Home Blog Page 553

Beograd subvencioniše kupovinu bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chen Mizrach)

Nakon Novog Sada i Niša, čelni ljudi Beograda najavljuju da će subvencionisati kupovine bicikala. Prema rečima zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, po 5.000 dinara dobiće prvih 2.000 Beograđana koji se prijave na konkurs.

“Grad Beograd izdvaja deset miliona dinara za subvencije za kupovinu bicikala domaće proizvodnje. Ovom odlukom nastavlja se sa reformama u oblasti zaštite životne sredine aktivnijim uključivanjem organizacija civilnog društva i doslednom primenom propisa Evropske unije”, naveo je Vesić.

Svi zainteresovani sugrađani od jula će moći da se prijave za subvencije za kupovinu dvotočkaša. 

Vožnja bicikla, za razliku od ostalih prevoznih sredstava, nema uticaja na životnu sredinu i prirodu, smanjuje saobraćajne gužve u gradu, i imaju veliki uticaj na zdravlje ljudi i kvalitet život.

Prednost prestavlja i to što za parkiranje bicikla nije potrebno puno prostora, što je u današnje vreme velika prednost, a nije potrebno ni spominjati koliko je ovo ekonomično prevozno sredstvo.

Sve više zemalja Evrope, a i sveta, raznim pogodnostima podstiče građane da više koriste bicikle. Istovremeno rade na razvoju biciklističkih staza i mesta za parkiranje. 

Biciklisti prestonice se nadaju da će uskoro početi uređenje biciklističke infrastrukture, kao i da će postati ravnopravni učesnici u saobraćaju, jer ih sada, mnogi ne vide kao takve. 

Milica Radičević

Sve više domaćinstava u Beču nema automobile

Foto: Peter Rigaund
Foto: Manfred Helmer/Wr. Linien

Prema navodima austrijskog auto-moto saveza VCÖ broj domaćinstava u Beču koji ne poseduje automobil povećao se za 25 odsto u poslednjih deset godina. Analiza koju je sproveo savez zasniva se na podacima austrijskog statističkog zavoda Statistik Austria.

Dok u 2010. godini 345.000 odnosno 41 odsto bečkih domaćinstava nije imalo automobil, trenutno je 430.000 ili 47 odsto njih bez automobila. U 2020. godini je 73 odsto Bečlija svakodnevne relacije prelazilo peške, koristeći gradski prevoz ili bicikl. VCÖ naglašava da bi se broj automobila dodatno smanjio, ukoliko bi se nastavilo sa razvijanjem biciklističke infrastrukture i ponuda gradskog saobraćajnog preduzeća, kao i kar-šering ponuda van Beča.

Istovremeno je broj domaćinstava koji imaju godišnju pretplatu na gradski prevoz skočio sa 40 na 52 odsto. Domaćinstva koja poseduju dva automobila u proseku pređu 12.400 kilometara godišnje sa jednim i 6.400 kilometara godišnje sa drugim. Ova vozila su više parkirana nego što se koriste.

„Poboljšanje kar-šering ponuda van grada je veoma značajno. Bečlije koriste automobile uglavnom za posete porodici na selu ili za izlete van grada“, objašnjava Mihael Švendinger iz VCÖ.

Izvor: Eurocomm-PR

Turska želi više svojih kompanija u našem rudarstvu, energetici i OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)
Foto: Vlada Republike Srbije

Saradnja dve države u energetskom i rudarskom sektor, sa naglaskom na obnovljive izvore energije, bila je tema razgovora ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i novog ambasadora Turske u Srbiji Hamija Aksoja.

Ministarka Mihajlović je istakla da ima puno prostora za saradnju sa turskim kompanijama, dodavši da Srbija i Turska imaju dobre bilateralne odnose.

Ona je iskoristila priliku da podseti na to da su nedavno usvojena četiri nova zakona i da oni predstavljaju bazu za Zelenu agendu, dekarbonizaciju i energetsku tranziciju.

“Pored toga, Ministarstvo će uskoro predstaviti i Knjigu projekata u energetici i rudarstvu, čija procenjena vrednost iznosi približno 16 milijardi evra. Turkse kompanije su dobrodošle da investiraju i rade u Srbiji”, rekla je Mihajlović.

Aksoj je istakao da više od 1.200 turskih kompanija radi u Srbiji, ali da treba da ih bude više u energetskom i rudarskom sektoru.

“Želja nam je da zajednički razvijamo konkretne projekte u energetici i rudarstvu, posebno kada je reč o obnovljivim izvorima energije”, poručio je ambasador Turske.

Energetski portal

Vučević, Nedimović i Božić posetili poljoprivredna gazdinstva u Kaću i Futogu

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić posetili su poljoprivredna gazdinstva u Кaću i Futogu.

Domaćin Branko Lakić u Кaću se bavi voćarstvom, uzgojem jabuka na površini od blizu 4 jutra zemlje. On se zahvalio Ministarstvu na podršci za nabavku protivgradne mreže, kao i Pokrajinskom sekretarijatu na subvenciji za kupovinu novog traktora. Porodica Pejić u Futogu bavi se ratarstvom i povrtarstvom, uzgajaju kupus, šargarepu, krompir, kukuruz, pšenicu i soju na 120 jutara zemlje. Oni do sada nisu konkurisali za subvencije države, ali bi im bila potrebna podrška oko hladnjače i hale, jer im je namera da prošire delatnost.

“Grad je operativno zadužen da se bavi zakupom poljoprivrednog zemljišta kako diktira Ministarstvo i to je veoma bitna tema za poljoprivredu. Uskoro ćemo prezentovati jedan lep projekat za pčelare u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom koji će biti povezan i sa zaštitom životne sredine. Namera nam je da se podignu pašnjaci za pčele, a time bi doprineli i zelenom fondu na obodima grada, pa tako i uticali na kvalitet vazduha. Verujem u politiku kada ministri nisu u kabinetima nego se na terenu sastaju sa građanima, jer su sve teme o kojima se mora razgovarati osetljive i mora se dobro balansirati”, istakao je gradonačelnik Vučević.

“Pejići samo rade i ništa ne pitaju, pa sam ih upoznao sa mogućnostima koje nudi država. Biće mi zadovoljstvo da realizujemo njihove inicijative, posebno u sektoru povrtarstva. Ovo će biti najizdašnija godina od 2012. po količini robe koju ćemo imati u voćarstvu, a cene su sasvim pristojne, i mislim da ovog puta nećemo imati problema. Кrenuli su prvi otkupi malina, cene su visoke, ali sam radostan što će proizvođači moći dobro da prihoduju”, naglasio je ministar Nedimović.

Prema rečima sekretara Božića, kod Pokrajine je u fokusu mali poljoprivrednik. On je naglasio da su rezultati Кonkursa za navodnjavanje  objavljeni, te da će biti dodeljeno 707 ugovora vrednih ukupno 370 miliona dinara.

“Na Кonkursu za mlade dodelili smo 200 miliona dinara za 171 poljoprivredno gazdinstvo koje započinje svoju delatnost”, istakao je Božić i dodao da će podrška poljoprivredi u raznim oblastima biti nastavljena.

Izvor: Grad Novi Sad

 

 

Poljska najavila zatvaranje najveće evropske elektrane na ugalj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljska energetska grupacija (PGE), državna energetska kompanija i najveći proizvođač struje u Poljskoj, objavila je vremenske rokove u kojima namerava da zatvori termoelektranu na ugalj Belhatov, najveći kompleks elektrana u Evropi.

Prema podacima poljskog ministarstva za trezor, pojedini blokovi termoelektrane čija je izgradnja počela 1981. godine treba da budu isključeni u fazama od 2030. do 2036. godine.

Preduzeće PGE je najavilo i da će postepeno obustaviti i eksploataciju lignita na obližnjim površinskim kopovima u Belhatovu i Šcercovu. Taj proces takođe će teći u fazama, i treba da bude završen do 2026. dnosno do 2038. godine.

Termoelektrana Belhatov nalazi se desetak kilometara od istoimenog grada, u centralnoj Poljskoj, južno od Lođa. Rudarsko-energetski kompleks Belhatov, ujedno i najveća termoelektrana na lignit u svetu, ima 13 blokova ukupne snage 5.420 megavata.

Elektrana ujedno godišnje potroši oko 45 miliona tona uglja što je čini i najvećim pojedinačnim emiterom ugljen-dioksida u Evropi. Uprava PGE je u saopštenju navela da je svesna socijalnih i ekonomskih posladica odluke da zatvori termoelektranu, ali da se pouzdaje u “planove za pravednu tranziciju” i da očekuje finansijsku podršku EU za napuštanje uglja kao energenta i za prekvalifikaciju radnika.

Evropska unija uspostavila je “Fond za pravednu tranziciju” (JTF) sa 17,5 milijardi evra koji treba da pomogne zemljama i regionima Unije u prelasku sa fosilnih goriva na zelenu ekonomiju. Evropski komesar zadužen za Zeleni plan Frans Timermans ranije je upozorio da ta tranzicija ka ekološki prihvatljivoj privredi “mora da bude pravedna, ili je uopšte neće biti, pošto je ljudi neće prihvatiti”.

Poljska se, međutim, do sada nije obavezala da će u skladu sa ciljevima EU do 2050. godine dostići klimatsku neutralnost, pa postoji mogućnost da iz fonda JTF dobije samo deo novca koji bi joj inače pripao.

Pored toga, Poljska vlada se sa sindikatima dogovorila da tek 2049. godine napusti eksploataciju uglja, iako su se zemlje OECD klimatskim sporazumom iz Pariza obavezala da to učine najkasnije do 2030. godine.

Izvor: Euractiv/Beta

 

Čile je dobio prvi solarno-termalni kompleks

Foto: Tviter skrinšot

Najsuvlja pustinja na svetu, Atakama, ipak je postala “zelenija”, ali ne jer je izrasla vegetacija, već zato što je na njenom tlu osvanuo prvi solarno-termalni kompleks u Čileu.

Izgradnja kompleksa “Sero dominador” započeta je 2014. godine, a već 2018. pušteno je u rad solarno postrojenje snage 100 MW.

U aprilu ove godine elektrna je uspešno sinhronizovana sa nacionalnom mrežom kojoj će u etapama predavati električnu energiju u narednim mesecima, odmah po okončanju neophodnih testova.

Pre nekoliko dana, američka kompanija EIG, jedan od vodećih investirora u globalni energetski sektor u čijem je vlasništvu fondova “Sero dominador”, najavila je inauguraciju ovog solarno-termalnog kompleksa.

Napredna tehnologija za maksimalni učinak

Ono što je specifično za ovu elektranu jeste njen solarni prijemnik visok 252 metara i težak 2.300 tona. Uloga ovog tornja je da uz pomoć ogledala koja ka nejmu usmeravaju sunčeve zrake predaje toplotu rastopljenim solima, zagrevajući ih na preko 560 stepeni celzijusa. U kombinaciji sa vodom, soli stvaraju vrelu paru koja pokreće turbine za proizvodnju električne energije.

Na taj način, “Sero dominador” stvara dodatnih 110MW električne energije, pa je ukupna snaga ovog jedinstvenog kompleksa 210 MW.

Napredni sistem skladištenja energije omogućava postrojenju da radi čak 17,5 sati bez sunčeve svetlosti čime se osigurava snabdevanje električnom energijom za preko 380.000 domaćinstava, 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji.

Ovaj projekat je deo nacionalnog programa za obnovljive izvore energije kako bi se smanjila zavisnost od fosilnih goriva i povećao udeo energije iz čistih izvora na 20 odsto do 2025. godine. Procenjuje se da će ovaj značajan ekološki projekat smanjiti emisiju CO2 za blizu 643.000 tona godišnje.

Milena Maglovski

Potpisan sporazum o saradnji NIS-a i 12 lokalnih samouprava

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Memorandum o zajedničkoj realizaciji ekoloških projekata i sporazume o saradnji sa 12 lokalnih samouprava za podršku ekološkim projektima potpisali su generalni direktor kompanije NIS Kiril Tjurdenjev, ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Razmenjeni su i sporazumi o saradnji između NIS-a i lokalnih samouprava širom Srbije, koje su partneri NIS-ovog programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“. Ove godine, sporazumi su fokusirani na podršku ekološkim projektima koji će biti realizovani u 12 gradova i opština u Srbiji u kojima kompanija sprovodi najveći deo svojih poslovnih aktivnosti – Beogradu, Novom Sadu, Požarevcu, Nišu, Čačku, Zrenjaninu, Pančevu, Kikindi, Kanjiži, Novom Bečeju, Srbobranu i Žitištu. 

Kako se navodi u saopštenju ukupna sredstva u iznosu od 107,5 miliona dinara biće usmerena na unapređenje zaštite životne sredine u ovim gradovima i opštinama kroz uvođenje sistema solarnog napajanja i osvetljenja, zamenu kotlova, uređenje javnih gradskih parkova i parkovskih površina, sadnju autohtonih vrsti biljaka, postavljanje inovativnih ekoloških parkovskih elemenata, solarno osvetljenje parka, postavljanje reciklažnih kanti i kontejnera.

Tjurdenjev je rekao da kompanija NIS nastoji da bude primer u biznisu, kao i u efikasnoj zaštiti životne sredine. 

Prema njegovim rečima, ova kompanija je u ekološke projekte uložila približno 120 miliona evra, pri čemu su efekti, zahvaljujući kapitalnim projektima u kojima se vodi računa o zaštiti životne sredine, višestruko veći.

Mihajlović je na svečanosti u Palati Srbija istakla da zelena agenda i zelena ekonomija treba da budu model rasta i da svi projekti koje realizuje država, kao i lokalne samouprave i društveno odgovorne kompanije, treba da doprinesu da Srbija ide putem održivog razvoja.

Potpisivanjem sporazuma o saradnji između NIS-a i 12 lokalnih zajednica započeo je ovogodišnji konkurs „Zajednici zajedno“. Konkurs je otvoren do 5. jula, a rezultati će biti objavljeni do 15. septembra.

O izboru projekata odlučivaće komisija sastavljena od predstavnika kompanije NIS, lokalnih samouprava, Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva rudarstva i energetike.

Energetski portal

Ne davimo Beograd i građani Obrenovca uputili peticiju za očuvanje šume Duboko

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Lokalna grupa Ne davimo Beograd iz Obrenovca podnela je nadležnima u opštini Obrenovac i JP „Srbijašume“ peticiju za prestanak seče šume u Dubokom. Podsećamo da je u prethodne dve godine, na području Duboko, između Beograda i Obrenovca, posečeno je preko 11 hektara stare hrastove šume.

Visoka, prohodna hrastova šuma, mesto za šetnju, odmor i rekreaciju, planski je zamenjena niskim, neprohodnim bagremarom koji je pokrio nastalu golet.

Prethodne nedelje, lokalna grupa pokreta Ne davimo Beograd je na komšijskom sastanku povodom stanja šume u Dubokom, sa građanima Bariča i Male Moštanice dogovorili da nadležnim postave zahteve za koje veruju da mogu da dovedu do rešenja dugogodišnjeg problema seče i uništavanja ove šume.

Građani zahtevaju:

1. Da se obustavi dalja seča višedecenijskih hrastova.

2. Da nezavisno stručno lice izvrši procenu zdravstvenog stanja šume i istu da na javni uvid.

3. Da se u skladu sa članom 39 Zakona o šumama koji definiše zadatak JP „Srbijašume“ da čuva šume u državnoj svojini, zaposli čuvar šume Duboko, a koji će sa već pripadajućim statusom službenog lica čuvati šumu od protivpravnog korišćenja, uništavanja, odlaganja otpadnih i otrovnih materija, uništavanja graničnih znakova i ostalih nezakonitih radnji.

4. Da se granični znakovi, tj. postojeće rampe stave u funkciju i time spreči ulaz licima koja traktorima i drugim vozilima istovaruju otpad ili odnose bespravno posečena stabla za lični upotrebu. Takođe, da se sa istim ciljem sprečavanja nezakonitih radnji, postave kamere za nadzor mogućih kolskih prilaza kod predajnika TV Mag i u ulici Aleksandra Ace Spasića u neposrednoj blizini dečjeg igrališta.

5. Da se sprovede akcija uklanjanja deponija, urede staze kroz šumu koje vode ka restoranu Duboko i početku ulice Aleksandra Ace Spasića, kao i da se postave klupe.

6. Da se prostor na kome su posečeni hrastovi zamenjeni mladicama bagrema propisno uredi kako bi bagremova šuma bila prohodna.

7. Da se u ulici Aleksandra Ace Spasića obnovi dečje igralište i drveni mobilijar namenjen najmlađima, postave kante za otpatke, a da JKP “Obrenovac” ubuduće odvozi otpad i redovno održava zelene površine oko igrališta.

Navedeni zahtevi imaju za cilj da se šuma Duboko proglasi zaštićenim prirodnim dobrom i u svoj svojoj lepoti i raskoši opstane za buduće generacije. Ove zahteve je do sada podržalo preko stotinu građana Bariča, Male Moštanice i Obrenovca. Pokret Ne davimo Beograd će nastaviti da se zajedno sa građanima bori za dobar grad za sve, što podrazumeva očuvanje i žaštitu naših zelenih površina.

Izvor: Ne davimo Beograd

 

Hrvatska – Udruženja nezadovoljna predlogom Zakona o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uoči sednice Hrvatskog sabora, predstavnici mreže udruženja i inicijativa „Zero Waste Hrvatska“, kao i platforme organizacija udruženih u borbu protiv zagađenja plastikom, održali su akciju na Markovu trgu, piše Ekovjesnik.

Pozvali su saborske zastupnike da stanu u obranu javnog interesa i zaštite životne sredine upozoravajući da zakonski predlog ministra Tomislava Ćorića neće doprineti rešavanju nagomilanih problema, već osigurati nastavak neodrživih praksi,

S obzirom da je Hrvatska na evropskom dnu u ispunjenju ciljeva smanjenja nastanka otpada i povećanja recikliranja i njegove ponovne uporabe, novi zakon trebalo bi da bude vetar u leđa dobrim lokalnim praksama, smatraju udruženja.

„Nažalost, ministar Ćorić nastavlja u lošem pravcu i opet nameće obvezu gradovima i opštinama da mešani otpad predaju u regionalne centre, iako se na primeru Marišćine i Kaštijuna pokazalo se da su oni društveno, ekološki i ekonomski neprihvatljivi“, rekao je Marko Košak iz Zelene akcije.

On je dodao da zabrinjava i nova odredba da Planove upravljanja otpadom više ne donose jedinice lokalne samouprave, već županije, što ukazuje na pogodovanje radu regionalnih centara, umesto potrebne decentralizacije sistema.

Nadalje, uz uporno forsiranje dokazano promašenih ideja i nedostatak ambicije, udruženja smatraju da se derogira čak i postojeća ambicija. Na primer, cilj od 60 odsto recikliranja do 2022. godine, koji je propisan važećim Planom upravljanja otpadom RH, zamenjuje se slabijim ciljem od 55 odsto do 2025. godine.

„I pticama na grani je jasno da ministru Ćoriću ciljevi predstavljaju samo mrtvo slovo na papiru, uprkos samohvalama o napretku koje ne drže vodu”, dodao je Košak.

Branka Genzić-Horvat iz udruženja UZOR naglasila je da je drastično povećanje cena računa, kakvo se već dogodilo u Istri i na Kvarneru zbog kolapsa centara za smeće, sudbina koja čeka građane u ostatku Hrvatske.

Otpad se mora pretvarati u vredne sirovine za nove proizvode, a ne u smeće za deponije ili spaljivanje uz velike ekološke i zdravstvene štete”, poručila je Genzić-Horvat. Pojasnila je kako su zbog neusklađenosti s EU direktivama i neadekvatnih studija, udruženja i inicijative podnele prijave protiv centara za smeće pred hrvatskim i evropskim pravosudnim telima.

Izvor: Ekovjesnik

 

Austrija je lider u eko-proizvodnji hrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Na četvrtoj radionici u sklopu projekta “CAP for Us“, 50-tak učesnika imalo je priliku da sazna kroz primere dobre prakse kako je Austrija postala jedan od najvećih ekoloških proizvođača u Evropskoj uniji.

U prvom planu našla se njena najistočnija i najmlađa savezna država – Gradišće (Burgenland) u kojoj eko poljoprivreda neprestano raste. Trenutno je čak 31 odsto pod ovom proizvodnjom od ukupne poljoprivredne površine sa prosečnom veličinom gazdinstva od 55 hektara.

Napomenimo samo da je to već sada više od cilja Zelenog plana, odnosno da do 2023. godine u EU 25 odsto površina bude pod eko proizvodnjom.

Rast je, objasnio je predsednik Poljoprivredne komore Gradišća Nikolaus Berlakovič, započeo pre 40 godina uvođenjem subvencija za ekološku poljoprivredu, a koja je za ratarske kulture 2020. godine iznosila 230 evra po hektaru, povrtarske 450, a za voćarstvo i vinogradarstvo 700 evra po hektaru. Što se tiče pčelarstva, korisnik dobije 25 evra po košnici (maksimalan broj košnica za koje se može dobiti podrška je 1.000 po jednom gazdinstvu).

“Vodimo se motom ZPP-a, a to je ako poljoprivrednik radi na zaštiti životne sredine, dobiće veće premije. Isto tako ako svoju proizvodnju želi da preusmeri na ekološku, dobiće podsticaje, ističe dodajući da se podrške finansiraju 60 odsto iz državnog proračuna dok 40 odsto pokriva sama pokrajina.

U Gradišću, kao i u samoj Austriji, mala je struktura porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, a kako je rekao predsednik komore, “forsira” se direktna prodaja od poljoprivrednika.

Najveći deo takve proizvodnje u zemlji odvija se u unutrašnjosti gde preovladavaju ravnice, a najzastupljenije je vinogradarstvo sa 25 odsto od ukupnih ekoloških površina, zatim ratarstvo sa deset dok je voćarstvo prisutno sa osam do devet odsto.

Od povrtarskih kultura najviše se uzgajaju paradajz, paprike, krastavci i salate. Iako je stočarstvo u senci, ova savezna država proizvodi najviše mleka u zemlji, a u proizvodnji pilića su samoodrživi. Ipak, primetno je smanjenje broja farmi koje sve više zamenjuju vinogradi.

Ceo tekst pročitajte OVDE.

Izvor: Agroklub

Rusija gradi nuklearnu elektranu nove generacije

Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nuklearni energetski kompleks nove generacije biće izgrađen u gradu Seversku na platformi “Sibirskog hemijskog kombinata“ (SHK) ruske državne korporacije „Rosatom“.

Ovaj, prvi na svetu, energetski blok BREST-OD-300, prema rečima stručnjaka, biće napravljen tako da havarije koje su se dogodile u Černobilju i Fukušimi neće biti moguće.

Snaga energetskog bloga od 300 megavata biće deo eksperimentalnog demonstracionog energetskog kompleksa (ODEK) koji se gradi u okviru projekta “Proboj”. 

Prema planovima reaktor BREST sa radom bi trebalo da počne 2026. godine. Pogon za proizvodnju goriva biće izgrađen do 2023. godine, a izgradnja modula za preradu ozračenog goriva treba započeti do 2024. godine

“Baza resursa nuklearne energije praktično će postati neiscrpna zahvaljujući beskonačnoj preradi nuklearnog goriva. Istovremeno, buduće generacije biće pošteđene problema akumuliranja istrošenog nuklearnog goriva“, rekao je Aleksej Lihačov, generalni direktor korporacije “Rosatom”.

Prema rečima stručnjaka, projekat “Proboj” će obuhvatati razvoj inovativnih reaktora, kao i uvođenje novih generacija tehnologija nuklearnog gorivnog ciklusa. 

Slični projekti već postoje, ali BREST je prvi koji zadovoljava sve bezbednosne i ekonomske zahteve nuklearne energetike, te kao takav, usmeren je na rešavanje problema stabilnog razvoja. On predstavlja prototip reaktora sa brzim neutronima BR-1200 i sa olovnim rashladnim sredstvom, koji će postati osnova za komercijalni energetski blok velike snage od oko 1200 megavata.

Nuklearna elektrana će biti sastavni deo kompleksa od tri međusobno povezana objekta i to postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva (za proizvodnju i preradu), pogonsku jedinicu BREST-OD-300 i postrojenje za preradu ozračenog goriva.

Milica Radičević

Šta je klimatska anksioznost i kako se leči?

Foto-ilustracija: Unsplash (Patric Mueller)

I dok se naša pluća, digestivni trakt i imuni sistem svakodnevno suočavaju sa gomilom toksina i mikroplastike, klimatske promene očekivano su dovele do toga da ni sa živcima ne stojimo baš najbolje.

Skrhani osećajem krivice zbog ekoloških katastrofa i u neprestanoj strepnji zbog neizvesne budućnosti, sve je više onih koji nemaju drugu opciju nego da potraže pomoć stručnjaka.

Klimatska ili eko-anksioznost nije nekakva izmišljena boljka savremenog doba već i te kako opravdan strah jer je u klimatski neizvesnom svetu neizvestan i naš opstanak, kažu psihoterapeuti.

Osim toga, diskutabilan je i kvalitet života budućih generacija pa pojedini tvrde da je stvaranje potomstva u vremenu klimatskih promena nemoralno. Parovi širom sveta stoga su rastrzani između željenog proširenja porodice i straha da svoju decu ne osude na život u svetu koji je na korak do propasti.

Eko-anksiost prati i osećaj krivice i besa zbog životinja koje se valjaju u naftnim mrljama i guše plastikom, a za neke je pomisao da polako gubimo dragocene životinjske vrste jednostavno previše.

Iako je tačno je da je za nezavidno stanje naše mile planete kriv isključivo čovek, neprestano etiketiranje ljudi kao „pošasti“ ili „kuge“ može navesti pojedinca da zažali što se uopšte rodio. Neki su otišli toliko daleko da su optužili svoje roditelje jer su se usudili da na svet donesu još jednog homo sapiensa koji je, kako veruju, po svojoj prirodi destruktivan.

Ima li leka?

Prvi susreti psihoterapeuta sa onima koji su se žalili na eko-anksioznost uglavnom nisu prolazili slavno. Nakon nekoliko sati slušanja o naftnim mrljama, plastici i ubijenim slonovima u Bocvani, većina psihoterapeuta bila bi zatečena onim što su upravo čuli. Dosadašnja praksa podrazumevala je lečenje trauma iz detinjstva i posttraumatskih poremećaja, dok im na fakultetu niko nije spominjao da će jednog dana morati da barataju ekološkim pojmovima.

Na sreću, od prvih susreta mnogo se toga promenilo, a na pojedinim fakultetima u sklopu obavezne edukacije psihoterapeuta sada je i učenje o klimatskim promenama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Darya Tryfanava)

Danas je većina terapeuta bolje „naoružana“ da se uhvati u koštac sa ovom savremenom boljkom, a za ublažavanje eko-anksioznosti na raspolaganju im je nekoliko metoda.

Pre svega, „guranje pod tepih“ nikome nije od koristi. Psihoterapeuti savetuju da o  klimatskim promenama treba otvoreno govoriti, a tendencija da se njene razmere umanje kako bi se utešio pacijent primer je loše prakse.

Jedan od načina da se prevaziđe ovaj parlališući problem svakako su i eko-akcije. Možda smo nemoćni da sprečimo velike korporacije da zagađuju reke ili da spasimo kitove koji su se upravo nasukali u Australiji, ali možemo poboljšati ekološku sliku na mikro-nivou. Uređujući svoje okruženje demantujemo onu tvrdnju da smo „pošast“ na planetu, dok se u nama rađa novi osećaj svrhe i nada u bolje sutra.

Osim toga, od pomoći su još i meditacija, boravak u čistoj, netaknutoj prirodi i grupne sesije na kojima oni koji pate od eko-anksioznosti pružaju podršku jedni drugima.

U svom tom ekološkom „ludilu“ ipak je moguće da pronađemo sebe. Uz pomoć ovih metoda ( a verujem da će psihoterapija iznedriti još efikasnih pristupa ovom problemu) moguće je da ponovo uspostavimo mentalni balans i živimo onako kako želimo iako je svet i dalje takav kakav jeste – vazduh zagađen, reke zatrovane, a ljudi pohlepni.

Milena Maglovski

Za unapređenje dunavske regije 165 miliona evra 

Foto: Promo
Foto: Printscreen

Ulaganje od 165 miliona evra u dunavski region u narednih šest godina planira Interreg Evropske unije, kroz Dunavski transnacionalni program.

Cilj je da se taj region integriše na ekonomskom i socijalnom planu. Takvu investiciju je na završnoj konferenciji Danube Energy+ projekta pod nazivom „Innovation ecosystem in the Danube macro region” predstavio Amir Kalajdžini, predstavnik Dunavskog transnacionalnog programa za Nemačku.

Kako je naveo, prvi prioritet njihovog novog programa jeste da ovaj region postane pametniji kroz razvoj istraživanja, kao i povećavanje inovativnih kapaciteta i prihvatanje napredne tehnologije, koje će uticati na industrijsku transformaciju i preuzetništvo. Drugi prioritet je smanjenje ispuštanja ugljen-dioksida, kroz promovisanje obnovljivih izvora energije, očuvanje prirode i izgradnje zelene infrastrukture u gradovima. Takođe je važno ekološko upravljanje vodama i otpadnim vodama. Kao treći i četvrti cilj su navedeni bolja socijalna inkluzija i pristupačnost obrazovanju, razvoj koncepta celoživotnog učenja, kao i unapređenje saradnje samih vlada i ostalih državnih organa u regionu.

„Za učešće će moći da se prijave univerziteti, instituti, privredne komore, regionalne agencije za razvoj, klasteri, neprofitne organizacije, mala i srednja preduzeća. Potrebno je da programi traju 30-36 meseci, da imaju 8-15 partnera iz 8-11 zemalja, a budžet po projektu će biti 1,5 do 2,5 miliona evra. To će svakako zavisiti od veličine projekta, pa je moguće da neki dobije i 3 miliona, ali ovo je prosek”, objasnio je Kalajdžini.

Novac će se donirati projektima kako bi se doprinelo razvoju institucionalnih kapaciteta, pomoglo daljim ulaganjima, podržao razvoj zajedničkog okvira za sprovođenje politika u različitim oblastima kao i njihovo usklađivanje, te nalaženje inovativnih rešenja za zajedničke probleme. Biće važno da projekti pored regionalnog umrežavanja, imaju i partnere iz različitih sektora. Ovaj region čine Nemačka, Češka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Ukrajina, Moldavija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Rumunija i Bugarska.

Kroz raniji Danube Energy+ projekat, koji traje već tri godine, srpski Startit je s partnerima iz devet zemalja radio na promeni regionalnog ekosistema.

Organizovano je 3.732 poseta i iznedreno 25 mladih inovatora. Uz to su osnovani i hub-ovi kako u Srbiji tako i u ostalim državama za mlade lidere u ovim oblastima. U okviru Startita osnovan je hub sa ciljem da omogući podršku razvoja mladih inovatora. Novi projekat bi do kraja godine trebalo da usvoji Evropska komisija, pa se njegovo pokretanje očekuje na proleće 2022. godine.

Izvor: Startit

Zahtev za poništavanje građevinske dozvole Linglongu

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Blake)
Foto – ilustracija: Unsplash (Josue Isai Ramos Figueroa)

Građanski preokret je Upravnom sudu podneo tužbu protiv Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj kojom se traži poništavanje građevinske dozvole izdate kompaniji Linglong za izgradnju objekata u okviru fabrike automobilskih guma u Zrenjaninu, piše u saopštenju ove organizacije.

Kako navode, građevinska dozvola je nezakonita kao preuranjen akt jer je izdata pre odluke o Studiji procene uticaja na životnu sredinu, kao prethodnom pitanju o kojem se još uvek odlučuje pred drugim državnim organom.

Tužba ukazuje na to da je svrha davanja saglasnosti na studiju prevencija negativnog uticaja na životnu sredinu. Time što Pokrajinski sekretarijat nije sačekao odluku o studiji, građevinska dozvola omogućava izgradnju fabričkog postrojenja čiji uticaj po životnu sredinu nije prethodno ispitan u okviru zakonom propisanog postupka.

Osim toga, za izdavanje građevinske dozvole investitoru bilo je neophodno i pribavljanje Uslova zaštite prirode koje izdaje Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, jer se u neposrednoj blizini katastarske parcele na kojoj se gradi fabrika guma, na samo dva kilometra, nalazi  Specijalni rezervat prirode „Carska bara“. Linglong nije priložio dokaz da je takve uslove tražio i dobio, što je Pokrajinski sekretarijat zanemario.

Građanski preokret naglašava da Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj izdavanjem nezakonite građevinske dozvole pokušava da pravno “pokrije” dosadašnju bespravnu gradnju i krivično delo građenje bez građevinske dozvole koje je na više od 47 hiljada kvadratnih metara izvršio Linglong, a ustanovio građevinski inspektor.

Izvor: Građanski preokret

Rekordno krčenje šuma u brazilskoj Amazoniji

Photo-illustration: Unsplash (Lucian Dachman)
Foto: Wikipedia/Neil Palmer/CIAT

Preliminarni podaci brazilskog Državnog instituta za svemirska istraživanja ukazuju na to da će predstojeća sušna sezona doneti još više krčenja šuma u brazilskom delu Amazonije od prošlogodišnjeg naleta seče.

Područje iskrčeno šumom u maju, kako je utvrđeno na osnovu satelitskih snimaka, veće je za čak 41 odsto u poređenju sa istim mesecom 2020. godine.

Maj je početak sušne sezone u Amazoniji, kada seča šuma naglo raste. Krčenje je prošlog ​​meseca dostiglo 1.180 kvadratnih kilometara, najviše za maj u poslednjih pet godina.

Podaci za april i mart takođe su bili najveći za te mesece od početka prikupljanja podataka 2015. godine.

Vlada predsednika Žaira Bolsonara je pod pojačanim nadzorom jer se sumnja u njena nedavna obećanja da će obuzdati krčenje šuma, a službenici Vlade, uključujući i ministra zaštite životne sredine, su pod istragom zbog mogućeg olakšavanja izvoza nelegalno sečenog drveta. Odvojeno se istražuje i da li je ministar zaštite životne sredine Rikardo Sales ometao zaplenu ilegalne drvne građe.

“Klimatska opservatorija”, mreža neprofitnih organizacija za zaštitu životne sredine, upozorila je da podaci o seči u maju najavljuju zabrinjavajuću sušnu sezonu koja je najjača od početka juna do kraja avgusta.

“Ako se trend nastavi u naredna dva meseca, krčenje šume 2021. godine moglo bi se završiti neviđenim rastom”, navodi se u saopštenju te grupe.

Malo kiše u nekim delovima Amazonije od novembra do aprila pojačalo je izglede za uništavanje šume koja se seče, a zatim spaljuje da bi se očistilo zemljište uglavnom za napasanje domaćih životinja.

Izvor: Beta zelena Srbija

U susret novoj generaciji baterija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ljubaznošću Milice Vujković

Za litijum-jonskim (Li-lon) baterijama vlada prava tehnološka glad. Međutim, njihova masovna primena ograničena je resursima litijuma, kao i problemima koji se tiču troškova i bezbednosti baterije zbog prisustva litijuma, kobalta i opasnog organskog elektrolita. Naučni istraživači širom sveta pokušavaju da pronađu bolje rešenje koje bi bilo zasnovano na održivijim tehnologijama skladištenja energije

Jedan domaći tim pridružio se tim naporima. Istraživači iz naučno-istraživačkih institucija kao što su Fakultet za fizičku hemiju, Institut tehničkih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti i Institut nuklearnih nauka Vinča, pokušavaju da razvojem inovativnih elektrodnih i elektrolitnih materijala smanji kako cenu Li-Ion baterije, tako i njenu težinu i zapreminu, a poveća energiju. Oni žele da naprave multivalentne-jonske baterije, za čiji razvoj je neophodno dobiti materijale koji će moći da skladište veliku količinu multivalentnih jona tokom višestrukog procesa punjenja i pražnjenja. 

Materijali bi trebalo da imaju visoke specifične kapacitete koji bi omogućili baterijama da skladište veliku količinu energije. Naziv projekata je HiSuperBat, a finansira ga Fond za nauku Republike Srbije kroz Program za izvrsne projekte mladih istraživača (PROMIS), a naša sagovornica je Milica Vujković, rukovodilac pomenutog projekta.

EP: Svedoci smo naglog porasta interesovanja javnosti za električna vozila. Kakvo je vaše mišljenje o elektromobilnosti i koliko smo mi na Balkanu blizu ili daleko od elektrifikacije saobraćaja?

Milica Vujković: Razvoj elektromobilnosti je od velikog značaja zbog smanjenja emisije štetnih gasova i naše zavisnosti od fosilnih goriva. Zbog velikih ulaganja u ovompolju, broj proizvedenih električnih automobila poslednjih godina eksponencijalno raste i skoro je izvesno da će taj trend obuhvatiti i balkanske zemlje. Nadmetanje proizvođača u cilju što veće kilometraže koju vozila mogu da pređu između dva punjenja baterije je zapravo takmičenje u inovacijama koje razvijaju istraživački sektori datih kompanija. Generalno, istraživanja su usmerena ka tome da se razvojem inovativnih elektrodnih i/ili elektrolitnih materijala smanji cena Li-Ion baterije, njena težina i zapremina, a uveća energija. Međutim, moramo biti svesni i činjenice da masovna proizvodnja električnih automobila nosi sa sobom probleme deficitarnosti litijuma, čije se rezerve konstantno smanjuju. 

EP: Koji je odnos cene i bezbednosti kada je reč o automobilskim baterijama? Kako pronaći put do novih jeftinih materijala visoke bezbednosti? 

Foto: Ljubaznošću Milice Vujković

Milica Vujković: Problemi vezani za cenu i bezbednost baterije ograničavaju masovnu proizvodnju elektromobila. Ograničenja zapravo potiču od samih materijala od kojih su baterije sastavljene, odnosno od prisustva litijuma i kobalta u katodnom materijalu (svaka baterija sastoji se od anodnog, katodnog materijala i elektrolita) i organskog elektrolita koji je zapaljiv i toksičan. Stoga je neophodan materijala koji ne bi sadržali litijum i kobalt, dok bi bezbedni elektroliti zamenili one opasne. HiSuperBat će odgovoriti na ove izazove, tako što će razviti nove i isplative elektrodne materijale visokog kapaciteta, za njihovu primenu u multivalentnim jonskim baterijama (Ca, Mg ili Al-jonskim) i superkondenzatorima. 

EP: Na koje izazove će još odgovoriti HiSuperBat projekat? 

Milica Vujković: Krajnji cilj projekta je razvoj novog, isplativog i održivog hibridnog modela za skladištenje energije, primenjujući koncept hibridizacije baterijske i superkondenzatorske komponente u jedan uređaj, odnosno ćeliju. Konstruisani model u obliku novčića bi bio baziran na multivalentim katjonima (Ca, Mg ili Al) koji su veoma zastupljeni na Zemlji i vodenom elektrolitu koji bi poboljšao bezbednost, redukovao cenu i pojednostavio proizvodnju samog sistema za skladištenje. Razvijena baterijska ćelija ne bi sadržala skupi i oskudni litijum, zapaljivi i toksični organski elektrolit, a isporučila bi specifičnu energiju veću od odgovarajuće litijum-jonske ćelije i komercijalnih vodenih baterija (olovnog akumulatora, nikal-kadmijumskih i nikal-metal hidridnih baterija…). 

EP: Da li postoje još neke prednosti multivalentne-jonske baterije u odnosu na litijum-jonske?

Milica Vujković: Visoka cena, ograničeni resursi litijuma i bezbednost Li-Ion baterija predstavljaju faktore koji su pokrenuli istraživače širom sveta, pa i u Srbiji, ka razvoju alternativnih rešenja za skladištenje energije. Multivalentne-jonske baterije bi mogle biti odlično rešenje. Dvovalentni Mg i Ca joni ili trovalentni Al joni mogu da prenesu više elektrona u toku punjenja/pražnjenja baterije u odnosu na monovalentni Li-Ion, što daje mogućnost multivalentnim baterijama da imaju veći kapacitet od Li-Ion baterija. Sa druge strane, interakcija elektrolitnih jona i elektrodnog materijala tokom punjenja/pražnjenja baterije je izraženija u slučaju multivalentnog naelektrisanja (Mg2+, Ca2+ ili Al3+), što može da prouzrokuje kolaps strukture i samim tim pad kapaciteta baterije. To su i prepreke koje ćemo pokušati da savladamo u okviru projekta HiSuperBat. 

Intervju vodila: Jovana Canić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala KRUŽNA EKONOMIJA mart 2021. – maj 2021.