Home Blog Page 5

Utvrđen predlog o donošenju Prostornog plana područja posebne namene „Jegrička”

Foto: Wikipedia (Miljana Kocić)
Foto: Wikipedia (Miljana Kocić)

Pokrajinska vlada utvrdila je Predlog pokrajinske skupštinske odluke o donošenju Prostornog plana područja posebne namene Parka prirode „Jegrička”, koji će biti upućen Skupštini AP Vojvodine na usvajanje.

Tim dokumentom utvrđen je planski osnov za realizaciju strateških prioriteta u oblasti zaštite, unapređenja i uređenja zaštićenog prirodnog dobra Parka prirode „Jegrička’’.

Ovaj park prirode pod zaštitom države nalazi se od 2005. godine, a pokrajinskom skupštinskom odlukom o zaštiti Parka prirode „Jegrička’’, iz 2022. godine, ovaj park je proglašen za zaštićeno prirodno dobro druge kategorije.

Njegova površina prostire se na 1145 hektara, a nju nastanjuju brojne biljne i životinjske vrste. Zabeleženi je preko 70 biljnih vrsta, kao i 16 biljnih zajednica. Kada je reč o retkim i ugroženim vrstama, tu se nalaze beli lokvanj, vodeni orašak, barska paprat i druge.

Pročitajte još:

Treba pomenuti i bogatu riblju populaciju, sa oko 20 vrsta, a tu su i vozodemci i gmizavci, poput žaba, zmija i ugrožene barske kornjače. Ipak, kako se navodi, najraznovrsniju populaciju čine ptice, kojih ima blizu 200 vrsta.

Parka prirode „Jegrička’’ nalazi se između kanala Dunav-Tisa-Dunav i ušća reke Jegričke u Tisu.

U proteklih osam godina, Skupština APV je donela 27 prostornih planova područja posebne namene, od toga 11 za zaštićena prirodna dobra i 16 za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblastima saobraćajne, vodoprivredne i energetske infrastrukture.

Energetski portal

Izmeštanje korita reke Ćehotine u Crnoj Gori proglašeno projektom od državnog značaja

Foto: Predrag Ilić (reka Pčinja)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Crne Gore je prihvatila predlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmeštanja toka reke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa.

Prema rečima Saše Mujovića, ministra energetike i rudarstva, ova odluka je odraz odgovornosti Vlade jer je ovaj projekat zaista od najvećeg državnog značaja.

“Imajući u vidu da je izmeštanje korita reke Ćehotine preduslov za dalju eksploataciju uglja na PK “Potrlica”, Odlukom je utvrđen javni interes za realizaciju tog projekta, radi stabilnosti energetskog sistema i sigurnosti snabdevanja električnom energijom”, navodi se u saopštenju.

Vodonepropusni kanal kojim bi se premestila reka Ćehotina je planiran preko unutrašnjeg odlagališnog prostora PK “Potrlica” od pozicije brane Durutovići do mosta kod postojećeg slapišta izlaznog portala tunela Velika Pliješ, u dužini od oko 3,2 kilometra. Trasa korita se projektuje po materijalu koji je već duže vreme odložen, tj. kod koga je proces konsolidacije u većoj meri izvršen.

Pročitajte još:

Mujović ističe da je projekat izmeštanja toka reke Ćehotine morao biti realizovan pre nekoliko godina.

“Zbog činjenice da do toga nije došlo, danas smo u situaciji da je dinamika iskorišćavanja uglja takva da smo došli praktično do krajnjih granica aktuelnog nalazišta uglja i da su se pojavile pukotine u toku reke Ćehotine koje prete i ljudskim životima i samom daljem procesu eksploatacije“, kaže on i dodaje da se ne sme dalje čekati i da proces realizacije izmeštanja toka reke mora početi po hitnoj proceduri.

Ministarstvo energetike i rudarstva zajedno sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Sekretarijatom za zakonodavstvo, pripremilo je svu nephodnu dokumentaciju kako bi se ovaj projekat što pre realizovao.

Energetski portal

Za primarnu selekciju ambalažnog otpada obezbeđeno 3.000 novih posuda u 16 gradova

Foto: Sekopak
Foto: Sekopak

Ukupna količina ambalaže stavljene na tržište Republike Srbije iznosi 401.000 tona, od čega je 254.000 tona ambalažnog otpada sakupljeno od strane operatera i poslato na reciklažu.

Kako bi pružio bolje uslove za održivo upravljanje otpadom, vodeći operater ambalažnog otpada Sekopak je zajedno sa svojim partnerima i klijentima, od početka godine distribuirao 1.700 posuda za primarnu selekciju otpada – zvona za staklo, plastične kante, žičane i plastične kontejnere. Do kraja 2024., Sekopak planira instalaciju dodatnih 1.300 posuda.

Violeta Belanović, generalna direktorka Sekopaka, naglasila je da kompanija kroz niz inicijativa i projekata pokazaje izuzetnu angažovanost kada je u pitanju unapređenje sistema upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji.

„Tokom ove godine radili smo na unapređenju primarne selekcije kroz postavku infrastrukture za odvajanje ambalažnog otpada širom naše zemlje, kao i edukaciji građana o reciklaži. Kontinuirano pružamo podršku javno komunalnim preduzećima, kako u vidu opreme, tako i kroz stručne savete zaposlenih koji imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti. Svesni svoje uloge kao ključne spone između privrede, sakupljača, reciklera i države, pomažemo svim akterima da bolje razumeju izazove u industriji kako bismo zajednički pronašli najbolja rešenja za unapređenje sistema“, izjavila je Belanović.

Pročitajte još:

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, Sekopak je prodržao ekološke akcije u Kruševcu, Nišu i Topoli. Pokrenuvši kampanju #JARECIKLIRAM ova kompanija je od početka godine obilazila gradove širom Srbije, osluškivala građane i delila znanje o zaštiti životne sredine kako bi ih motivisala da recikliraju. Poseban akcenat stavljaju na edukaciju dece, proveravajući njihovo znanje kroz kviz i radionicu o reciklaži. 

U Novom Sadu, Sekopak je implementirao projekat „Novi Sad pametno reciklira“, omogućivši građanima korišćenje reciklomata za PET flaše i limenke na pet lokacija u gradu. Potpisan je i petogodišnji memorandum koji ima za cilj da dugoročno doprinese čistijem i zdravijem okruženju kroz aktivno uključivanje lokalne zajednice i mladih u ekološke aktivnosti.

Sekopak sarađuje sa više od 30 javno komunalnih preduzeća, a u planu je i dodatna saradnja postavkom infrastrukture za odlaganje ambalažnog otpada. Do kraja godine očekuje se postavka novih kontejnera i zvona u još šest gradova Srbije, čime će se nastaviti unapređenje infrastrukture za reciklažu i jačanje ekološke svesti među građanima.

Izvor: Sekopak

Promo period za konferenciju OIE SRBIJA 2024 produžen do 1. avgusta

Foto: OIE Srbija
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Konferencija OIE SRBIJA 2024, koja je postala tradicionalno okupljanje svetske, regionalne i domaće elite u oblasti zelenog poslovanja, ove godine održaće se 23. i 24. septembra u etno kompleksu Vrdnička kula u Vrdniku.

Zbog velikog broja prijava koje su stigle poslednjih dana promotivnog perioda i molbi da se ovaj period produži, Udruženje OIE Srbija donelo je odluku da promo period produži do 1. avgusta.

 „Za uplate do 1. avgusta, ne samo prijave, važe promotivne cene koje iznose 350 evra plus PDV, dok je cena kotizacije za članove do 1. avgusta 300 evra”, navode iz Udruženja OIE Srbija.

Registracioni link, kao i više informacija o kotizacijama možete pronaći ovde.

Konferencija OIE SRBIJA 2024 će biti organizovana kao dvodnevni serijal panel diskusija posvećenih najvažnijim temama energetske tranzicije u Srbiji i regionu, novinama koje donose pobednici aukcija, dostignutim rezultatima, novim investicijama i tehnologijama, integrisanju obnovljivih izvora energije u tržište električne energije, elektromobilnosti i održivom razvoju u saobraćaju, ESG strategijama.

Pročitajte još:

I ove godine, četvrte zaredom kako se konferencija održava, govornici su ključni akteri u stvaranju regulatornih okvira, lideri međunarodnih finansijskih institucija, vodeći bankari, direktori i vlasnici kompanija koji se bave zelenim razvojem, trgovci električnom energijom i pravni stručnjaci.

Svi učesnici konferencije biće pozvani na OIE SRBIJA party, nezaboravnu žurku gde se stvaraju neformalni kontakti, poslovne i prijateljske veze.

Energetski portal

“Hum Investment Energy Summit”

Foto: Udruženje „Drvni klaster „Namještaj i drvo“ – Sarajevo
Foto: Udruženje „Drvni klaster „Namještaj i drvo“ – Sarajevo

U sklopu projekta “Hum Investment Energy Summit”- „Konferencija o obnovljivim izvorima energije (OIE), zaštiti okoliša i turizmu” u organizaciji agencije i Business Cluba “EventExpo – Kupujmo i Koristimo Bosansko i Hercegovačko”, danas je na lokalitetu fenomena “Kamene kugle” Zavidovići, gde je pronađena i najveća kamena kugla na svetu, održana likovna kolonija i deo poslovne konferencije ovog projekta.

Tom prilikom, učesnicima su predstavljeni budući događaji agencije “EventExpo” i partnera Drvnog klastera BiH “Namještaj i drvo”. Oni učestvuju na sajmovima u zemlji i inostranstvu, Nemačkoj, Italiji i Austriji, gde osvajaju značajna priznanja i nagrade što potvrđuje i poslednje nedavno priznaje člana drvnog klastera kompanije i brenda “Mobello” iz Tešnja koja je osvojilla “Red Dot Award” za 2024. godinu u Essenu, Nemačka.

Pored ovih aktivnosti, predstavljeni su projekti za investicije u obnovljive izvore energije, kapaciteti aktuelne turističke destinacije, kao i investicije u ovoj sredini, a učesnicima je predstavljen i prvi energetski bazen.

Pročitajte još:

Učesnike je posebno ostavila pozitivan utisak likovna kolonija koja je deo projekta “Hum Investment Energy Summit”, gde su učestvovali vrhunski slikari iz cele Bosne i Hercegovine. Učesnici su mogli da vide sve tehnike ove uvek aktuelne umetnosti i da u direktnim razgovorima saznaju više o njoj.

Na ovoj manifestaciji, za doprinos u razvoju likovne umetnosti Bosne i Hercegovine, posebno priznanje  “Five Star Award 2024” dobio je predsednik udruženja likovnih umetnika “Impresija” Mustafa Faljić iz Zavidovića.

Izvor: Udruženje „Drvni klaster „Namještaj i drvo“ – Sarajevo

Počela proizvodnja energije iz otpada koji se sakuplja 15 beogradskih opština

Foto-ilustracija: Pixabay (RitaE)
Foto-ilustracija: Pixabay ( eretmari)

Proizvodnja energije iz otpada koji se sakuplja sa teritorija 15 beogradskih opština, zvanično je započeta 1. jula 2024. godine u Centru za upravljanje čvrstim otpadom u Vinči.

,,Dobijanjem zelene električne i toplotne energije termičkim tretmanom do 340.000 tona godišnje (43,6 t/sat) komunalnog otpada, u postrojenju za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada, obezbediće se električna energija za pet odsto i toplotna energija za 10 odsto domaćinstava u Beogradu’’, navodi se u saopštenju Beo čiste energije.

Takođe, tretmanom otpada značajno će biti smanjene količine otpada koje se odlažu na deponije. Na ovaj način, uz istovremeno sakupljanje i prečišćavanje procednih voda sa deponija, kao i ponovno iskorišćenje prerađenog otpada od građenja i rušenja, doprineće se poboljšanju uslova životne sredine u Beogradu i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte za 210.000 tona ekvivalentnog CO2 na godišnjem nivou.

Pružanje punog obima usluga od strane Beo čista energija, počelo je na osnovu Ugovora o javno-privatnom partnerstvu sa Gradom Beogradom u oblasti upravljanja otpadom.

Pročitajte još:

Beo čista energija, kao društvo za posebne namene, osnovali su ITOCHU korporacija (Japan), VEOLIA Grupa (Francuska) i MARGUERITE panevropski fond (Luksemburg). Od 1. jula 2024. godine, stručni timovi VEOLIA-e zaduženi su za upravljanje svim postrojenjima i njihovo održavanje, u skladu sa 25-godišnjim ugovorom o upravljanju i održavanju.

Zajedno sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine Beograda, uz podršku Međunarodne finansijske korporacije (IFC), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojne banke Austrije (OeEB), Beo čista energija izgradila je više novih postrojenja, a među njima se nalazi i elektrana na komunalni otpad, sa ciljem pružanja komunalnih usluga upravljanja otpadom, njegov tretman, ponovno iskorišćenje i odlaganje.

Energetski portal

Kinezi proizveli neuništivu EV bateriju, tvrde da traje do milion kilometara

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)
Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

U Kini je predstavljena najnovija generacija električnih baterija, koje omogućavaju iznadprosečnu izdržljivost, trajanje i brzo punjenje. Ova inovacija dolazi iz kompanije „Geely Auto Group“, a na svim testovima baterija je pokazala izuzetne rezultate.

Nova baterija nosi oznaku LFP, što znači litijum-gvožđe-fosfat, a sva tajna krije se u njenoj konstrukciji. Baterija će moći da se puni do 3.500 puta, što je ekvivalentno približno milion kilometara.

Kineska kompanija saopšila je da njihova LFP baterija obećava značajne koristi za tržište polovnih električnih automobila, jer električna vozila mogu održavati performanse preko 600.000 milja uz minimalni gubitak kapaciteta. Na osnovu prosečne porodične vožnje od 20.000 kilometara godišnje, nova tehnologija EV baterija može biti u upotrebi do 50 godina, značajno produžavajući vek trajanja baterije. Ovako dug vek baterije postignut je zahvaljujući tome što ima smanjenu stopu unutrašnjih hemijskih reakcija.

Pročitajte još:

Ova baterija se puni od 10 do 80 odsto za svega 17 minuta i 4 sekunde. Na temperaturama okoline od -30oC, stopa zadržavanja kapaciteta drugih baterija u proseku je pala na 78,96 odsto, dok je nova tehnologija Short Blade EV baterija zadržala 90,54 odsto svog kapaciteta. Baterija ima gustoću energije od 192 Wh/kg.

Kineski mediji pišu da je baterija za 40 odsto kraća od drugih, sa 580 milimetara dužine u odnosu na standardne koje su 960 milimetara.

Predstavljajući testove bezbednosti kompanija je čak ispalila metak kalibra 5,8 milimetara u bateriju i ona se nije zapalila, bila je potopljena u morsku vodu, bačena u vatru, pa čak i pregažena valjkom od 26 tona, a prošla je i test probijanja ekserom što je dugo bio zaštitni znak proizvođača „BYD“.

Energetski portal

Kako je avion postao narandžast zbog klimatskih promena

Photo illustration: Unsplash (Sebastian Grochowicz)

Tog jutra su se, pre svitanja, Dženifer Kovalski i Kol Mekdonald obrele na aerodromu za privatne avione poznatih ličnosti. I dok je obezbeđenje dremalo, a nikome nije padalo na pamet da s vremena na vreme “baci pogled” na nadzorne kamere, mlade aktivistkinje naoružane hrabrošću, besom i aparatima za gašenje požara napunjenim narandžastom bojom, ofarbale su dva luksuzna aviona.

Ponosno su pozirale za fotografisanje tako da se iza njih vide avioni u novom ruhu, a saopštenje o ovom nesvakidašnjem događaju ubrzo je objavljeno na stranici pokreta Just Stop Oil.

Pre nego što pokušam da odgovorim na pitanje da li je farbanje aviona vandalizam ili opravdani aktivizam (ili možda oba), najpre bih napisala koji red o kontroverznom pokretu koji je iznedrio ovaj i brojne slične događaje.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Just Stop Oil (@just.stopoil)

Just stop oil, što u prevodu znači “samo zaustavite naftu”, je klimatski pokret koji je poprimio međunarodne razmere i sada okuplja brojne, mahom mlade, aktiviste iz raznih zemalja. Njihova misija je da spreče nove naftne projeke i ubrzaju zatvaranje postojećih, a metode kojima iskazuju nezadovoljstvo i žele da prenesu važnu poruku, ne mogu proći neprimećeno.

U stranim medijima često osviću naslovi o katastrofalnim saobraćajnim zastojima izazvanim aktivistima koji sede na putu. Da bi sprečili policiju i besne vozače da ih fizički uklone i oslobode prolaz, aktivisti neretko zalepe ruke za put koristeći super-lepak i druga sredstva.

Ako mene pitate, ovo je krajnje ludo! Mladi borici za klimu rizikuju amputaciju ruke i polomljene kosti jer vozači imaju sve manje strpljenja za ove oblike aktivizma. Blokada saobraćaja najviše pogađa radničku klasu koja nema izbora osim da vozi benzince i dizelaše, a koji u toj saobraćajnoj gužvi ispuštaju još više štetnih gasova.

I zato je jedna od kritika na račun pokreta glasila otprilike ovako: “Ostavite nesrećnu radničku klasu na miru i ustremite se ka onima koji iz svoje obesti zagađuju planetu – super-bogatima!”

Upravo to su i uradile Dženifer i Kol, a za razliku od vesti o saobraćajnim blokadama, vest o farbanju aviona javnost je mnogo bolje dočekala.

Neko će reći da nikada nije u redu uništavati tuđu imovinu, bez obzira na to kako je stečena i čemu služi. Posedovati privatan avion nije ilegalno, pa otkud onda mladim aktivistkinjama pravo da naruše izgled tako skupocenog vozila?

Iako delim mišljenje da se lična svojina mora poštovati, činjenice o privatnim avionima donekle opravdavaju postupak aktivistkinja.

Izveštaj Evropske federacije za transport i životnu sredinu iz 2021. godine pokazao je da privatni avioni zagađuju do 14 puta više po putniku nego komercijalni letovi, i čak 50 puta više od vozova.

U svetu je 2023. godine u funkciji bilo 23.944 privatnih aviona koji su u atmosferu ispustili pozamašne količine gasova staklene bašte, dok su se u njima baškarili bogati.

Dženifer i Kol rešile su da tome stanu na put, barem privremeno dok se farba ne ukloni. Ono što je, čini mi se, u ovoj priči važnije je to što su na ovaj način poslale poruku i pozvale bogate na odgovornost jer ne smemo da živimo u svetu u kome radnička klasa plaća dodatne takse jer voze automobil sa unutrašnjim sagorevanjem, dok se u isto vreme bogati nesmetano voze u svojim avionima i stostruko više zagađuju planetu.

Milena Maglovski

Potrebna bolja edukacija i korišćenje iskustava u cilju efikasnijeg sprovođenja IPARD programa

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Pixabay (wobogre)

U okviru IPARD II programskog perioda, do 28. juna odobreno je ukupno 1.554 projekta, koji su podržani sa više od 148 miliona evra od strane Evropske unije. Od ukupnog broja, isplaćen je 1.151 projekat sa oko 80 miliona evra podrške Evropske unije, uključujući avansna plaćanja, navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Na Trećoj sednici Odbora za praćenje sprovođenja IPARD III programa, dr Aleksandar Martinović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, objasnio je da je prvi javni poziv u okviru novog programskog razdoblja za Meru 1 – Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, objavljen 23. februara, kao i da je rok za podnošenje zahteva za odobravanje projekta produžen do 26. jula.

Dodao je da su u okviru ovog poziva prihvatljive investicije u izgradnju i opremanje objekata, kao i podizanje višegodišnjih proizvodnih i matičnih zasada, a takođe je i naglasio da među korisnicima vlada veliko interesovanje za IPARD, što se ogleda i u tome da je u okviru ovog poziva do sada podneto 244 zahteva.

Govoreći o narednim koracima u okviru Programa, ministar je naveo da se prema indikativnom planu poziva za 2024. godinu očekuje raspisivanje javnog poziva za sve vrste investicija u okviru Mere 3, i to investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva. Pored ovog, naveo je i poziv za sve vrste investicija u okviru Mere 7 koja obuhvata diverzifikaciju poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja.

Pročitajte još:

Ministar je za jesen najavio i mere za kojima vlada najveće interesovanje, a to su dva poziva u okviru Mere 1, jedan za nabavku opreme, mašina i mehanizacije i jedan poziv za kupovinu novog traktora.

„Kod sprovođenja IPARD III programa, fokus nam je na potpisivanju Finansijskog sporazuma, donošenju pravnog okvira za sprovođenje akreditovanih mera i raspisivanju javnih poziva. Takođe, jedan od ciljeva u ovoj godini je priprema akreditacionog paketa za nove mere IPARD III programa’’, najavio je ministar i posebno istakao da je zadatak da se u ovom programskom razdoblju što bolje edukuju potencijalni korisnici i najproduktivnije moguće iskoriste sva stečena iskustva tokom prethodnog perioda u cilju povećanja efikasnosti sprovođenja IPARD programa.

Pored članova IPARD III Odbora za praćenje, sednici su prisustvovali i Frank Bollen i Anna Nowak-Wood, ispred Generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropske komisije, Laszlo Arendas iz Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva za evropske integracije, Kancelarije za reviziju sistema upravljanja sredstvima Evropske unije i drugi.

Ministar se takođe sastao i sa predstavnicima Evropske komisije sa kojima je, između ostalog, razgovao o ispunjavanju uslova za potpisivanje Finansijskog sporazuma sa Evropskom unijom, kao i o nastavku saradnje na IPARD III programskom periodu i mogućnostima za nova sredstva posle 2027. godine.

Energetski portal

Terminal za tečni gas pored Aleksandropolisa važan za region i Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (helio-dilolwa)
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Puštanje u rad terminala za tečni gas kod Aleksandropolisa od ključnog je značaja za diversifikaciju snabdevanja energijom i obezbeđenje bezbednosti regiona.

Njegovom realizacijom obezbediće se isporuka tečnog gasa iz Sjedinjenih Država i drugih, potrošačima u Srbiji, Bugarskoj, Severnoj Makedoniji, Rumuniji, Mađarskoj, Moldaviji i Ukrajini.

Vladimir Malinov, ministar energetike u Bugarskoj je na sastanku sa predstavnicima akcionara u projektu, naglasio da su potrebne odlučne i hitne mere koje će omogućiti puštanje u rad ovog terminala za tečni gas.

Kako se navodi, prvobitnim planom predviđeno je da infrastruktura bude puštena u rad u aprilu 2024. godine, međutim, nakon početka radova na priključenju platforma za tečni gas na gasovod, utvrđen je tehnički kvar.

Zbog toga je na sastanku postignut novi dogovor da se do 15. jula izradi jasan plan sa konkretnim tehničkim rešenjima, sa ciljem da bude pušten u rad u što kraćem roku, navodi se na sajtu Ministarstva energetike Bugarske.

Pročitajte još:

Ova zemlja radi na produbljivanju saradnje u oblasti energetike i sa Azerbejdžanom. Kako se navodi, Bugarska je zainteresovana za dobijanje dodatnih količina prirodnog gasa iz Azerbejdžana, što će biti od značaja za čitav region.

Bugarska predstavlja energetski centar u regionu, ne samo zbog svog geostrateškog položaja, već i zbog razvijene infrastrukture, istakao je ministar Malinov i dodao da zbog toga Vlada ulaže napore za proširenje visokonaponskog sistema za prenos električne energije.

Prema njegovim rečima, zbog očekivanog povećanja potrošnje električne energije u celom regionu, oni rade na ojačavanju interkonekcije sa svim susednim zemljama.

Prisećanja radi, krajem prošle godine Grčka, Rumunija i Bugarska na dnevnom redu imale su i projekat naftovoda, koji je takođe povezan relacijom grčke luke Aleksandropolis i bugarske luke Burgas. Kako se navodi, ovaj projekat mogao bi da bude gotov 2028. godine.

Energetski portal

Još snažnije povezivanje Srbije i Republike Srpske u energetici i rudarstvu

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)
Foto: Emilija Jovanović

O produbljivanju saradnje u oblasti rudarstva i energetike, razgovarali su u Banja Luci Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva u Republici Srpskoj.

Prema rečima ministarke Đedović Handanović, energetika je i na Svesrpskom saboru prepoznata kao oblast od krucijalnog značaja za dalju saradnju i razvoj, a radiće se na još snažnijem povezivanju Srbije i Republike Srpske u energetskom, ali i rudarskom sektoru.

Sa ciljem konkretizovanja daljih koraka, izrađena je mapa puta za unapređenje bilateralne saradnje Srbije i Republike Srpske, koja obuhvata i saradnju na strateškim projektima, navodi se u saopštenju Ministarstva energetike i rudarstva.

,,Jačaćemo saradnju kroz bolje povezivanje i gasovodima i hidroelektranama, kao i realizacijom zajedničkih projekata. Pomaganjem jedni drugima i iskorišćavanjem zajedničkih potencijala možemo prevazići izazove koje imamo u energetskom sektoru u smislu dekarbonizacije i energetske tranzicije’’, rekla je ministarka.

Ona je podsetila da je na prethodnom sastanku dogovoreno da se obnovi rad zajedničkog Energetskog komiteta Srbije i RS, sa ulogom da intenzivnije prati realizaciju postojećih projekata i predlaže nove.

Pročitajte još:

„Ministarstvo je dalo predlog članova komiteta, a dogovorili smo i formiranje podkomiteta po sektorima. Razgovarali smo i o realizaciji započetih projekata, među kojima je najvažniji projekat izgradnja HE Buk Bijela. Nastavljamo razgovore sa Crnom Gorom oko ovog projekta i završićemo sve neophodne studije koje su bitne da bi se taj projekat nastavio i nadamo se konstruktivnoj saradnji’’, navela je ministarka.

Foto: Emilija Jovanović

Kako je istakla, dogovoreno je i da se intenzivira saradnja između energetskih preduzeća Srbije i Republike Srpske, što je važno zbog novih zajedničkih projekata u oblasti OIE, unapređenja mreže i veće sigurnosti snabdevanja ne samo strujom, već i gasom.

„Razgovarali smo o nastavku gasifikacije u RS izgradnjom magistralnog gasovoda i pripremi tehničke dokumentacije, kao i o načinima za proširivanje delatnosti postojećih zajedničkih energetskih preduzeća koje bi na taj način mogle da iskoriste pun potencijal. Pričaćemo i sa Federacijom Bosne i Hercegovine, kako bismo definisali koji projekti mogu sve zajedno da nas učine energetski sigurnijim’’, rekla je ministarka.

Ministri su se saglasili da će nastaviti da razmenjuju iskustva i prakse po pitanju realizacije direktiva i propisa EU, posebno onih koje se sprovode kroz Energetsku zajednicu.

Ministar Đokić, zahvalio je ministarki na gostoprimstvu prilikom prethodne posete delegacije Republike Srpske Beogradu i istakao da energetiku smatra stubom razvoja zajedničkih aktivnosti u narednom periodu.

„Mi smo prihvatili mapu puta za unapređenje bilateralne saradnje Srbije i Republike Srpske, koju je izradilo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije, što znači dalji razvoj zajedničkih projekata, pored postojećih. Planiramo izradu glavnog projekta za magistralni gasovod Bijeljina do Novog Grada”, naveo je ministar.

Energetski portal

Agrosolarna elektrana od 120 MW gradi se u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)

Solarna elektrana snage 120 MW uskoro će biti izgrađena u blizini mesta Kosanica u opštini Pljevlja u Crnoj Gori, a već je izdata ubrnaističko-tehnička dozvola.

Podnosilac zaheva za ovo postrojenje je preduzeće „Kosanica solar“, a kako je navedeno u dokumentaciji površina bi se istovremeno koristila za održivu poljoprivrednu proizvodnju, po takozvanoj agrosolarnoj koncepciji.

„Prema dostavljenoj preliminarnoj analizi izgradnje solarne elektrane Kosanica od strane firme Permonte iz Podgorice, ukupna instalirana snaga objekta je do 120 MWp. Takođe, u preliminarnoj analizi solarne elektrane navedeno je da će se primenom agrofotonaponskih sistema postići zaštita od prekomernih vrućina, suše i grada, te da se smanjenjem potrebe za navodnjavanjem do 20 odsto postiže veća efikasnost solarnih panela usled njihovog boljeg hlađenja“, navodi se u dokumentu.

Pročitajte još:

Takođe je navedeno da agrosolarni sistemi predstavljaju inovativno i efikasno rešenje za istovremeni razvoj proizvodnje električne energije i održive poljoprivredne proizvodnje na istoj parceli, kao i da se kombinacijom agrofotonaponskih sistema i poljoprivrede postiže znatno veća ekonomska isplativost u poređenju sa samo jednom vrstom proizvodnje.

Zemljište na kojem je predviđena solarna elektrana se sastoji od pedesetak parcela koje su u vlasništvu meštana.

Pre projekta „Kosanica“, Permonte je u oktobru primio urbanističko-tehničke uslove za fotonaponsko postrojenje snage do stotinu megavata, kod Cetinja i zauzima 101 hektar.

Energetski portal

Može li curenje otpada u vodene ekosisteme da se zaustavi do 2030. godine?

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)
Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

Međunarodni institut za primenjenu sistemsku analizu (IIASA), u svojoj novoj studiji koja se bavi istraživanjem sistema upravljanja otpadom, pokazao je da je postizanje nultog curenja otpada u vodene ekosisteme do 2030. godine malo verovatno. Štaviše, ukoliko ovaj cilj ne bude postignut, on će dalje ugroziti sve povezane ciljeve održivog razvoja.

Procene su da će se stvaranje komunalnog otpada na globalnom nivou povećati između 20 do 68 odsto do 2050. godine, u zavisnosti od odabira nekoliko pretpostavljenih socioekonomskih puteva u budućnosti. Ono što dodatno zabrinjava jeste da sastav otpada postaje sve složeniji, a bez unapređenja njegovog tretmana, posledice bi mogle da budu dodatno pogoršane.

U ovom trenutku, sa preko 60 odsto čvrstog komunalnog otpada se loše upravlja, od čega se oko 30 odsto spaljuje na otvorenom prostoru, oko 20 završi na deponiji, a preko 15 odsto ostane razbacano u prirodi. Kada je reč o zagađenju mora, najveći deo otpada dolazi sa kopna, od čega je oko 80 odsto plastika.

Neadekvatno odlaganje otpada zabeleženo je u svim glavnom okeanskim basenima, plažama, rekama, jezerima, a kako se navodi u studiji, čak i u udaljenim sredinama kao što su Arktik i Antarktik.

Pročitajte još:

Istraživači su se ovom prilikom usmerili na otkrivanje žarišta curenja kopnenog otpada u vodene ekosisteme, a takođe su i utvrdili koje su reke, jezera i obalna područje posebno ugrožena. Najveći procenat, oko 70 odsto, curenja komunalnog čvrstog otpada dešava se u Africi, Kini, Indiji i Južnoj Aziji.

Kako objašnjavaju, veliki problem jeste jaz u razumevanju koliko pravilno upravljanje otpadom može da bude značajno, pa i ključno, u rešavanju različitih uticaja na životnu sredinu. Njihova analiza je pokazala da je potrebno što pre uspostaviti standardizovan okvir za praćenje stvaranja, sastava i tokova otpada.

Pogrešno je, kako navode, da se fokus postavi na pojedinačne tokove otpada. Primera radi, ukoliko plastični pribor za jednokratnu upotrebu bude zamenjen papirnim, količina papirnog otpada će se povećati. Zbog toga treba postaviti takve ciljeve koje obuhvataju višestruke tokove otpada istovremeno, odnosno uspostaviti kružni sistem upravljanja otpadom.

Energetski portal

Grad Beč znatno smanjuje cene električne energije i gasa

Foto: Wien Energie
Foto: Wien Energie

Građani Beča, od ovog meseca imaće znatno niže troškove za usluge struje, gasa i daljinskog grejanja. U skladu sa razvojem tržišta, ovaj grad na godišnjem nivou prilagođava cene komunalnih usluga za svoje korisnike, zbog čega je bečko energetsko preduzeće Wien Energie iznelo posebno povoljnu ponudu za domaćinstva, kao i mala i srednja preduzeća.

Kako se navodi u saopštenju City of Vienna, odluka je doneta s obzirom na pozitivan razvoj indeksa potrošačkih cena u protekloj godini, koji su rezultat ulaganja u obnovljive izvore energije, efikasnije korišćenje električnih mreža i tehnološke inovacije.

Za većinu privatnih potrošača, snabdevanje električnom energijom biće jeftinije i do 55 odsto. Tarifa za mala i srednja preduzeća je takođe smanjena u odnosu na prošlu godinu, do 56 odsto. Cena gasa je smanjena između sedam i 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, a takođe je i novim kupcima omogućeno korišćenje olakšica.

Peter Hanke, član gradske vlade za finansije, ekonomiju, rad, međunarodne poslove i javna preduzeća, istakao je da je već prošle godine pripremljen paket olakšica u vrednosti od 340 miliona evra, a da je Wien Energie ove godine obezbedilo dodatna sredstva u iznosu od 50 miliona evra.

Pored toga, popusti će biti osigurani i za daljinsko grejanje, za šta je u ovoj godini opredeljeno 140 miliona evra.

Pročitajte još:

Prisećanja radi, kao jednu od mera energetske efikasnosti, grad Beč obezbedio je kroz proširenje elektroenergetske mreže i unapređenje za mogućnost njene digitalizacije. Kroz digitalizaciju se omogućava i smanjenje trajanja prekida u napajanjima.

Wien Energi, nedavno je u rad pustilo i 30. solarnu elektranu sa udelom građana, čime je započelo i prodaju akcijskih paketa. Na ovaj način podržava se dekarbonizacija, a građani takođe mogu da ostvari i finansijsku dobit.

Pored ovog obnovljivog izvora, Beč ima i geotermalni potencijal. Svi građani putem interneta mogu da provere svoju mogućnost za korišćenje ove energije, odnosno toplote iz zemlje i podzemnih voda na svakoj lokaciji u gradu.

Energetski portal

Ekološko označavanje i eko-oznake

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: Ljubaznošću Nataše Petrović

Činjenica je da je nepovratno narušena stabilnost naše planete, a da je ljudska civilizacija svojim aktivnostima doprinela ovakvom stanju, posebno u pogledu potrošnje energije i resursa. Posledično i svet se jako puno promenio tokom poslednjih decenija. Svest o klimatskim promenama, koje su prouzrokovali negativni uticaji našeg potrošačkog društva, naglo je porasla i može se reći postala globalna javna svest. Iako su i dalje prisutne svakodnevne želje za kupovinom i potrošnjom, kod potrošača se sve više javlja razmatranje etičkih i ekoloških pitanja prilikom njihovih namera o kupovini.

Na ovaj način potrošači zastupaju nova društvena očekivanja koja zahtevaju od kompanija da integrišu ekološke osobine i pitanja održivosti u istraživanje i razvoj svojih novih proizvoda i poslovnih strategije, a radi usklađivanja svojih ciljeva sa ciljevima održivog razvoja – ekoloških, socijalnih i ekonomskih. Da bi postigli ove ciljeve i „ubedili“ ekološki svesne potrošače da kupe određeni proizvod, kompanije koriste eko-oznake i ekološke tvrdnje, ističući ekološkim označavanjem ekološku prihvatljivost proizvoda ili visoke etičke standarde. Ekološko označavanje ili ekološko obeležavanje je dobrovoljni postupak sertifikacije ekoloških performansi proizvoda ili usluga u okviru specifične kategorije.

U FOKUSU:

Na ovaj način ističu se ekološke osobine i aspekti, a proizvođači pružaju informacije potrošačima o uticajima proizvoda ili usluga na životnu sredinu za vreme njihovog celokupnog životnog ciklusa. Ekološkim obeležavanjem se postiže da proizvodi budu prepoznatljiviji na tržištu, odnosno omogućava se:

• Informisanje potrošača i omogućavanje njihovog izbora prilikom kupovine. Ekološko označavanje predstavlja efektivan način informisanja potrošača o ekološkim uticajima izabranog proizvoda. Na ovaj način omogućava se potrošačima da naprave razliku između proizvoda koji štete životnoj sredini i onih drugih, koji su ekološki prihvatljivi.

• Promocija ekonomske efikasnosti. Ekološko označavanje ima manje ekonomske troškove od regulativnih kontrola čime se postižu beneficije i za vladu i za industriju.

• Stimulisanje razvoja tržišta. Kada potrošači biraju prilikom kupovine proizvode sa eko-oznakama oni imaju direktni uticaj na stvaranje ekološkog/zelenog tržišta.

• Ohrabrivanje kontinualnog poboljšanja. Dinamička ekološka tržišta ohrabruju korporacije da se posvete stalnim i kontinualnim ekološkim poboljšanjima svojih proizvoda ili usluga.

• Promovisanje sertifikacije. Program ekološke sertifikacije predstavlja dokaz da su proizvodi zadovoljili određene standarde ekoloških oznaka i deklaracija. Na ovaj način se potrošačima obezbeđuje vizuelna informacija o proizvodu i njegovim ekološkim karakteristikama. Iz ovih razloga sertifikacija ima edukativnu ulogu za potrošače uz promociju konkurencije među proizvođačima.

Foto-ilustracija: Freepik (macrovector)

• Pomoć u monitoringu. Beneficije od zvaničnog ekološkog označavanja su u potvrdi ekoloških tvrdnji koje olakšavaju monitoring. Na taj način i potrošači i konkurencija mogu bolje da procene verodostojnost ovih tvrdnji proizvođača.

Ekološkim označavanjem podstiče se: održivost i održivi razvoj, zaštita životne sredine, efikasnije korišćenje energije, racionalno korišćenje neobnovljivih prirodnih resursa, uvođenje ekoloških praksi na državnom, regionalnom i globalnom nivou, očuvanje ekosistema i biodiverziteta, unapređenje sistema upravljanja otpadom uvođenjem recikliranja, bolje upravljanje štetnim supstancama u proizvodima, primena čistije proizvodnje, razvoj novih „zelenijih“ tehnologija proizvodnje, razvoj eko-inovacija, jednostavnije trgovanje na ekološkim tržištima.

Međunarodna organizacija za standardizaciju ISO u svojim standardima serije ISO 14024 identifikuje i definiše tri tipa ekoloških oznaka i deklaracija na osnovu klasifikacije: Tip I − ekološke oznake, Tip II − samodeklarišuće tvrdnje i Tip III − ekološke deklaracije.

dr Nataša Petrović

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Rezultati merenja karbonskog otiska prvog low-carbon okruglog stola „(Un)ready for the green future“ 

Foto-ilustracija: Pixabay (Gerd Altmann)
Foto: Promo

Nemačko-srpska privredna komora je u januaru 2024. godine organizovala prvi low carbon okrugli sto pod nazivom „(Un)ready for the green future“ tokom kojeg je sprovedeno merenje karbonskog otiska, u cilju unapređenja praksi koje smanjuju ekološki otisak, a samim tim i negativni uticaj na životnu sredinu. 

Industrija događa se razvija velikom brzinom. U 2019. godini, više od 1.6 milijardi učesnika iz preko 180 zemalja sveta je učestvovalo na poslovnim događajima. Ovi događaji globalno generišu potrošnju od 2.8 biliona dolara i otvaraju 27.5 miliona radnih mesta, a prognozira se da će broj međunarodnih događaja na globalnom nivou udvostručiti na svakih deset godina.

Danas se ne raspravlja samo o finansijskom uticaju industrije događaja izraženom u dolarima i ciframa, već i o njenom ugljeničnom otisku. Činjenica je da je ugljen-dioksid najveći pokretač globalnih klimatskih promena. Istraživanja pokazuju da je industrija događaja odgovorna za 10 odsto globalne CO2 emisije, što je ekvivalent godišnjoj emisiji Sjedinjenih Američkih Država. Prema najnovijim statistikama, svaki učesnik na jednom događaju dnevno generiše 200 kg CO2. Ova emisija može narasti i do 1.000 kg CO2 ukoliko učesnikov dolazak na događaj podrazumeva putovanje, naročito avionom. 

Za one koji nisu detaljno upoznati sa ovom temom, evo šta to znači u praksi: 

  • Učesnik sa niskim uticajem (200 kg CO2) može postići CO2 neutralnost sadnjom 3.3 sadnice drveća koje će se gajiti tokom 10 godina. 
  • Učesnik sa visokim uticajem (1.000 kg CO2) može postići CO2 neutralnost sadnjom 16.5 sadnica drveća koje će se gajiti tokom 10 godina. 

Imajući u vidu sve navedene činjenice, kao i uticaj koji Komora i njenih 440 članova imaju na planetu, kao i težnju ka zelenoj budućnosti, Nemačko-srpska privredna komora je odlučila da jedna od njenih strateških tema bude održivi razvoj i zelena ekonomija. S obzirom na to da Komora godišnje organizuje oko 30 događaja koje posećuje, bilo je neophodno započeti organizaciju održivijih događaja kao i delovanjem proaktivno u pogledu zaštite okoline. 

Pročitajte još:

Prema Izveštaju o karbonskom otisku prvog low-carbon okruglog stola “(Un)ready for the green future” čiji je autor kompanija DEKRA, ukupne emisije gasova s efektom staklene bašte iznosile su 1,8 tona ekvivalenta CO2. Ovaj iznos uključuje emisije nastale potrošnjom energije u zgradama, prevozom učesnika, hotelskim smeštajem i drugim indirektnim aktivnostima. Najveći deo ovih emisija, čak 91,2 odsto, obuhvata prevoz učesnika, hotelski smeštaj i druge aktivnosti u vezi sa događajem.

Foto: Stefan Simonović

Emisije su obračunate u skladu sa Protokolom o gasovima s efektom staklene bašte. Korišćeni su podaci koje je dostavila Nemačko-srpska privredna komora, kao i priznati statistički podaci iz sekundarnih izvora. Emisije su razvrstane u tri obima kako bi se omogućila detaljna analiza izvora emisija i identifikacija mogućnosti za smanjenje. U cilju neutralisanja emisije CO2 nastale tokom okruglog stola, Nemačko-srpska privredna komora će sprovesti akciju sadnje drveća. Na ovaj način, stvoriće se pozitivan uticaj na životnu sredinu i osigurati da okrugli sto „(Un)ready for the green future” postane „zero-carbon“, dok se prirodi vraća sve ono što joj je tokom realizacije ovog događaja oduzeto. 

Celokupan izvešaj o karbonskom otisku događaja možete preuzeti na sledećem LINKU. Partneri projekta „(Un)ready for the green future“ su kompanije DEKRA, E-Reciklaža, fischer Automotive Systems KD Jagodina, Green Energy 360, Hyatt Regency Belgrade, M&M Militzer & Münch Transport&Logistics d.o.o., Milšped Group, MT-KOMEX, MTU Maintenance Serbia, ProCredit Bank Serbia, Siemens Serbia, Slovenia and Croatia, Star Import d.o.o., Telekom Srbija, VF Holding. Njihovi best practice primeri iz oblasti održivog razvoja nalaze se u okviru publikacije „(Un)ready for the green future“.

Izvor: Nemačko-srpska privredna komora