Home Blog Page 2

Pod pritiskom automobilske industrije – EU revidira ciljeve elektrifikacije za tekuću godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (sophie-jonas)

Evropska unija je prema specifičnim ciljevima jedne od regulativa za sektor transporta propisala da prosečne emisije CO₂ novih automobila treba da budu smanjene za 55 odsto do 2030. u odnosu na 2021. godinu. Međutim, prema istoj regulativi EU je i za 2025. godinu postojao specifičan cilj smanjenja emisija CO₂ za nova putnička vozila i laka komercijalna vozila u odnosu na 2021. godinu, koji je s obzirom na pritiske u automobilskoj industriji nedavno izmenjen. 

Slabljenje ciljeva za 2025. godinu

Evropska komisija je početkom marta 2025. godine objavila odluku o ublažavanju ciljeva za smanjenje emisija CO₂ kod novih putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila, uvodeći fleksibilniji mehanizam praćenja rezultata. Umesto da se cilj za 2025. godinu mora ispuniti striktno ove godine, proizvođačima je omogućeno da ostvare zadati cilj kroz trogodišnji prosek emisija — za period 2025, 2026. i 2027. godine. To znači da, ukoliko u 2025. ne dostignu propisane vrednosti, imaju još dve godine da to nadoknade, pod uslovom da ukupni trogodišnji prosek emisija ipak ostane u granicama cilja postavljenog za 2025. godinu.

Odluka, koja je deo je šireg Akcionog plana za automobilsku industriju, usledila je nakon pritiska iz automobilske industrije, koja je ukazivala na teškoće u ispunjavanju strogih ekoloških standarda, posebno u svetlu usporene prodaje električnih vozila u prethodnom periodu. U tom kontekstu dolazilo je i do zatvaranja fabrika, kao i gubitka radnih mesta kod tradicionalnih proizvođača automobila i auto-delova širom Evrope.

Pročitajte još:

Ipak, dugoročni ciljevi za 2030. i 2035. godinu ostali su nepromenjeni, uključujući i planirano postizanje nulte emisije do 2035. godine. Ublažavanje kratkoročnih ciljeva izazvalo je različite reakcije. Dok neki smatraju da će dodatno vreme pomoći industriji da se prilagodi i investira u tehnologije smanjenja emisija, umesto da plaća kazne, drugi upozoravaju da bi to moglo usporiti tranziciju ka električnim vozilima.

Organizacija E-Mobility Europe upozorava da bi to moglo oslabiti potražnju za električnim vozilima, umanjiti predvidivost investicija i narušiti poziciju proizvođača koji su već uložili u dekarbonizaciju.

Smatra se da je odluka rezultat kombinacije više faktora, među kojima je jedan od ključnih upravo pritisak proizvođača automobila – naročito onih koji još nisu značajno investirali u električna vozila. Uz to, ukazuje se i na uticaj inflacije, rasta cena energenata i geopolitičke nestabilnosti, koji su dodatno podstakli oprez među zakonodavcima. Jednako važan faktor jesu razlike u razvijenosti infrastrukture i kupovnoj moći među državama članicama EU, što je dovelo do zaključka da se ciljevi ne mogu ravnomerno i pravedno primeniti na celo evropsko tržište.

Ostaje pitanje da li će slični problemi sačekati i i svaki naredni cilj.

Milica Vučković

U 2025. nastavljamo da se zalažemo za efikasnije upravljanje komunalnim otpadom

Foto: Pixabay

U Srbiji je predviđeno 26 regionalnih deponija koje će biti centri za skladištenje celokupnog komunalnog otpada, ali ih trenutno ima samo deset, a najveći problem predstavlja odlaganje komunalnog otpada na mesta koja nemaju adekvatnu infrastrukturu i nisu predviđena za to. Ukoliko se komunalni otpad skladišti na nesanitarnim i nekontrolisanim deponijama, to može dodatno zagaditi podzemne vode i okolna izvorišta.

Foto: Ljubaznošću Slobodana Krstovića

Dobra vest je da se u okviru aktivnosti Ministarstva zaštite životne sredine radi na izgradnji novih šest regionalnih deponija, pa bi to donekle moglo da popravi situaciju. Ono što završi u prirodi, nesanitarnim deponijama, smetlištima, to potencijalno postaje ozbiljan rizik za život i zdravlje ljudi. U našem komunalnom otpadu, zbog nedostatka primarne selekcije, vrlo često možemo naći i druge komponente, a to su i metali, građevinski, medicinski i farmaceutski otpad.

Zato je veoma važno da radimo na razvijanju sistema primarne selekcije, što podrazumeva sakupljanje i odvajanje otpada na samom izvoru. Srbija u oblasti upravljanja komunalnim otpadom dobro stoji što se tiče propisa i njihove usklađenosti sa regulativom Evropske unije, ali sporno je njihovo sprovođenje.

Stanje na terenu ne odgovara onome što je propisano u samim zakonima. Problem su nedostajuća infrastruktura i nedovoljna svest građana. Primetni su i nedovoljni kapaciteti lokalnih samouprava da sve što im je delegirano sprovedu na dobar način sa resursima i finansijama kojima raspolažu. Zato pilot-projekti i evropski fondovi mogu da budu veliki podsticaj, posebno za manje sredine.

U FOKUSU:

Kao uspešan se izdvaja projekat prekogranične saradnje „BEST Saradnja u upravljanju otpadom – Do održive životne sredine”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi NALED u saradnji sa Centrom za ekotoksikološka ispitivanja. U njemu su učestvovali Grad Novi Pazar i Opština Tutin iz Srbije i opštine Mojkovac, Bijelo Polje i Kolašin u Crnoj Gori.

Foto: NALED

Opštine su ostvarile i konkretne benefite – priručnike, ali i infrastrukturu koja im omogućava da kvalitetnije upravljaju komunalnim otpadom. Novi Pazar je dobio 1.500 kanti i vozilo za sakupljanje otpada. Mojkovac je dobio 500 kanti i presu za baliranje otpada, a rezultati sa terena pokazuju da ljudi u tim sredinama razvijaju ekološku svest i više vode računa o očuvanju svoje okoline.

Kao dobri primeri upravljanja otpadom izdvajaju se i deponije koje su ranije bile problematične, a sada mogu da budu uzor. Imamo i neke centre koji funkcionišu po najvećim standardima i primenjene su najbolje dostupne tehnologije. Recimo, deponija Vinča je sada na dobar način regulisala prikupljanje komunalnog otpada u Beogradu, a sledeći korak trebalo bi da bude i upotreba komunalnog otpada kao energenta.

Kao bitna mera izdvaja se i unapređenje depozitnog sistema za sakupljanje ambalažnog otpada, što NALED zagovara već godinama. Postoje najave da će od 2027. godine taj sistem zaživeti. Za početak, depozitni sistem bi trebalo da tretira plastiku i limenke. To je, zapravo, povratni sistem koji predviđa da, kada se proizvodi potroše, ambalaža više neće završavati na komunalnoj deponiji, nego će ponovo biti u procesu proizvodnje.

NALED se zalaže i za upotrebu novih digitalnih rešenja, aplikacija koje će omogućiti savremeni sistem upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji.

Ovaj projekat sufinansira Evropska unija u okviru finansijskog instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) kroz Program prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora 2014- 2020. Ugovor za sufinansiranje sredstvima Evropske unije potpisan je sa Ministarstvom finansija Republike Srbije – Sektorom za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije.

Slobodan Krstović

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

CZIP poziva na zaštitu prirodnih područja Crne Gore od interesa investitora

Foto-ilustracija: Unsplash (Radik Sitdikov)

Krajem marta, Vlada Crne Gore i Ujedinjeni Arapski Emirati, potpisali su sporazum o saradnji, koji je izazvao različita mišljenja i zabrinutost. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP), na svom zvaničnom sajtu, postavio je tekst u kojem ističe glavne razloge za zabrinutost. Kako je istaknuto na početku, sporazum je potpisan uz očiglednu nameru da najvrednija područja Crne Gore postanu predmet netransparentnih dogovora i devastacije u korist interesa investitora. 

„Javnosti je neposredno pre potpisivanja sporazuma predstavljena ideja o „valorizaciji“ 12 kilometara Velike plaže i njenom zakupu na period od 99 godina. Međutim, ovaj sporazum se ne odnosi samo na projekat Velike plaže, već omogućava investitorima iz UAE da uđu na više lokacija širom Crne Gore, o čemu ćemo verovatno biti obavešteni tek nakon sklopljenih dogovora i potpisanih ugovora iza zatvorenih vrata, ostavljajući nas bez mogućnosti da reagujemo”, navodi se na sajtu CZIP.

Kako su objasnili, Delta reke Bojane, Velika plaža i Ulcinjska solana čine jedno od najvažnijih područja biodiverziteta na Balkanu. Ova jedinstvena ekosistemska zona, gde se reka uliva u Jadransko more, dom je brojnim ugroženim vrstama i ključno stanište za migratorne ptice. Peščane dine, močvare, sprudovi i slane lagune ovog prostora doprinose očuvanju ekološke ravnoteže, štite obalu od erozije, poboljšavaju kvalitet vode i zemljišta i ublažavaju posledice klimatskih promena. Njegova vrednost za lokalnu zajednicu i sve građane Crne Gore je neprocenjiva, a očuvanje prostora od suštinskog značaja za buduće generacije.

Upravo zbog ovih vrednosti raste zabrinutost da bi agresivna urbanizacija Velike plaže, uključujući izgradnju luksuznog naselja, mogla stvoriti uslove za buduće poplave, eroziju obale i druge ekološke probleme.

„Zašto da izgubimo jedinstveno prirodno okruženje kako bi neko izgradio još jednu marinu kakvih ima svuda, i od koje će stvarnu korist imati samo strani investitor?”, pitanje je koje je postavljeno na sajtu CZIP.

Pročitajte još:

Prva najavljena investicija odnosi se upravo na područje Delte Bojane – prostora izuzetne biološke raznovrsnosti i ekološke vrednosti, prepoznatog u svim strateškim dokumentima Crne Gore i zaštićenog kroz više međunarodnih i nacionalnih statusa (IBA, IPA, Ramsar, Emerald, potencijalni Natura 2000). Planiranje luksuznog naselja na ovom prostoru predstavlja ozbiljnu pretnju njegovom očuvanju i direktno je suprotno važećem zakonodavstvu i strateškim opredeljenjima države, navodi CZIP. Zbog toga su pozvali donosioce odluka da budu dosledni u sprovođenju strateških planova.

Posebno zabrinjava što Nacrt sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima predviđa dodelu zemljišta bez javnog nadmetanja, što otvara prostor za korupciju i netransparentno raspolaganje državnom imovinom.

„Posebno nas zabrinjava činjenica da je ovaj dokument usvojen na elektronskoj sednici Vlade i da još uvek nije dostupan javnosti. Pored toga, sporazum predviđa prilagođavanje crnogorskog zakonodavstva potrebama odabranih projekata i investitora, što je direktno suprotno principima pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom”, navodi se na sajtu CZIP.

Kako je dalje istaknuto, dodatno zabrinjava to što Vlada mesecima odlaže usvajanje novog Prostornog plana Crne Gore, dokumenta koji je ključan za buduće upravljanje prostorom. Takođe, zabrinjava i trenutna situacija u Ulcinjskoj solani, čiji ugovor o zakupu sa Nacionalnim parkovima nije produžen. Sve se to dešava u trenutku kada se najavljuju velike investicije na širem području Velike plaže. Zbog svega što se dešava, kako navode, ne veruju više u slučajnosti, zbog čega ne bi bilo za čuđenje da je i Solana deo paketa za valorizaciju.  

Energetski portal

Nedelja je dan za naš kvart – Velika akcija čišćenja u Nišu

Foto: JKP Mediana

Grad Niš i JKP Mediana pokreću kampanju „Nedelja je dan za naš kvart”, koja počinje u nedelju, 6. aprila, s ciljem temeljne akcije uređenja gradskih kvartova.

U sklopu ove inicijative, na 50 lokacija biće postavljeni kontejneri za kabasti otpad, dok će ekipe raditi na reparaciji mobilijara, uređenju međublokovskog zelenila i parking prostora, pranju kontejnera i čišćenju i pranju ulica.

Pročitajte još:

„Kontejneri za kabasti otpad biće postavljeni već u subotu ujutru. U kontejnere građani mogu da odlože krupan otpad iz domaćinstva, delove starog nameštaja, stare dušeke, delove kreveta, fotelja, sve ono što nije komunalni otpad”, kažu iz JKP Mediana za Južne vesti.

Okupljanje učesnika akcije zakazano je za 8 sati na Platou ispred Gradske kuće, saopštili su iz JKP Mediana.

Energetski portal

Sporna biogoriva: Obmana o palminom otpadu ugrožava zelene ciljeve

Foto-ilustracija: Unsplash (Ender Vatan)

Evropske politike koje se tiču biogoriva dovele su do ozbiljnih ekoloških problema, uključujući globalno krčenje šuma. Biogoriva su proizvedena preradom biomase – organskih materijala poput biljaka, poljoprivrednih ostataka ili otpada.

Ipak, usled negativnih posledica, Evropska unija je odlučila da se okrene održivijim rešenjima – biogorivima na bazi otpada, kao što su korišćeno jestivo ulje, životinjske masti, ali i otpad iz proizvodnje palminog ulja.

Nova strategija je ponovo naišla na probleme. Došlo je do naglog porasta uvoza ostataka iz proizvodnje palminog ulja – otpadne tečnosti koje nastaju tokom prerade palminog ploda.

Pročitajte još:

Organizacija Transport & Environment (T&E) u svom najnovijem izveštaju upozorava da se u EU prijavljuje znatno više ovih ostataka nego što je uopšte moguće da bude proizvedeno. Ovakav nelogičina sled nakon nove strategije ukazuje na mogućnost manipulacije prilikom proizvodnje, tačnije da se za biogoriva koristi običan palmin proizvod, ali se lažno prikazuje kao otpad kako bi se izbegle zabrane i stroge ekološke regulative.

Ukoliko se ove sumnje potvrde, to bi značilo da se pod okriljem ekoloških i zelenih rešenja zapravo i dalje podržava industrija palminog ulja, koja je poznata po svom negativnom uticaju na tropske šume i biodiverzitet. Dakle, zapravo se krče šume kako bi se proizvodilo biogorivo, da bi se dalje štedeo CO2, dok zapravo nestaju šume koje ga apsorbuju.

Energetski portal

U Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje posađeno više od 30.000 autohtonih sadnica

Foto-ilustracija: Unsplash (Wolfgang Rottmann)

Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje, predstavlja srpski deo UNESCO-ovog petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je poznat i kao Evropski Amazon. Kroz projekat Obnova Evropskoj Amazona, koji sprovodi WWF, sprovedena je akcija sadnje više od 30.000 autohtonih sadnica – crne i bele topole, hrasta i vrbe, na površini od 36 hektara.

„Ova aktivnost predstavlja važan i veliki korak u obnovi poplavnih šuma, koje su ključne za očuvanje biodiverziteta i borbu protiv klimatskih promena”, navodi se na sajtu WWF Adria. 

Nataša Kalazu, izvršna direktorka WWF Adrije, istakla je da će efekti ublažavanja klimatskih promena svoj puni doprinos dati tek za nešto više od deceniju i tada će priroda, a i naši potomci, osetiti koliko je truda uloženo da se vrati makar deo onoga što se uložilo.

Pročitajte još:

Ova akcija podržana je od strane stručnjaka iz Endangered Landscapes and Seascapes (ELSP), koja predstavlja donatora. Pored toga, podršu je pružilo i JP Vojavodinašume.

Dr. Marko Marinković, izvršni direktor JP Vojavodinašume za šumarstvo, ekologiju i razvoj, rekao je da je podizanje poplavnih šuma ključno za zdravlje ekosistema.

Kako je dodao, osim što štiti od poplava prirodno zadržavajući vodu, u velikoj meri povećava apsorpciju ugljen-dioksida. Kroz smanjenje efekata klimatskih promena i jačanje otpornosti ekosistema na buduće izazove, istovremeno se štiti ogroman broj biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je veliki broj ugrožen, upravo zbog toga što je i njihovo stanište bilo ugroženo.
 
Gornje Podunavlje, kao deo Evropskog Amazona, nije važno samo zbog biološke raznovrsnosti, već je i simbol međunarodne saradnje u očuvanju prirode, navodi se na sajtu WWFa.

Energetski portal

Hrvatska usvojila ključne zakone za modernizaciju energetskog sektora

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Hrvatski sabor održao je važnu sednicu na kojoj su izglasani zakonski akti kojima će se napraviti značajan iskorak za modernizaciju energetskog sektora, zaštitu potrošača i jačanje energetske nezavisnosti ove zemlje. Reč je o Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o tržištu toplotne energije, kao i o dva zakona kojima se potvrđuju ugovori o državnim garancijama za finansiranje izgradnje Solarne elektrane Korlat.

Izmenama Zakona o tržištu toplotne energije potrošačima se omogućava da plaćaju grejanje prema stvarnoj potrošnji, što donosi veću jasnoću i pravičnije uslove. Stanari stambenih zgrada sada dobijaju zaštitu sličnu onoj koju imaju korisnici gasnih sistema, dok ukidanje obaveze ugradnje razdelnika otvara mogućnost za jednostavnije i dostupnije rešenje.

Pored toga, izmenama se osnažuje uloga lokalnih zajednica u razvoju efikasnih sistema grejanja, posebno u područjima sa potencijalom za korišćenje obnovljivih izvora, poput geotermalne energije. Zakon je usklađen sa evropskim propisima koji podstiču energetsku efikasnost i održivi razvoj.

Pročitajte još:

Kada je reč o projektu izgradnje Solarne elektrane Korlat kod Benkovca, instalisane snage 99 megavata, Sabor je usvojio dva zakona kojima se potvrđuju ugovori o državnim garancijama. Prvim zakonom potvrđuje se Ugovor o profesionalnoj garanciji plaćanja između Republike Hrvatske i Evropske investicione banke (EIB), dok se drugim potvrđuje Ugovor o garanciji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

Projekat Korlat, ukupne vrednosti 62 miliona evra, finansira se iz dve kreditne linije: 30,38 miliona evra putem EIBa i 31,62 miliona evra putem EBRDa. Oba ugovora uključuju državnu garanciju koja pokriva 80 odsto obaveza, a realizacija ne zahteva dodatna sredstva iz državnog budžeta, navodi se na sajtu Ministarstva privrede Hrvatske.

Energetski portal

Kraj ere uglja u Finskoj – zeleni dim iz poslednje elektrane (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Finska energetska kompanija Helen je zatvorila poslednju aktivnu elektranu na ugalj, čime je započeo kraj ere uglja za ovu zemlju.

Gašenjem proizvodnje energije na bazi uglja, Helen će smanjiti godišnje emisije ugljen-dioksida za 50 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok će emisije u Helsinkiju pasti za oko 30 odsto. Ukupne emisije Finske će se time smanjiti za skoro dva odsto.

Elektrana „Salmisari” predstavlja važnu prekretnicu u ostvarivanju ciljeva Helen-a za smanjenje emisija, jer će sada ukupne emisije kompanije biti manje od 20 odsto nivoa iz 1990. godine.

Ova kompanija će nastaviti da smanjuje emisije ulaganjem u rešenja za čistu tranziciju, kako bi emisije kompanije do 2030. godine bile manje od pet odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Pročitajte još:

„Svi ključni investicioni planovi su već doneti, a prateći proizvodni kapaciteti su u izgradnji”, saopšteno je iz kompanije.

Zatvaranje termoelektrane na ugalj u „Salmisari” nije samo korak ka čistijoj, već i ka energetski nezavisnoj budućnosti, jer Helsinki prelazi na lokalne izvore energije umesto uvozni ugalj. O značaju ovog dostignuća govori i podatak da je ugalj još 2022. godine činio 64 odsto proizvodnje daljinskog grejanja Helen-a.

Finska će zadržati rezervne kapacitete na ugalj za potrebe energetske sigurnosti, koji se mogu aktivirati u slučaju potrebe. Takođe, određene energetske kompanije koriste male količine uglja za vršnu, rezervnu i sigurnosnu proizvodnju energije. Prema finskom zakonodavstvu, upotreba uglja u proizvodnji energije neće biti dozvoljena nakon 1. maja 2029. godine.

Kraj ere uglja simbolično je obeležen puštanjem zelenog dima iz dimnjaka elektrane, kao dio oproštajne ceremonije.

Energetski portal

Do 100.000 dolara za projekte zaštite vazduha u lokalnim samoupravama

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), objavio je Treći javni poziv za podršku sprovođenju konkretnih mera zaštite vazduha u jedinicama lokalne samouprave.

Kako se navodi na sajtu UNDPa, poziv je otvoren za jedinice lokalne samouprave koje su izradile ili usvojile Planove kvaliteta vazduha (PKV) i/ili Kratkoročne akcione planove (KAP). Pored njih, na poziv mogu da se prijave i jedinicama lokalne samouprave koje nisu u zakonskoj obavezi da usvoje pomenute planove, ali su uključile mere zaštite vazduha u svoja strateška dokumenta.

Program se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske Unije i Švajcarske u okviru projekta EU za Zelenu agendu u Srbiji, a mere koje se sprovode imaju za cilj da doprinesu  i realizaciji nacionalnog Programa zaštite vazduha za period 2022-2030 koji je Srbija usvojila u decembru 2022. godine.

Jedinice lokalne samouprave koje su planskim dokumentima predvidele mere za unapređenje kvaliteta vazduha imaju mogućnost da konkurišu za sufinansiranje jedne odabrane mere, u iznosu do 70 odsto ukupne vrednosti njene realizacije. U okviru ovog poziva, biće obezbeđena sredstva u rasponu od 21.000 do 49.000 američkih dolara za projekte manjeg obima, dok će za projekte većeg obima biti dostupna sredstva od 49.000 do 100.000 dolara. Preostali deo, najmanje 30 odsto vrednosti projekta, lokalne samouprave obezbeđuju iz sopstvenih budžeta ili kroz druge izvore finansiranja.

Pročitajte još:

Poziv za prijave otvoren je najkasnije do 30. aprila 2025. godine do 17 časova, a mogu se podneti putem onlajn platforme koja je dostupna ovde.

Uz popunjeni osnovni aplikacioni formular, neophodno je dostaviti i dokument sa detaljnim opisom projekta, koji uključuje aktivnosti, očekivane rezultate i budžet. Takođe, potrebno je priložiti izjavu ovlašćenog lica kojom se potvrđuje obezbeđeno sufinansiranje i spremnost na učešće u javnom pozivu, relevantan planski dokument u kojem je mera predložena za sufinansiranje, kao i tehničku dokumentaciju (ukoliko je dostupna i primenljiva). Kompletna dokumentacija se šalje putem mejla na adresu: zelena.agenda.rs@undp.org. Detaljnije informacije nalaze se u Uslovima i smernicama za prijavljivanje.

Takođe, Info dan koji je namenjen predstavnicima i predstavnicama zainteresovanih lokalnih samouprava, biće organizovan 15. aprila u 11 časova. Prijave mogu da se podnesu ovde.

Dodatna pitanja mogu se postaviti purem mejl adrese – zelena.agenda.rs@undp.org.

Energetski portal

Više od 100 novih ugovora za obnovljive izvore energije u Rumuniji

Foto-ilustracija: Unsplash (jubbar-j)

U Rumuniji je početak aprila 2025. obeležen investicionim zamahom u oblasti obnovljivih izvora energije. Tokom dva dana potpisano je 114 novih ugovora o finansiranju, koji imaju za cilj unapređenje proizvodnih kapaciteta za zelenu električnu energiju namenjenu sopstvenoj potrošnji javnih institucija.

Ukupna vrednost ovih projekata prelazi 233 miliona leja (približno 46 miliona evra), a sredstva su obezbeđena iz Fonda za modernizaciju, jednog od ključnih finansijskih instrumenata za tranziciju ka čistijim energetskim rešenjima u zemljama članicama Evropske unije. Više od 200 miliona leja predstavlja bespovratna sredstva, dok će ukupno instalirani kapaciteti dostići 32,66 MW.

Pročitajte još:

Uvođenjem solarnih sistema, opštine i javne ustanove – uključujući škole, bolnice i gradske uprave – dobijaju priliku da značajno smanje troškove za električnu energiju, u nekim slučajevima čak do 70 odsto.

Do sada je, u okviru ovog poziva Fonda za modernizaciju, potpisano ukupno 768 ugovora u Rumuniji, sa investicijama koje prelaze 1,98 milijardi leja (oko 397 miliona evra). Ovi projekti doprinose stvaranju gotovo 280 MW novih kapaciteta ukupno.

Energetski portal

Energetske inovacije na prekretnici – hoće li usporavanje investicija ugroziti napredak?

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je novi izveštaj pod nazivom Stanje energetskih inovacija koji ukazuje na istorijski širok spektar tehnoloških inovacija, ali i zabrinjavajuće znakove usporavanja investicija sa neujednačenim ulaganjima u različitim regionima i sektorima.

Dok su protekle godine donele ubrzan rast inovacija u energetici, sa prosečnim godišnjim povećanjem budžeta za istraživanje i razvoj od šest odsto, podaci za 2024. godinu ukazuju na moguće usporavanje u nekim vodećim ekonomijama.

Korporativno istraživanje i razvoj u oblasti energetike nadmašio je ekonomski rast, posebno u sektoru automobilske industrije i obnovljivih izvora energije. Međutim, potrošnja na istraživanje i razvoj kao udeo u prihodima u sektoru cementa i čelika ostaje 20 do 70 odsto ispod onog u sektoru automobila i obnovljivih izvora energije, dok su sektori vazduhoplovstva i brodarstva smanjili udeo svojih prihoda potrošenih na istraživanje i razvoj tokom protekle decenije.

Pročitajte još:

Najveći skok u patentiranju energetskih inovacija beleži Kina, koja je pretekla SAD i Japan 2021. godine, pri čemu je čak 95 odsto njenih patenata fokusirano na tehnologije sa niskim emisijama. U Evropi se investicije usmeravaju u velike inženjerske projekte, dok SAD održavaju raznolik inovacioni portfolio koji obuhvata i fosilne i obnovljive izvore energije.

Međutim, iako su velike investicije u energetske projekte dostigle 60 milijardi dolara, većina ih se suočava sa kašnjenjima zbog inflacije i političke neizvesnosti. Posebno su ugroženi sektori kao što su teška industrija i dugolinijski transport, koji čine samo 17 odsto ukupnog broja demonstracionih projekata, iako su ključni za smanjenje emisija.

IEA upozorava da trenutni nivo javnih ulaganja u energetski R&D, koji iznosi 0,04 odsto BDP-a u zemljama članicama, nije dovoljan za rešavanje savremenih izazova energetske bezbednosti i klimatskih promena. Izveštaj preporučuje usmerene politike za povećanje javne potrošnje na istraživanje i razvoj u energetici, pružanje podrške razvijačima tehnologija kroz ekonomske cikluse i jačanje međunarodne saradnje kako bi se demonstracioni projekti čiste energije uspešno plasirali na tržište. Dalji razvoj globalnih energetskih inovacija biće ključan za dugoročnu ekonomsku otpornost i sposobnost država da ispune svoje energetske i klimatske ciljeve.

Energetski portal

Bezbednost vode ključna za prehrambenu sigurnost u Evropi i Centralnoj Aziji

Photo-illustration: Pixabay

Prema najnovijem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), sigurno i održivo upravljanje vodama predstavlja osnovu za prehrambenu sigurnost u Evropi i Centralnoj Aziji.

Izveštaj, fokusiran na Evropu i Centralnu Aziju, meri napredak ka ispunjenju ciljeva Agende 2030 – eliminaciji gladi, nesigurnosti hrane i svih oblika neuhranjenosti. Teme poput dostupnosti pitke vode, sanitarne infrastrukture, efikasnog korišćenja i kvaliteta vode, zauzimaju centralno mesto u ovogodišnjem izdanju.

Dok je na globalnom nivou prevalenca pothranjenosti u 2023. godini ostala na nivou od 9,1 odsto, u regionu Evrope i Centralne Azije ona je ispod 2,5 odsto još od 2005. godine. Ovo svedoči o dugoročnom napretku regiona u borbi protiv hronične neuhranjenosti. Ipak, u Centralnoj Aziji oko tri odsto stanovništva, odnosno približno 2,3 miliona ljudi, i dalje ima neadekvatan energetski unos putem ishrane, što ukazuje na postojanje regionalnih razlika.

Pročitajte još:

Procenat ljudi koji nemaju redovan pristup dovoljno bezbednoj i zdravoj hrani je nešto viši. Tokom 2023. godine, oko 11,5 odsto stanovništva Evrope i Centralne Azije – što odgovara broju od 107,2 miliona ljudi – iskusilo je umerenu ili tešku nesigurnost hrane. To predstavlja pad od oko 1,5 miliona u odnosu na prethodnu godinu. Broj ljudi koji su se suočavali sa ozbiljnom nesigurnošću hrane takođe je smanjen, sa 25,8 miliona u 2022. godini na 24,5 miliona u 2023.

Ova dva pokazatelja – prevalenca umerene ili teške nesigurnosti hrane i raširenost pothranjenosti – koriste se kao glavni alati za praćenje globalnog napretka ka ostvarenju Cilja održivog razvoja broj 2, koji se odnosi na iskorenjivanje gladi.

Region je tokom poslednje dve decenije ostvario značajna poboljšanja kada je reč o neuhranjenosti kod dece mlađe od pet godina, posebno u oblastima zaostajanja u rastu i fizičke iscrpljenosti. Takođe, zabeležen je i pozitivan trend u borbi protiv anemije: svega 18,8 odsto žena uzrasta od 15 do 49 godina u regionu pati od anemije, što je značajno ispod globalnog proseka od 29,9 odsto.

Izveštaj upozorava da se zemlje regiona suočavaju s pogoršanjem vodne infrastrukture, porastom klimatske nestabilnosti, zagađenjem, slabim upravljanjem i kompleksnim izazovima u prekograničnoj saradnji.

Energetski portal

Ekološke kuće budućnosti – transformacija vetroturbine u dom

Čovek je kroz istoriju na domišljate načine gradio svoja skrovišta i domove, koristeći različite materijale – od blata i slame, preko kamena i drveta, do cigle i stakla. Savremeno doba donelo je nove mogućnosti za stanovanje, pa avanturistički nastrojeni ljudi sve češće biraju prikolice i kampere, dok su moderni kontejnerski i montažni domovi postali sve privlačniji.

Svako razdoblje donosi inovacije, ali i izazove. Danas, dok je svet sve više usmeren ka obnovljivim izvorima energije radi očuvanja planete i izgradnje održivije budućnosti, postavlja se pitanje – šta raditi sa solarnim panelima i vetroturbinama kada im istekne radni vek? Kako sam ranije pisala, otpad od vetroturbina još uvek nije ozbiljan problem, ali prve komercijalne vetroelektrane ubrzano se približavaju kraju svog radnog veka. To znači da će u godinama koje dolaze količina ovog otpada značajno rasti.

Možda se na prvi pogled čini da sam prešla sa jedne teme na drugu, ali one su zapravo povezane.

Upravo iz ovog izazova rađaju se inovativna rešenja. Umesto da završe na deponijama ili da budu podvrgnute energetski zahtevnim procesima reciklaže, delovi konstrukcija vetroturbina mogu dobiti sasvim novu namenu. Zanimljiv primer dolazi iz Holandije, gde su energetska kompanija Vattenfall i dizajnerski studio Superuse transformisali gornji deo vetroturbine u malu ekološku kuću pod nazivom Nestle.

Ova kuća, kao pilot projekat, izgrađena je od gornjeg dela vetroturbine V80 2MW iz 2005. godine, a kao koncept je široj javnosti predstavljena tokom Dutch Design Week 2024. Tokom svog životnog veka, ova turbina je proizvela 73 GWh električne energije, što je bilo dovoljno da se napaja oko 30 hiljada domaćinstava tokom jedne godine. Danas je njena namena drugačija. I dok spolja ostaje prepoznatljiv izgled vetroturbine, unutrašnjost je u potpunosti prilagođena modernim uslovima života. Pored sobe, kupatila i kuhinje, kuća je opremljena pametnim tehnologijama kao što su solarni paneli, toplotne pumpe i solarni bojler. Njena širina iznosi četiri metra, dužina deset metara, a visina tri metra. Iako je mala, Nestle kuća ispunjava sve građevinske standarde i funkcionalnost.

Potencijal ovakvih kuća je još veći, imajući u vidu da je reč o vetroturbini iz 2005. godine, a da kasnije vetroturbine imaju još šire dimenzije, što bi omogućilo izgradnju dodatno komotnijih prostorija.

Nestle kuća je za sada samo pilot projekat, ali otvara vrata novim mogućnostima u korišćenju materijala iz obnovljivih izvora energije nakon isteka njihovog radnog veka. Kako vetroturbine postaju sve veće i brojnije, ovakva rešenja bi mogla postati ne samo ekološki održiva, već i ekonomski isplativa alternativa tradicionalnoj gradnji. Možda u budućnosti budemo svedoci čitavih naselja nastalih od nekadašnjih vetroturbina – domova u kojima se spoj inovacija i održivosti pretvara u novi standard stanovanja.

Katarina Vuinac

EK predlaže fleksibilnost u ciljevima smanjenja emisija za automobilske proizvođače u EU

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Kako bi se obezbedila dodatna fleksibilnost proizvođačima putničkih i lakih komercijalnih vozila u ispunjavanju ciljeva smanjenja emisija, Evropska komisija je predložila izmenu Regulative koja postavlja standarde emisije CO2 za ova vozila. Ovaj predlog je objavljen kao deo Akcionog plana za automobilsku industriju Evropske unije, koji je usvojen 5. marta 2025. godine. Kako je navedeno, predlog je usledio nakon Strateškog dijaloga o budućnosti automobilske industrije koji je pokrenula predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen 30. januara ove godine.

Na ovaj način se menjaju pravila ocenjivanja proizvođača. Predložena fleksibilnost omogućava proizvođačima vozila da usklađenost sa ciljevima emisije CO2 za 2025, 2026. i 2027. godinu procenjuju na osnovu prosečnih emisija tokom tri godine, umesto svake godine posebno. Tako proizvođači mogu da kompenzuju viši nivo emisija u jednoj godini smanjenjem emisija u drugim godinama.

Komisija poziva zakonodavce da postignu dogovor o ovoj izmeni bez odlaganja kako bi obezbedili predvidljivost i sigurnost za automobilske proizvođače i investitore.

Pročitajte još:

U dokumentu se ističe da se ovim korakom odgovara na zabrinutost automobilske industrije u Evropskoj uniji, koji je suočen sa velikim izazovima u procesu tranzicije prema vozilima sa nultim emisijama. Preciznije, pravilnici postavljaju ambiciozne ciljeve smanjenja emisija, jer Evropska unija teži postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, a do 2030. godine planira smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto u odnosu na nivoe iz 1990. godine.

Predložena fleksibilnost izaziva kod određenih stručnjaka sumnje, smatrajući da će se na taj način usporiti ostvarenje ciljeva. Međutim, Evropska komisija navodi da se time ne menjaju ciljevi, već samo način na koji će se njihovo ostvarenje pratiti. Zadržavajući nivo ambicija za smanjenje emisija, Komisija omogućava proizvođačima dodatno vreme i prostor da se prilagode novim pravilima, dok istovremeno održavaju sigurnost i predvidljivost za investitore. Uvođenjem trogodišnjeg perioda usklađenosti, industrija dobija šansu da izbegne kazne zbog kratkoročnih odstupanja od ciljeva, dok i dalje ispunjava dugoročne ciljeve klimatskih strategija EU.

Katarina Vuinac

Prekretnica u ekstrakciji litijuma: Reaktor koji rešava ekološke rizike

Foto-ilustracija: Freepik ( wirestock)

Dobijanje litijuma, odnosno rudarenje ovog metala koji je značajan u proizvodnji baterija za električna vozila, skladištenje obnovljive energije i elektroniku, postaje sve aktuelnija tema kako u svetu tako i kod nas. Svedoci smo otpora ovakvih rudarskih projekata, ali pribavljanje litijuma moglo bi uskoro biti promenjeno zahvaljući timu naučnika iz SAD.

Naime, na Univerzitetu Rajs (eng. Rice University) razvili su inovativan elektrohemijski reaktor za ekstrakciju litijuma iz prirodnih slanih rastvora. Ovo otkriće nudi obećavajuće rešenje za rastuću potražnju za litijumom, a objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Tradicionalne metode ekstrakcije litijuma suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući visoke energetske zahteve i poteškoće u odvajanju litijuma od drugih elemenata poput natrijuma, kalijuma, magnezijuma i kalcijuma, koji imaju veoma slična hemijska svojstva kao litijum.

„Pored toga, visoke koncentracije hloridnih jona u ovim slanim rastvorima mogu izazvati proizvodnju opasnog hlornog gasa u konvencionalnim elektrohemijskim procesima, dodatno komplikujući i ugrožavajući bezbednost ekstrakcije litijuma”, navode sa Univerziteta Rajs.

Pročitajte još:

Inženjerski tim rešio je ove izazove inovativnim elektrohemijskim reaktorom sa tri komore, koji poboljšava selektivnost i efikasnost ekstrakcije litijuma iz slanih rastvora. Za razliku od tradicionalnih metoda, ovaj reaktor uvodi srednju komoru sa poroznim čvrstim elektrolitom – nalik međusobno povezanim autoputevima – koji kontroliše tok jona i sprečava neželjene reakcije dok slana voda prolazi kroz sistem.

„Naš pristup ne samo da postiže visoku čistoću litijuma, već i smanjuje ekološke rizike povezane s tradicionalnim metodama ekstrakcije. Reaktor koji smo razvili dizajniran je da minimizira stvaranje nusproizvoda i poboljša selektivnost litijuma”, rekao je prvi autor studije, Džude Feng.

Reaktor je postigao impresivne rezultate, uključujući čistoću litijuma od 97,5 odsto. Takođe, ova tehnologija mogla bi biti prekretnica u ekstrakciji litijuma iz zahtevnih izvora poput geotermalnih slanih voda.

Tim je predložio i dalja istraživanja za površinu ili pulsirajuće struje kako bi se reaktor dodatno optimizovao.

Doprinos studiji s Odeljenja za hemijsko i biomolekularno inženjerstvo Univerziteta Rajs dalo je deset studenata i postdoktoranata.

Energetski portal

Zamenite stari papir za sadnice tokom Cvetnih pijaca u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Novom Sadu će tokom Cvetnih pijaca u aprilu i maju, na platou ispred JP SPC „Vojvodina“ (SPENS), biti organizovana tradicionalna akcija Zamenite stari papir za sadnice. U tom periodu, svi koji budu doneli 10 kilograma starog papira, u zamenu za to će dobiti sadnicu cveća, dok će za 60 kilograma biti dodeljena sadnica drveća (tuje), navodi se na sajtu Inženjera zaštite životne sredine.

Cvetne pijace će se održati petkom i subotom sledećih datuma:

  • u petak, 4. aprila od 8 do 19.00 časova, u subotu, 5. aprila od 8 do 13 časova
  • u petak, 11. aprila od 8 do 19.00 časova, u subotu, 12. aprila od 8 do 13 časova
  • u petak, 25. aprila od 8 do 19.00 časova, u subotu, 26. aprila od 8 do 13 časova
  • u petak, 9. maja od 8 do 19.00 časova, u subotu, 10. maja od 8 do 13 časova
  • u petak, 16. maja od 8 do 19.00 časova, u subotu, 17. maja od 8 do 13 časova
  • u petak, 23. maja od 8 do 19.00 časova, u subotu, 24. maja od 8 do 13 časova

Kako organizatori navode, vremenski uslovi mogu da dovedu do otkazivanja cvetne pijace tokom navedenih datuma, usled čega će njihova akcija biti pomerena za novi datum, o kojem će javnost biti informasana putem Fejsbuk stranice i sajta udruženja, koji je dostupan ovde

Pročitajte još:

Takođe, posetioci će moći na štandu Inženjera zaštite životne sredine da dobiju više informacija o procesu reciklaže i načinima na koje mogu da smanje svoj uticaj na životnu sredinu i doprinesu njenom očuvanju. Pored toga, mogu se informisati o tome kako možemo odgovoriti na klimatske promene koje nas svakodnevno sve više pogađaju.

„Papir ima odlična svojstva za reciklažu – proizvodnjom iz recikliranih materijala, umesto iz drveta, postiže se energetska ušteda i do 74 odsto, zavisno od tehnološkog postupka i vrste starog papira. Dobijanjem jedne tone papira iz recikliranog materijala smanjuje se emisija štetnih gasova za oko 70 odsto. Takođe, reciklažom samo jedne tone starog papira sačuva se 32.000 litara vode potrebne za proizvodni proces. Da bi se zadovoljile potrebe za papirom prosečnog domaćinstva, godišnje se poseče šest stabala. Svakom tonom recikliranih novina sačuva se 17 stabala starosti između 15 i 20 godina”, navodi se na sajtu udruženja. 

Energetski portal

Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HKe Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Toto4d Toto4d Paito Hk
Slot Dana
Taruhan Bola
slot bola
bola slot
Toto Slot
rujak bonanza
Situs Slot Online
Toto Slot
Toto Slot
situs slot online
slot gacor
slot demo
slot demo
slot bola
slot bola
Toto Slot
situs slot gacor
slot dana
slot88 gacor
live draw
live draw
Toto Slot
slot gacor
Toto Slot
toto slot
Slot Toto
toto slot
Agen Slot Toto
Slot Demo
Toto Slot
Toto Slot
slot gacor
Toto Slot
toto gacor
slot qris
toto gacor
Slot Online
slot qris
situs toto
https://himmahnw.id/
slot pulsa
situs toto
slot toto
slot gacor
Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Toto Slot Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto Akun Toto
Bandar Togel Hongkong Bandar Togel Hongkong Bandar Togel Hongkong Bandar Togel Slot Bandar Togel Slot