Home Blog Page 2

Otpor gradnji mini-hidroelektrane – meštani Ušća brane Studenicu

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

U Ušću kod Kraljeva održan je skup građana povodom planirane gradnje mini-hidroelektrane na Studenici. Iz inicijative „Spasimo Studenicu”, koja je sazvala zbor, kažu – i pored višegodišnjeg otpora meštana, investitor je na pragu dobijanja građevinske dozvole.
Zabrana gradnje mini-hidroelektrane „Gradina S4” i brisanje svih lokacija na slivu Studenice koje su prostornim planom Kraljeva predviđene za izgradnju mini-hidroelektrana – to traže građani u Ušću. 

„Reka pripada svima nama i ne možemo dozvoliti pojedincima da je uzurpiraju radi vlastitih profitnih interesa. Svedoci smo da su mnoge reke u našem kraju nakon izgradnje mini-hidroelektrana nestale iz svojih rečnih korita”, upozorila je Snežana Ruštić Garić iz Ušća.
Sandra Petrović poručuje da želi da Studenica ostane u stanju u kakvom je sada i da je, kako kaže, kao takvu pamte i njena deca.

Zbor je sazvan jer je, prema informacijama koje je prenela inicijativa “Spasimo Studenicu”, Republička reviziona komisija odbila sve primedbe upućene na javnoj prezentaciji urbanističkog projekta i sada je, kažu, investitor na korak od građevinske dozvole.

Podsećaju da je 2021. predsednik države meštanima poručio da će nadležni razgovarati sa investitorom kako bi obustavio gradnju i da ne treba da brinu jer će država sačuvati reke.

Pre dve nedelje RTS je uputio pitanje Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje je nadležno za izdavanje građevinske dozvole, dokle se stiglo sa procedurom i da li se odustalo od inicijative iz 2021. godine. Isto pitanje upućeno je i predstavnicima Vlade Srbije, ali odgovora nije bilo.

Pročitajte još:

Iscrpljena sva domaća pravna sredstva

Protivnici gradnje tvrde – iscrpljena su sva domaća pravna sredstva. Zato su se obratili, između ostalih, Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa.

Kao argument navode da, iako bi se hidroelektrana nalazila izvan Rezervata biosfere Golija–Studenica koji je zaštitio Unesko, planirana brana široka 100 metara i visoka 30 metara ugrozila bi autohtone vrste u reci Studenici u celom slivu, a stradala bi i staništa na obalama.

„Tražili smo od Stalnog komiteta Bernske konvencije da otvori naš slučaj, da zatraži od vlasti Republike Srbije da zaustave ovaj projekat, da zaštite staništa i vrste koje podležu zaštiti po osnovu konvencije i terensku posetu nezavisnog tima stručnjaka”, navodi Strahinja Macić, pravnik u organizaciji „Polekol”.

Goran Nikolić iz inicijative „Spasimo Studenicu” tvrdi da neki državni službenici nisu spremni da odbrane zakone Srbije i prostorni plan za reku Studenicu, gde je, kako ukazuje, predviđena treća zona zaštite celog sliva te reke.

Ostalo je da se još nadamo da će nam možda pomoći neke evropske institucije i zadnja nada je narod”, ističe Nikolić.

Nedavno je više od 200 naučnika izrazilo zabrinutost i protivljenje gradnji mini-hidroelektrane na Studenici i podržalo zahtev građana i organizacija da se zaštiti ceo tok reke.

Izvor: RTS

Beograd bogatiji za više od 11.000 stabala – Završena još jedna sezona sadnje drveća

Foto-ilustracija: Pixabay (Phuongo)

Beograd je bogatiji za 11.316 novih stabala, čime je uspešno zaokružena još jedna serija sadnje u organizaciji JKP „Zelenilo–Beograd“. Sadnja je obavljena u skladu sa pravilima, u periodu mirovanja vegetacije – od novembra do kraja marta, koji je ove godine zbog ranijeg buđenja vegetacije završen nešto ranije nego prethodne godine.

Osim sadnje predviđene redovnim Programom održavanja javnih zelenih površina, akciji ozelenjavanja Beograda priključile su se i društveno odgovorne kompanije, koje su donirale sadnice. Kroz različite oblike donatorskih aktivnosti u sezoni jesen–zima 2024/2025 posađeno je dodatnih 1.646 stabala.

Pročitajte još:

Iz JKP „Zelenilo–Beograd“ izražavaju zahvalnost svim donatorima koji su prepoznali značaj ulaganja u uređenje zelenih površina i odabrali da važne datume i jubileje obeleže upravo sadnjom stabala. Na taj način, kako simbolično poručuju, donatorske kompanije su se upisale na listu onih koje su direktno doprinele stvaranju zelenijeg, čistijeg i lepšeg Beograda.

Stabla u urbanom prostoru ne samo da oplemenjuju izgled grada, već imaju i brojne praktične koristi, od obnavljanja kiseonika u atmosferi, apsorbovanja štetnih gasova i čestica prašine, ona podstiču građane na kretanje, boravak u prirodi i međusobno druženje.

Energetski portal

BYD dodatno snizio cenu najpovoljnijeg električnog vozila

Foto: BYD

Vodeći kineski proizvođač električnih vozila (EV) objavio je da je na domaćem tržištu smanjio cenu električnog automobila kako bi pokazao „posvećenost inovacijama i održivosti” kompanije.

Reč je o kompaniji BYD, koja je tokom aprila dodatno snizila cenu svog najpovoljnijeg modela, Seagull EV, na 56.800 juana (manje od 8.000 dolara). Ovo sniženje se odnosi na verziju modela Seagull 2025 bez Smart Driving funkcija, koja je prethodno koštala 69.800 juana (9.500 dolara).

Model je lansiran prošle godine, a sličan je manjim automobilima poput Fiata 500e. Dimenzije vozila su 3,78 metara dužine, 1,715 metara širine i 1,540  visine. Dolazi u tri varijante sa opcijama baterije od 30,1 kWh ili 38,9 kWh, koje nude domet od 305 i 405 km prema CLTC standardu (China Light-duty Vehicle Test Cycle).

Pročitajte još:

U 2025. godini, prodaja novih energetskih vozila BYD-a premašila je milion vozila. I to  416.388 električnih vozila što predstavlja povećanje prodaje za 39 odsto i 569.710 plug-in hibrida, koje znači povećanje prodaje za 76 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prodaja njihovim vozila ide uzlaznom putanjom i na inostranim tržištima, gde su u ovoj godini već ostvarili 206.000 prodanih vozila.

Početna cena ovog modela u Evropi, ipak nije tako jeftina ali je dobra opcija za one koji traže pouzdan ekološki transport. Naime, Seagull EV-a u Evropi je oko 26.000 dolara, što ga čini atraktivnim za kupce sa ograničenim budžetom.

Sada je poznato da kineski automobilski div stiže u Hrvatsku 23. aprila, a za prvi salon, od nekoliko planiranih, izabran je Zagreb.

Energetski portal

Izazovi i prilike za Crnu Goru na putu ka cirkularnoj ekonomiji

Foto-ilustracija: Pixabay (pixelRaw)

Zemlje regiona ulažu značajne napore u implementaciju cirkularne ekonomije (CE), koja je ključna za smanjenje zavisnosti od primarnih resursa, povećanje konkurentnosti i očuvanje životne sredine. Sa Milenom Rmuš, sekretarkom Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u Privrednoj komori Crne Gore, razgovarali smo o tome na koji način Crna Gora postepeno implementira cirkularne principe, suočava se sa specifičnim izazovima, ali i razvija ključne strategije i inicijative za postizanje održivog razvoja.

Kako biste opisali napredak Crne Gore u procesu tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji? Koji su ključni izazovi na ovom putu, a šta je najvažnije postignuto do sada? Koja su fokusna područja?

Foto: ljubaznošću Milene Rmuš

– Crna Gora je u procesu tranzicije ka CE ostvarila određene pomake, ali se suočava sa nizom strukturnih izazova koji usporavaju njenu implementaciju. Usklađivanje sa evropskim regulativama predstavlja okvir za dalje reforme, ali se suštinska transformacija privrednog sistema i poslovnih modela odvija postepeno. Glavne prepreke uključuju nedovoljno razvijenu infrastrukturu za upravljanje otpadom i reciklažu, dok su kapaciteti za preradu sekundarnih sirovina ograničeni, što otežava zatvaranje materijalnih tokova i povećava zavisnost od uvoza primarnih resursa. Takođe, Crna Gora generiše značajnu količinu komunalnog otpada, koji uglavnom završava na deponijama, dok su stope reciklaže ispod evropskog proseka.

Finansijska ograničenja, naročito za mala i srednja preduzeća, otežavaju implementaciju cirkularnih poslovnih modela, pri čemu su mehanizmi podsticaja i dostupnost zelenog finansiranja na veoma niskom nivou. Dodatno, svest privrede i građana o koristima cirkularne tranzicije još uvek je na nezadovoljavajućem nivou. Nedostatak edukacije, ograničen pristup informacijama i slaba promocija CE doprinose ovom problemu. Kako bi se ovaj izazov prevazišao, neophodno je sprovođenje ciljanih kampanja i integracija principa CE u obrazovne programe.

Uprkos navedenim izazovima, Crna Gora je ostvarila pomake kroz unapređenje zakonodavnog okvira u oblastima upravljanja otpadom, energetske efikasnosti i smanjenja emisija, čime je postavljen temelj za dalji razvoj CE. Pored toga, aktivna regionalna saradnja u okviru Zelene agende za Zapadni Balkan omogućila je razmenu znanja i iskustava. Fokusna područja za CE u Crnoj Gori obuhvataju sektore sa visokim potencijalom za implementaciju cirkularnih praksi, kao i horizontalne politike koje omogućavaju efikasnu integraciju cirkularnih principa u ekonomske tokove. S obzirom na specifičnosti nacionalne ekonomije, područja koja zahtevaju posebnu pažnju i akciju jesu sektor poljoprivrede, turizma i građevine.

Sektor turizma ima značajan udeo u BDP-u, ali i generiše velike količine otpada, potrošnje resursa i emisija CO2. Inicijative za održivost koje su sprovedene u proteklom periodu poboljšale su imidž turističkih destinacija i privukle sve veći broj turista, dok su hoteli stekli prestižne Green Key sertifikate. Uvođenjem pametnih tehnologija za praćenje i optimizaciju resursa, kao i korišćenjem obnovljivih izvora energije, sektor turizma je postao važan pokretač CE. Nadalje, poljoprivredno-prehrambeni sektor ima veliki potencijal za uvođenje cirkularnih rešenja, posebno jer crnogorsku ekonomiju karakteriše visok uvoz prehrambenih proizvoda i sirovina. Fokus je na proizvodnji organske, lokalne i zdrave hrane sa ekološki prihvatljivim praksama, kao i valorizaciji bio-otpada. Građevinski sektor u Crnoj Gori suočava se sa izazovima u vezi sa visokim emisijama CO2, niskim nivoom energetske efikasnosti objekata, kao i nesistematizovanim upravljanjem građevinskim otpadom, zbog čega je neophodno dalje raditi na implementaciji održivih građevinskih praksi.

U FOKUSU:

Kako biste opisali značaj Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji iz 2022. godine i Nacionalne strategije cirkularne ekonomije Crne Gore do 2030. godine?

– Mapa puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji iz 2022. godine prvi je dokument koji stvara okvir za integraciju cirkularnih principa u ekonomske, regulatorne i institucionalne procese, usklađujući ih sa EU politikama. Njena implementacija omogućava smanjenje zavisnosti od uvoza sirovina, razvoj tržišta sekundarnih sirovina, kreiranje podsticajnog regulatornog okvira i jačanje konkurentnosti privrede. Dokument daje smernice za prioritetne sektore i predlaže dalje korake, s naglaskom na javne politike i poslovne modele. Za efikasniju primenu CE, neophodno je razvijati sektorske i lokalne mape puta koje će precizno identifikovati izazove i prilike u specifičnim industrijama i regionima.

Na osnovu preporuka iz Mape puta, Vlada Crne Gore usvojila je 2022. godine Nacionalnu strategiju cirkularne ekonomije do 2030. godine, zajedno sa Akcionim planom za 2023-2024. Ovaj sveobuhvatni okvir integriše CE u nacionalne razvojne politike, redefiniše resursnu politiku, industrijsku proizvodnju i upravljanje otpadom, a za cilj ima stvaranje otpornog, konkurentnog i ekonomski održivog sistema. Akcionim planovima definišu se konkretne mere i alokacija resursa kako bi tranzicija bila merljiva, prilagodljiva i usklađena sa tržišnim i regulatornim promenama. Strategija identifikuje ključne sektore za primenu cirkularnih principa, uključujući poljoprivredno-prehrambeni, šumski, građevinski sektor i turizam, dok se jačaju horizontalne politike u oblastima obrazovanja, inovacija i energetske efikasnosti.

Intervju vodila: Katarina Vuinac

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Razbijanje mitova o hrani – kako da ne bacamo hranu?

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Malim promenama svakodnevnih navika u pripremi i čuvanju hrane svako od nas može mnogo da učini, kako za lični budžet, tako i za ukupnu održivost, zaključak je radionice „Razbijanje mitova o hrani” koju su organizovali projekat EU4Green i Evropska kuća Novi Sad u Francuskom insitututu.

Na radionici je bilo reči o najčešćim zabludama i greškama koje dovode do bacanja hrane, a koje svakodnevno pravimo prekomernom kupovinom, često i konzumiranjem hrane, kao i njenim neadekvatnim čuvanjem. Posetioci su iz prve ruke saznali koji su to mali koraci koje svaki pojedinac može da napravi, kako da se oslobodimo loših navika i bacanja hrane, a da uštedimo i zaštitimo životnu sredinu.

„Bacanje hrane je globalni problem sa dalekosežnim posledicama, to nije samo problem Srbije, Balkana ili Evrope. U svetu se baci jedna trećina proizvedene hrane, a to doprinosi gladi, ekonomskim gubicima i degradaciji životne sredine”, rekla je Karina Broneder, stručnjakinja za cirkularnu ekonomiju Agencije za životnu sredinu Austrije, koja se na radionicu uključila video pozivom. Ona smatra da je prevencija bacanje hrane ključni deo cirkularne ekonomije i kaže da je bačena hrana odgovorna za oko 10 odsto ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte na globalnom nivou.

Kroz podršku Srbiji i Zapadnom Balkanu u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji, projekat EU4Green je podržao Ministarstvo zaštite životne sredine u ažuriranju Plana prevencije stvaranja otpada, ključnog strateškog dokumenta koji je usvojila Vlada Republike Srbije. Plan ima za cilj smanjenje nastanka otpada i podsticanje razvoja cirkularne ekonomije, kroz uvođenje konkretnih mera na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.

Kroz interaktivni dijalog naučnice su posetiocima ponudile praktična rešenja za smanjenje otpada od hrane koje svako može da primeni.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Vladimirov)

„U svetu ograničenih resursa i brzo rastuće populacije nedopustivo je bacati hranu. Proizvodnja hrane je ogroman pritisak na životnu sredinu jer trošimo tlo, pitku vodu, energiju, krčimo šume i otimamo površine prirodi za dobijanje proizvoda koje na kraju ne konzumiramo, a koje smo platili. Dodatno, nastaje otpad koji emitira vrlo štetne gasove staklene bašte koji zagađuju vazduh, vodu i tlo. Dobra vest je da se otpad od hrane može značajno smanjiti planskim upravljanjem hranom, pre svega racionalnim kupovanjem i pripremom, pravilnim čuvanjem i iskorištavanjem ostataka obroka za nova jela. Važno je potrošiti sve namirnice koje već imamo u domaćinstvu, a kupiti samo one neophodne”, kaže Branka Ilakovac, stručnjakinja za prevenciju otpada od hrane i koordinatorka za komunikacije na EU4Green projektu.

Projekat EU4Green pomogao je Ministarstvu u reviziji podataka, definisanju mera i indikatora za efikasnu prevenciju otpada, kao i u izradi vremenskog okvira za sprovođenje Plana. Ta inicijativa usko je povezana sa širim ciljevima održivosti, uključujući odgovornu potrošnju, prevenciju otpada od hrane i podizanje svesti javnosti.

„Poverenje u hranu koju konzumiramo temelji se na znanju. Ovom radionicom želimo edukovati građane naučno utemeljenim informacijama i kritičkim alatima kako bi mogli samostalno prepoznati i odbaciti mitove o hrani koji mogu ugroziti njihovo zdravlje, a pri tome i smanjiti vlastiti otpad od hrane”, kaže Darja Sokolić, stručnjakinja za bezbednost hrane, Evropska agencija za sigurnost hrane

Prisutni su imali priliku da čuju kako otpad od hrane utiče na životnu sredinu, na koji način svaki pojedinac može da promeni svoje navike i prestane da baca hranu, kako da se namirnice bezbedno čuvaju i skladište i mogu li prinicipi cirkularne ekonomije da se primene i u kuhinji.

Projekat EU4Green podržava region Zapadnog Balkana u sprovođenju Zelene agende, a finansiraju ga Evropska unija i Austrijska agencija za razvoj (ADA), a sprovodi ga Agencija za životnu sredinu Austrije.

Izvor: EU4Green 

Grad Užice poziva građane na javne konsultacije o Programu zaštite životne sredine do 2033.

Foto-ilustracija: Freepik (AI)

Javne konsultacije o analizi stanja u nacrtu Programa zaštite životne sredine Grada Užica za period 2025–2033. godine biće održane u sredu, 16. aprila 2025. godine, sa početkom u 13 časova u Gradskom kulturnom centru Užice (Trg Svetog Save 11).

Grad Užice poziva građanke i građane, predstavnike udruženja i drugih organizacija civilnog društva, naučno-istraživačke, strukovne i druge institucije, kao i privredne subjekte i sve zainteresovane strane da učestvuju u ovom događaju i doprinesu unapređenju budućeg Programa zaštite životne sredine.

Proces izrade Programa započet je u julu 2024. godine, u skladu sa zakonskom obavezom lokalnih samouprava da planiraju i upravljaju zaštitom i unapređenjem životne sredine na svojoj teritoriji.

Pročitajte još:

Tokom Javnih konsultacija biće predstavljeni i rezultati istraživanja javnog mnjenja o stanju i rizicima po životnu sredinu, koje je sprovedeno u novembru 2024. godine. Događaj je organizovan u cilju prikupljanja komentara, sugestija i predloga koji će doprineti kvalitetnijem osmišljavanju i realizaciji Programa.

Prisustvo Javnim konsultacijama možete potvrditi putem mejl adrese: programzzs@uzice.rs.

Energetski portal

Ekološki kriminal – Jedan od najbrže rastućih oblika kriminala na svetu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ekološki kriminal predstavlja jednu od najbrže rastućih kriminalnih ekonomija na svetu, sve češće dešavajući se naočigled svih, upozorava Evropska komisija. Ovaj oblik kriminala obuhvata prodaju ugroženih vrsta putem društvenih mreža, ilegalnu seču šuma, krijumčarenje divljih životinja i mnoge druge nezakonite aktivnosti.

U pokušaju da odgovori na ovaj sve veći globalni izazov, ove nedelje je u Parizu održan Dijalog o bezbednosti i razvoju, čiji je cilj unapređenje multilateralnog i višeakterskog odgovora na ekološki kriminal. Ovaj događaj organizovali su francuska vlada i projekat ECO-SOLVE. Evropska unija je pozvala na jaču globalnu koordinaciju, inovativnije mehanizme sprovođenja zakona i veću odgovornost kako javnog, tako i privatnog sektora. Takođe, ukazano je na to da ekološki kriminal opstaje zbog praznina u zakonodavstvu koje omogućavaju njegovu nesmetanu proliferaciju.

Inovativni odgovor na ekološki kriminal

ECO-SOLVE je projekat kojeg finansira Evropska unija, a koji koristi inovativne pristupe u borbi protiv ekološkog kriminala, povezujući naprednu tehnologiju, međunarodnu saradnju i angažman lokalnih zajednica kako bi se smanjila šteta koja se nanosi prirodi.

Kroz upotrebu veštačke inteligencije, otvorenih izvora podataka i naučnih tehnika, kao što su DNK analiza i stabilni izotopi, ECO-SOLVE omogućava efikasno praćenje ilegalnih tržišta i identifikaciju ključnih aktera u ovom kriminalnom sektoru.

Pored toga, projekat se fokusira na uključivanje lokalnih zajednica u strategije borbe protiv ekološkog kriminala, osnažujući njihov uticaj na globalne političke odluke i zakonodavne promene. ECO-SOLVE prepoznaje hitnu potrebu za snažnijom globalnom koordinacijom i primenom inovativnih mehanizama sprovođenja zakona kako bi se efikasno zaustavio ekološki kriminal, koji ne samo da ugrožava prirodne resurse, već i bezbednost zajednica širom sveta.

Pročitajte još:

Uticaj ekološkog kriminala

Ekološki kriminal ima značajan negativni uticaj, stvarajući ozbiljne posledice po ekosisteme i životnu sredinu. Povećanje zagađenja, degradacija divljih vrsta i smanjenje biodiverziteta narušavaju ekološku ravnotežu i ugrožavaju opstanak mnogih vrsta.

Ovakve aktivnosti mogu da dovedu do bolesti, ekoloških katastrofa i nepovratnih klimatskih promena. Kontaminacija lanaca ishrane i smanjenje životnog veka ljudi samo su neki od direktnih i indirektnih efekata ekološkog kriminala.

Ekološki kriminal ne izaziva samo direktne ekološke i zdravstvene posledice, već može dovesti i do drugih problema, kao što su politička nestabilnost i dalje pogoršanje društvenih uslova. Čak i kada se pokrenu inicijative za borbu protiv ovog kriminala, intervencije mogu da dovedu do neželjenih posledica, poput kršenja ljudskih prava, nasilja ili korupcije, čime se situacija često dodatno komplikuje.

Da bi borba protiv ekološkog kriminala bila uspešna, potrebno je kombinovati inovativne mehanizme sprovođenja zakona, jaču globalnu koordinaciju i aktivnu ulogu lokalnih zajednica.

Primer aktuelnog slučaja ekološkog kriminala

Početkom aprila policija je uz podršku Evropsola, u Francuskoj i Španiji uhapsila 29 članova kriminalne organizacije zbog prodaje ilegalnih sredstava za zaštitu bilja. Otkriveno je da je grupa prodala 25 tona ovih proizvoda, uglavnom u Francuskoj, što je dovelo do zarade već od pet miliona evra. Ovaj slučaj pokazuje kako ilegalne aktivnosti ne samo da ugrožavaju ekosisteme, već i dovode do značajnih ekonomskih i pravnih posledica.

Katarina Vuinac

Kuda odlazi naš otpad i šta nam dolazi

Foto: Pixabay/Bakhrom Tursunov

P rekogranično kretanje otpada jedan je od indikatora koji prati napredak u ostvarivanju cilja održivog upravljanja otpadom. Najnoviji Izveštaj o stanju životne sredine u Republici Srbiji, koji je objavila Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), prikazuje podatke za 2023. godinu pružajući detaljan pregled količina otpada koji je izvezen i uvezen, kao i njihovih vrsta i zemalja u koje je transportovan.

U toku 2023. godine, iz Republike Srbije izvezene su ukupno 300.003 tone otpada, od čega 15.704 tone čine opasan otpad, dok je 284.299 tona neopasan otpad. Najveći deo ovog otpada čine metali, prvenstveno otpadno gvožđe i čelik. Pored toga, značajne količine izvezenog otpada uključuju papirnu i kartonsku ambalažu, otpadni papir i karton, otpadno staklo i staklenu ambalažu, otpadna jestiva ulja i masti, kao i šljaku iz termičke metalurgije aluminijuma.

Najviše otpada je izvezeno u Bugarsku i Hrvatsku, u koje su transportovane i opasne i neopasne vrste otpada. Po količini otpada koji je napustio našu zemlju slede Mađarska, Slovenija i Italija, ali je u ove zemlje izvožen isključivo neopasan otpad. Kada je reč o izvozu opasnog otpada, on je najviše transportovan u Bugarsku, Saudijsku Arabiju i Nemačku.

Među izvezenim vrstama opasnog otpada prednjače otpad nastao u procesu tretmana gasa iz industrije gvožđa i čelika, mineralna nehlorovana motorna ulja, olovne baterije i opasne komponente uklonjene iz odbačene električne i elektronske opreme. Međutim, i dalje se izvoze velike količine otpada za koje postoje prerađivački kapaciteti u Srbiji, što ukazuje na potencijal za unapređenje domaćih sistema reciklaže i prerade otpada.

U FOKUSU:

Uvoz otpada u Srbiju

U toku 2023. godine, u Republiku Srbiju uvezeno je 320.419 tona otpada, od čega 6.734 tone imaju karakter opasnog, dok je 313.685 tona neopasan otpad. Najveći deo uvezenog otpada čine papirna i kartonska ambalaža, otpadni papir i karton, koji zajedno čine 55 odsto ukupne količine uvezenog otpada. Pored toga, značajno su zastupljeni otpadni metali, plastika i guma, kao i sagorljivi otpad iz postrojenja za obradu otpada.

Najviše je uvezeno iz Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Bosne i Hercegovine. Kada je reč o uvozu opasnog otpada, on je najvećim delom pristigao iz Bosne i Hercegovine, a uvezen je i iz Crne Gore i Severne Makedonije. Najzastupljenija vrsta uvezenog opasnog otpada su olovne baterije.

Trendovi u prekograničnom kretanju otpada pokazuju da Srbija nastavlja da izvozi i uvozi iste vrste otpada, poput otpadnog papira i metala. Iako izvoz otpada može biti način rešavanja problema viškova otpada u zemlji, istovremeni uvoz sličnih vrsta otpada ukazuje na potrebu za optimizacijom upravljanja otpadom unutar države.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, uprkos povećanju prenosa otpada preko granica, u Srbiji se i dalje skladište značajne količine otpada, uključujući i opasni otpad, što ukazuje na potrebu za daljim razvojem infrastrukture za njegovo adekvatno zbrinjavanje i reciklažu. Strateški cilj ostaje izbegavanje i smanjenje nastajanja otpada, uz unapređenje domaće prerade otpada kako bi se smanjila potreba za izvozom i uvozom ovih materijala.

Regulativa i izazovi

Upravljanje prekograničnim transportom otpada u velikoj meri zavisi od usklađenosti sa međunarodnim propisima, pre svega Bazelskom konvencijom, kojom se regulišu izvoz, uvoz i tranzit opasnog otpada. Pored toga, Srbija kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji postepeno usklađuje svoje zakonodavstvo sa regulativama EU, što uključuje i strože standarde za transport i preradu otpada.

Jedan od ključnih izazova ostaje nelegalni promet otpada, koji može dovesti do ekoloških problema i ugrožavanja zdravlja stanovništva. Pojedini slučajevi iz prethodnih godina pokazali su da se otpad iz pojedinih zemalja EU nezakonito odlaže u Srbiji, što ukazuje na potrebu za jačanjem inspekcijskog nadzora i kontrolnih mehanizama.

Mogućnosti za unapređenje sistema upravljanja otpadom

Srbija ima značajan potencijal za razvoj industrije reciklaže, što bi moglo doprineti smanjenju izvoza sirovina koje se mogu obraditi unutar zemlje. Investicije u moderne tehnologije reciklaže, kao i podsticaji za privredu da koristi reciklirane materijale mogli bi doprineti ekonomskoj održivosti sistema upravljanja otpadom.

Takođe, edukacija stanovništva i privrednih subjekata o važnosti pravilnog odvajanja otpada i njegovog tretmana može imati dugoročan pozitivan uticaj. Primena cirkularne ekonomije i smanjenje upotrebe primarnih sirovina kroz ponovnu upotrebu i reciklažu otpada predstavljaju ključne korake ka održivijem upravljanju otpadom u Srbiji.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Neto-obračun u Hrvatskoj: Pravedniji sistem za domaćinstva i firme koje proizvode struju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Vlada Republike Hrvatske usvojila je predlog zakona koji donosi određene izmene kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Novi zakon usklađuje domaći okvir sa evropskim propisima, a istovremeno uvodi niz konkretnih novina koje će direktno uticati na građane, preduzeća i investitore.

Jedna od ključnih promena odnosi se na prelazak sa dosadašnjeg modela neto-merenja na neto-obračun. Reč je o promeni koja omogućava pravednije vrednovanje viškova proizvedene električne energije koju korisnici šalju u mrežu, ali ih i obavezuje da snose deo mrežnih troškova prema stvarnoj potrošnji, tačnije preuzimanju iz mreže. Za sve koji već koriste stari sistem, predviđen je desetogodišnji prelazni period, kako se navodi na sajtu Ministarstva privrede Hrvatske.

Pročitajte još:

Zakon podstiče i decentralizaciju time što omogućava proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe čak i na fizički udaljenim lokacijama, pod uslovom da su sva brojila registrovana na isto ime. Time se otvaraju mogućnosti za veće investicije i veću fleksibilnost u upravljanju energijom.

Novim zakonskim rešenjem pojednostavljuje se i osnivanje energetskih zajednica građana, što bi trebalo da dodatno uključi građane u energetsku tranziciju. Istovremeno, uvode se stroži kriterijumi za održivost biogoriva, a finansijska podrška za spaljivanje otpada biće dozvoljena isključivo ako je prethodno sprovedeno njegovo odvojeno prikupljanje.

Energetski portal

Uskoro jubilarno 40. međunarodno savetovanje ENERGETIKA 2025

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

Zlatibor će od 14. do 17. aprila 2025. godine biti domaćin stručnog okupljanja – Jubilarnog 40. Međunarodnog savetovanja ENERGETIKA 2025. Događaj organizuje Savez energetičara, udruženje sa 106 godina duge tradicije u oblasti energetike.

Jubilej će biti prilika za analizu dosadašnjih postignuća, osvetljavanje savremenih izazova u sektoru, kao i razmatranje pravaca budućeg razvoja energetske politike, tehnologija i tržišta u Srbiji, regionu i šire.

Očekuje se učešće brojnih domaćih i međunarodnih stručnjaka, koji će kroz stručne radove i panel diskusije razmatrati ključna pitanja energetske tranzicije, uključujući uticaj klimatskih promena, korišćenje obnovljivih izvora, dostupnost resursa i potrebe za dekarbonizacijom.

Savetovanje ostaje centralno mesto okupljanja energetskog sektora, namenjeno razmeni znanja i uspostavljanju zajedničkih smernica za održivi energetski razvoj.

Energetski portal

Eco Forum 2025: Ključni izazovi i rešenja za održivi transport

Foto: Vozim na struju

U sklopu poslednjeg dana Eco Foruma, koji se održava od 9. do 11. aprila u Herceg Novom, realizovan je i panel pod nazivom „Elektromobilnost 360° – Edukacija, infrastruktura i održavanje za održivi transport”. Ovaj događaj okupio je stručnjake i entuzijaste, pružajući panelistima priliku da kroz zanimljiva izlaganja osvetle ključne mere za brže usvajanje e-mobilnosti u regionu.

Direktor kompanije MT-KOMEX, Miloš Kostić, istakao je da su za efikasnu elektrifikaciju saobraćaja ključni ultra-brzi punjači, a da punjenje baterije uz solarne panele može biti maltene besplatno.

Prema njegovim rečima, u Srbiji postoji oko 4.000 solarnih elektrana koje funkcionišu po modelu kupac-proizvođač, ali im se ne isplati da višak električne energije predaju u mrežu, jer se ona obračunava po izrazito niskim cenama. Stoga se otvara nova mogućnost: umesto da dopunjuju svoj solarni sistem baterijom, mogu da iskoriste bateriju električnog vozila. Na ovaj način, vlasnici solarnih elektrana mogu znatno efikasnije izbalansirati potrošnju i ostvariti značajne uštede – budući da ih samo punjenje automobila praktično ne košta.

Kostić je dodao da je firma MT-KOMEX na putu ka potpunoj elektrifikaciji – već su naručena nova električna vozila za terenske obilaske, a cilj im je da kroz nekoliko godina potpuno izbace benzince i dizelaše iz svog voznog parka.

Pročitajte još:

Bezbednost električnih vozila i edukacija korisnika

Korisnici i njihova bezbednost uvek moraju biti prioritet kada je reč o usvajanju novih tehnologija, a jedan od ključnik koraka ka većoj bezbednosti jeste edukacija. Danijel Hristov iz Agencije za bezbednost saobraćaja Republike Srbije ukazao je na to da novi koncepti često nailaze na otpor u našem regionu, što je donekle prirodno, ali uz adekvatno rukovanje novim tehnologijama, nema razloga za strah. Zbog toga je Agencija sprovela projekat edukacije svih subjekata koji dolaze u kontakt sa električnim vozilima – od kontrolora tehničkih pregleda, servisera i vulkanizera, preko samih vlasnika, do hitnih službi.

Ipak, pored edukacije korisnika, važna je i edukacija donosioca odluka koji usvajanjem regulativa i zakona utiču na to koliko brzo će region doživeti ekspanziju električnih vozila.

Prof. dr Branislav B. Aleksandrović iz Green Drive Akademije naglasio je da, prilikom donošenja novih zakona i pravilnika, treba krenuti od osnova – korisnika. Na taj način se gradi zdrav sistem, počevši od sistema subvencija, preko tehničkih pregleda, pa sve do podrške servisima.

Na ovom panelu bilo je reči i o drugim faktorima koji koče tranziciju ka e-mobilnosti, poput brojnih zabluda i strahova kod potencijalnih korisnika.

Foto: Vozim na struju

Draško Ćirović iz kompanije Škoda rekao je da su najčešća pitanja kupaca vezana za domet električnog vozila i dostupnost punjača u određenim područjima, dok su strahovi od paljenja baterija često rezultat nedostatka pravilnih informacija.

Prema njegovim rečima, problemi sa baterijama uglavnom nastaju usled ljudskog faktora, a ne zbog tehničkih nedostataka. Oni koji kupuju električno vozilo moraju biti upoznati sa uputstvom za upotrebu i adekvatno rukovati svojim vozilom jer će samo tako rizike od paljenja baterije svesti na minimum.

Ovaj panel je ponudio sveobuhvatan uvid u izazove i rešenja koja oblikuju budućnost e-mobilnosti. Kroz primere iz prakse, inovativne pristupe i snažan fokus na edukaciju i bezbednost, učesnici su ukazali na put kojim se krećemo ka održivom i efikasnom transportu.

Milena Maglovski

Pad uvoza retkih zemnih elemenata u EU – promena strategije nabavke?

Foto-ilustracija: Unsplash (matthew-de-livera)

Evropska unija je tokom 2024. godine uvezla 12.900 tona retkih zemnih elemenata, što predstavlja pad од 29,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je izvoz iznosio 5.500 tona, gotovo nepromenjen (‑0,8  odsto). Pomenuti podaci Eurostata nagoveštavaju da se tržište, inače poznato po visokom riziku snabdevanja, polako prestrukturira.

Zemni elementi, nazvani po svojim oksidima, nisu istinski retki u kori Zemlje, ali se javljaju u ekonomski isplativim koncentracijama tek u nekoliko regiona, pa EU kroz novi Zakon o kritičnim sirovinama pokušava da diversifikuje uvoz, podstakne domaću preradu i reciklažu i tako obezbedi stabilno snabdevanje za zelenu i digitalnu tranziciju.

Retki zemni elementi imaju široku primenu u savremenim tehnologijama: koriste se u zelenoj energiji, posebno u vetroturbinama, baterijama i magnetima za električna vozila; zatim u pametnim uređajima kao što su ekrani, zvučnici i vibracioni motori u telefonima i laptopovima; u medicini za MRI kontrastna sredstva, laserske skalpele i čak pojedine lekove za lečenje; kao i u svemirskim tehnologijama.

Međutim, snabdevanje ovim metalima nosi brojne izazove: više od 60  odsto globalnog rudarstva i preko 80 odsto prerade odvija se u Kini, što stvara visok geopolitički rizik.

Pročitajte još:

Kina i dalje glavni snabdevač, ali zavisnost opada

Prema podacima Eurostata, Kina je ostala najveći partner EU, isporučivši 6.000 tona, odnosno 46,3 odsto ukupnog uvoza. Ipak, njen tržišni udeo lagano klizi nadole jer Unija intenzivira diverzifikaciju. Rusija je zauzela drugo mesto sa 3.700 tona (28,4  odsto), dok je Malezija doprinela sa 2.600 tona (19,9  odsto). Smanjenje kineskog udela prati napore iz novog Zakona o kritičnim sirovinama (Critical Raw Materials Act), koja je stupila na snagu 23. maja 2024. i postavila ciljeve da se do 2030. najmanje 10 odsto potražnje pokriva domaćom eksploatacijom, 40  odsto preradom u EU, a 25 odsto reciklažom.

Ova grupa obuhvata 17 metala presudnih za visoku tehnologiju: od magneta u električnim vozilima i vetroturbinama do laserskih skalpela i satelitskih sistema navođenja.

Izvoz ostaje stabilan

Minimalni pad izvoza (‑0,8  odsto) sugeriše da evropski prerađivački kapaciteti i dalje nalaze kupce na globalnom tržištu. Ipak, veći deo izvoza čine poluobrađeni ili manje čisti oblici metala, što dodatno podvlači potrebu za razvojem sopstvenih postrojenja za separaciju i preradu visokog stepena čistoće.

Jedno od rešenja koje EU nalazi jesu upravo memorandumi o razumevanju sa Kanadom, Australijom i državama Zapadnog Balkana kako bi obezbedila stabilne tokove sirovina.

Energetski portal

Upotreba uglja najniža u poslednih 20 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Proizvodnja električne energije iz uglja, protekle godine bila je najniža u poslednjih 20 godina, ukupno 44 gigavata (GW), što je snažan signal za dalji pad upotrebe najštetnijeg fosilnog goriva, navodi se u godišnjem izveštaju Global Energy Monitora.

Izveštaj pod nazivom „Uspon i pad uglja“ (eng. Boom and Bust Coal), prati gotovo svaku termoelektranu na ugalj i planove za njihovu izgradnju širom sveta.

Podaci pokazuju da je broj elektrana na ugalj u svetu porastao za manje od jedan odsto  u 2024. godini, s neto povećanjem od 18,8 GW, budući da je 25,2 GW kapaciteta ugašeno.

Samo osam zemalja je u 2024. godini predložilo nove termoelektrane na ugalj, u poređenju sa dvanaest u 2023. U 38 razvijenih zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), broj predloga za nove elektrane pao je sa 142 u 2015. godini na samo pet danas.

Novi predlozi za elektrane na ugalj su značajno opali u jugoistočnoj Aziji, a Indonezija je jedina zemlja koja je predložila nove.

Pročitajte još:

Latinska Amerika se približava potpunom prestanku predlaganja novih termoelektrana na ugalj – samo su Brazil i Honduras predložili projekte koji već godinama stagniraju. Panama je 2024. godine obećala da će u potpunosti izbaciti ugalj iz energetskog miksa do 2026.

S druge strane, Kina je zabeležila rekordan broj početaka izgradnje termoelektrana na ugalj, što je nastavak talasa izdavanja dozvola iz perioda 2022–2023.

Indija je postavila rekord po broju novih predloga za elektrane na ugalj u 2024. godini, nakon što je vlada ponovo iskazala podršku uglju, uprkos višegodišnjem usporavanju.

U zemljama EU, broj ugašenih kapaciteta se učetvorostručio u odnosu na 2023. godinu – sa 2,7 GW na 11 GW, pri čemu je Nemačka predvodila sa 6,7 GW.

U ostatku Evrope, Velika Britanija je zatvorila svoju poslednju elektranu na ugalj i time postala šesta zemlja koja je potpuno izbacila ugalj iz proizvodnje električne energije od potpisivanja Pariskog klimatskog sporazuma 2015. godine.

Energetski portal

Bajina Bašta uvodi sistem za tretman zelenog otpada i kućno kompostiranje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Projekat „Uvođenje tretmana zelenog otpada u 5 regiona”, koji sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, ima za cilj uvođenje kompostiranje u domaćinstvima, kao i odvojeno sakupljanje i kompostiranje zelenog otpada sa javnih površina, a koji se trenutno odlaže na deponiju. Glavni cilj projekta je smanjenje količina komunalnog otpada koji se odlaže na deponije.  

Povodom realizacije ovog projekta, u prostorijama Opštinske uprave opštine Bajina Bašta održan je sastanak kojem su prisustvovali članovi projektnog tima predvođeni Džonom Glejzbrukom, predstavnici opštine Bajina Bašta i JKP „12. septembar”. Na sastanku su predstavljeni ciljevi projekta, planirane aktivnosti, kao i informacije o nabavci opreme za tretman biootpada.

Kako je istaknuto na zvaničnom sajtu opštine Bajina Bašta, „Zeleni otpad” čini oko 18 odsto komunalnog čvrstog otpada u Srbiji.

U skadu sa Programom upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period 2022-2031. godine, u okviru prve faze, kućno kompostiranje će biti uspostavljeno u prigradskim/seoskim domaćinstvima u svim opštinama do 2032. godine. 

Pročitajte još:

U okviru projekta, opština Bajina Bašta dobiće 381 plastični komposter zapremine 420 litara, koji će biti raspodeljeni domaćinstvima u rubnim delovima grada, zainteresovanim za samostalno kompostiranje. Za domaćinstva u centralnim gradskim zonama biće uspostavljen sistem prikupljanja biootpada “od vrata do vrata”, uz korišćenje višekratnih vreća zapremine između 90 i 120 litara. Planirano je da opština za tu namenu dobije ukupno 2.128 vreća. Sakupljeni zeleni otpad komunalno preduzeće „12. septembar” transportovaće na lokaciju namenjenu za izgradnju lokalne kompostane.

Govoreći o opremi iz projekta, najavljeno je da će za našu opštinu biti nabavljen kamion auto-smećar od 16m³, šreder za drobljenje, mobilna seckalica, prevrtač kompostne gomile, roto sito, traktor sa polu-prikolicom i stacionarana kolska vaga. Preduslov za dobijanje pomenite opreme je definisana lokacija za potrebe tretmana koja je u vlasništvu opštine, naglasili su predstavnici projektnog tima.

U okviru projekta predviđena je i adekvatna medijska kampanja.

Projekat se sprovodi kroz Program razvoja infrastrukture životne sredine 2 (EISP2) koji finansira Kraljevina Švedska.

Energetski portal

Užice: Veće subvencije za mlade poljoprivrednike, žene i sve koji redovono plaćaju doprinose

Foto-ilustracija: Unsplash (yulian-alexeyev)

Grad Užice je, prepoznajući potrebe svojih poljoprivrednih proizvođača, odlučio da unapredi mere podrške koje će im omogućiti da održe i dalje razvijaju svoja gazdinstva. Ove godine, budžet za poljoprivrednu proizvodnju značajno je uvećan i iznosi 60 miliona dinara.

Kako je istakao Vladan Virijević, član Gradskog veća za privredu i poljoprivredu, kroz razgovore sa poljoprivrednicima, Grad Užice je definisao nove mere koje će doprineti daljem razvoju poljoprivrede. On je napomenuo da su mere koje sprovode raznolike, ali da su u ovoj godini hteli da izdvoje pojedine kategorije koje je u našim selima sve manje.

Zbog toga, subvencije za mlade poljoprivrednike do 40 godina, žene poljoprivrednice i one koji redovno plaćaju doprinose za poljoprivredne penzije iznose 70 odsto vrednosti investicije. Za sve ostale kategorije poljoprivrednika, subvencije su 50 odsto.

Pročitajte još:

Budžet za ovu godinu veći je za čak 23 miliona dinara u odnosu na 2021. godinu, kada je iznosio 37 miliona, kaže Virijević.

Ove godine, poljoprivrednici mogu da apliciraju za subvencije koje se odnose na stočarstvo, ratarstvo, voćarstvo i pčelarstvo, a kako je istakao, ulaže se i u nabavku nove mehanizacije, mreža za zasenjivanje i protivgradnu zaštitu.

Kako je podsetio, nastavljena je saradnja sa Fondacijom Ana i Vlade Divac za nabavku plastenika, a Virijević je najavio i to da će i dalje jačati Poljoprivredni fond koji Grad Užice realizuje sa ovom fondacijom.

Energetski portal

Postanite građanin naučnik – Obuka za očuvanje prirode Beograda

Foto-ilustracija: Unsplash (Srecko Skrobic)

Prva obuka za prepoznavanje i mapiranje drveća u vodenim zajednicama Beograda biće održana u nedelju, 13. aprila 2025. godine, od 13 do 15 časova, u parku kod srušenog hotela Jugoslavija, u blizini dečijeg igrališta. Obuku će voditi iskusan šumarski stručnjak Stefan Vukić iz Inicijative Braničevo, a svi zainteresovani građani pozvani su da ponesu svesku i olovku.

Ova obuka predstavlja početni korak u okviru šire inicijative koju pokreće Zajednica za zalaganje za Prava prirode Beograda, a ima za cilj mapiranje i zaštitu prirode ugroženih vodenih zajednica savskog i dunavskog keja, Velikog ratnog ostrva i bare Reve.

Kako je objavljeno na fejsbuk stranici Balkanski Centar za Prava prirode, cilj inicijative je da se utvrdi šta i ko sve od prirodnih vrsta živi u ovim ugroženim područjima, kao i šta i ko ih ugrožava. Na osnovu toga planira se izrada konkretnih mera za zaštitu ovih životno važnih, a zapostavljenih i narušenih ekosistema.

Građani koji se priključe obuci imaće priliku da učestvuju u projektu kao neformalni građani naučnici. Termin građanin naučnik označava osobu koja učestvuje u naučnim istraživanjima – često u saradnji s profesionalcima – kroz prikupljanje i analizu podataka ili učešće u istraživačkim projektima.

U narednim fazama, ova grupa građana naučnika će, zajedno sa pokretačima inicijative, učestvovati u mapiranju flore i faune u svakoj od ciljnih zona, te u izradi akcionih planova za njihovu zaštitu, obnovu i “izlečenje”. Kako ističu organizatori, planirano je i da ova zajednica ima aktivnu ulogu u obrazovanju i mobilisanju lokalnog stanovništva, kao i u realizaciji akcionog plana.

Za sva pitanja i dodatne informacije javite se na zoe@pravaprirode.net

Energetski portal

Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Toto4d Toto4d Paito Hk
Slot Dana
Taruhan Bola
slot bola
bola slot
Toto Slot
Situs Slot Online
Toto Slot
Toto Slot
situs slot online
situs toto
slot bola
slot bola
Toto Slot
slot88 gacor
live draw
Toto Slot
slot gacor
Slot Toto
situs toto
Agen Slot Toto
Slot Demo
Toto Slot
Situs Toto
situs toto
toto gacor
Slot Online
slot qris
situs toto
https://himmahnw.id/
slot pulsa
situs toto
slot toto
slot gacor
paito togel login
scatter hitam
situs slot online
situs slot online
pg soft mahjong 2
asia toto slot Toto Slot Gacor Akun Toto Akun Toto Toto Slot Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Situs Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto
Toto SLot Toto SLot Toto SLot Togel Slot Togel Slot Toto Slot Toto Slot Toto Slot Toto Slot Toto Slot Toto Slot