Home Blog Page 548

Kina pokrenula drugu najveću hidroelektranu na svetu

Foto: Fejsbuk skrinšot
Foto: Fejsbuk skrinpot

Nije prošlo mnogo vremena od kako je 2017. godine započeta konstrukcija druge najveće hidroelektrane na svetu do njenog puštanja u rad 28. juna, 2021.

Dve od ukupno 16 turbina hidrocentrale Baihetan počele su da proizvode električnu energiju u sklopu trodnevnog testiranja nakon čega će i zvanično biti puštene u rad, javlja kineska nacionalna televizija CCTV.

Najveća hidroelektrana na svetu „Tri klisure“ takođe se nalazi u Kini i ima instalisanu snagu od 22,5 GW, dok će instalisana snaga elektrane Baihetan biti 16 GW što je stavlja na drugo mesto kada je u pitanju ukupna snaga.

Međutim, Baihetan će biti prva hidrocentrala na svetu sa turbinama pojedinačne snage 1 GW, dok je snaga jedne turbine elektrane „Tri klisure“ 700 MW. Predviđa se da će hidroelektrana Baihetan imati 16 ovakvih turbina koje će se takođe proizvoditi u Kini.

Pozicionirana na reci Đinša u pokrajini Sičuan, brana Baihetan sastojaće se od dve podzemne elektrane na levoj i desnoj obali koje će biti opremljene sa po osam turbina. Planirano je da radovi budu gotovi u julu 2022. godine kada će ova masivna elektrana biti puštena u rad proizvodeći preko 60 milijardi KVh električne energije, piše NS Energy.

Velika količina električne energije biće isporučena regionima sa visokom potrošnjom na istočnoj obali, a ovaj projekat takođe je osmišljen tako da ojača kontrolu nad vodotokovima u periodu letnje sezone poplava, prenosi Rojters.

Projekat Baihetan smanjiće godišnju emisiju ugljen-dioksida za 51,6 miliona tona čime će značajno doprineti zelenom razvoju zemlje, javlja CCTV. Kina je jedna od zemalja koje su ozbiljno pristupile sprovođenju energetske tranzicije, a osim što se nalazi na trećem mestu u svetu po zastupljenosti obnovljivih izvora energije, ova mnogoljudna zemlja može da se pohvali i najvećim brojem električnih automobila.

Milena Maglovski

 

Kruševac na putu da postane “zeleni grad”

Foto: Grad Kruševac
Foto: Ministarstvo zaaštite životne sredine

Toplana u Kruševcu spremna je za novu grejnu sezonu, a plan je i da se uradi detaljna analiza kako bi JKP “Gradska toplana” u Kruševcu koristila obnovljive izvore energije za svoja postrojenja, navodi se na sajtu Vlade.

Prilikom obilaska toplane, ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlovć je ocenila da je Kruševac puštanjem u rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda postavio visoke standarde te da je ovaj grad na putu da u većoj meri koristi zelenu energiju.

“Kada postoji zajednički rad lokalne samouprave i države, onda je nemoguće da nema rezultata. U narednom periodu radićemo analize koje će nam pokazati kako da iskoristimo obnovljive izvore i da grad dobija više zelene toplotne i električne energije“, poručila je Mihajlović.

Direktor “JKP Gradska toplana” u Kruševcu Dušan Gvozdenović istakao je da je cilj da se, uz podršku resornog ministarstva, unapredi rad ovog preduzeća, koristeći obnovljive izvore energije.

Kruševac će uskoro dobiti i Regionalni centar za upravljanje otpadom „Kruševac – Srnje“, na kojoj će se otpad tretirati po najvišim standardima, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

“Regionalni centar će, kad bude izgrađen, unaprediti kvalitet života građana Kruševca, ali i Ćićevca, Brusa, Blaca, Varvarina i Aleksandrovca, jer će sve ove lokalne samouprave tretirati otpad u ovom modernom centru”, rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Prema njenim rečima, projekat izgradnje Regionalnog centra „Kruševac – Srnje“ realizuje se kroz Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, uz podršku Nemačke razvojne banke (KfW), a reč je o jednom od kapitalnih zelenih projekata koje će Vlada Srbije sprovoditi u narednom periodu.

Energetski portal

Udruženje Sunce: Javnost nedovoljno uključena u odluke koje se tiču životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nik Shuliahin)

Kao rezultat shvatanja važnosti glasa građana prilikom donošenja odluka o životnoj sredini, 25. juna 1998. godine, u danskom gradu Arhusu, potpisana je Arhuska konvencija koja se temelji na tri načela – pristupu informacijama, učestvovanju javnosti prilikom donošenja odluka važnih za životnu sredinu i pristupu pravosuđu.

Sve države potpisnice obavezne su da postulate učestvovanja javnosti prenesu i inkorporiraju u domaće zakonodavstvo tako što će zakonodavac stvoriti pravni okvir koji će biti razumljiv svim građanima i jednako važeći na celoj teritoriji.

Proveru pravilnog sprovođenja Konvencije osiguravaju i periodični izveštaji koji se dostavljaju telima Konvencije.

I Republika Hrvatska, kao potpisnica Konvencije, obavezna je da podnese pomenuti izveštaj, pa je tako pedlog Izveštaja RH za period od 2017. do 2021. godine stavljen na uvid građanima preko portala e-savetovanje u martu 2021. godine.

Udruženje Sunce svojim komentarima ukazalo je na neke od sistemskih problema u sprovođenju postulata Konvencije, a, između ostalog, to su:

  • Nedovoljna osposobljenost građana da koriste pravne alate za dobijanje relevantnih informacija o okolini kao i inercija javnopravnih tela da naprave korak više u pružanju pravne pomoći u tom smislu.
  • Nedonošenje podzakonskih akata koji bi osigurali efektivnu implementaciju Konvencije u zakonodavstvo RH.
  • Paušalno uključivanje javnosti bez stvarne volje i interesa da se izražena mišljenja procesuiraju i inkorporiraju u odluke.
  • Nepružanje potpunih informacija u upravnim postupcima zaštite okoline.

Konsultacije sa građanima za izveštaj o sprovođenju Arhuške konvencije upravo su završene i svi istaknuti komentari Udruženja odbačeni su izrazima „Primljeno na znanje“ ili „Nije prihvaćen“. Obrazloženja zašto se neki od gore navedenih komentara ne prihvataju, navedena su paušalno, navodi se u saopštenju Udruženja.

Iz Udruženja Sunce dodaju da je poanta u procesu učestvovanja javnosti pronalaženje rešenja za unapređenje zakonodavnog okvira u službi učestvovanja javnosti u pitanjima životne sredine i prenošenje duha Konvencije u pravni sistem Hrvatske.

“Cilj sprovođenja konsultacija s javnošću na nacrt izveštaja ne bi trebalo da bude kategoričko odbijanje svakog stava suprotnog tekstu navedenom u izveštaju, kao ni blokiranje progresa upotrebom moći. Naprotiv, saradnja je ključ uspeha.”, piše u saopštenju.

Izvor: Zeleni forum

 

Toplo leto ili klimatske promene – rekordne temperature širom Planete

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U poslednih nekoliko dana u mnogim krajevima širom sveta izmerene su rekordne temperature. Jeste leto i vreme je da bude toplo, ali gotovo svi će vam reći da nikada nije bilo ovako vruće, i da ovakve vremenske “prilike” teško podnose i mladi i stari, biljni i životinjski svet.

Tokom prošle nedelje Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) nekoliko puta je objavljivao upozorenja na veoma visoke temperature za područje cele zemlje. Gotovo u celoj Srbiji dnevna temperatura je iznosila preko 35 stepeni, dok je u pojedinim mestima dostizala i 40 podeok. Slične “paklene” temperature očekuju nas i narednih nekoliko dana.

I dok se mi pitamo da li je samo kod nas ovako toplo, zabrinjavajuće vesti stiži iz sveta. U Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama zabeležene su ekstremno visoke temperature, dok meteorolozi najavlju da će Italiju pogoditi afrički vrući talas i da će dnevne temperature dostizati čak 46 stepeni.

Tokom vikenda u Portlandu, koji se nalazi i državi Oregon, izmereno je 42,2 stepena Celzijusova i ovo je najviša temperura ikada zabeležena u ovom gradu. U Sijetlu je, u subotu, izmereno 37,8 i zvanično je ovaj dan postao najtopliji dan ikada zabeležen u junu mesecu.

Da je situacija alarmanta i ostalim delovima pacifičkog severozapada Sjedinjenih Američkih Džava pokazuje i to da je počelo otvaranje rashladnih centara, dok nadležni upozoravaju da ove esktremne temperature mogu biti opasne po život.

Slično stanje je i u Kanadi, naime u Britanskoj Kolumbiji izmereno je neverovatnih 46,1 stepeni Celzijusovih. U gradu Liton, koji se nalazi u ovoj oblasti, izmereno je 46,6 stepeni i to je apsolutni rekord kada su u pitanju ekstremno visoke temperature u ovoj zemlji.

Izutetno je teško svima koji se trenutno nalaze na severu Italije. Meteorolozi najvljuju da će dnevne temperature u ovoj oblasti dostizati i do 46 stepeni. Najtoplije će biti na Siciliji, dok će nešto “hladnije” biti u Toskani – 37 stepeni, Rimu – 35.

Ekstremno visoke i niske temperature, poplave, padavine, uragani posledica su klimatskih promena. Dokazano je da su emisije štetnih gasova uzrok globalnog porasta temperature. Prema istraživanjima 2100. godine leta će trajati pola godine, a zime svega dva meseca, i pratiće ih ekstremno visoke i niske temeperature.

I naučnici, več godinama, upozoravaju da se drastične promene moraju odmah napraviti.

Potpisuju se sporazumi, prave planovi, pokreću globalne akcije i svi pričaju o tome kako što pre treba smaniti emisije štetnih gasova, zaustaviti klimatske promene i kako treba zaštiti Planetu

Da li smo i koliko u tome uspeli, vreme će pokazati, ali sudeći po trenutnom stanju, možda i nismo na dobrom putu. 

Milica Radičević

Nuklearne baterije – nova šansa za nuklearnu energiju?

Foto-ilustracija: Pixabay

I dok u svetu, strogo determinisanom ka postizanju klimatske neutralnosti, uskoro neće biti mesta za zagađujuće izvore energije poput fosilnih goriva, čini se da sudbina nuklearne energije još uvek nije određena.

Za jedne, brojne nuklearne katastrofe i činjenica da ne postoji održivo rešenje za nuklearni otpad dovoljni su razlozi da se uskoro „oprostimo“ od ovog radioaktivnog izvora energije, ali ima i onih koji tvrde da smo prerano „otpisali“ nuklearu energiju koja, štaviše, može odigrati presudnu ulogu u globalnoj dekarbonizaciji.

Grupa istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta na nuklearnu energiju gleda sa velikim optimizmom. Predvođeni naučnikom Jakopom Bonđornom, ovi naučnici došli su do saznanja kako da nuklearnu energiju učine jeftinijom, bezbednijom i široko primenljivom.

Reč je o relativno malim reaktorima koji mogu stvarati toplotnu i električnu energiju za domnaćinstva, industrijske procese ili vojne baze. Veličine standardnog kontejnera za stanovanje, ovi reaktori bili bi napravljeni u fabrici i odmah po isporuci mogli bi da proizvode energiju u skladu sa potrebama korisnika. Procenjeno je da bi im životni vek bio između pet i deset godina, nakon čega bi se vraćali u fabriku na „remont“, piše Tech Xplore.

Sve navedene karakteristike navele su idejne tvorce ove male nuklearne elektrane da je nazovu „nuklearna baterija“ za koju veruju da podjednako može doprineti smanjenju gasova staklene bašte kao i obnovljivi izvori energije.

Sve za bezbednost

Pitanje bezbednosti je neizbežno kada je reč o ovakvim projektima. Bonđorno ističe da koncept nuklearne baterije, maksimalne snage 10 MW, ni po čemu nije sličan velikim nuklearnim elektranama čija se snaga meri u gigavatima, pa nema razloga da strahujemo od novih nuklearnih katastrofa.

Reaktori bi imali mogućnost da se sami održavaju i hlade, tako da neće zahtevati našu intervenciju, a radi dodatne bezbednosti, ceo sistem bio bi obuhvaćen čeličnom kapsulom čija je uloga da spreči mogući kontakt radioaktivnih čestica i životne sredine.

Bonđorno takođe predviđa da bi u se većini slučajeva ovakvi reaktori nalazili ispod zemlje kako bi se sprečilo da neki spoljašnji faktor ošteti bateriju.

Da bi ovaj koncept zaživeo, slede detaljna testiranja u laboratorijskim uslovima gde, čak i ako se desi nešto neočekivano, neće biti negativnog uticaja na životnu sredinu. U planu je i testiranje izdržljivosti nuklearnih baterije, a naučnici nameravaju da ih izlože ekstremnim uslovima kakvih nema u prirodi da bi pokazali da su čak i tada ovi mini-reaktori potpuno bezbedni i efikasni.

Milena Maglovski

 

Dve milijarde dinara za reciklere

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović potpisala je sa operaterima postrojenja za ponovno iskorišćenje, odnosno tretman otpada, ugovore o dodeli podsticajnih sredstava, na osnovu kojih im je za prethodnu godinu, ministarstvo dodelilo dve milijarde dinara.

Kako je istakla, operateri koji su dobili sredstva, u prošloj godini su preradili oko 106.000 tona otpada, u koje spada i opasan otpad.

“To znači da su recikleri ukupno preradili oko 22.000 kamiona različite vrste otpada za godinu dana. Reč je pre svega o otpadnim gumama, električnoj i elektronskoj opremi, akumulatorima, uljima. Ukoliko bi se ovakav otpad nepropisno odlagao, a posebno u tako velikim količinama, to bi negativno uticalo na životnu sredinu. Zato Ministarstvo zaštite životne sredine iz godine u godinu podržava privredna društva koja se bave reciklažom takvog otpada. Nastavićemo sa ovom praksom i ubuduće, jer se kroz proces reciklaže otpad ponovo koristi na najbolji način, kao sekundarna sirovina, za dobijanje energije ili proizvodnju kesa za višekratnu upotrebu”, rekla je ministarka, navodi se u saopštenu.

Ministarka je navela da su sredstva dobila 23 privredna društva i to nakon javnog konkursa, koji je sproveden u periodu od 10. juna 2020. do kraja januara 2021. godine.

“Recikleri rade značajan posao i zato je važno da ih u tome podržimo. Sa jedne strane, kroz preradu specifične vrste otpada, umesto smeća dobijamo nove proizvode i novu vrednost, a sa druge, u procesu prikupljanja i tretmana otpada otvorena su brojna radna mesta. Recikleri, zajedno sa preduzećima koja se bave prikupljanjem i transportom posebnih tokova otpada, zapošljavaju više od 14.000 ljudi”, navela je ona.

 Energetski portal

Unapređenje energetske efikasnosti u 10.000 domaćinstava

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ugovori između Ministarstva rudarstva i energetike i 67 lokalnih samoupava potpisani su prošle nedelje što znači da uskoro počinje realizacija projekta unapređenja energetske efikasnosti.

“Potpisani ugovori predviđaju zamenu vrata i prozora, spoljne izolacije kuća i stambenih jedinica i promenu kotlova za grejanje u vrednosti od milijardu dinara. Time će se unaprediti energetska efikasnost u 10.000 domaćinstava u Srbiji. Građani će moći od avgusta da konkurišu za izdvojena finansijska sredstva dok će u julu biti raspisan poziv za firme koje će izvoditi radove“, rekao je Zoran Lakićević, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike gostujući na RTS-u.

Govoreći o kriterijumima koje građani moraju da ispune prilikom prijavljivanja na javne pozive, Lakićević je rekao da postoji pravilnik o rangiranju građana.

Ministarstvo rudarstva i energetike dostavilo je lokalnim samoupravama pravilnik za rangiranje građana prijavljenih na javne pozive i firme koje će izvoditi radove. Kvalitet postojeće stolarije biće presudan faktor na osnovu koga građani mogu da dobiju finansijske podsticaje za energetsku efikasnost. Prednost će imati oni koji imaju lošiju stolariju i jednostruke prozore. Drugi važan kriterijum biće i broj ukućana koji žive u domaćinstvu. Tamo gde je veći broj ukućana na istoj stambenoj površini, ti građani će imati prednost. Građani će lokalnim samoupravama dostaviti formular sa predračunom firme sa liste izvođača radova u kome će se videti koliko će koštati izvođenje radova. Nakon predaje formulara, komisije će izaći na teren i izvršiti procenu radova. Ako sve bude u redu, utvrdiće se rang lista“, kazao je Lakićević i napomenuo da Ministarstvo rudarstva i energetike i lokalne samouprave obezbeđuju 50 odsto troškova, dok drugu polovinu finansiraju sami građani.

Državni sekretar je posebno istakao da isti kriterijumi važe za zgrade koje će morati da obezbede saglasnost stambene zajednice, odnosno polovine stanara, ako žele da se prijave na javni poziv. Dodao je da nije potrebna odluka stambene zajednice ukoliko građani žele da urade samo prozore u svojim stanovima.

 Energetski portal

EPCG planira da izgradi plutajuću solarnu elektranu

Foto: EPCG
Foto: EPCG

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) planira da, u saradnji sa kredibilnim partnerima, na Slanom jezeru u Nikšiću izgradi plutajuću solarnu elektranu, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Slano jezero je veštačka akumulacija u zapadnom delu Nikšićkog Polja, izgrađeno sredinom prošlog veka za potrebe hidroenergetskog sistema „Perućica“. Zahvata površinu od 8,89 km2. Dugo je i do 4,4 kilometra, a duboko 18 metara.

„Upravo ovo jezero pruža velike mogućnosti u pogledu razvoja solarne zelene energije, s obzirom na to da Crna Gora, kao zemlja male površine i specifične geografske konfiguracije, ne raspolaže ogromnim prostranstvima pogodnim za montažu solarnih panela, a i samo Slano, za razliku od Krupca, nije prepoznato kao turistička atrakcija Nikšića.”, ističe izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore, Nikola Rovčanin.

On navodi da bi projekat izgradnje plutajuće solarne elektrane na jezeru Slano bio usklađen sa smernicama za ublažavanje negativnog uticaja obnovljivih izvora energije na biodiverzitet, koje je objavio Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

„Ovakav potez bi, u krajnjem, bio u skladu sa temeljnim određenjem Elektroprivrede Crne Gore, prema kome je neupitna opredeljenost ka investiranju u razvoj zelene energije. Sigurni smo u to da će ovaj i slični projekti biti od višestruke koristi, kako za osavremenjivanje proizvodnih kapaciteta naše kompanije, tako i za energetsku stabilnost cele države, uz podrazumevajuću posvećenost brizi o kvalitetu životne sredine“, zaključio je Rovčanin.

Plutajuće solarne elektrane su relativno nov fenomen. Brojne studije potvrđuju da su 12,5 odsto efikasnije od solarnih elektrana na krovovima i zemlji, budući da je refleksija sunčevih zraka mnogo veća na solarnim panelima postavljenim na vodenoj površini, nego na kopnu.

Za izgradnju plutajuće solarne elektrane na Slanom jezeru trenutno su zainteresovane kompanije iz Danske.

Energetski portal

Kako da uštedite električnu energiju tokom leta

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Potrošnja struje može biti veliki izazov, kako zimi, tako i leti. Zato smo za vas pripremili nekoliko saveta koji vam mogu pomoći da uštedite električnu energiju i smanjite račune tokom vrelih letnjih meseci.

Održavajte vaš klima uređaj

Rashladni uređaji, koji ponekad danonoćno rade, svakako su među najvećim letnjim potrošačima. Postarajte se da zamenite filtere vašeg klima uređaja i redovno čistite nakupljenu prašinu kako bi on što efikasnije radio.

Ukoliko se u blizini klime nalazi lampa ili neki drugi izvor toplote, termostat će detektovati visoku temperaturu pa će uređaj hladiti duže nego što je neophodno. Stoga napravite „brzinski“ pregled vašeg klima uređaja pre nego što požurite da ga uključite ovog leta.

Hlađenje samo kada je neophodno

Iako svi uživamo u hladnom vaduhu odmah nakon ulaska u kuću, lekari savetuju da izbegavamo nagle promene temperature pa bi bilo bolje da temperatura u vašem domu ne bude mogo ispod one napolju. Razlog više da ugasite klimu kada izlazite iz kuće jeste i vaš sledeći račun za struju.

Takođe, svežina noćnog vazduha ponekad podjednako dobro hladi kao i vaš „najbolji letnji prijatelj“, pa biste, umesto stavljanja klima uređaja na „noćni režim“, jednostavno mogli da otvorite vrata i prozore. Ukoliko vaš uređaj radi samo kada je neophodno, na kraju meseca moraćete da izdvojite daleko manje novca.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brandless)

Navucite roletne i postarajte se da vam prozori dihtuju

Osim klima uređaja koji i ovog leta neumorno rade, ima još nekoliko načina kako da smanjite temperaturu u domu, ali i da uštedite struju.

Dobra izolazija podjednako je bitna i zimi i leti, a zamenom stolarije i ugradnjom izolacije dodatno ćete doprineti da vaši domovi ostanu sveži i po najtoplijim letnjim danima.

Izbegavajte kuvanje i upotrebu vruće vode

Baš niko ne voli da se, na plus 30 stepeni, “vrzma” oko šporeta, ali nekada je i ovo neizbežno. Koristite mikrotalasne rerne kad god je to moguće, a ni kuvanje napolju, u hladovini, nije loša ideja.

Osim toga, leto je idealna prilika da smanjimo potrošnju iz bojlera, a istraživanja su pokazala da tuširanje hladnijom vodom od one na koju smo navikli pozitivno utiče na naše raspoloženje i imuni sistem.

Milena Maglovski

 

Tokom vrućina najugroženije napuštene životinje – veterinari apeluju da im se iznosi voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sunce, visoke temperature i manjak kiše ovih dana otežali su životinjama koje žive na ulici da dođu do vode. Da vrućine smetaju i njima, a ne samo ljudima potvrđuju veterinari koji kažu da najčešće kolabiraju psi. Oni koji brinu o napuštenim životinjama apeluju na ostale građane da iznesu posude sa vodom kako bi im se pomoglo tokom vrelih dana.

Psi i mačke lutalice se ovih dana skrivaju u hladovini, a do vode teško dolaze.

Prema rečima veterinara Nikole Cvetkovića ovakve vrućine mogu biti veoma opasne i po životinje, jer se i kod njih javljaju opekotine, pogotovo na ušnoj školjki i šapama jer temperatura asfalta ide i do preko 50 stepeni.

Na kretanje uličnih životinja ne možemo da utičemo pa mnogi ljudi brinu o njima na taj način što im ostavljaju vodu i hranu – kaže veterinar.

On navodi i da im sada češće dolaze ljudi kojima su ljubimci doživeli toplotni udar i da je to razlog više da se i napuštenim životinjama iznese voda.

“U tim situacijama odmah životinju treba skloniti u hladovinu i ponuditi vodu ako hoće da pije. Nakvasiti neki peškir i obmotati psa ili politi šapice. Nikako ne treba životinju potopiti odmah u vodu. Nakon toga je dovesti u prvu veterinarsku stanicu”, kaže Cvetković.

Da dolazi do kolabiranja životinja kako vlasničkih tako i uličnih, potvrđuje Vojkan Živković, koji godinama unazad brine o napuštenim životinjama u Nišu. Kako kaže u poslednjih nedelju dana tome je prisustvovao dva puta.

On ističe da i pored toga što svake godine apeluju na ljude da iznose vodu, svest kod ljudi se nije mnogo promenila, jer uvek prebacuju odgovornost na drugog.

Izvor: Južne vesti

U Japanu ponovo aktiviran nuklearni reaktor star 40 godina

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nuklearni reaktor Mihama broj tri u prefekturi Fukuj, u centralnom Japanu, nakon deset godina od isključenja sa mreže, zbog nuklearne katastrofe, uskoro će nastaviti rad.

Ovaj reaktor star je više od 40 godina, kompanija “Kansaj elektrik pauer”, saopštila je da je reaktor vraćena na mrežu nakon što su radnici uklonili kontrolne šipke, prenose svetski mediji.

Reaktor Mihama broj tri jedan je od najstarijih u Japanu i to je jedan od tri reaktora kojima je odobreno produženje rada iako su bili u funkciji već 40 godina.

Kompanije ja u maju 2021. godine počela sa pripremama za rad ovog reaktora, a u punom pogonu biće krajem jula, kada budu završene sve neophodne inspekcije i kontrole, ranije su najavili iz kompanije “Kansaj elektrik pauer”.

Uprava za nuklearnu regulativu 2016. godine je donela odluku da Mihama broj tri, nakon četrdesetogodišnjeg rada, nastavi da proizvodi energiju još dodatnih 20 godina. Ovu odluku su doneli nakon što su uradili sve bezbednosne provere.

Lokalno stanovništvo je zabrinuo zbog ponovnog puštanja u rad “starog” reaktora i neki od njih su podneli zahtev za zabranu pokretanja rada. Još uvek se svi sećaju nesreće koja se dogodila 2004. godine u kojoj je nastradalo pet radnika, dok je šest zadobilo povrede.

Milica Radičević

Građanski preokret: Aljkava odluka o dozvoli za fabriku guma Linglong

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Laursoo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Veeterzy)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine nije se pažljivo posvetio razmatranju mišljenja zainteresovane javnosti o Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu fabrike automobilskih guma Linglong tokom procesa odlučivanja o davanju saglasnosti na nju, navodi se u saopštenju Udruženja Građanski preokret iz Zrenjanina.

Kako dalje kažu u obrazloženju rešenja o davanju saglasnosti na studiju navodi se da su “za vreme trajanja javnog uvida mišljenje o predmetnoj studiji dostavila tri udruženja građana: Most na suvom, RERI i Zrenjaninska omladinska razvojna organizacija, kao i 98 građana”.

Udruženje Građanski preokret je uputilo mišljenje na Studiju i svojevremeno dobilo odgovor od obrađivača koji je još uvek vidljiv na internet sajtu Pokrajinskog sekretarijata, a ta činjenica je isčezla iz obrazloženja rešenja o davanju saglasnosti na studiju.

Građanski preokret do sada nije primio rešenje o kojem je obaveštena javnost, što uz citiranu grešku iz teksta obrazloženja pokazuje da taj organ postupa aljkavo i neprofesionalno čak i u formalnim detaljima. Ako državni organ nije u stanju da tačno prebroji i konstatuje koliko i koja udruženja su učestvovala u dostavljanju mišljenja, koliko je sposoban da se posveti suštini problema o kojem je odlučivao, što je daleko kompleksniji zadatak?”, objašnjavaju iz Udruženja.

Podsetimo, Pokrajinski sekretarijat je dao saglasnost za izgradnju dela fabrike u kome će raditi mikseri za gume, gde je planirana i izgradnja skladišta opasnog i neopasnog otpada.

Mikseri za gume biće opremljeni sistemima za smanjenje aerozagađenja, te će koristiti prirodni gas. Vodosnabdevanje će biti iz gradskog vodovoda, a ukoliko vode ne bude dovoljno, bušiće se bunar.

Kineska kompanija Linglong u Zrenjaninu gradi fabriku za proizvodnju guma na oko 97 hektara.

Energetski portal

Meštani tužili EPS zbog zagađenja životne sredine

Foto: EPS
Foto: EPS

Meštani Velikih Crljena, gradskog naselja u opštini Lazarevac, već dve godine pripremaju tužbu protiv javnog preduzeća “Elektroprivreda Srbije” (EPS) u nameri da reše višedecenijski problem zagađenja životne sredine, a 24. juna bilo je održano i pripremno ročište.

Tužbom se zahteva stavljanje Termoelektrane „Kolubara A“ i „Toplane“ u Vreocima van pogona, kao i zatvaranje i rekultivacija deponije pepela, šljake i uglja koje se nalaze na otvorenom prostoru, kaže za Energetski portal advokat Sreten Đorđević.

On napominje da je podneto ukupno četiri tužbe Višem sudu u Beogradu u ime 15 odlučnih građana koji žele da brane svoja osnovna prava zajemčena Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Ukoliko sud ne usvoji ovaj tužbeni zahtev, meštani traže da se EPS-u naloži ugradnja postrojenja za prečišćavanje gasova i praškastih materija, a da se na deponijama izrade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i postrojenja za sprečavanje rasipanja pepela i šljake, objašnjava naš sagovornik.

Takođe, meštani zahtevaju da se na deponiji uglja izgradi zatvoreno skladište koje bi sprečilo rasipanje ugljene prašine i nastanak spontanih požara, a Đorđević dodaje da sva ova postrojenja moraju predstavljati najbolju dostupnu tehnologiju (BAT tehnologiju) kako bi se zadovoljili propisani zahtevi iz oblasti zaštite životne sredine.

On ističe da bi donošenje usvajajuće presude za građane Velikih Crljena značilo uspeh u njihovoj borbi za zdravu životnu sredinu i druga prava ličnosti. Iako su decenijama izloženi različitim zagađujućim materijama iz termoelektrane i pratećih objekata, Đorđević kaže da meštani ovog naselja nikada nisu bili obavešteni o stanju životne sredine u skladu sa zakonom.

“EPS je svojim internim aktima proglasio poslovnom tajnom sve podatke o udesima, kvarovima i drugim akcidentima i na taj način onemogućio građane koji su neposredno ugroženi u pravo na informacije o hemijskim i drugim udesima i zdravstvenim rizicima kojima su godinama unazad bili izloženi. Pri tome, TE ‘Kolubara A’ predstavlja postrojenje sa najvišim rizikom od hemijskih havarija (SEVESO postrojenje) pa je proglašavanje ovakvih informacija za poslovnu tajnu potpuno nezakonito i učinjeno na štetu građana.”, ističe naš sagovornik.

Ovaj postupak mogao bi uticati na kreiranje nove sudske praske u Srbiji a posredno i na budući razvoj propisa u oblasti zaštite prava na život u zdravoj životnoj sredini u građanskom sudskom postupku. Đorđević dodaje da je važeća regulativa u oblasti građanskog sudskog postupka veoma siromašna i ona suštinski ne prepoznaje specifičnosti građanskog sudskog postupka sa elementima prava zaštite životne sredine.

Iz EPS-a smo dobili saopštenje da ne mogu da komentarišu navode u vezi sa sporom dok traje sudski proces.

Milena Maglovski

224,3 miliona dinara za lokalne samouprave za povećanje energetske efikasnosti 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpisivanjem ugovora o dodeli sredstava za povećanje energetske efikasnosti između Ministarstva rudarstva i energetike i lokalnih samouprava počela je realizacija nacionalnog plana za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije.

Na spisku se nalazi 67 lokalnih samouprava koje su ukupno dobile 224,3 miliona dinara na ime podsticaja za mere koje će obezbediti efikasno korišćenje energije.

“Poziv je trajao mesec dana, a interesovanje je bilo veliko. Sve kriterijume je ispunilo 67 lokalnih samouprava, a do sada je opredeljeno milijardu dinara. Ovo je važan dan za sve. Za državu, gradove i opštine, ali i za svakoga od nas, za svako domaćinstvo, koje će moći da zameni stolariju, izolaciju, kotlove za grejanje“, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Prema njenim rečima sada slede pozivi za kompanije i građane.

“Prvi javni poziv ide prema kompanijama koje će morati da ispune uslove, odnosno da garantuju cenu, rokove i kvalitet. Rok za poziv kompanijama koje raspisuju lokalne samouprave je 10. jul. Sledeći korak je poziv građankama i građanima koji su zainteresovani za ovaj projekat. Sve mora biti javno, dostupno i svi rokovi moraju biti poštovani“, istakla je ona.

Mihajlovićeva je izjavila da očekuje prve ugovore sa građanima u avgustu, a radove u septembru, kao da i će se vršiti kontrola procedura i radova, te najavila do kraja godine još jedan javni poziv.

Opštine koje će učestvovati u projektu zamene stolarije su: Mali Zvornik, Krupanj, Užice, Žabari, Raška, Šabac, Prijepolje, Dimitrovgrad, Babušnica, Ljubovija, Pirot, Svilajnac, Medveđa, Kuršumlija, Leskovac, Trstenik, Novi Bečej, Bojnik, Rača, Osečina, Sremska Mitrovica, Kikinda, Kraljevo, Kragujevac, Žitište, Knjaževac, Niš, Majdanpek, Boljevac, Irig, Zrenjanin, Ćićevac, Vlasotince, Kula, Žagubica, Srbobran, Vranje, Vrnjačka Banja, Valjevo, Senta, Kovin, Nova Crnja, Šid, Pećinci, Gornji Milanovac, Vršac, Loznica, Sečanj, Vrbas, Batočina, Temerin, Odžaci, Stara Pazova, Vladimirci, Sombor, Bač, Beograd, Nova Varoš, Kruševac, Plandište, Bački Petrovac, Pančevo, Bujanovac, Ivanjica, Smederevska Palanka, Jagodina i Beočin.

Energetski portal

Potpisani kolektivni ugovori za kompanije EMS i „Transnafta“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Poslovodstvo i sindikati kompanija „Elektromreža Srbije“ (EMS) i „Transnafta“ potpisali su kolektivne ugovore sa ministarkom rudarstva i energetike Zoranom Mihajlović, navodi se na sajtu Vlade.

Ministarka je naglasila da „EMS i „Transnafta“ imaju veliki značaj za energetsku bezbednost Srbije, ocenivši da je bez njih nemoguće zamisliti dalji razvoj energetskog sektora i regionalno povezivanje.

“Želimo da zaposleni u EMS-u imaju dobre uslove za rad jer obavljaju važan, odgovoran i neretko rizičan posao. Zahvaljujem sindikatima EMS-a i „Transnafte“ na zajedničkom radu na kolektivnim ugovorima. U Vladi Srbije i Ministarstvu rudarstva i energetike imate partnera koji je uvek spreman da razgovara i da zajedno sa vama radi na unapređenju poslovanja i uslova rada”, istakla je Mihajlović i dodala da pritom u strukturi zaposlenih preovlađuju visokoobrazovani.

Ona je ukazala na to da se isto odnosi i na „Transnaftu“, kao preduzeće od kojeg se u budućnosti očekujjoš bolji rezultati i uloga nosioca u novim projektima.

Kolektivne ugovore potpisali su direktorka EMS-a Jelena Matejić i predsednik sindikata ovog preduzeća Radomir Petrović, a za „Transnaftu“ direktor preduzeća Bogdan Kuzmanović i predsednik sindikata Milojko Glavonjić.

Energetski portal

Pariz uklanja 140.000 parking mesta i tu sadi drveće

Photo-illustration: Unsplash (Jace & Afsoon)
Foto-ilustracija: Pixabay

Uprava Pariza donela je odluku da ukloni 140.000 parking mesta i da na tom prostoru zasadi drveće, jer žele da grad učine zelenijim i prijatnijim za život.

Prema prvobitnim planovima trebalo je ukloniti 70.000 parking mesta, kako bi se oslobodio prostor, posebno u uskim i stambenim ulicama. Sve to je planirano kako bi se više koristio ekološki prihvatljiviji prevoz.

“Moramo da sadimo zelenilo kako bismo se prilagodili ubrzanim klimatskim promenama. Želimo da vazduh učinimo čistijim, ali i da sugrađanima omogućimo lep javni prosto, jer mnogi žive u malim stanovima”, nedavno je rekao zamenik gradonačelnika David Belliard.

Zbog novog plana Jelisejska polja postaće urbana gradska bašta. Sva mesta koja su bila predviđena za automobile postaće zelene površine, a građani će moći da uključe i da daju predloge kako žele da ceo ovaj prostor izgleda.

Oni mogu da učestvuju u odlukama da li će biljke, drveće i povrće biti zasađeno na ovom prostoru, ili će biti izgrađena dečija igrališta, mesta za parkiranje bicikli.

Pariz intenzivno radi na tome da u grad učini “zelenijim” i to sve u cilju ekološke transformacije.

Pandemija koronavirusa samo je pokazala kakve sve koristi za životnu sredinu i javno zdravlje donosi smanjenje zagađenja usled smanjenog broja automobila na ulicama. Ovo je, na neki način, ubrzalo odluku čelnih ljudi Pariza, da što pre krenu u realizaciju “zelenih planova”.

Milica Radičević