Home Blog Page 4

Rajaković: Za Srbiju važno da se otvori za razvoj nuklearne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Unsplash (brice-cooper)

Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković kaže da projekti Kine sa Srbijom, ali i Mađarskom i Francuskom, velikom nuklearnom silom, ukazuju na to da je nuklearna opcija i dalje vrlo aktuelna tema i da se tokovi nuklearnog goriva mogu preusmeravati.

,,Nama je dobro poznato u energetici da iz nuklearnih elektrana mi danas dobijamo značajan deo, negde oko jedne šestine ukupno proizvedene električne energije u svetu. Dakle, ovo pokazuje da je energetika u fokusu velikih sila, da u okviru rešavanja energetskih pitanja nuklearna energetika i dalje ima veoma značajno mesto“, rekao je profesor Rajaković.

To što je i Srbija najavila razvoj nuklearne energije i ukidanje moratorijuma, značajno je, kaže, jer je Srbija, posle Černobiljske tragedije 1968., zaostala u toj oblasti.

,,Bitno je da se ta oblast otvori i u naučnom i u stručnom smeru, a možda i u ovom smeru – da se nuklearna energija koristi. Mi znamo koje su prednosti, ali znamo i koje su slabosti tog sektora. Prednosti su aspekti eksploatacije nuklearnih elektrana – da su one izuzetno komforne u smislu da tokom cele godine mogu da daju istu snagu na svom izlazu. To je ključna prednost. A slabosti su zavisnost od isporučujuće tehnologije, zavisnost od isporučujućeg goriva, zatim strah, bezbednosni strah koji je još uvek prisutan i konačno na kraju pitanje šta sa radioaktivnim otpadom“, rekao je Rajaković.

Ističe da Srbija mora vrlo ozbiljno da se opredeli po tim pitanjima, ali da odluku ne mora da donese odmah.

,,Možemo sačekati da vidimo šta će se sa tehnologijama dešavati, tehnologijama obnovljivih izvora, tehnologijama fuzije. Ali svakako moramo razvijati tu nauku“, rekao je profesor.

Pročitajte još:

Rok za dekarbonizaciju nije realana

Govoreći o dogovoru Grupe 7 da se odreknu uglja u narednih 10 godina, Rajaković kaže da taj rok nije realan, ali da G7 pokazuje ambiciju da se dekarbonizacija uradi što pre.

,,Mi smo krenuli, ceo svet je krenuo putem dekarbonizacije. Ugalj je tu ključni element i gašenje termoelektrana na ugalj sigurno je u planovima svih elektroprivreda sveta. Kojom dinamikom i koja je to optimalna brzina kako to uraditi, zaista su otvorena i ozbiljna pitanja. Za neke zemlje 2035. je možda realan rok. Ali i tu imamo izuzeća. Već su Japan i Nemačka tražile da budu izuzete iz toga“, rekao je profesor.

I za ostale zemlje koje su zavisne od uglja, kaže, nije realno očekivati da 2035. povuku iz upotrebe termoelektrane na ugalj.

Obnovljiva energija prioritet, koji su realni ciljevi

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Rajaković ističe da je prioritet u svetu povećanje kapaciteta obnovljive energije, ali da je ambicionzan cilj da Evropa do 2050. potpuno pređe na zelenu energiju.

,,Očekuje se da zaista 2030. godine, po svim procenama relevantnih stručnih krugova, od svih novih proizvodnih kapaciteta električne energije, četiri petine pa i više bude isključivo iz obnovljivih izvora. To znači solar, vetar. I to dominira solar sa više od 50 procenata“, rekao je Rajaković.

Napominje da je Srbija načinila značajne korake ka zelenoj energiji, ali da je neophodno da to ide brže. Ističe i da je od izuzetnog značaja i energetska efikasnost.

,,Sa ovakvom potrošnjom energije po glavi stanovnika i sa ovakvom potrošnjom energije za zagrevanje kubnog metra stambenog prostora, mi ne možemo ostvariti tu dekarbonizaciju i tu našu željenu energetiku na pravi način. Moramo udružiti snage i država, i pojedinci, i ustanove, svi koji smo u energetskom sektoru, da dignemo nivo energetske efikasnosti u Srbiji“, poručuje profesor.

Izvor: RTS

Projekat Srbije i Hrvatske za prilagođavanje vinove loze klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash (David Köhler)
Foto ilustracija: Pixabay

Na oglednom polju osječkog Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Mandićevcu kod Đakova (HR), potpisan je ugovor o realizaciji trogodišnjeg projekta „Prilagođavanje vinogradarstva klimatskim promenama kroz valorizaciju i implementaciju adaptabilnih genotipova vinove loze – ADAPTVitis“, odobrenog u sklopu Interreg IPA programa Hrvatska-Srbija.

Ukupna vrednost mu je 2.553.600 evra, vodeći partner je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, a partner na projektu, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu koji svoj deo istraživanja obavlja na vinogradu u Sremskim Karlovcima.

„Kupovinom površine veličine 33.603 kvadratnih metara 2012. godine na jednom od najpoznatijih kontinentalnih vinogorja, vinogorju Đakovo na položaju Mandićevac, stvoreni su preduslovi za osnivanje oglednog polja“, podsetio je dekan FAZOS-a prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić.

Eksperimentalni zasad sa vinskim sortama danas obuhvata najznačajnije preporučene sorte za proizvodnju belih vina kao što su šardone, graševina, rizling rajnski, sovigjon bijeli, traminac mirisavi te crnih kaberne sovinjon, merlo, frankovka, u regiji Istočna kontinentalna Hrvatska.

Pročitajte još:

Centar za novitete, mini vinarija i podrum

No, sve je počelo još 2003. godine.

”Tada smo započeli sa studijskim programom hortikulture i nakon toga 2008. s programom voćarstvo-vinogradarstvo i vinarstvo te sanjali o sopstvenom modernom oglednom polju za studente, ali i naučno-istraživački rad. Te 2012. smo došli u posed ta prva tri hektara ovde na obroncima Krndije. Već 10-tak godina sanjamo o svom objektu i sad nam se želja ostvarila”, naglasio je Zmaić.

Projekat, dakle, sadrži u svom elaboratu i izgradnju Centra za novitete, mini vinariju i podrum.

Ugovor o finansiranju uručio je državni sekretar Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Domagoj Mikulić. Kako je poručio, najvažnije je da omogućimo vinogradarstvu kao značajnoj delatnosti Osječko-baranjske županije i samoj regiji da se odupre izazovima koje su izazvale klimatske promene.

„Omogući ćemo obema institucijama iznalaženje novih tehnoloških dostignuća te rešenja za borbu sa klimatskim promenama kako bi očuvali vinogradarstvo u ovoj regiji“, kazao je Mikulić.

Tekst u celosti možete pročitati OVDE.

Izvor: Agroklub

Saudijska zelena inicijativa – cilj od 10 milijardi stabala

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Kako bi se smanjila erozija tla i suša, zaštitio biodiverzitet i ublažili uticaji klimatskih promena, Saudijska Arabija ulaže napore u ozelenjavanje pustinja.

Informacija koje su iznete na sajtu UNEP-a, pokazuju da je tri četvrtine obradivog zemljišta u regionu već degradirano, dok se 60 odsto stanovništva suočava sa nestašicom vode. Prognoze su da će se ovaj broj povećati do 2050. godine.

Jedan od dosadašnjih uspešnih projekata jeste rehabilitacija Nacionalnog parka Tadik (eng Thadiq National Park), koji se prostire na 600 kvadratnih kilometara. Projekat je uključio sadnju 250.000 stabala i milion žbunova.

Saudijska Arabija je 2021. godine pokrenula Saudijsku zelenu inicijativu (eng Saudi Green Initiative). Ova Inicijativa ima za cilj da 30 odsto zemlje pretvori u rezervate prirode, zatim da se posadi 10 milijardi stabala i obnovi 40 miliona hektara degradiranog zemljišta. Očekuje se da će više od 600 miliona stabala i žbunova biti zasađeno do 2030. godine.

Ova država podržava i šire napore ozelenjavanja planete. Ovde treba istaći Bliskoistočnu zelenu inicijativu (eng Middle East Green Initiative), kao regionalni napor koji predvodi upravo Saudijska Arabija. Opšti ciljevi su ublažavanje klimatskih promena, kroz istovremeno stvaranje ekonomskih mogućnosti za region. Konkretno, cilj predstavlja sadnju 50 milijardi stabala širom Blistog istoka, što je ekvivalent obnovi 200 miliona hektara degradiranog zemljišta.

Pročitajte još:

Pored toga, Saudijska Arabija se udružila i sa Grupom 20 nacija – G20 i Konvencijom Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), sa ciljem pokretanja Globalne inicijative za zemljište G20 (eng G20 Global Land Initiative). Ova Inicijativa pokrenuta je 2020. godine, sa ciljem da se smanji degradacija zemljišta i unapredi očuvanje kopnenih staništa. Ambiciozni cilj jeste smanjenje degradiranog zemljišta za 50 odsto do 2040. godine.

Treba istaći da će Saudijska Arabija biti domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine 2024, koji se obeležava 5. juna. Ove godine vodeća tema biće dezertifikacija, degradacija zemljišta i otpornost na sušu.

Podaci pokazuju da je dve milijarde hektara zemlje širom sveta degradirano, što ima uticaj na više od tri milijarde ljudi, a istovremeno i na pojačavanje klimatskih promena. Koliko je važna što hitnija akcija obnove degradiranih staništa, pokazuje i Izveštaj Ujedinjenih nacija o biološkoj raznolikosti, koji je otkrio da je oko milion životinjskih i biljnih vrsta na ivici izumiranja. Štaviše, ukoliko se ne preduzmu hitne akcije, mnoge bi mogle da nestanu kroz nekoliko decenija.

Energetski portal

Položaj krila ptice tokom leta rešenje za efikasniju upotrebu energije vetra

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)
Foto: ljubaznošću Blagoja Krivokapića

Ambiciozni ciljevi u vezi sa obnovljivim izvorima energije i nultim emisijama zahtevaju ne samo povećanje kapaciteta ovakvih izvora i ubrzanje razvoja infrastrukture već i unapređenje postojeće i stvaranje inovativne tehnologije. Energija dobijena iz vetra ostvarila je dobre rezultate tokom prethodne godine, ali za postizanje postavljenih ciljeva potrebni su dodatni napori. Jedno od rešenja kako energiju vetra učiniti efikasnijom, ponudio je Blagoje Krivokapić, inženjer mašinstva iz Nikšića.

Svoj rad Turbina Nikšić prvobitno je prezentovao ne Evropskoj noći istraživača u Podgorici. Nakon dodatnih usavršavanja rad je dobio mogućnost da bude predstavljen na Globalnom investicionom forumu Kipar GIF 2023. Tom prilikom odabran je među 200 predstavljenih projekata iz 25 država za najbolji i nagrađen je zlatnom medaljom, a takođe mu je uručen i Grand Prix Pehar. Ova nagrada podigla je vrednost rada i olakšala stvaranje tima za njegovu realizaciju.

Inspiracija za ideju proistekla je, kako kaže, iz rešenja koja su nam data u prirodi. Objašnjavajući šta je to što njegovo rešenje čini uspešnijim u odnosu na konvencionalne vetroturbine, rekao je da postojeći dizajn tehnologija koji je rađen nije u skladu sa prirodom. Naime, položaj turbina se bori sa vetrom, umesto da se njemu prepusti i koristi njegovu snagu.

– Priroda nam nudi najbolja i najjednostavnija rešenja, a to je položaj krila ptice tokom njenog leta – rekao je Krivokapić.

U FOKUSU:

Dizajn elise koji je stvorio imitira upravo položaj krila tokom leta jer, kako kaže, ptice se najbolje kreću kroz vazduh. U razvoju projekta izuzetno je bila značajna rečenica koju je ponudio Arhimed i koja glasi: Dajte mi polugu, podići ću ceo svet. Poluga ima važnu ulogu u njegovom projektu, Krivokapić je pružio pojednostavljeno objašnjenje načina na koji se dobija energija primenom ovakve tehnologije.

– Oblik krila ptice, umesto da se bori sa vetrom, prihvata njegov otpor, a snaga se dobija sistemom poluge. To znači da kada na poluge postavimo osovinu, sa prihvatanjem određene snage vetra, dobijamo kretanje kružnog kola. Upravo se na ovaj način dobija najbolja iskorišćenost njegove snage, ujedno veća efikasnost – objašnjava on i dodaje da kada imamo snagu, lako je dalje možemo pretvoriti u brzinu.

Primenom ovakvog rešenja doprinelo bi se dodatno zaštiti životne sredine uzimajući u obzir da ima potencijal da proizvodi trostruko više električne energije od uobičajenih vetroturbina, pa čak i više. Preciznije, jedna vetrenjača trenutno proizvodi oko 2,4 MW električne energije, dok bi njegovo rešenje moglo da proizvodi i do 8 MW. Kada je reč o finansijama, za izgradnju će biti potrebno gotovo duplo manje sredstava.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE

Nastavljen rast cena svih poljoprivrednih proizvoda

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (mute_gemini)

Tokom četira radna dana u ovoj nedelji i dva radna dana pre praznika (29. i 30. april), preko Produktne berze je prometovano 6.050,00 tona robe, finansijske vrednosti 136.706.500 dinara. Kao i prethodne dve sedmice, ponovo je kukuruz zauzeo primarno mesto u trgovanju. Rast cena svih poljoprivrednih proizvoda se nastavio.

Kukuruz je i u ovom posmatranom periodu bio dominantna kultura u trgovanju, čineći 65 odsto ukupnog prometa. U danima pre praznika primetna je bila povećana ponuda koja je bila izražena na višem cenovnom nivou uz slabiju tražnju. Tokom ove sedmice uočljiva je bila povećana aktivnost učesnika na tržištu kukuruza, kako na strani ponude, tako i na strani tražnje. Kukuruzom se trgovalo u cenovnom rasponu od 18,30 do 19,20 din/kg bez PDV-a u zavisnosti od analize na aflatoksin i pariteta.

Ponder cena za posmatrane dane iznosi 18,88 din/kg bez PDV-a (20,77 din/kg sa PDV-om), te je u odnosu na poslednju upoređujuću ponder cenu primetan rast od 2,69 odsto. Zaključen je i jedan berzanski ugovor na paritetu CPT kupac po ceni od 19,50 din/kg bez PDV-a.

Pročitajte još:

Pšenica 20,97 din/kg bez PDV-a

Kada je u pitanju tržište pšenice, u danima pre praznika primetna je bila povećana ponuda i slaba tražnja. Nakon praznika došlo je do promene dinamike, te je tokom ove sedmice tražnja bila veća od ponude. Pšenica je prometovana u cenovnom rasponu od 20,80 do 22,20 din/kg bez PDV-a u zavisnosti od parametara kvaliteta i pariteta. Ponder cena za posmatrani period iznosila je 20,97 din/kg bez PDV-a (23,06 din/kg sa PDV-om), te je ona u odnosu na poslednju upoređujuću ponder cenu bila veća za 3,22 odsto. U ukupnom obimu prometa pšenica je učestvovala sa 30 odsto udela.

Slabija ponuda soje

Na tržištu soje nije bilo veće aktivnosti učesnika, pri čemu je ponuda bila nešto slabija od tražnje. Zaključeni su berzanski ugovori po ceni od 57,00 do 58,20 din/kg bez PDV-a uz obračun kvaliteta. Ponder cena iznosila je 57,90 din/kg bez PDV-a (63,69 din/kg sa PDV-om), te je u odnosu na poslednju upoređujuću ponder cenu primetan rast od 4,32 odsto.

Od ostalih roba trgovalo se još i suncokretovom sačmom sa 33 odsto proteina po ceni od 27,80 do 28,00 din/kg bez PDV-a.

Izvor: Agroklub

Međunarodni fotografski konkurs – Viki voli Zemlju

Foto-ilustracija: Unsplash (Roger Erdvig)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ezra Jeffrey-Comeau)

Međunarodni foto-konkurs Viki voli Zemlju održava se ukupno dvanaesti put od 2013. godine. Ove godine konkurs traje u periodu od 15. maja do 15. jula! Konkurs su podržali i u organizaciji učestvuju Zavod za zaštitu prirode Srbije, kao i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, dve najznačajnije institucije u oblasti očuvanja prirodnih lepota naše zemlje.

Viki voli Zemlju je međunarodni fotografski konkurs u prikupljanju slobodnih fotografija prirodnih dobara država, sa ciljem povećanja javne svesti o očuvanju prirode i promociji i popularizaciji prirodnih lepota. Prvo takmičenje održano je 2013. godine, i do sada je organizovano u više od 50 država sveta. U tom periodu na desetine hiljada učesnika poslalo je bezmalo 800.000 fotografija!

U Srbiji se takmičenje održava po šesti put. U periodu od 15. maja do 15. jula 2024, takmičari svih nivoa fotografskih veština mogu poslati svoje nove ili stare fotografije, koje prikazuje zaštićeno prirodno dobro, njegov detalj ili bilo koji deo živog sveta u okviru njega. Ove godine prvi put se uvodi i kategorija video-snimak.

Pročitajte još:

Spisak i mapa svih prirodnih dobara koje je moguće fotografisati nalazi se na zvaničnom sajtu wle.rs uz praktična uputstva o pravilima učestvovanja i slanju fotografija. Važno je napomenuti da svaka fotografija mora da sadrži odgovarajući ID prirodnog dobra koji se nalazi na spisku.

Za pobednike takmičenja i najistaknutije učesnike, spremne su vredne nagrade. Najbolje fotografije iz Srbije, nastavljaju učešće na međunarodnom nivou, sa finalistima iz drugih država. Ove godine očekuje se učešće oko 50 država iz celog sveta.

Na globalnom nivou takmičenja, fotografije iz Srbije zabeležile su sjajne rezultate. Tako je fotografija Čedomira Žarkovića, koja prikazuje bigrene kadice Stopića pećine, proglašena najlepšom fotografijom zaštićenog prirodnog dobra na svetu za 2016. godinu na međunarodnom nivou, a Vladimir Mijailović je sa svojom fotografijom kanjona Rače osvojio 15. mesto. Fotografija Vanje Kovača koja prikazuje ribare na jezeru na Fruškoj gori, osvojila je treće mesto u okviru globalne kampanje Ljudska prava i životna sredina (Human Rights & Environment) 2023. godine.

Za sve dodatne informacije pogledajte ovde.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Za nama je najtopliji april u istoriji merenja

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Globalne temperature dostižu svoje rekorde već 11 meseci zaredom, a za nama je i najtopliji april u istoriji merenja, javlja Svetska meteorološka organizacija (SMO).

Prema mesečnom izveštaju koji je objavila Evropska služba za klimatske promene Kopernikus, trajanje rekordnih temperatura izazvano je prirodnim događajem El Ninjo i dodatnom energijom zarobljenom u atmosferi i okeanu koji stvaraju gasovi staklene bašte.

April je imao prosečnu temperaturu vazduha od 15,03°C što je 0,67°C iznad proseka za april u periodu od 1991. do 2020. godine i 0,14°C iznad prethodnog maksimuma postavljenog u aprilu 2016. godine kada je El Ninjo izazvao sličan niz toplih meseci.

Rekordne temperature bile su praćene ekstremnim vremenskim pojavama kao što su intenzivna vrućina u mnogim delovima Azije, suša u južnoj Africi i obilne padavine na Arapskom poluostrvu. Padavine u istočnoj Africi i južnom Brazilu pogoršale su se u prvoj nedelji maja, što je dovelo do razornih poplava.

Pročitajte još:

El Ninjo uzrok razornih poplava u Brazilu

Rekordne padavine izazvale su poplave u južnoj brazilskoj državi Rio Grande do Sul, sa sve većim brojem žrtava i velikim infrastrukturnim i ekonomskim gubicima, piše SMO.

Prema podacima Civilne odbrane Rio Grande do Sula, skoro 19.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, blizu 116.000 je raseljeno, a skoro 850.000 je pogođeno u 341 opštini. Broj žrtava raste, a veliki broj ljudi vodi se kao nestalo.

Jug Brazila suočava se sa obilnim padavinama od 27. aprila, a u pojedinim regionima količina padavina je premašila 300 milimetara za manje od nedelju dana.

I temperature površine mora rekordno visoke

Prema već pomenutom mesečnom izveštaju, temperature površine mora su rekordno visoke u poslednjih 13 meseci.

„Temperatura površine mora u nekoliko okeanskih basena, uključujući i tropski pojas, i dalje je rekordno visoka, oslobađajući više toplote i vlage u atmosferu i na taj način pogoršavajući uslove“, rekao je stručnjak za klimu SMO Alvaro Silva.

El Ninjo u istočnom ekvatorijalnom Pacifiku nastavio je da slabi, ali su temperature morskog vazduha ostale na neobično visokom nivou.

Prosečna globalna temperatura površine mora za april 2024. godine bila je 21,04°C, najviša zabeležena vrednost za mesec, neznatno ispod 21,07°C zabeleženih za mart ove godine.

Milena Maglovski

Pametno stanovanje na ABB način

Foto: ABB
Foto: ABB

U današnjem dobu kada su cene energenata i električne energije dosegle najviše istorijske vrednosti, pametne kuće, stanovi i poslovni prostori predstavljaju se kao efikasno rešenje za premošćavanje energetske krize. Ovi objekti, u kombinaciji sa obnovljivim izvorima energije i drugim merama energetske efikasnosti, obezbeđuju udobnost i sigurnost u svakom trenutku, uz znatne uštede energije. Stoga ne iznenađuje što je doba pametnih objekata već nastupilo na našim prostorima.

Oslanjajući se na višedecenijsku tradiciju KNX standarda, kompanija ABB je razvila ABB free@home sistem koji više od pet godina doprinosi kvalitetu stambene svakodnevice korisnika u Srbiji. S obzirom na globalnu prisutnost ove kompanije u više od 100 zemalja i kontinuiranu posvećenost razvoju i poboljšanju vlastitih sistema i opreme, u saradnji sa pouzdanim sistem integratorima iz kompanije Pametan stan, korisnicima se pruža sigurnost da će u narednim decenijama bezbrižno uživati u performansama sistema.

S druge strane, u velikoj ponudi novoizgrađenih objekata investitori imaju potrebu da se izdvoje na tržištu, a upravo izbor smart home sistema pruža značajnu prednost. Recimo, iskustvo ABB stručnjaka širom sveta pokazuje da implementacija ovog sistema veoma utiče na brzinu prodaje objekata koji zbog toga dobijaju epitet pametni.

U FOKUSU:

Prvi pametni objekat u Srbiji nazvan B2 nikao je na Terazijama, u srcu Beograda, gde je isporučen, ugrađen i pušten u rad kompletan ABB sistem kućne automatike, kao i interfonski sistem i meteorološka stanica za svaki pojedinačni stan. Dodatno, izvršena je priprema za punjače električnih automobila za svako parking mesto u objektu.

Nakon toga, nizali su se poslovni objekti kao što su zgrada Oblasne kontrole letenja u Surčinu i luksuzne vile. Posebno ekskluzivan objekat na Kosančićevom vencu 21, Royal Art Residence & SPA, donosi pariški šarm u samom centru Beograda, a stanovi su opremljeni ABB sistemom kućne automatizacije (smart home sistemi).

Foto: ABB

U novije vreme smart home sistemi postaju uobičajna pojava i u masovnoj stambenoj gradnji, u kompleksima sa više stotina stanova. Rešenja kompanije ABB spremna su za svaki izazov koji se može postaviti, što je prepoznato i od strane investitora sa Novog Dorćola. U harmoniji ukrštaja autentične, tradicionalne i moderne arhitekture, kakav je objekat na Novom Dorćolu, površine 16.800 kvadratnih metara, ugrađeno je 4.300 smart home uređaja za 225 stanova, kreirano je 950 scenarija, a na samom objektu postavljeno je i šest meteoroloških stanica koje korisnike obaveštavaju o vremenu i upozoravaju na opasne situacije. U istom urbanom arhitekstonskom duhu, ABB free@home sistem je integrisan unutar stambeno-poslovnog kompleksa ZepTerra na Novom Beogradu, izgrađenom u skladu sa najsavremenijim standardima i zahtevima energetske efikasnosti.

Udobna, sigurna i ekonomična strana

Epitet pametan ovi sistemi za kućnu automatizaciju su poneli da bi se opisala njihova sposobnost da deluju na osnovu unapred definisanih parametara i pravila koja je uneo instaler ili sam korisnik, prema svojim ličnim afinitetima i potrebama. Ovi sistemi se ne oslanjaju na veštačku inteligenciju za autonomno donošenje odluka, pa korisnici mogu biti bezbrižni, jer pametne kuće ne mogu preuzeti kontrolu nad njihovim životima.

ABB sistem za kućnu automatizaciju pruža korisniku potpunu kontrolu u upravljanju domom na četiri načina. Klasični način upravljanja podrazumeva da u pametnom domu imamo prekidače i utičnice koji obavljaju unapred definisane funkcije. Daljinskim načinom se, putem mobilnog telefona, tableta ili računara, upravlja električnim instalacijama poput rasvete, roletni, motornih tendi, grejanja i hlađenja, kao i kućnim aparatima. Senzori pokreta i senzori prisustva omogućavaju da, na primer, svetlo bude uključeno sve dok neko boravi u prostoriji, a kako se iz nje udalji – svetlo se ugasi. Funkcija tajmera omogućava korisnicima da definišu funkcije koje će se aktivirati ili završiti u određeno vreme ili trajati određeni period.

ABB

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE 

Poziv kompanijama za učešće na sajmu „FRUIT ATTRACTION “ u Madridu

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Pelzer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Rasa Kasparaviciene)

Privredna komora Srbije pozvala je sve zainteresovane domaće kompanije, proizvođače svežeg voća i povrća, da se do 24. maja prijave za učešće na Međunarodnom sajmu svežeg voća i povrća „FRUIT ATTRACTION 2024“ u Madridu.

Ovaj prestižni svetski sajam održava se od 8. do 10. oktobra 2024. godine, a nastup naših kompanija, u okviru Nacionalnog štanda Srbije, organizuju PKS i Razvojna agencija Srbije.

Učešće na „FRUIT ATTRACTION 2024“ omogućava našim privrednicima da predstave izvoznu ponudu svojih kompanija, plasiraju proizvode na nova tržišta, povećaju obim poslovanja u inostranstvu i steknu nove poslovne kontakte.

Pročitajte još:

„FRUIT ATTRACTION” je jedan od vodećih međunarodnih sajmova proizvođača voća i povrća na svetu koji se svake godine održava u Madridu. Prošle godine okupio je čak 2.000 izlagača, više od 100.000 poslovnih ljudi iz 145 zemalja.

Pravo na učešće na ovom sajmu u okviru Nacionalnog štanda Srbije imaju privredna društva i preduzetnici registrovani u Republici Srbiji koji se bave proizvodnjom svežeg voća i povrća.

Više informacija o učešću na sajmu i uslovima prijave privrednici mogu dobiti na LINKU i putem imejla: nina.mirkovic@pks.rs

Izvor: Privredna komora Srbije

Otvoren je konkurs za prijave na program Akademija održivosti

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Trag fondacija poziva sve organizacije civilnog društva, koje žele da unaprede svoje dugoročno finansijsko planiranje i poboljšaju svoju održivost i uticaj u zajednicama u kojima deluju, da se prijave na novi ciklus konkursa programa Akademija održivosti koji je otvoren do 13. maja 2024. godine u 23:59 časova.

Za učešće u programu mogu se prijaviti organizacije civilnog društva registrovane u Republici Srbiji — udruženja građana i fondacije, koje postoje duže od godinu dana i čija je primarna teritorija delovanja zajednica (selo, opština, grad) u kojoj su registrovane.

Pročitajte još:

Važno je da predložene inicijative za koje će se prikupljati sredstva obuhvate neku od sledećih tema: razvoj lokalne zajednice, ljudska prava, antidiskriminacija, ženska prava i osnaživanje žena, osnaživanje mladih, socijalna inkluzija, solidarna ekonomija, zaštita životne sredine, zaštita životinja, socio-ekonomski razvoj, demokratizacija, vladavina prava, odgovornost javnih institucija i antikorupcija.

Program je prevashodno namenjen osobama koje donose odluke u svojim organizacijama i koje su u prilici da posvete vreme planiranju i aktivnom prikupljanju sredstava u kontekstu širih strateških smernica organizacije.

Svi prijavljeni za učešće u programu će o rezultatima odabira biti obavešteni najkasnije 31. maja 2024. godine.

Više o programu možete pročitati OVDE.

Izvor: Trag Fondacija

Saradnja EU i malih ostrvskih država za unapređenje otpornosti na ekološke izazove

Foto-ilustracija: Freepik (tawatchai07)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Četvrta Međunarodna konferencija o malim ostrvskim državama u razvoju (SIDS4), održaće se krajem maja u Sent Džonsu (Antigva i Barbuda), pod temom koja se odnosi na ucrtavanje kursa ka otpornom prosperitetu.

Usled predstojeće Konferencije, Savet Evropske unije izneo je neke od najznačajnijih zaključaka koji se odnose na trenutni položaj ovih država, kao i načine na koje im Evropska unija pruža podršku za izgradnju bolje otpornosti. Iako je reč o različitim aspektima, ovde će biti izneti oni koji su u vezi sa ekološkim izazovima.

Ističući ostrvske države na Karibima, Pacifiku, Atlantiku, Indijskom okeanu i Južnom kineskom moru, koje su pretežno male kako u geografskom, tako i u kontekstu populacije, svaka promena može da dovede do značajnih problema. Njihov neretko nizak i udaljen položaj, čini ih posebno izloženim negativnim uticajima ekstremnih vremenskih dešavanja, kao i klimatskim promenama. Kao primer navodi se porast nivoa mora i prodor morske vode. Ove države, više od svih ostalih zavise od mora i okeana, bilo da je reč o ekonomiji, kulturi, mikroklimi ili drugom. Zbog toga zagađenje mora, gubitak morskog biodiverziteta, smanjenje izvora slatke vode, erozija obale, krivolov i sve ostale negativne radnje koje mogu da se povežu sa ovom temom, na njih ostavljaju najefektnije posledice.

Pročitajte još:

Kako se navodi, Evropska unija i njene države članice blisko su sarađivale sa ovim ostrvskim državama u pravednom i pravičnom prelasku sa fosilnih goriva u energetskim sistemima. Evropska unija ističe da će nastaviti da jačaju saradnju sa partnerima kako bi se ostvario razvoj i implementacija takozvanih nacionalno utvrđenih doprinosa (eng NDC). Uspešnom realizacijom NDC, doprinelo bi se ujedno i smanjenju emisija u celoj ekonomiji na način koji je usklađen sa ograničavanjem globalnog zagrevanja na 1,5 oC. Obećanja Evropske unije idu i u pravcu finansijske podrške fondovima i postojećim mehanizmima finansiranja koji su usmereni na zemlje posebno ranjive na posledice klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Xavier Coiffic)

Zelena partnerstva uključuju podršku Evropske unije ovim državama i kada je reč o implementaciji Globalnog okvira za biodiverzitet Kunming-Montreal, ali i o zagađenju plastikom, obnovi zemljišta, otpornosti na sušu i drugo.

Takođe, Evropska unija i njene države članice predstavljaju najvećeg donatora ovim zemljama za postizanje ciljeva održivog razvoja. U okviru Global Gateway, svetske strategije EU za ulaganje u infrastrukturne projekte širom sveta, Evropska unija ulaže u digitalnu tehnologiju, životnu sredinu, klimu i energiju, zatim transport, obrazovanje, zdravstvo i drugo.

Ovo su samo neki od primera podrške Evropske unije ovim ostrvskim državama. Iako male, nedovoljno razvijene i ranjive, ove države dobile su priznanje od Evropske unije za to što su dale doprinos pozitivnom razvoju, a posebno kada je reč o klimatskim promenama i zaštiti životne sredine. Kako se navodi, one su bile predvodnici u suočavanju sa globalnim ekološkim krizama. Kao primer dato je stvaranje morskih zaštićenih područja u vodama ovih država, zahvaljujući čemu je došlo do obnove staništa i zaštite biodiverziteta.

Energetski portal

Smederevo – Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mera smanjenja zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Gradsko veće grada Smederevo raspisalo je Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mera smanjenja zagađenja vazduha poreklom iz individualnih izvora u 2024. godini na teritoriji grada Smederevo.

Prva mera odnosi se na zamenu postojećih uređaja za grejanje (na mazut i ugalj) efikasnijim uređajima (nabavka kotlova na pelet). Ukupna planirana sredstva koje grad, zajedno sa sredstvima Ministarstva, dodeljuje za ovu meru su 1.800.000 dinara.

Udeo sredstava podsticaja iznosi maksimalno 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 110.000 dinara sa PDV-om po prijavi za nabavku kotlova na pelet.

Druga mera jeste zamena postojećih uređaja za grejanje (na mazut i uglja) efikasnijim uređajima (nabavka kotlova na gas). Ukupna planirana sredstva za ovu meru iznose 1.360.000 dinara.

Udeo sredstava podsticaja iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 85.000 dinara sa PDV-om po prijavi za nabavku kotlova na gas.

Pročitajte još:

Pravo na učešće imaju privredni subjekti koji vrše isporuku uređaja i ispunjavaju sledeće uslove. Prvo, da su upisani u registar APR-a i registrovani kao privredna društva i preduzetnici najmanje šest meseci od dana podnošenja prijave. Drugo, da nas njima nije pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije i treće, da imaju ateste za materijale i proizvode.

Rok za podnošenje prijava je do 23. maja 2024. godine do 15.30 časova.

Više o dokumentaciji koju je potrebno priložiti, kriterijumima za izbor i druge informacije pogledajte ovde.

Energetski portal

Nastavak saradnje sa EBRD u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Mead)
Foto: Emilija Jovanović

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružiće podršku Ministarstvu rudarstva i energetike u realizaciji projekata u energetskom sektoru i sprovođenju energetske tranzicije, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović sastala se sa direktorom EBRD za Zapadni Balkan Mateom Kolanđelijem i tom prilikom podsetila na to da je krajem februara ove godine, tokom posete Londonu, sa EBRD potpisan Sporazum o bespovratnim sredstvima za projekat uvođenja obnovljivih izvora energije u sisteme daljinskog grejanja.

Prema njenim rečima, uvođenje obnovljivih izvora energije u sisteme daljinskog grejanja u deset gradova i opština u Srbiji je veoma važan projekat, ukupne vrednosti 40,5 miliona evra, od kojih 10,5 miliona evra čine bespovratna sredstva.

“Korišćenje solarnih kolektora, toplotnih pumpi i geotermalnih izvora je značajno zbog tranzicije ka čistim izvorima energije i smanjenja zagađenja vazduha i očekujemo da ćemo do kraja godine početi sa realizacijom ovih investicija, nakon što zaključimo još dva sporazuma”, predočila je ona.

Pročitajte još:

Ministarka je podsetila na to da EBRD, u saradnji sa resornim ministarstvom, pruža podršku građanima koji žive u stambenim zgradama, priključenim na sisteme daljinskog grejanja, da unaprede energetsku efikasnost i ostvare uštede u potrošnji.

„U prvoj fazi projekta opredelili smo 64,5 miliona evra za pripremu elaborata energetske efikasnosti, kao i 50 odsto vrednosti energetske sanacije stambenih zgrada, ukupne površine oko milion metara kvadratnih u 14 gradova i opština, dok će građani otplatiti svoj deo investicije kroz račune za grejanje, koji se neće bitno razlikovati u odnosu na dosadašnje račune“, rekla je ministarka.

Đedović Handanović je podvukla da se zbog velikog interesovanja očekuje da ćemo do kraja 2027. godine završiti sve radove u ovoj fazi i obezbediti dodatna sredstva za još veći broj zgrada u sledećoj fazi projekta.

Ona je napomenula da je EBRD podržao sprovođenje prvih aukcija za nove kapacitete iz solarnih i vetroelektrana prošle godine, i da će se ove godine organizovati drugi krug aukcija za novih do 400 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Na osnovu trogodišnjeg plana aukcija, do 2025. godine obezbedićemo 1.300 MW novih kapaciteta zelene energije iz privatnih investicija, kroz aukcije i dodele tržišnih premija, precizirala je ministarka.

Prema njenim rečima, u ovoj godini ponudićemo kapacitet do 400 MW i nadamo se da ćemo imati više kapaciteta iz solarnih elektrana, s obzirom na to da imamo prirodne uslove da razvijamo ovaj vid energije.

Energetski portal

Da li vodeći svetski proizvođači teških vozila uspevaju da prate klimatske ciljeve?

Foto-ilustracija: Unsplash (jay huang)
Photo-illustration: Pixabay

Kako bi se smanjile emisije ugljen-dioksida koje proizilaze iz teških vozila, Evropska unija je ove godine donela odluku u vezi sa novim merama kako bi se ojačali postavljeni ciljevi za smanjenje ovakvih emisija.

Carbon Tracker sproveo je analizu o tome da li vodeći svetski proizvođači teških vozila uspevaju da odgovore na izazov tranzicije. Istraživanje je pokazalo da ovi proizvođači i dalje ne mogu da isprate tempo prelaska na električna vozila koji je u skladu sa klimatskim ciljevima i predstojećim propisima.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) postavila je scenario nulte emisije do 2050. godine (eng IEA NZE), prema kojem je potrebno da se do 2035. godine na globalnom nivou uvede više od 13 miliona teških vozila sa nultom emisijom. Ipak, kako se navodi, do 2023. godine proizvedeno je manje od 100.000 novih ovakvih vozila. Ono na šta se upozorava, jeste da je do ispunjenja ciljeva ostalo malo više od 10 godina.

U svojoj analizi, Carbon Tracker ocenio je osam proizvođača teških vozila koji pokrivaju 50 odsto globalne proizvodnje i prodaje. U smislu kvaliteta njihovih ciljeva za emisije i prelazak na elektrifikaciju, većina ovih proizvođača postigla je manje od tri poena, od ukupno pet mogućih.

Pročitajte još:

Neke od njih imaju ograničene ponude vozila i nedovoljna ulaganja u pogonske sisteme sa nultom emisijom. Iako ima i onih sa boljim rezultatima, ni jedna od osam kompanija nema kratkoročne ciljeve u vezi sa emisijama. Kako se navodi, nedostatak kratkoročnih ciljeva, smanjuje i verovatnoću za ispunjenje dugoročnih.

Dodatan problem jeste taj što čak i oni koji proizvode električna teška vozila, to rade u veoma ograničenim količinama, a i izbor modela je relativno mali.

,,Loši rezultati vodećih proizvođača teških vozila rizikuju da dovedu šire klimatske ciljeve u opasnost. Uprkos tome što čine samo tri odsto vozila na putu, oni doprinose sa 30 odsto emisija iz drumskog transporta, a očekuje se da će taj procenat da raste kako se elektrifikacija širi na manja vozila’’, navodi se u izveštaju Carbon Tracker.

Energetski portal

Na Guduričkom vrhu u planu izgradnja vidikovca u cilju nadgledanja šuma i zaštite od požara

Foto-ilustracija: Unsplash (Supratik Deshmukh)
Foto Ilustracija: Pixabay

Na Guduričkom vrhu, u cilju razvoja turizma, nadgledanja šuma i zaštite od požara, planira se izgradnja novog atraktivnijeg, savremenijeg i bezbednijeg vidikovca. Potreba za ovakvim projektom ogleda se u tome da Vršačke planine obiluju visokim rastinjem i gustom šumom, zbog čega je onemogućen pogled na ravnicu i panoramu.

Plan izgradnje pokrenuli su Grad Vršac u saradnji sa Ministarstvom turizma i omladine, a za radove je izdvojeno ukupno 6.636.720,00 dinara sa PDV-om.

Tender za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju je sproveden, a obezbeđene su i sve potrebne saglasnosti.

Kako se navodi na sajtu Grada Vršac, vidikovac će biti lociran na katastarskoj parceli 1541 KO Veliko Središte, na Vršačkim planinama i režimu zaštite II stepena, što predstavlja zaštićeno područje od velikog značaja, na nadmorskoj visini od 641 m, na najvišem vrhu Vojvodine, u neposrednoj blizini starog vidikovca. Ukupna površina objekta iznosi 2.268.838 kvadratnih metara, a takođe je u planu i izgradnja tri nova odmorišta na putu do vidikovca, kako bi posetioci mogli da se osveže i odmore.

Cilj je da vidikovac bude u tradicionalnom stilu, u skladu sa potrebama i uslovima ekoturizma. Plan je da se platforma isprojektuje tako da se omogući nesmetan pogled na panoramu ravnice, a iznad će biti postavljen krov od čelične konstrukcije u kombinaciji sa drvenim oblogama.

Pročitajte još:

Od podnožja brda do Guduričkog vrha vodi vijuga staza kroz gustu šumu, koja je omiljena među planinarima i rekreativcima koji žele da ovekoveče osvajanje najvišeg vrha, ali i pogled na Južni Banat.

Kako podsećaju, sa Guduričkog vrha trenutno je mala vidljivost, jer je jaka košava 2019. godine srušila vidikovac koji se tu nalazio i koji iz bezbednosnih razloga nije bio u upotrebi i par godina ranije.

,,Izgradnja novog vidikovca je izuzetno važna za razvoj turizma, jer gosti koji dolaze moći će da uživaju u prelepom pogledu na panoramu Grada, ali i čitavog regiona, jer se pogled prostire 50 kilometara prema Rumuniji, a sa druge strane prema Beogradu, gde se impresivan pogled proteže ka Avali’’, navodi se na sajtu Grada.

Projekat je planiran tako da se uklopi i zadovolji okolinu, da bude od prirodnih, savremenih materijala koji će vidikovcu dati duži rok trajanja, ali i da odoli svim vremenskim nepogodama, zbog jakih udara vetra i kiše.

Energetski portal

Planovi za brze pruge i električne punjače širom Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)
Foto-ilustracija: Pixabay

Serija infrastrukturnih projekata pokrenuta je s ciljem unapređenja saobraćajne mreže i ekonomskog razvoja. Tokom kongresa Udruženja špeditera Jugoistočne Evrope, najavljeno je ulaganje u postavljanje 320 elektropunjača duž auto-puteva, što odražava težnju ka adaptaciji na moderne zahteve kao što su električna vozila i kamioni na vodonik.

Razvoj pametnih auto-puteva, koji obuhvata transformaciju 1000 kilometara postojećih puteva, omogućava implementaciju naprednih tehnologija. Uz to, radi se na pripremi Zakona o infrastrukturi za alternativna goriva, koji bi trebao biti usvojen do kraja godine, što je u skladu sa obavezama prema Evropskoj uniji.

Pročitajte još:

Izgradnja brzih pruga predstavlja još jedan ključni element ovih planova, sa ciljem povezivanja glavnih regionalnih centara i olakšanja međunarodnog transporta.

U narednim godinama očekuje se izgradnja brze pruge od Beograda do Niša dužine od 230 kilometara, kao i produžetak do Skoplja i eventualno Atine, čime bi se stvorila obsežna mreža brzih pruga. Vremenom će biti izgrađena pruga od Budimpešte do Atine dužine 1.520 kilometara, navodi se na Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Takođe, u toku je rekonstrukcija regionalnih pruga koje su važne za unutrašnji transport, a planirano je i završetak značajne dužine novih auto-puteva i brzih saobraćajnica. Ove godine će biti završeno 108 kilometara pruge Novi Sad-Subotica, plus 76 kilometara brze pruge Novi Sad-Beograd, što je na istom pravcu koji će u potpunosti biti povezan sa Budimpeštom kada Mađari završe svoj deo puta. Ovi projekti, koji su deo šireg plana za modernizaciju i adaptaciju infrastrukture, predviđeni su za završetak u narednim godinama.

Energetski portal