovlašćenog lica.

Celu studiju možete pročitati OVDE.

Milena Maglovski 

 

Fijat će proizvoditi samo električne automobile

Photo-illustration: Pixabay
Photo: Fiat

Svetski proizvođači automobila jedni za drugima najavljuju da će u budućnosti proizvoditi isključivo električna vozila. Italijanski proizvođač automobila “Fijat” (Fiat) najavljuje da će do 2030. godine proizvoditi isključivo električne automobile.

“Ovo će biti radikalna promena za “Fijat”. Istražujemo područje mobilnosti i ovo je naš najveći projekat”, rekao je izvršni direktor Olivije Fransoa.

Ovu veliku i važnu vest kompanija je saopštila uoči Svetskog dana zaštite životne sredine, jer sve što se desilo u prethodnom periodu pokazalo je da odmah moramo da napravimo radikalne promene kako bi učinili nešto za Planetu Zemlju.

Električna vozila postaju naša svakodnevnica i više nisu samo za bogate, već su namenjena za svakodnevnu upotrebu. Zato ovaj proizvođač ide ka tome da proizvodi samo e-vozila jer su “dobavljači automobila za masovna tržišta”.

Potpuno električni 500e model, “Fijat” je predstavio pre više do godinu dana, a iz kompanije najavljuju da se intentizivno radi na razvoju sportske električne Abart verzije za “500e”.

Iz ove kompanije poručuju da su potrebne hitne promene i da je njihova dužnost da što pre ponude električne automobile koji koštaju kao oni sa motorima na unutrašnje sagorevanje. 

“Fijat” će posebnu pažnju posvetiti i razvoju mreže električnih punjača i radiće na tome da povećaju broj mesta za brzo punjenje e-automobila.

Sve više ljudi širom sveta odlučuje se za kupovinu automobila na električni pogon, jer ova vozila ne koriste fosila goriva i ne emituju emisije štetnih gasova koji utiču na klimatske promene i kvalitet vazduha koji udišemo.

Milica Radičević

WWF otvara konkurs „Mladi protiv klimatskih promena”

Foto: WWF
Foto: WWF promo

WWF (Svetska organizacija za zaštitu prirode) poziva mlade ljude širom Srbije da se prijave na konkurs Mladi protiv klimatskih promena” u okviru kog će moći da kroz spostvene omladinske inicijative rade na suzbijanju posledica i pronalaženju rešenja za klimatske promene.

Konkurs je otvoren u okviru projekta Na mladima klima ostaje, na kojem će mladi moći da nauče više o razvoju građanskih inicijativa, komunikacijskim aktivnostima, javnom zagovaranju, angažovanju zajednice i razvoju politika kroz prizmu klimatskih promena u Srbiji.

Nakon obuke moći će da primene naučeno sprovođenjem sopstvenih inicijativa za podizanje svesti, ublažavanje posledica i prilagođavanje klimatskim promenama, uz podršku i mentorstvo stručnjaka iz WWF-a. Rezultate svojih inicijativa, mladi će moći da predstave široj javnosti na jesen, na prvom Omladinskom klimatskom forumu u organizaciji WWF-a na nacionalnom i regionalnom nivou.

„Današnja omladina biće suočena sa posledicama neodrživog razvoja, prema tome u pitanju su njihova sadašnjost i budućnost. Zauzvrat, mladi ljudi postaju sve glasniji i aktivniji, traže hitne i odlučne promene i drže odgovornim donosioce odluka, posebno za rešavanje klimatske krize. U WWF-u mlade ljude vidimo kao ključnu pokretačku silu, ne samo zato što su oni ti na kojima klima ostaje, već iz razloga što poseduju veštine i stavove neophodne kako bi se dovelo do potrebnih, značajnih promena. Ovaj projekat uključiće mlade različitih interesovanja i veština ali sa jednim zajedničkim ciljem, da ukažu na klimatske promene i postanu katalizatori pozitivnih akcija na različitim nivoima, od svojih zajednica pa do nacionalnih i regionalnih platformi. Radujemo se da uključimo mlade ljude i pomognemo im da nastave da predlažu najkreativnija i inovativnija rešenja za izazove održivosti”, ističe Mina Mirić, koordinatorka projekta „Na mladima klima ostaje” iz WWF Adrije.

Više o konkursu pogledajte OVDE.

Izvor: WWF Adrija

Hrvati i Slovenci zajedno za čisti Jadran

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)
Foto: Facebook (screesnshot)

Već šestu godinu zaredom organizuje se velika ekološka akcija čišćenja mora kod Savudrijske doline, a tako je bilo i ovog vikenda, 5. i 6. juna, kada je više od 200 ronilaca iz Hrvatske i Slovenije, kao i preko 50-oro dece iz VI međunarodne dečije ronilačke eko patrole, uklanjalo otpad koji se našao u moru, piše Ekovjesnik.

U sklopu eko patrole 2021. “Čišćenje bez granica – VI međunarodna dečija ronilačka eko patrola” čišćene su obe strane zaliva – slovenska i hrvatska. Ronioci su uklanjali krupni otpad ispred Pirana, u luci Piran kao i u Savudriji, kamp Veli Jože i u luci Savudrija.

Ove godine u akciju čišćenja uključilo se više od 30-oro dece uzrasta 7 do 17 godina sa područja Banovine koji su zajedno s roniocima i uz stručni nadzor instruktora ronjenja čistili podmorje uz obalu u Kampu Veli Jože u Savudriji.

Osim ekološkog karaktera, eko patrola ima i edukativan učinak, a deca su kroz edukativne programe učila o izgradnji boljeg odnosa prema moru i prirodi u budućnosti. Njen cilj je podizanje svesti o važnosti očuvanja životne sredine i prirode, kao i povezivanja svih generacija i susednih zemalja radi zaštite prirode i očuvanja lepota Jadranskog mora.

U eko patrolu se uključlo  više od 40 klubova i udruženja, Javne vatrogasne službe, Civilna zaštite Republike Hrvatske i Republike Slovenije u cilju što većeg doprinosa zaštiti prirode i čistoći Jadranskog mora.

Izvor: Ekovjesnik

 

Nastavak kampanje “Zelena Srbija”

Foto: Grad Kikinda
Foto: Grad Kikinda

U sklopu kampanje “Zelena Srbija” biće organizovana sadnja u 10 gradova i opština Srbije kako bismo podigli svest građana, lokalnih samouprava i kompanija o tome koliko je značajno ozelenjavanje Srbije.

Kompanija Color Media Communications pod pokroviteljstvom Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, a uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i tokom 2021. godine sprovodi kampanju “Zelena Srbija”.

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije,  kao društveno odgovorna institucija ovom kampanjom želi da doprinese podizanju svesti po pitanju ove teme i razmeni iskustava sa zemljama koje imaju diplomatska predstavništva u Beogradu.

Kikinda je peti grad u ovoj godini  od planiranih 10 gradova i opština koja je prepoznala značaj ovog projekta i omogućila da se sadnice nekoliko različitih biljnih vrsta, u okviru kampanje „Zelena Srbija“ danas zasade u novom stambenom bloku u Ulici Pere Segedinca.

Nikola Lukač, gradonačelnik Kikinde izrazio je zadovoljstvo što je upravo Kikinda deo kampanje “Zelena Srbija”.

“Grad Kikinda predano radi na očuvanju životne sredine po svaku cenu i to je nešto što je konstanta u radu lokalne samouprave. Severni Banat je najslabije pošumljen deo Srbije i deo Evrope i zbog toga imamo ogromnu odgovornost i zadatak da to ispravimo kako bismo mlađim generacijama ostavili zdraviju sredinu za život. Zbog toga, svako posađeno drvo za nas je vredno poput zlata. Ova praksa svakako će ostati stalni deo agende lokalne samouprave i od nje nikada nećemo odustati, jer nikada ne možete imati previše drveća”, rekao je Lukač.

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Wilkes)

“Cilj ovakvih kampanja, kao što je “Zelena Srbija” jeste upravo da se podigne svest građana o značaju zaštite životne sredine. Sekretarijat je do sada učestvovao u mnogim kampanjama, počev od “Očistimo Vojvodinu”, “Za Zeleniju Vojvodinu” i između ostalog i u ovoj kampanji koja prevazilazi administrativnu granicu Vojvodine, tj. obuhvata celu Srbiju. To je na neki način i uloga Sekretarijata da zajedno sa Republičkim Ministarstvom za ekologiju strateški organizuje i prati sve aktivnosti u pogledu zaštite životne sredine, u pogledu podizanja svesti građana i naravno, uspostavljanja sistema očuvanja životne sredine”, pojasnio je Nemanja Erceg, pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Slađan Velinov, direktor Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije istakao je da svako drvo koje zasadimo danas, znači kvalitetniji život sutra:

“Direktorat nastoji da kampanjom “Zelena Srbija” unapredi kvalitet životne sredine i da utiče na zdravlje ljudi ozelenjavanjem, koje je pored pošumljavanja, primarni faktor za bolji kvalitet našeg okruženja.”

João Melo Alvim, zamenik šefa Misije, ambasade Republike Portugala osvrnuo se na sličnosti između Portugala i Srbije.

“Portugal i Srbija su dve zemlje, sa mnogo više zajedničkog nego što bi neko pomislio. Uprkos razlikama u broju stanovnika, mi smo zemlje srednje veličine, sa dosta sličnih oblasti i gotovo identičnom distribucijom stanovništva unutar zemlje. Čak i kada vozim vašim autoputevima, postoje delovi Srbije koji me podsećaju na Portugal”, ispričao je Melo Alvim.

“Vojvodinašume uvek će biti partner ovakvih inicijativa, a što se tiče ozelenjavanja uvek smo spremni da doniramo sadnice lokalnim samoupravama, školama, zabavištima i slično”, rekao je Roland Kokai, direktor JP „Vojvodinašume“ koji je, takođe, prisustvovao akciji sadnje u Kikindi.

Akciji je prisutvovao i Branislav Kosanović, direktor sub regiona, OTP banka Srbije: “Principi društvene odgovornosti su nešto što je duboko integrisano u poslovanje naše banke. U našem svakodnevnom poslovanju, mi izuzetno vodimo računa i primenjujemo najviše standarde u odnosu prema zaposlenima, prema našim klijentima, prema lokalnoj zajednici i na kraju prema društvenoj sredini. U tom smislu, ovaj naš trud je i prepoznat, tako da je OTP banka uključena i u indeks društvene odgovornosti. Ovaj indeks omogućuje jedno merenje, jedno pepoznavanje svake kompanije i njen doprinos lokalnoj sredini u kojoj radi i funkcionišće”, isričao je Kosanović.

Jedan od pokrovitelja akcije jeste i kompanija LIDL, a Aleksandra Mirić, specijalista CSR ove kompanije je ovom prilikom izjavila:

“Kao društveno odgovorna kompanija, mi smo svesni uticaja koji imamo na lokalne zajednice u kojima poslujemo, ali i odgovornosti koje imamo prema životnoj sredini. Šta više, životna sredina je jedan od fokusa naše filozofije društveno odgovornog poslovanja. To društveno odgovorno poslovanje, vodi se motom za bolje sutra. Zbog toga mi je posebno drago da danas kroz sadnju više od 60 sadnica doprinosimo boljem sutra, ne samo stanovnicima ovog bloka i Kikinde, već svih nas.”

Prethodno ove godine sadnja je organizovana u Zrenjaninu, Bačkoj Palanci, Priboju i Topoli, a tokom 2020. godine u okviru kampanje “Zelena Srbija” posetili smo i sadnicama oplemenili sledeće gradove i opštine: Apatinu, Somboru, Čačku, Šapcu, Beočinu, Surčinu, Vranju, Novom Bečeju, Baču i Zaječaru.

Partneri ovogodišnje kampanje “Zelena Srbija” su Javno preduzeće ,,Vojvodinašume“, OTP banka Srbije, kompanije Lidl i Telenor.

Izvor: Vojvodina šume