Home Blog Page 551

Beč testira nove električne autobuse

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bečki gradski prevoznik lansirao je u fazu ispitivanja električni zglobni autobus dug 18 metara. Ovo vozilo će do 22. juna saobraćati na tri redovne linije, a vožnja za sve putnike u ovom periodu potpuno je besplatna.

Nakon testiranja prvih pet električnih autobusa standardne dužine od dvanaest metara, bečko gradsko preduzeće za javni prevoz „Viener Linien“ započelo je ispitivanje električnih vozila od 18 metara. Zglobni autobus Mercedes-Benz, model eCitaro G, vozi na tri redovne bečke linije od 10. do 22. juna.

Autobusi bečkog gradskog prevoznika pređu skoro 40 miliona kilometara godišnje, rekao je Peter Hanke, član bečke vlade zadužen za javni prevoz. Istovremeno, zglobni autobusi velikog putničkog kapaciteta čine više od polovine svih gradskih autobusa, koji nastoje da odgovore na sve veću potražnju putnika za javnim prevozom u austrijskoj prestonici.

„Sva naša vozila moraju ispunjavati visoke zahteve. Bez obzira na vrstu vožnje, oni moraju biti u stanju da uspešno prevaziđu malu udaljenost između stajališta, kratke intervale, veliki protok putnika i rade 24 sata dnevno “, rekao je Gunter Steinbauer, izvršni direktor Viener Linien, prenosi EurocommPR.

Ekološki prihvatljiviji javni prevoz važan je cilj austrijske prestonice. Pritom će zglobni autobusi igrati ključnu ulogu u procesu prebacivanja gradskih autobusa na vozila bez emisije štetnih gasova. Do 2027. godine ulice Beča trebale bi imati 62 električna autobusa, deset autobusa na vodonik i deset minibuseva na električni pogon. Prvi zglobni autobusi sa nultom emisijom trebali bi biti lansirani nekoliko godina kasnije.

U Beču intenzivno rade i na uključivanju autonomnih autobusa, tj. vozila bez vozača u javni saobraćaj.

Dva autonomna autobusa na električni pogon deo su projekta „AutoBus – Sišdat” i oni već dve godine, bez putnika, saobraćaju ulicama Beča. Ovaj projekat se uskoro završava i nakon toga rezultati će biti objavljeni, a mnogi očekuju da će na ulicama ovog grada u budućnosti saobraćati autobusi bez vozača.

Energetski portal

Projekat ZelEPS – mogućnost kupovine “zelene energije” 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Srbije (EPS) predstavila je projekat ZelEPS, odnosno mogućnost kupovine “zelene energije” proizvedene iz obnovljivih izvora. Kupovinom “zelene energije” utiče se na smanjenje zagađenja atmosfere ugljen-dioksidom (CO2).

“Proizvodnja zelene energije deo je vekovne tradicije Elektroprivrede Srbije i datira još iz 19. veka, a nastavlja se i danas, i u vremenu velikih klimatskih promena i zagađenja ima verovatno veći značaj za društvo i očuvanje prirode nego ikada. Zelena energija proizvodi se u 15 hidroelektrana snage 3.015 megavata, što je 38 odsto EPS-ovog energetskog potencijala, a trećina ukupne proizvodnje realizuje se u hidroelektranama. U planu je i korišćenje drugih izvora zelene energije, kao što su vetar i sunčeva svetlost”, rekao je direktor za razvoj slobodnog tržišta u EPS-u Bratislav Džombić.

Prema njegovim rečima ovo preduzeće prvi ugovor o isporuci zelene energije sklopilo je krajem 2018. godine, odmah nakon što je Srbija usvojila evropske standarde u toj oblasti. 

“Isporuka zelene energije se dokazuje garancijom porekla koja služi da potvrdi klupcu da je energija koju plaća proizvedena u obnovljivim izvorima. Garanciju porekla mogu dobiti samo proizvođači poput Elektroprivrede Srbije, čiji su proizvodni kapaciteti registrovani u Registru proizvođača iz obnovljivih izvora, kod Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije. Na zahtev proizvođača, garanciju porekla izdaje operator prenosnog sistema „Elektromreža Srbije“, a EMS je postao punopravan član AIB (Evropske asocijacije tela za izdavanje) 2019. godine i tržište Srbije integrisano je u tržište EU”, objasnio je Džombić. 

Kompanije koje se opredele za ZelEPS daju značajan doprinos borbi za očuvanje prirode i sprečavanje daljih globalnih klimatskih promena.

EPS je, pionirski, pre dve godine počeo prodaju zelene energije, a prvi kupac paketa ZelEPS bila je Prokredit banka. Pored banaka, zelenu energiju EPS-a do sada su kupovale uglavnom kompanije koje se bave industrijskom proizvodnjom. Velike kompanije kao što su Lidl, „Tigar“, „British American Tobacco, „Zdravlje“ iz Leskovca, „Strauss Adriatic“, „Froneri Adriatic“ , kao i mnogi drugi, prepoznali su značaj zelene energije.

Količina ugovorena energije iz obnovljivih izvora za ovu godinu u ovom trenutku je 50 odstp veća nego 2020. godine, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Beli mišar prvi put snimljen u Srbiji

Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Vest da u okolini Šida meštani godinama unazad primećuju belu pticu grabljivicu privukla je pažnju članova Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Nataša Tomić i Marko Šćiban u petak 11. juna posetili su okolinu sela Sot kako bi proverili te navode. Istraživače je sreća poslužila pri kraju terenskog obilaska.

„Krenuli smo ka vozilu i trenutak pre nego što bismo napustili lokaciju iznad naših glava ukazala se potpuno bela ptica grabljivica. Na osnovu veličine, oblika tela i ponašanja ustanovili smo da se radi o mišaru (Buteo buteo), inače najčešćoj ptici grabljivici u Srbiji. Snežno beli lepotan izleteo je iz šume, kružio iznad nas i nestao visoko na nebu, odletevši ka Suncu“, objašnjava Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.  

Tokom više od veka istraživanja ptica u Srbiji mišar ovakvog potpuno belog perja nije fotografisan, stoga su ovo prvi snimci ovog retkog fenomena kod nas. Ornitolozi smatraju da ova ptica ima redak poremećaj obojenosti perja poznat kao potpuni leucizam koji predstavlja nedostatak crnog pigmenta, melanina u telu. Ovakav poremećaj obojenosti jedinki koje prirodno nisu bele kao labudovi ili čaplje uglavnom im smanjuje mogućnost preživljavanja u prirodi. Međutim, belog mišara iz okoline Sota meštani susreću već dve godine, što ukazuje da uspešno odoleva svim izazovima.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Države G7 ulažu više novca u fosilna goriva nego u OIE

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od početka pandemije Covid-19 države G7 (Grupa Sedam) uložile su više novca u fosilna goriva nego u čistu energiju, zaključk je studije humanitarne organizacije Tearfund.

Sedam država – Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države svrstavaju se u zemlje koje najviše zagađuju svet jer, iako predstavljaju svega 10 odsto globalne populacije, više od 24 odsto emisije ugljen-dioksida dolazi iz ovih industrijalizovanih zemalja.

Na osnovu analize koja obuhvata period između januara 2020. i marta 2021. godine, zemlje G7 izdvojile su više od 189 milijardi američkih dolara za podršku uglju, nafti i gasu, dok su obnovljivi izvori energije (OIE) dobili 147 milijardi dolara.

To znači da je u fosilna goriva uloženo više od polovine sredstava uključujući brojne mere direktne podrške i zanemarivanje životne sredine usvojene zarad industrije fosilnih goriva. Ova ulaganja nisu u skladu sa neophodnim merama kako bi se zaustavilo globalno zagrevanje, ali ni sa ciljevima nulte emisije koje su sebi postavile zemlje G7.

Ovih sedam država još uvek ne ulažu dovoljno u tehnologije koje podržavaju bržu dekarbonizaciju i zeleni oporavak od pandemije iako mogu učiniti mnogo više na putu ka progresivnom prelasku sa fosilnih goriva na OIE.

Osim toga, i podrška sektoru transporta ide u pogrešnom pravcu, navodi se u studiji. Iako nisu izostala ulaganja u čistiji transport, poput infrastrukture javnog prevoza ili električnih vozila, države G7 pomogle su avio-kompanijama i automobilskoj industriji u iznosu od 115 milijardi dolara, a više od 80 odsto ovih kompanija nema uslova da spreči buduće emisije.

Ipak, dobra vest stigla je 22. aprila 2021. godine kada je samit lidera o klimi nagovestio obnovljeni zamah za međunarodnu klimatsku saradnju. Nove obaveze SAD-a, Kanade i Japana – zajedno sa nedavnim najavama EU, Velike Britanije i Kine – pozitivan su korak ka zadržavanju globalnog zagrevanja na 1,5 ° C.

Milena Maglovski

Irak gradi osam nukleranih reaktora

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay

Irak planira da izgradi osam nuklearnih reaktora koji bi trebalo da podmire potražnju za električnom energijom ove zemlje, navela je Regulatorna agencija za radioaktivne izvore.

Vlasti ove zemlje planiraju da do 2030. godine izgrade reaktore kapaciteta od 8.000 megavata koji bi pokrili oko 25 odsto potreba za električnom energijom i na ovaj način bi trebalo da bude smanjena energetska zavisnost Iraka.

Prema pisanjima medija u Iraku živi oko 40 miliona ljudi i za njihovo normalno funkcionisanje potrebno 24.000 megavata struje, a trenutno se proizvodi oko 16.000 megavata, što nije dovoljno.

Kako kaže Kamal Latif, šef iračke uprave za nuklearne resurse, razgovara se sa Rusijom, Francuskom i SAD-om o izgradnji nuklearnih reaktora.

“Zahvaljujući nuklearnoj energiji koja je jeftinija i dostupnija, za razliku od solarne ili drugih obnovljivih izvora energije, proizvodićemo struju koja će zadovoljiti 25 odsto potreba”, objašnjava Latif.

Ranije je najavljeno da bi ovaj projekat trebao da košta oko 40 milijardi dolara.

Milica Radičević

Proizvodnja plastike u Evropi opala za 5 odsto zbog pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chang)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Evropi je godišnja proizvodnja plastike opala za 5,1 odsto zbog pandemijske krize, uglavnom usled manje potražnje plastike u sektoru proizvodnje ambalaže i automobilskoj industriji.

Evropsko udruženje proizvođača plastike (PlasticsEurope) saopštilo je da je u Evropi 2020. godine proizvedeno 55 miliona tona plastike, tri miliona tona manje nego 2019., što je direktna posledica pandemije Covid-19.

Prema podacima Eurostata, prve procene za 2020. godinu pokazuju da je potražnja za plastikom smanjena za gotovo 5 odsto u odnosu na 2019. i da je na najnižem nivou od 2014. godine, navodi udruženje.

Na pad potražnje najviše je uticala smanjena proizvodnja u dva glavna sektora u kojima se koristi plastika – ambalažnoj i automobilskoj industriji.

Količina plastike korišćene u ambalažnom sektoru je smanjena za 2,5 odsto, odnosno 0,5 miliona tona, najviše u proizvodnji komercijalne i industrijske ambalaže.

Automobilska industrija, koja je obustavila proizvodnju zbog pandemije, doživela je najveći pad potrošnje plastike od 18,1 odsto u Evropi, podaci su udruženja.

U svetu je godišnja proizvodnja plastike opala za 0,3 odsto, sa 368 miliona tona plastike proizvedene 2019. godine na 367 miliona tona 2020.

To je tek treći pad na globalnom nivou od Drugog svetskog rata, nakon pada iz 1973. u vreme prvog naftnog šoka i pada iz 2008. godine tokom finansijske krize.

U Kini je, međutim, uprkos zdravstvenim, društvenim i ekonomskim posledicama pandemije, nastavljeno povećanje proizvodnje plastike u skladu sa rastom potrošačkih industrija, pa je tako 2020. godine udeo Kine na svetskom tržištu povećan za 1 odsto.

Kina, koja je proizvela četvrtinu svetske plastike 2010. godine, sada isporučuje trećinu nakon što je udvostručila proizvodnju, sa 64 miliona tona 2010. na 117 miliona tona 2020.

Evropa (27 zemalja EU, Velika Britanija, Norveška i Švajcarska), koja je 2010. proizvela 21 odsto plastike (56 miliona tona), 2019. je proizvela 16 odsto, a 2020. godine 15 odsto.

Udeo Severne Amerike u globalnoj proizvodnji plastike je ostao stabilan, na oko 19 odsto.

Izvor: Beta/EURACTIV.rs

Izgradnjom reciklažnih centara do upravljanja komunalnim otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)
Foto: Privredna komora Vojvodine

U Privrednoj komori Vojvodine održana je konferncija “Upravljanje komunalnim otpadom-izazovi i potencijali“ u organizaciji Saveta za cirkularnu ekonomiju PKV i Inženjera za zaštitu životne sredine.

“Cilj nam je da se prikažu strategija i ideje u vezi sa upravljanjem komunalnim otpadom na području AP Vojvodine. Uređivanje ove oblasti nije važno samo zbog usklađivanja sa evropskim zakonima već i zbog nas samih”, rekao je Zoran Trpovski, sekretar Udruženja industrije Privredne komore Vojvodine.

Prema rečima Roberta Jakše, državnog sekretara u Ministarstvu za zaštitu životne sredine važno je da se o ovoj temi razgovara i da se čuju predstavnici regionalnih deponija kako bi se uvideli problemi.

“Komunalni otpad je otpad iz domaćinstva i zato je veoma važno kako se tretira. Unapređenje sistema za upravljanje otpadom je ključno za Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Ministarstvo je zajedno sa evropskim partnerima obezbedilo sredstva za izgradnju osam novih regionalnih centara za upravljanje otpadom od kojih će tri biti na teritoriji Vojvodine i to u Somboru, Inđiji i Sremskoj Mitrovici. Izgradnja reciklažnih centara daje nam neophodan preduslov za dalji razvoj funkcionalnog sistema upravljanja komunalnim otpadom. Ministarstvo je za ovu godinu izdvojilo 75 miliona dinara za uklanjanje divljih deponija, a njih u ovom trenutku u Srbiji ima 2.500. Staretegija za upravljanje otpadom je u izradi i očekuje se da će ona u potpunosti definisati ovu oblast”, objašnjava Jakša.

Nemanja Erceg, pomoćnik Pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine istakao je da sekretarijat zajedno sa ministarstvom ima ključnu ulogu u stvaranju odgovornog upravljanja otpadom.

“U prethodnom periodu naš fokus je bio industrijski otpad, a sada planiramo da pojačamo aktivnosti u pogledu pronalaženja sredstava za uspostavljanje regiona u kojima bi funkionisali centri za upravljanje otpadom”, kaže Erceg.

Na teritoriji AP Vojvodine postoji preko 400 divljih deponija. Prosečna godišnja produkcija otpada na ovoj teritoriji je oko 572 hiljade tona, a na deponije bez prethodne obrade se odlaže naveći deo komunalnog otpada. Reciklira se svega 3 odsto komunalnog otpada. Sledeći preporuke nacionalne strategije upravljanja otpadom u AP Vojvodini je formirano 9 centara za regionalno upravljanje otpadom Subotica, Sombor, Kikinda, Zrenjanin, Inđija, Pančevo, Vršac, Novi Sad, Sremska Mitrovica. 

Energetski portal

Nove solarne elektrane u Republici Srpskoj ostale bez podsticaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Brojni investitori u male solarne elektrane u Republici Srpskoj ostali su bez garantovanog otkupa struje iz svojih postrojenja, jer su kvote namenjene za podsticaj ispunjene još u martu ove godine, saznaje portal Capital.

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske ovih dana masovno odbija proizvođače jer prostora za podsticaje više nema.

Tako su u poslednjih nekoliko sedmica odbijeni zahtevi za podsticaj za četiri male solarne elektrane Tuli u Trebinju, 14 malih solarnih elektrana Berkovići u istoimenoj lokalnoj zajednici kao i dve solarne elektrane Eling žica iz Teslića.

“Na osnovu činjenica kojima raspolaže Regulatorna komisija, kao i na osnovu potvrde Operatora sistema podsticaja utvrđeno je da u sistemu podsticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, ne postoje raspoložive količine električne energije za podsticanje proizvodnje iz solarnih elektrana u 2021. godini, utvrđene Akcionim planom Republike Srpske za korišćenje obnovljivih izvora”, navodi se u rešenjima kojima se odbijaju zahtevi investitora.

Predsednik RERS-a Vladislav Vladičić kaže za Capital kako nove zahteve za podsticaje odbijaju već nekoliko meseci. Investitorima predlaže da se obrate Vladi Republike Srpske.

“Vlada Republike Srpske je ta koja svake godine razmatra akcioni plan i o tome donosi odluku. Odmah po našem rešenju oni mogu da upute zahtev Vladi da izvrše izmene Akcionog plana, a na njoj je da odluči da li će to uvažiti ili ne”, kazao je Vladičić.

Inače, Vlada RS je količine električne enegrije iz malih solarnih elektrana za koje garantuje otkup od 2015. godine povećala za deset puta, ali je očigledno da to ne može ni blizu zadovoljiti potrebe investitora.

Izvor: Capital.ba

Novi investicioni ciklus u energetici vredan 17 milijardi evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike je u prethodnom periodu zajedno sa Privrednom komorom Srbije (PKS) radilo na pripremi četiri zakona koji su bazični za dalji razvoj energetike i rudarstva. a u planu je nastavak saradnje na izradi novih strateških dokumenata, navodi se na sajtu Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je, obraćajući se na Skupštini PKS, istakla da u procesu energetske tranzicije Srbija mora imati dovoljne količine energije u svakom trenutku i dodala da zelena agenda neće značiti gubitak posla i zatvaranje elektrana.

“Zelena agenda je model rasta i prilika da srpska privreda bude ne samo održiva, nego i predvodnik u tom procesu. Novi investicioni plan u oblasti energetike i rudarstva obuhvata projekte vredne 17 milijardi evra, od čega su projekti u oblasti elektroenergetike više od sedam milijardi evra, a u oblasti OIE više od pet milijardi evra”, rekla je Mihajlović.

Prema njenim rečima, zelena agenda znači da ćemo ići ka drugačijim načinima proizvodnje energije koji će se zasnivati, pre svega, na velikim i srednjim hidroelektranama, solarnim elektranama, vetroelektranama, gasnim elektranama, kao i vodoničnim tehnologijama za koje je već stvoren zakonski osnov u Zakonu o korišćenju OIE.

“Nacionalnim integrisanim planom za klimu i energetiku odredićemo ne samo kako ćemo se razvijati u oblasti energetike, nego i šta to znači za životnu sredinu i za privredu. Takođe, novom strategijom energetike odredićemo ciljeve i put gde želimo da budemo 2050. godine u ovoj oblasti, čiji će sastavni deo biti vodonična strategija”, rekla je ministarka.

Ona je najavila i formiranje nacionalnog saveta za zelenu agendu čiji će zadatak biti da napravi plan za ovu i naredne godine i kako da, kada budemo imali takse na CO2, iz tog procesa izađemo na održiv način.

“Biće situacija i kad ćemo morati i određene kompromise da pravimo, ali naša privreda ima sve šanse da bude ne samo održiva, već i da budemo predvodnici u regionu”, naglasila je ministarka.

Energetski portal

 

“Provozao” dron kroz prirodni rezervat pa izazvao katastrofu

Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Obala „Bolsa Čika“ na jugu Kalifornije ovih dana je neobično tiha. Prepoznatljivo oglašavanje elegantnih čigri, koje je i talase činilo jedva čujnim, značilo je da je sezona parenja u jeku, a da će se iz ljuski jajeta uskoro pomoliti paperjaste glavice. Samo što je ovaj veseli prizor, u kome su posetioci uživali svake godine u kasno proleće, sada zamenila jedna tužna slika – više od 3.000 jaja ostalo je napušteno u pesku, bez ikakve nade da će se iz njih izleći ptići.

Mir jednog majskog popodneva, dok su se ove morske ptice brižljivo starale o svojim jajima, narušilo je zloslutno „MRRRRRRR“ letećeg predatora kakvog ranije nisu videle. Ovaj neobični predator munjevito se obrušio u sred jata. nateravši ptice da polete u paničnom strahu i iza sebe ostave željno očekivano potomstvo.

Egzodus kakav se ne pamti izazvao je pametnjaković koji nije video (ili nije želeo da vidi) na stotine tabli koje upozoravaju na zaštićeno područje, pa je odlučio da je rezervat „Bolsa Čika“ idealno mesto da “provoza” svoj dron.

Tako je jedan, naizgled bezazleni čin, za samo nekoliko sekundi uništio čitavu populaciju ptica, opustošio obalu i uveo pometnju u bogati morski i kopneni biodiverzitet južne Kalifornije. Naučnici još uvek nisu utvrdili gde se ove nesrećne ptice trenutno nalaze niti da li ima izgleda da će obala „Bolsa Čika“ ponovo postati jedno od četiri mesta na svetu gde se gnezde elegantne čigre.

Policija se nada da će uz pomoć snimaka sa drona uspeti da utvrdi identitet počinioca  kome se „smeši“ zatvorska kazna, mada on nije jedini koji je uznemiravao ove osetljive ptice. Rezervat „Bolsa Čika“ već neko vreme je izložen intenzivnom saobraćaju i nesavesnim vlasnicima koji svoje pse šetaju bez povoca i puštaju ih da jure divlje životinje. Ipak, nakon svakog nemilog događaja, čigre bi se vraćale svojim gneznima, ali izgleda da je dron „prelio čašu“ pa su ptice presudile – ovo područje više nije bezbedno za nas.

Ono što je ljudima zabavno – glasna muzika, vatromet ili, kao u ovom slučaju, upravljanje dronom,  vrste kojima je potreban mir doživljavaju kao apsolutni horor. Ptice su naročito sklone da napuste svoja jaja ili mladunce ukoliko su izložene uznemiravanju, a dugoročno oglušavanje o pravila ponašanja u zaštićenim područjima i prirodnim rezervatima može imati katastrofalne posledice poput ovog.

Neka nam zato ovaj nesrećni slučaj posluži kao opomena da čuvamo biodiverzitet naše zemlje, a da nedostatak nadzornih kamera, čuvara ili ograde ne znači „zeleno svetlo“ da kroz zaštićeno područje provozamo kvad ili napravimo roštilj. U Srbiji su mnoge vrste na ivici izumiranja, a to je slika koju samo uz strogo očuvanje njihovih staništa možemo da promenimo.

Milena Maglovski

 

Dok cveta tiski cvet, znači da nam je Tisa čista

Foto: Anica Zupunski
Foto: Anica Zupunski

Čuveni fenomen cvetanja Tise očekuje se tokom vikenda 18, 19. i 20. juna. Manifestacija u slavu ovog fenomena i ljubavi otvara vrata ljubiteljima prirodnih lepota na obali Tise u Novom Bečeju.

Tiski cvet živi u mulju kao larva tri godine i u toku samo jednog dana izlazi na slobodu da u ljubavnom plesu produži svoju vrstu.

To je vrlo stara vrsta insekta i pojavila se pre oko 350 miliona godina, to je živi fosil. Drugo, to je endemska vrsta i areal rasprostranjenja je samo u srednjem i donjem toku reke Tise, a ranije je bio širom Evrope. Ima ga na još desetak lokaliteta na Tisi, ali nestaje pre svega zbog degradacije zemljišta na kome živi“, objašnjava biolog Bojana Stanisavljev, prenosi RTS.

Tiski cvet je vodeni insekt i najbolji indikator čistoće reke, s obzirom na to da njihove larve žive u glinovitoj podlozi mulja.

Prostrani Tiski kej i čarde na obali, kao i prethodnih godina, ugostiće ljude koji bi voleli da uživo vide tiski cvet i provere legendu da se u danima kad Tisa cveta ispunjavaju ljubavne želje.

„Ovaj redak fenomen kada jedno biće koje tri godine živi u mulju da bi jedan dan bilo na slobodi i vodilo ljubav, ti cvetovi toliko ljubavi prošire, stvorili su legendu da svi koji imaju neke neispunjene želje, ako zapale sveću i puste niz Tisu ispuniće im se želje“, navodi Nevena Subotić iz organizacionog tima manifestacije „Kad Tisa cveta“.

Cvetanje se obično dešava od 5 do 8 sati, a pre zalaska sunca počinje i manifestacija. Posetioci će uživati u rok koncertu, raznim performansima na vodi druženju i uživaće na obali Tise.

„Mi ćemo čekati trenutak kada će se pojaviti tiski cvet jer je to vrlo neizvesno. Rekli su nam da se očekuje za vikend. Ribari to prepoznaju na osnovu nivoa reke, temperature vode i vazduha. Neki vesnici izađu i koji dan ranije“, dodaje Subotićeva.

U svakom slučaju, organizatori obećavaju da će na obali Tise u Novom Bečeju biti odlična atmosfera i da posetioci sigurno neće otići razočarani.

Izvor: RTS

Mali čistači okeana – otkriveni mikrobi koji se hrane molekulima DNK

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

Međunarodni istraživački tim na čelu sa naučnicima sa Bečkog univerziteta je pronašao u uzorcima sedimenta Atlantskog okeana više bakterija koje kao izvor hrane koriste DNK. Studija je objavljena u „Nature Microbiology“ i pruža nove uvide u biodiverzitet i funkciju mikroskopskog života okeana koji je u velikoj meri još uvek neistražen.

Mikrobi su u stanju da različite molekule iskoriste kao hranljive materije, između ostalog proteine i masti uginulih i trulih organizama.

„DNK je u principu đubrivo. Sastoji se od lanca miliona molekula šećera i fosfornih i azotnih baza“, objašnjava mikrobiolog Kenet Vasmund, autor studije objavljene u Nature Microbiology.

Kada organizam ugine, u okruženje se oslobađa vanćelijski DNK. Mikrobi koji razlažu ove i druge biološke molekule igraju značajnu ulogu u globalnim biogeohemijskim pocesima jer recikliraju organski materijal iz okeana i utiču na to koliko ugljen-dioksida dospeva u dno.

Okeani prekrivaju više od 70 odsto Zemljine površine, a sedimenti okeanskog dna predstavljaju životni prostor za hiljade vrsta mikroba. Većina ovih organizama je i dalje nepoznata.

„Naša studija je identifikovala neke od tih mikroba i otkrila njihov način života. Mi smo istraživali da li i kako mikrobi koji žive na dnu okeana koriste DNK kao izvor hrane“, dodaje Vasmund.

Za potrebe studije prikupljeni su uzorci iz Bafinovog zaliva koji se nalazi u ivičnom moru Atlantskog okeana između Grenlanda i Kanade. Kako bi u uzorcima identifikovali mikrobe koji se hrane sa DNK istraživački tim je koristio niz eksperimentalnih, analitičkih i bioinformatičkih metoda. Naučnici su u laboratoriji hranili bakterije sa prečišćenom DNK koju su obeležili teškim atomima ugljenika.

Prateći ugljenik otkrili su koje bakterije razgrađuju DNK. One poseduju enzime koji razlažu DNK na manje delove kako bi mogle da ih pojedu. Jedna od novootkrivenih bakterija ima posebno razvijen mehanizam za razgradnju, a naučnici su je nazvali „Izemoplasma acidinucleici“.

Izvor: EurocommPR

 

Dve devojke iz Srbije dobitnice nagrade Mlada hrabrost

Foto: Promo
Foto: Promo

Nagrada Mlada hrabrost je nepolitičko priznanje koje ima za cilj da istakne akcije moralne hrabrosti mladih ljudi. Ovogodišnji dobitnici izabrani su među predlozima javnih i lokalnih organizacija u pilot zemljama koje su učestvovale: Francuska, Srbija, Španija i Mađarska. Ambasade Švedske u četiri zemlje razmatrale su nominacije, nakon čega je švedski žiri odabrao osam mladih ljudi koji su svojim hrabrim ponašanjem doprineli humanijem društvu.

Među osam dobitnika nagrade su i dve osamnaestogodišnje devojke iz Srbije, Marija Brletić i Milica Jovanović. Prilika da  mladi iz Srbije učestvuju u ovoj značajnoj nagradi rezultat je višegodišnje saradnje između ambasade Švedske i C-31 Centra za razvoj kulture dečjih prava u oblasti promocije aktivne uloge mladih u građenju demokratskog društva. Tokom prethodnih godina realizovani su projekti ”Cube – svako može da učini promenu” i ”Raul Valenberg – Budi nosilac promene” u kojima je učestvovalo više od 350 učenika i nastavnika osnovnih i srednjih škola iz šest gradova u Srbiji. 

”Žiri je počastvovan što je dobio zadatak da nominuje prve dobitnike nagrade Mlada hrabrost. Standard međunarodnih nominacija je bio impresivno visok i bilo je pravo zadovoljstvo učestvovati u radu žirija”, rekao je fudbaler i član žirija Džiloan Hamad.

Foto: Promo/Marija Brletić

Marija Brletić od svoje 15 godine ulaže velike napore u organizaciju humanitarnih akcija za decu kojima je potrebno lečenje u inostranstvu ili medicinska nega, a naročito za decu iz osetljivih i diskriminisanih porodica. Ona je obezbedila finansijsku podršku organizovanjem donatorskih događaja.

Milica Jovanović je pokazala saosećajnost i građansku hrabrost u kritičnoj situaciji. Kao učenica medicinske škole, ona dobro zna da ljude koji su doživeli udes ne treba pomerati. Nakon što je bila svedok udesa, sprečila je da se povređeni muškarac premesti. Osoblje hitne pomoći kasnije je potvdilo da je njena intervencija uticala na to da ne ostane paralizovan. Milica sada volontira u Kovid ambulantama.

Zbog restrikcija izazvanih koronom, međunarodni dobitnici priznanja učestvovaće onlajn tokom zvanične ceremonije u Stokholmu 27. avgusta. To je Dan Raula Valenberga, nacionalni dan jednakih prava i građanske hrabrosti i prvi nacionalni dan u Švedskoj koji je ustanovljen u čast i sećanje na jednog građanina.

Dobitnici priznanja delovaće kao ”Ambasadori Mlade hrabrosti” i učestvovaće u aktivnostima i seminarima o građanskoj hrabrosti, ljudskim pravima i demokratiji u organizaciji ambasada Švedske.

Članovi žirija bili su: pedagog i pisac Vendi Fransis, fudbaler Džiloan Hamad, preduzimačica i osnivačica godišnje gala večeri koja nagrađuje nastavnike Beata Kul, osnivač organizacije protiv porodičnog nasilja Peter Rung i umetnik Oskar Zia.

Foto: Promo/ Milica Jovanović

Ostali dobitnici međunarodnog priznanja Mlada hrabrost

Braća iz Francuske Viktor (15) i Čarls Delifer (17) koji su finansirali ”Human Unite Project” za pomoć ljudima u nevolji. Organizacija je, između ostalog, prikupila novac za robote da bi deci oboleloj od leukemije olakšali komunikaciju sa spoljašnjim svetom, a prikupili su i sredstva za školovanje osam mladih libanskih studenata pogođenih koronom u Bejrutu.

Viktor Žarder (16) iz Francuske uspešno se inovativno borio protiv bolesti tokom pandemije. Kada se pothranjenost povećala, Viktor je kreirao upitnik za decu u opasnoj zoni o njihovim potrebama. Na osnovu odgovora proizveo je edukativni materijal za škole i civilno društvo sa fokusom na zdravlju i brizi o hrani.

Devetnaestogodišnja Boglarka Kočiš iz Mađarske podigla je glas kada su njeni vršnjaci počeli da koriste uvredljiv jezik i podržavaju teorije zavere. Napisala je esej o govoru mržnje i posledicama koje nosi, što je dovelo do diskusije u školi i sada se njeni vršnjaci jedni prema drugima odnose sa više poštovanja.

Borbala Boso (17) iz Mađarske aktivna je članica Amnesty International i angažuje se protiv seksualnog uznemiravanja među mladima, zalaže se za prava LGBTQ osoba i rodnu ravnopravnost. Ona smatra da je samo po sebi razumljivo da svi ljudi imaju jednaka prava i mogućnosti, bez obzira na pol, rasu ili narodnost.

Sara Morales Garsija (17) iz Španije učestvuje u nekoliko društvenih projekata, od kojih jedan „Akcija za osmehe“ ima za cilj da obraduje decu na palijativnoj nezi. U projektu „Od porodice porodici“ ona prikuplja hranu za osetljive porodice. 

Izvor: Ambasada Švedske

U Beogradu se neće graditi deponija za odlaganje građevinskog otpada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Deponija za odlaganje građevinskog otpada neće se graditi u Beogradu. Prema rečima glavnog gradskog urbaniste Marka Stojčića, planski su određene tri lokacije za reciklažu građevisnkog otpada.

Kako je precizirao građevinski otpad je potreban za nasipanje puteva ili druge slične radove, te da interes grada nije formiranje novih deponija za bilo koju vrstu otpada.

“Postoje tri planske lokacije u gradu za reciklažu građevinskog otpada. Jedna lokacija je u naselju Umka, druga ka neselju Slanci i treća kod pomenute bare Reva. Svaka od tri lokacije je planski definisana i ponavljam da nijedna od njih nije deponija već privremena pozicija za reciklažu neopasnog građevinskog otpada”, rekao je Stojčić, navodi se na sajtu grada.

Kako je istakao problem je opšta kultura građevinaca koji odlažu građevinski otpad na površinama koje nisu predviđene za tu namenu. To je nedopustivo i sve nadležne inspekcije, kao i komunalna milicija uključene su u taj problem.

“Najdalje za tri meseca ćemo uvesti vrlo strogu kontrolu s jasnim dokazima gde je završio građevisnki otpad. Da li je prerađen ili nije. Bukvalno ćemo znati adresu gde je otpad sa jednog objekta završio”,  najavio je on.

Energetski portal

Pametna fabrika kompanije Schneider Electric – mesto gde digitalna transformacija počinje

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Industrija je u procesu velike transformacije koju donosi digitalizacija proizvodnje, a ovaj prelaz je toliko značajan da se naziva još i četvrtom revolucijom u industriji ili industrija 4.0.

Jedno od najvećih savremenih postrojenja u Evropi za širenje znanja i predstavljanje tehnoloških rešenja u oblasti digitalizacije proizvodnje nalazi se u Plovdivu, Bugarska.

Imali smo priliku da budemo među onima koji su ove godine virtuelno posetili ovo pametno postrojenje kompanije Schneider Electric gde nam je bila predstavljena konkretna primena digitalnih tehnologija industrije 4.0.

Osim virtuelne posete, svi zainteresovani mogu i fizički posetiti novi izložbeni prostor Innovation Hub-a, a ove godine je više od 250 ljudi, bilo fizički ili virtuelno, obišlo postrojenje ne bi li saznali na koji način digitalizacija može da poboljša efikasnost i održivost u proizvodnji.

Cilj Innovation Hub-a je, kako kaže Petr Herman, direktor Schneider Electric klastera za jugoistočnu Evropu, da podstakne digitalnu transformaciju u zemljama ovog dela Evrope.

Kao lider u svom sektoru, imamo obavezu da podržavamo prihvatanje digitalnih tehnologija koje sektore, objekte i infrastrukturu vode ka održivijoj budućnosti. Prikazivanjem digitalnih rešenja koja smo već primenili i prednosti koje ona donose u našem svakodnevnom radu želimo da podstaknemo sve da započnu ovaj proces, istakao je Herman.

Kompanija Schneider Electric je lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom tako što integriše vodeće svetske tehnologije u domenu energetike i procesne industrije, od početne tačke do cloud-a, povezujući proizvode, kontrolu, softvere i usluge tokom celog radnog veka kako bi omogućila integrisano upravljanje sistemima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.

Svrha kompanije jeste da osnaži svakoga da koristi energiju i resurse na najbolji mogući način i tako obezbedi razvoj i održivost za sve. Ovaj koncept u Schneider-u sa pravom nazivaju „Life is On”.

Kada je reč o jugoistočnoj Evropi, poslovanje kompanije Schneider Electric je veoma razvijeno i zasniva se na kompetenciji zaposlenih. Neki od primera su Razvojni centar za istraživanje i razvoj pametnih mreža u Srbiji, proizvodna postrojenja, Regionalni distributivni centar i Centar za usluge u oblasti energetike i održivosti u Mađarskoj.

Mi u Schneider Electric-u u praksi primenjujemo ono za šta se zalažemo, pa tako nudimo tržišna rešenja i usluge koji su već digitalizovali naše sopstveno poslovanje u cilju veće održivosti i efikasnosti. Celokupan napredak u regonu jugoistočne Evrope služi ovom dugoročnom cilju, dodao je Herman.

Pametna fabrika Schneider Electric-a u Plovdivu prostire se na površini od 12.000 kvadratnih metara. Ovde se proizvodi 42 miliona minijaturnih prekidača godišnje čime ova kompanija obezbeđuje pouzdano snabdevanje električnom energijom i zaštitu ljudi i elektroinstalacija u skoro 30 zemalja.

Stepen automatizacije procesa u fabrici iznosi preko 68 odsto dok je rad digitalizovan nizom Schneider-ovih rešenja i aplikacija. Produktivnošću i efikasnošću se upravlja putem prikupljanja i vizuelizacije podataka na komandnoj tabli koja se lako koristi i omogućava brzo i informisano odlučivanje.

Održavanje se vrši uz pomoć rešenja na bazi proširene realnosti (augumented reality) kako bi se uštedeli sati rada zaposlenih, kao i da bi se proces potpuno automatizovao, što dovodi do većeg osnaživanja zaposlenih i stalnog širenja znanja.

Schneider Electric je vaš siguran partner za održivost i efikasnost, a deo misije ove kompanije u jugoistočnoj Evropi je pružanje podrške ekosistemu partnera i kupaca kako bi se više oslanjali na digitalne tehnologije.

Budući da su održivost i efikasnost dva osnovna cilja ove kompanije, Schneider Electric je nedavno proglašen najodrživijom kompanijom na svetu.

Milena Maglovski

Novi pneumatici za performanse tokom cele godine 

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Razvoj automobilske industrije veoma je dug, prvi automobil napravljen je 1885. godine u Nemačkoj i imao je tri točka, a danas se proizvode električna i hibridna vozila i intenzivno se radi na razvoju tehnologije autonomne vožnje. Prva asocijacija kada neko kaže automobil mnogima od nas su gume. I prvi automobil imao je točkove sa metalnim kracima koji su bili obloženi gumom. Zato razvoj guma u korak prati razvoj automobila i na ovom tržištu gotovo svakodnevno se pojavljuju novi i bolji modeli.

Moglo bi se reći da je nekada sve mnogo jednostavnije, u ponudi je bilo svega nekoliko modela pneumatika i vozači nisu imali mnogo izbora. Danas, pre kupovine, vozači automobila moraju dobro da se informišu jer treba da odaberu gume koje se odlično uklapaju i zadovoljavaju sve potrebe tokom zahtevne vožnje.

Prilikom odabira pneumatika vozači posebnu pažnju posvećuju onim gumama koje im obezbeđuju pouzdanost u svim vremenskim uslovima, pogodne su za sve vrste drumskog prevoza i imaju odličan odnos cene i kvaliteta.

Pneumatici Fulda REGIO serije 3 za korišćenje tokom cele godine poseduju oznaku 3PMSF, a svojom svestranošću predstavljaju izvrsno rešenje kako za prevoz na velike daljine, tako i za zahtevnu gradsku vožnju. 

Foto: Promo

Ovu seriju čine REGIOCONTROL 3 za upravljačku osovinu, REGIOFORCE 3 za pogonsku osovinu i REGIOTONN 3 za prikolice, a njen razvoj diktirali su potencijalno velika kilometraža, potrošnja goriva i prianjanje.

Pneumatike odlikuju dubok profil, usavršena kombinacija lamela robusnih i blokova, kao i neusmerena šara gazećeg sloja koja omogućava do četiri odsto više pređenih kilometara. Svi na osovinskim pozicijama nose oznaku pahulje u planini sa tri vrha (3PMSF) koja ukazuje na njihovu usklađenost sa najstrožim zakonodavstvom za zimske pneumatike.

Posebna pažnja posvećena je ekološkoj održivosti. Tako model REGIOCONTROL 3 ima robusnu šaru sa pet rebara i veoma čvrstim ramenim rebrima, što smanjuje habanje ramenog dela.

poređenju sa prethodnikom, ima 4 odsto veću zapreminu gume za habanje, što omogućava veću kilometražu, a bolje prianjanje obezbeđuje izražena šara gazećeg sloja sa cik-cak lamelama. Određene dimenzije donose i veću nosivost. Zbog toga je pneumatik idealan za kamione najnovije generacije, koji zbog ekoloških standarda EURO 6 i komponenata u vezi sa elektrifikacijom, imaju veću težinu na upravljačkoj osovini.

Milica Radičević