Home Blog Page 2

Baterijski kapacitet za skladištenje energije u Evropi premašuje 250 GWh

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

Sistemi za skladištenje energije u baterijama (BESS) dvadeset godina unazad, otkako SolarPower Europe vodi evidenciju, beleže kontinuirane rekorde. U 2025. godini Evropska unija instalirala je 27,1 GWh novih kapaciteta.

Nemačka i Italija zadržale su vodeću poziciju na tržištu baterijskog skladištenja, dok je Bugarska postala najbrže rastuće tržište. Na četvrtom i petom mestu našle su se Holandija i Španija. Prag za ulazak u vrh značajno je porastao — dostizanje GWh više više nije dovoljno, a povezivanje značajnih količina mrežnih baterija postalo je neophodno.

Evropska komisija je u martu 2025. godine usvojila listu od 47 strateških projekata sa ciljem jačanja evropskih lanaca vrednosti sirovina i diverzifikacije izvora snabdevanja, u skladu sa Aktom o kritičnim sirovinama (CRMA). Postavljen je cilj da do 2030. godine evropska eksploatacija, prerada i reciklaža strateških sirovina zadovolje 10 odsto, 40 odsto i 25 odsto potreba EU, redom. Od ukupnog broja, 70 odsto projekata usmereno je na sirovine za baterije.

Evropska unija i dalje značajno zavisi od globalnih tržišta za snabdevanje metalima potrebnim za proizvodnju baterijskih ćelija. Prema podacima Evropske komisije, 2023. godine EU je uvezla gotovo 80 odsto primarnih sirovina za baterije i više od 60 odsto prerađenih materijala. Kada je u pitanju rafinisani litijum, ključna hemijska komponenta svih baterija, zavisnost je potpuna.

Pročitajte još:

Na kraju 2025. godine, Evropa je raspolagala sa ukupno 252 GWh godišnjeg kapaciteta proizvodnje baterijskih ćelija, od čega je 80 odsto namenjeno električnim vozilima. Sa svega 1 GWh u 2017. godini, proizvodnja baterijskih ćelija u Evropi porasla je na više od 250 GWh danas, uz investicije od oko 33 milijarde evra u fabrike baterija. Ipak, mnogi proizvođači odlažu ili otkazuju planove širenja zbog neizvesnosti oko buduće profitabilnosti, a troškovi proizvodnje u Evropi i dalje su oko 50 odsto viši nego u Kini, dok je ekosistem lanca snabdevanja relativno slab, navodi SolarPower Europe.

Većina proizvođača i dalje uvozi ćelije iz Azije i u Evropi obavlja samo završno sklapanje, iako neki koriste ćelije iz domaće proizvodnje ili kroz partnerstva. Samo 16 odsto evropskih proizvođača specijalizovano je za BESS, dok pojedini startapovi daju drugi život baterijama iz električnih vozila.

Nemačka ima najveći broj proizvođača baterijskih sistema u Evropi — 43 aktivne kompanije. Za ovom zemljom idu Poljska i Mađarska, dok su ostali proizvođači raspoređeni u još 20 zemalja. Od procenjenih 10 kompanija aktivnih 2010. godine, proizvodnja baterijskih sistema u Evropi porasla je osam puta u poslednjih 16 godina.

Energetski portal

Močvare su ugroženije od šuma: koliko ih ima zaštićenih u regionu

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Butler)

Svake godine, 2. februara, Svetski dan močvara okuplja ljude širom sveta kako bi proslavili i zaštitili vrednost ovih vitalnih ekosistema, koji ne samo da podržavaju biodiverzitet i regulaciju vodnih resursa, već su i od naročitog značaja za očuvanje kulturne baštine lokalnih zajednica.

U 2026. godini tema obeležavanja Međunarodnog dana zaštite močvara je „Močvare i tradicionalna znanja: Slavljenje kulturne baštine”, istražuje duboko ukorenjene veze između močvara i kulturnih praksi, tradicija i sistema znanja zajednica širom sveta.

Iako pokrivaju samo oko 6 odsto kopnene površine Zemlje, 40 odsto svih biljnih i životinjskih vrsta živi ili se razmnožava u močvarama.  Biodiverzitet močvara je važan za naše zdravlje, snabdevanje hranom, turizam i radna mesta. Močvare su vitalne za ljude, druge ekosisteme i klimu, pružajući osnovne ekosistemske usluge, poput regulacije vode, uključujući kontrolu poplava i pročišćavanje vode. Više od milijardu ljudi širom sveta zavisi od močvara, što je otprilike jedan od osam ljudi na Zemlji.

– Močvare nestaju tri puta brže od šuma i predstavljaju najugroženiji ekosistem na Zemlji. U samo 50 godina – od 1970. – izgubljeno je 35 odsto svetskih močvara. Ljudske aktivnosti koje dovode do gubitka močvara uključuju isušivanje i zatrpavanje radi poljoprivrede i gradnje, zagađenje, prekomerni ribolov i eksploataciju resursa, invazivne vrste i klimatske promene –  navode iz UN.

Pročitajte još:

Iz ove međunarodne organizacije ističu da se močvare pogrešno smatraju beskorisnim prostorom, jer su važan izvor poslova, prihoda i osnovnih ekosistemskih usluga. Glavni izazov je promeniti svest i podstaći vlade i zajednice da im daju prioritet i štite ih.

Stanje u regionu

Prema podacima službene baze podataka o močvarama od međunarodnog značaja pod Ramsar konvencijom BiH ima tri takva područja s ukupno 57.000 hektara, a to su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje.

Srbija ima više Ramsar močvara, sa zbirnom površinom od preko 130.000 hektara. Neki od najznačajnijih su Vlasina, Labudovo oko, Đerdap, Slanovo Kopovo i druge.

Crna Gora, kao potpisnica Ramsar konvencije od 2006. godine, danas ima više Ramsar područja koja su ne samo važna staništa za biljke i životinje, već i prostori bogati kulturnim i istorijskim vrednostima, uključujući močvare Skadarskog jezera, Ulcinjsku solanu i Tivatska solila.

Hrvatska, potpisnica Ramsar konvencije od 1991. godine, ima pet močvarnih područja uvrštenih na Ramsar listu: Kopački rit, Lonjsko polje, Ribnjaci Crna Mlaka, delta reke Neretve i Vransko jezero. Ova područja čine mrežu međunarodno zaštićenih močvara, važnih za biodiverzitet, ptice vodarice i ekosistemske usluge.

Energetski portal

Postavljen temelj za klimatski otporniju poljoprivredu u Srbiji uz podršku EU i FAO

Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

Klimatske promene građani sve češće osećaju kroz više temperature, nagle promene vremena i sve češće nepogode. Poljoprivrednici su, s druge strane, svakodnevno u neposrednom kontaktu sa zemljom i promene prepoznaju kroz slabije prinose uzrokovane sve nepredvidivijim uslovima. Upravo zato su nova znanja i veštine ključni za prilagođavanje, a oni ostaju trajno na raspolaganju nakon još jednog uspešno završenog projekta Evropske unije u ovoj oblasti.

Projekat Jačanje otpornosti sektora poljoprivrede na elementarne nepogode, koji je u Republici Srbiji realizovala Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), uz finansijsku podršku Evropske unije, zvanično je završen nakon pet godina intenzivnog rada na jačanju kapaciteta, politika i praksi u oblasti klimatski otporne poljoprivrede.

Poseban fokus bio je na demonstraciji mera klimatski pametne poljoprivrede. U 16 opština širom Srbije i u tri naučno-istraživačka instituta uspostavljena su demo polja, na kojima je više od 35 klimatski pametnih praksi prikazano u realnim uslovima proizvodnje.

Ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat naglasio je 29. januara tokom završne konferencije, da je zajedničkim radom ostvaren vidljiv napredak.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan de Jonge)

Zajedno smo naporno radili kako bismo poljoprivredu učinili otpornijom na elementarne nepogode. Sa sigurnošću i uz izvesnu dozu ponosa možemo reći da je poljoprivreda u Srbiji danas bolje pripremljena i otpornija. Ovo je jedno od mnogih važnih dostignuća ovog projekta – rekao je Bekerat.

Projekat je sprovođen u bliskoj saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, lokalnim samoupravama, poljoprivrednim savetodavnim službama, obrazovnim institucijama i poljoprivrednicima širom Srbije. Osmišljen je kao odgovor na sve izraženije posledice klimatskih promena i elementarnih nepogoda, koje predstavljaju jedan od najvećih izazova za poljoprivrednu proizvodnju.

Danas se nalazimo na kraju projekta koji je započeo u martu 2021. godine. Tokom proteklih godina, uz podršku sredstava iz fondova Evropske unije, FAO je radio posvećeno na jednom od najvažnijih ciljeva za budućnost poljoprivrede u našoj zemlji – stvaranju poljoprivrede koja je otporna na klimatske promeneistakao je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić.

Kao jedan od važnih aspekata projekta istaknuta je integracija upravljanja rizicima od katastrofa (DRM) i klimatski pametne poljoprivrede (CSA) u javne politike, institucionalne okvire i praksu na terenu; a projekat je doprineo i sistemskom jačanju otpornosti poljoprivrednog sektora.

Pročitajte još:

Oko 1.600 poljoprivrednika imalo je priliku da se direktno upozna sa merama za smanjenje rizika od suša, poplava, mraza i drugih klimatskih ekstrema. Projekat je značajno doprineo i razvoju ljudskih kapaciteta – obučeno je oko 80 zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, oko 80 predstavnika iz 23 lokalne samouprave, više od 400 poljoprivrednih savetodavaca, kao i više od 300 učenika i nastavnika srednjih poljoprivrednih škola, čime su principi klimatske otpornosti integrisani na svim nivoima.

U okviru projekta uveden je i izborni predmet Klimatske promene u poljoprivredi u srednje poljoprivredne škole. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena i mladih, kao ključnih nosilaca budućeg razvoja poljoprivrede i ruralnih područja.

Završetkom ovog projekta Srbija je napravila značajan korak ka modernijoj, održivijoj i klimatski otpornijoj poljoprivredi, usklađenoj sa ciljevima Evropske unije i Evropskog zelenog dogovora. Postignuti rezultati i naučene lekcije predstavljaju čvrstu osnovu za dalja ulaganja u otpornost poljoprivrede i dugoročnu prehrambenu sigurnost.

Podrška Evropske unije poljoprivredi i ruralnom razvoju u Srbiji vredna je više od 230 miliona evra od 2000. godine do danas. Sredstva se koriste za povećanje konkurentnosti gazdinstava, preduzeća i prerađivačkih kapaciteta kroz IPARD program, dobrobit i kontrolu bolesti životinja, održavanje zemljišta u dobrom stanju, uspostavljanje nacionalnih referentnih laboratorija, osiguranje ukupne bezbednosti hrane, usklađivanje poljoprivredne politike i za pripremu javne uprave za primenu standarda EU.

Izvor: EU u Srbiji

Severno more kao “rezervoar” čiste energije: dogovor o 100 GW zajedničkog vetra na moru

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Ujedinjeno Kraljevstvo i više evropskih država dogovorili su novi okvir saradnje kojim žele da ubrzaju izgradnju vetroelektrana na moru i jače povežu elektroenergetske sisteme zemalja oko Severnog mora. Sporazum, nazvan Hamburška deklaracija, potpisan je 26. januara na samitu u Hamburgu, a cilj je da se u narednim decenijama obezbedi 100 GW kapaciteta kroz zajedničke prekogranične projekte vetra na moru, navodi se u saopštenju Vlade UK.

Suština projekta je da zemlje Severnog mora ne razvijaju samo svoje pojedinačne vetroparkove, već da deo novih postrojenja i prateće infrastrukture grade kao zajedničke projekte, uz usaglašavanje planiranja i finansiranja. 

Ključna novina u deklaraciji su takozvana „hibridna offshore postrojenja“. To su vetroelektrane na moru koje nisu povezane samo sa jednom državom, već su kablovima i interkonektorima direktno povezane sa više zemalja. U praksi, to znači da struja proizvedena na moru može da se šalje tamo gde je najpotrebnija, a mreža postaje fleksibilnija i otpornija.

Pročitajte još:

Pored samih vetroparkova, deklaracija gura i razvoj povezane offshore mreže – dogovore o prekograničnim projektima prenosa električne energije, uz zajedničko planiranje, modele podele troškova i tržišna pravila koja bi trebalo da ubrzaju realizaciju. Kao konkretan korak, UK navodi potpisivanje izjave o namerama sa Nemačkom, Norveškom, Danskom i Holandijom radi otključavanja ovakvih projekata.

U britanskom saopštenju se ovaj proces opisuje kao plan da se Severno more pretvori u najveći svetski „rezervoar čiste energije“. Ujedno se podseća da su zemlje regiona ranije postavile cilj od 300 GW offshore vetra do 2050. godine, a sada se prvi put precizira da će se 100 GW ostvarivati kroz zajedničke projekte.

UK u tom okviru ističe i sopstveni doprinos, a prema navodima vlade, najnovija britanska aukcija obezbedila je 8,4 GW novih projekata vetra na moru, što se predstavlja kao dodatni podsticaj za širu evropsku saradnju. 

Energetski portal

Reciklažni solarni kontejner – Inovacija iz Banja Luke

Foto: Centar za mehatroniku i tehničke nauke

Plastični otpad postao je jedan od najvećih ekoloških izazova savremenog doba. Ogromne količine plastike završavaju na deponijama, gde se razgrađuju stotinama godina i oslobađaju štetne hemikalije u tlo i vodu, a pri tome ugrožavaju životinjski svet i ulaze u lanac ishrane čoveka u vidu mikroplastike. Razvijene zemlje dosta pažnje posvećuju ovom problemu i imaju moderne centre za sortiranje i preradu, što omogućava da se najveći deo otpada ponovo iskoristi.

Da i region može biti uzor u ovoj oblasti, pokazuje inovacija iz Banja Luke, gde je u okviru Centra za mehatroniku i tehničke nauke osmišljen i izrađen kontejner za reciklažu, koji će biti napajan energijom sunca.

Foto: Centar za mehatroniku i tehničke nauke

Inovacija nazvana Green Bin već je „proputovala” regionom, pa je u Ohridu na međunarodnom takmičenju Balkan Green Ideas, koje je održano u novembru, osvojila 1. mesto za BiH i proglašena za jednu od četiri najbolje ideje među šest zemalja Zapadnog Balkana. Predstavljena je i u okviru trodnevnog startap kampa CampUP 2025 u Banja Luci, gde je takođe pobedila. Projekat bi trebalo da bude predstavljen i na takmičenju „Innovation Competition Serbia”, a očekuju se rezultati i u okviru takmičenja „Regional butterfly innovation award”.

Marko Glišić, student smera mehatronika na Univerzitetu u Banja Luci i predsednik Centra za mehatroniku i tehničke nauke, kaže za Magazin Energetskog portala da prototip ovog kontejnera razvijaju oko šest meseci.

– Moja majka je kao projekt-menadžer predložila da se ispred Centra za mehatroniku i tehničke nauke osmisli inicijativa za mlade, koju sprovodi Institut KULT u saradnji sa EU, kojom bi ukazali na problem sve većeg plastičnog otpada i ponudili rešenje istog. Otac, inače elektroenergetičar po struci, predložio je reciklažni kontejner koji bi na licu mesta usitnjavao plastične flaše i tako višestruko smanjio zapreminu otpada, smanjujući logističke troškove. Daljom razradom ideje reciklažni kontejner je dobio napajanje putem solarnog panela i tako postao nezavisan od infrastrukture, sa ekološki prihvatljivim načinom za pogon mehanizma za mlevenje jer koristi obnovljive izvore energije – priča nam Glišić.

U FOKUSU:

Način funkcionisanja Green Bina

Konstrukcija kontejnera urađena je od čeličnih cevi 40×40 mm i 20×20 mm, obložena kompozitnim aluminijumom, dok je donji deo ujedno i otvor za izbacivanje otpada i prostor za upumpavanje argon gasa.

Poklopac je ujedno i nosač solarnih panela koji se može okretati radi optimalnog prikupljanja solarne energije.

Pražnjenje se vrši podizanjem kontejnera za noseću kuku ili pomoću bočnih šipki kao na klasičnom kontejneru. Mehanizam za usitnjavanje i akumulator za skladištenje električne energije nalaze se pričvršćeni i osigurani unutar konstrukcije.

Green Bin funkcioniše potpuno autonomno zahvaljujući solarnom napajanju.

– Korisnik ubacuje plastične flaše, a šreder ih usitnjava i time smanjuje zapreminu otpada nekoliko puta. Tako se smanjuje broj odvoza otpada i troškovi komunalnih preduzeća, dok se prikupljeni materijal može dalje koristiti za reciklažu. Neprijatan miris raznih tečnosti iz flaša bi se neutralizovao dodavanjem argon gasa u sam otpadni prostor. On je teži od kiseonika i samim tim bi sprečavao dalje procese sadržaja iz flaša, a neprijatni mirisi bi ostali zarobljeni unutar prostora sa argonom. Prilikom ubacivanja flaša u otvor za usitnjavanje, korisnici ne bi osetili nikakav neprijatan miris – objašnjava Glišić.

Pored smanjenja troškova voluminoznog plastičnog otpada, upotreba ovakvog kontejnera podstiče cirkularnu ekonomiju i istovremeno promovišu usklađenost sa evropskim standardima u oblasti ekologije i održivog razvoja.

Predstavljanje

Projekat Green Bin je prvo prepoznao i podržao Institut za mlade KULT iz Sarajeva. Upravo kroz tu inicijativu ostvarena je saradnja sa Srednjom tehničkom školom u Banja Luci, koja je pokazala interesovanje i obezbedila prostor za postavljanje reciklažnog kontejnera, koje bi trebalo da bude do kraja decembra.

Ovaj izum je u procesu patentiranja, a plan je u skorije vreme proširiti ga i na problem otpadnog papira, stakla i metala. Glišić očekuje da će promocija projekta na sajmovima i takmičenjima dovesti i do potencijalnih investitora.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Slovenija više nego utrostručila kapacitete solarnih elektrana za četiri godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Adriano)

Tokom prethodne četiri godine Slovenija je više nego utrostručila kapacitete solarnih elektrana, dostigavši 1.571 MW instaliranog kapaciteta krajem 2025. godine.

Kako je navedeno na sajtu Vlade Slovenije, u prošloj godini podneto je gotovo 4.440 zahteva za saglasnost za priključenje postrojenja za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, što predstavlja rast od 26 odsto u odnosu na 2024. godinu. To ukazuje na rast poverenja u isplativost ovakvih investicija.

Na javnim pozivima za dodelu bespovratnih sredstava za ulaganja u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i u skladišta energije u kombinaciji sa proizvodnjom, otvorenim do decembra 2025. godine, za sufinansiranje je odabrano više od 4.000 projekata.

Ovim projektima pridružuju se i solarne elektrane na javnim zgradama i parking prostorima, koje se finansiraju kroz konkurs Ministarstva za životnu sredinu, klimu i energiju Slovenije (MOPE) za period 2023–2026 i koje će obezbediti oko 50 MW novih kapaciteta. Ukupno, to znači najmanje 400 MW novih solarnih elektrana sa potvrđenim sufinansiranjem, koje će biti završene u naredne dve godine.

Od kraja 2022. godine, kada je na snagu stupio Pravilnik o tehničkim zahtevima za priključenje i rad utičnih proizvodnih postrojenja na obnovljive izvore energije, registrovano je gotovo 940 balkonskih solarnih elektrana, ukupne snage 602,5 kW.

Pročitajte još:

Pored toga, prethodne godine realizovan je i prvi pilot-projekat agrofotonapona, koji objedinjuje proizvodnju hrane i električne energije iz sunca na istom poljoprivrednom zemljištu.

Sistem deljenja električne energije (energy sharing) predstavlja važnu novinu koja omogućava korisnicima da dele električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz solarnih elektrana i skladišta energije.

Sredstva za nove investitore biće dostupna i tokom 2026. godine. Otvoren je konkurs MOPE za sufinansiranje solarnih elektrana snage veće od 1 MW, kao i drugi javni pozivi.

U martu 2026. godine planirano je i otvaranje javnog poziva za pravna lica za solarne elektrane snage za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe do 1 MW.

Novi Zakon o podsticanju korišćenja obnovljivih izvora energije, usvojen krajem 2025. godine, predviđa uvođenje nove, sveobuhvatne šeme podrške za obnovljive izvore energije, koja će obuhvatiti investicione i operativne podsticaje, a sprovodiće je Borzen – operater tržišta električne energije u Sloveniji.

Energetski portal

Prirodni procesi ili ljudska greška – geolozi o klizištima, zemljotresima i rizicima gradnje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Klizište koje je posle ciklona Hari rascepilo tlo u sicilijanskom gradiću Nišemi i učestala manja podrhtavanja tla u Srbiji ponovo su u fokus stavili pitanje koliko su prirodni procesi, a koliko ljudska aktivnost, odgovorni za ovakve pojave. Stručnjaci upozoravaju da se klizišta ne dešavaju „preko noći“, već da su rezultat dugotrajnih geoloških uslova, dejstva vode i načina gradnje.

Dramatični snimci iz Italije, na kojima se vidi rascep tla dugačak gotovo četiri kilometra i kuće na samoj ivici provalije, obišli su svet. Ogromno klizište u Nišemi na Siciliji aktiviralo se posle udara ciklona „Hari“, a veliki broj stanovnika je raseljen. Istovremeno, u Srbiji se gotovo svakodnevno beleže slabi zemljotresi, što kod dela javnosti otvara pitanje – da li postoji razlog za strah.

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, stručnjak za vulkane prof. dr Dragan Milovanović, i inženjer geologije Miloš Marjanović, specijalista za klizišta, objasnili su da je u slučaju Italije ključan spoj prirodnih uslova i ljudskog faktora.

„Ciklon jeste bio neposredni okidač ove pojave, ali klizište je postojalo i ranije. Imalo je svoju predistoriju, ne samo onu koju mi pratimo, već i geološku, na mnogo dužoj vremenskoj skali“, istakao je Marjanović. Kako kaže, obilne padavine bile su „kap koja je prelila čašu“, ali je teren i pre toga bio nestabilan.

Uvek je rizik graditi na nestabilnom terenu

Profesor Milovanović ukazuje da pukotine, krateri i rascepi tla mogu biti povezani i sa seizmičkom ili vulkanskom aktivnošću, ali da u ovom slučaju dominira problem klizišta. „To se dešava na stenama koje su već predisponirane i nestabilne. Drugi problem je čovek“, naglašava profesor. On podseća da se često gradi na terenima za koje je unapred poznato da su podložni klizanju. „Zna se kako i gde treba graditi. Kada se ta pravila ne poštuju, posledice su neminovne“, dodaje profesor Milovanović i poziva sve da se suzdrže od senzacionalizma.

Profesor naglašava da na tom terenu nije smelo da se gradi toliko, tako gusto i sa tolikim opterećenjem, kao i da se pitaju geolozi o rizicima: „To su prostori koji su predisponirani, gde su nestabilna tla. To su mlade stene, čim se malo napiju vodice, a tu je i Etna i odmah bude problema“.

Pročitajte još:

Govoreći o geološkom sastavu tla u pogođenom delu Sicilije, Miloš Marjanović navodi da je reč o naizmeničnoj smeni prašinasto-peskovitih materijala i glina. „Gline predstavljaju kliznu ravan – praktično ceo gornji blok ‘putuje’ po njima. Kada se sve to zasiti vodom, dobijate kombinaciju za katastrofu“, objašnjava Marjanović.

Česta podrhtavanja tla u Srbiji i klizišta

Slični uslovi postoje i u Srbiji. Klizišta su najčešća na obodima miocenskih basena, koji se prostiru u više delova zemlje.

„Gde god imate mlade geološke formacije, tu imate i nestabilnost. Zato klizišta nisu izuzetak, već pravilo na takvim terenima“, kaže profesor Milovanović, podsećajući na primere u Beogradu (Zvezdara, Karaburma), Grdeličkoj klisuri i duž saobraćajnica.

On ističe da slabi zemljotresi, kakvi se često registruju u Srbiji, sami po sebi obično ne izazivaju velike probleme. „Tamo gde je stena čvrsta i gde nema vode, sve se završi na kratkom podrhtavanju. Ali gde je ravnoteža već narušena – vodom ili ljudskom intervencijom – zemljotres može biti dodatni okidač“, upozorava profesor.

Miloš Marjanović podseća da u Srbiji postoji i karta hazarda od klizišta, izrađena 2018. i 2019. godine. „Na njoj su označene zone sa najvećom verovatnoćom pojave klizišta, poput delova Zapadne i Istočne Srbije. Te karte su javno dostupne i služe kako za planiranje, tako i za informisanje javnosti“, navodi on.

Đavolja Varoš, primer da erozija zemljišta može biti kreativni kreator

Jedan od najpoznatijih prirodnih fenomena u Srbiji, Đavolja Varoš odoleva eroziji zemljišta, zemljotresima i raznim prirodnim nepogodama. Ovaj lokalitet na Radanu, sa 202 zemljane figure visine od dva do 15 metara, godišnje privlači desetine hiljada turista. Marjanović je objasnio da njegov tim, u okviru naučnog projekta, prati kako se ove forme menjaju.

„Naš cilj je da utvrdimo kojom brzinom se figure formiraju i kako se menjaju, isključivo neinvazivnim metodama. Već imamo podatke o godišnjoj brzini erozije i pokušavamo da predvidimo kako će Đavolja Varoš izgledati u budućnosti, posebno u svetlu klimatskih promena“, istakao je Marjanović.

Profesor Milovanović osvrnuo se i na takozvane Ariljske piramide, naglašavajući da je reč o prirodnom, morfološkom obliku nastalom delovanjem erozije. „Lično smatram da je to geološki objekat koji samo po obliku podseća na piramidu. Istina je jedna, a do nje se dolazi strpljivim i temeljnim istraživanjem“, zaključio je profesor.

Sagovornici su se saglasili da je za razumevanje i ublažavanje posledica prirodnih pojava ključno poštovanje struke, planske dokumentacije i zakona, ali i veća svest o tome da su priroda i čovek u stalnoj, osetljivoj interakciji.

Izvor: RTS

Crna Gora donela Odluku o Trogodišnjem planu sistema podsticaja za period 2026–2028.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - solarna energija

Vlada Crne Gore donela je Odluku o Trogodišnjem planu sistema podsticaja za period 2026–2028. godine, kojim se utvrđuju kvote za projekte obnovljivih izvora energije, tehnologije kvalifikovane za podsticaje i raspored aukcija za tržišnu premiju.

Crna Gora kao, članica Energetske zajednice i kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, preuzela je obavezu da implementira propise EU iz oblasti energetike, sto uključuje i povećanje korišcenja energije iz obnovljivih izvora.

Pročitajte još:

Trogodišnji plan prati ciljeve postavljene Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, prema kojem se predviđa povećanje ukupne instalisane snage u energetskom sektoru sa 1.080 MW u 2023. na 1.330 MW do 2028. godine.

Cilj je povećanje udela energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije sa 62 odsto na 80 odsto, a u finalnoj potrošnji energije na 50 odsto do 2030. godine.

Kako se navodi u Trogodišnjem planu,  2026. godini biće održana aukcija za tržišnu premiju za solarne elektrane ukupne snage 250 MW u prvom kvartalu, i aukcija za vetroelektrane ukupne snage 200 MW u trećem kvartalu. Ukupan kapacitet koji može dobiti podsticaje u naredne tri godine iznosi 450 MW.

Ceo dokument dostupan je ovde.

Energetski portal

MT-KOMEX BH izgradio solarnu elektranu za kompaniju iz Laktaša

Foto: MT-KOMEX BH

Kompanija MT-KOMEX BH realizovala je projekat izgradnje solarne elektrane za kompaniju UNION-FOODS iz Laktaša, primenjujući model „ključ u ruke”. Ovaj pristup obuhvatio je sve faze razvoja – od početnog projektovanja i tehničkog planiranja, preko pribavljanja potrebnih dozvola i koordinacije sa nadležnim institucijama, pa do izgradnje i pripreme sistema za bezbedan i efikasan rad.

Krovna površina na kojoj su postavljeni paneli izrađena je od sendvič-panela. Radi se o dvovodnom krovu, pri čemu je jedna strana orijentisana prema severozapadu, a druga prema jugoistoku. Nagib krova iznosi 10 stepeni, korišćena je aluminijumska konstrukcija.

Za projekat MSE UNION-FOODS korišćeni su paneli AIKO Solar pojedinačne snage 645 Wp i postavljeno je ih ukupno 185. Dok su dva invertora proizvođača Huawei.

– Na zahtev investitora pristupili smo izradi glavnog projekta i pribavljanju svih potrebnih saglasnosti i dozvola za gradnju. To predstavlja prvu fazu projekta. Druga faza projekta obuhvatala je izvođenje radova na izgradnji elektrane, gde smo montirali i postavili fotonaponske panele na krovnu površinu koja se nalazi na visini od oko devet metara. Treća faza podrazumevala je povezivanje svih komponenti elektrane u jedinstvenu celinu: fotonaponskih panela, invertora, DC strujnih krugova i AC strujnih krugova – rekao je Bojan Lazić, elektroinženjer u kompaniji MT-KOMEX BH.

U FOKUSU:

Za potrebe priključenja elektrane bilo je neophodno izraditi i ugraditi četiri ormara: glavni razvodni ormar elektrane, merni ormar elektrane, priključni ormar elektrane, kao i izvršiti zamenu NN ormara stubne trafostanice na mestu priključenja.

Završna faza uključivala je ispitivanje elektrane, tehničke preglede, pribavljanje dozvola za priključenje i sklapanje ugovora za isporuku i prodaju električne energije u distributivnu mrežu. 

Nakon potpisivanja svih ugovora i pribavljanja potrebnih dozvola, elektrana MSE UNION-FOODS puštena je u rad polovinom novembra 2025. godine i od tada uredno isporučuje električnu energiju u mrežu. 

Ova solarna elektrana sa potpunom predajom električne energije u distributivni sistem predstavlja još jedan primer uspešne realizacije projekata koji doprinose energetskoj tranziciji.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Srbija nominuje bukove šume za upis prvog prirodnog dobra na UNESCO listu svetske baštine

Foto-ilustracija: Unsplash (nikola-knezevic)

Srbija će podneti nominaciju bukovih šuma za proširenje UNESCO međunarodnog dobra svetske prirodne baštine Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, nominacija će biti podneta zajedno sa Francuskom, Italijom i Crnom Gorom, a Srbija će biti nosilac ove zajedničke inicijative kojom se za svetsku baštinu predlažu bukove šume sa teritorije tri nacionalna parka – Tara, Kopaonik i Fruška gora.

Prema rečima ministarke Sare Pavkov, ova nominacija predstavlja važan korak u valorizaciji ekosistema drevnih bukovih šuma u našoj zemlji na globalnom nivou.

Pročitajte još:

Nominacijom su obuhvaćene bukove šume u Nacionalnom parku Tara, na lokalitetima I stepena zaštite Zvezda i Klisura Rače, zatim lokalitet Kozje stene u Nacionalnom parku Kopaonik i lokalitet Papratski do u Nacionalnom parku Fruška gora.

– Ovo je prilika da, kroz međunarodnu saradnju i razmenu znanja, dodatno ojačamo lokalne zajednice i obezbedimo da ovo vredno nasleđe ostane netaknuto za buduće generacije – istakla je ministarka.

Energetski portal

Pokrenuto Udruženje za obnovljive izvore energije u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay/Franz26

Crna Gora je, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske unije, pokrenula Udruženje za obnovljive izvore energije RES Montenegro, novu platformu koja okuplja postojeće i potencijalne investitore u sektoru OIE.

RES Montenegro će, kako se navodi, pomagati investitorima u rešavanju pitanja kao što su priključenje na mrežu, obaveze balansiranja, oporezivanje, procedure zaštite životne sredine i drugi administrativni zahtevi, kako bi se olakšala realizacija projekata.

U saopštenju EBRD-a se ističe da inicijativa dolazi nakon reformi u sektoru obnovljivih izvora energije, uključujući usvajanje novog Zakona o OIE i uvođenje konkurentnih aukcija. EBRD je poručio da očekuje nastavak saradnje sa investitorima, dok je Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore navelo da osnivanje udruženja predstavlja signal da zemlja jača poziciju investicione destinacije u energetici.

Osnivanje i početni rad udruženja finansira Evropska unija. Aktivnosti RES Montenegro povezane su i sa obavezama Crne Gore u okviru EU Agende reformi i Plana rasta, uključujući najavu objavljivanja trogodišnjeg plana aukcija za najmanje 400 MW novih kapaciteta iz obnovljivih izvora do 2027. godine.

Energetski portal

Nova era solarne energije: preciznije procene životnog veka panela

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)

Silicijumske solarne ćelije vremenom gube efikasnost usled izloženosti ultraljubičastom (UV) zračenju, pri čemu pad performansi može dostići i do 10 odsto nakon ekvivalentne izloženosti od 2.000 sati. Naučnici sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu (UNSW) razvili su proces koji precizno otkriva kako UV zračenje oštećuje ćelije, ali i kako se one prirodno oporavljaju pod dejstvom sunčeve svetlosti.

Nova metoda omogućava praćenje solarnih ćelija na mikroskopskom nivou dok rade, čime stručnjaci mogu direktno posmatrati hemijske promene unutar ćelija tokom UV izlaganja i faze oporavka pod vidljivom svetlošću. Istraživanje, predvođeno profesorkom Sinktija Šiaodžing Hao je objavljeno u časopisu Energy & Environmental Science, moglo bi značajno promeniti način testiranja, dizajna i sertifikacije solarnih panela za dugoročnu upotrebu na otvorenom.

— Ova metoda može se koristiti direktno u proizvodnji za brzo proveravanje otpornosti ćelija na UV oštećenja, što je izuzetno korisno za kontrolu kvaliteta — istakla je profesorka Hao.

Pročitajte još:

Stručnjaci već znaju da solarne ćelije mogu povratiti deo izgubljenih performansi, ali do sada je oporavak bio vidljiv samo kroz električni izlaz, bez uvida u hemijske promene.

UNSW tim je ovaj problem rešio razvojem nove, nedestruktivne tehnike praćenja, koja identifikuje materijal osvetljavanjem laserom i analizom rasipanja svetlosti kako bi se otkrile molekularne vibracije. Ova metoda omogućila je posmatranje hemijskih veza u blizini površine solarne ćelije tokom UV izlaganja, kao i tokom oporavka pod vidljivom svetlošću, pri čemu je ćelija sve vreme ostala netaknuta i radila u realnim uslovima.

Mogućnost direktnog praćenja reverzibilnih i trajnih promena u materijalu ima veliki značaj za solarnu industriju, jer stvara naučnu osnovu za unapređenje testnih standarda i preciznije procene životnog veka solarnih panela.

Jasna Dragojević

30 javnih objekata u Srbiji i Hrvatskoj dobilo solarne elektrane u EU projektu

Foto: NALED

Kroz projekat „Energetski efikasne zajednice – ENGAGE”, vredan više od dva miliona evra i finansiran uz podršku Evropske unije, postavljene su solarne elektrane na 30 javnih objekata, izgrađena su pametna autobuska stajališta i unapređena javna rasveta u  Subotici i tri hrvatske opštine Vladislavci, Gorjani i Strizivojna.

Lokal­ne samouprave iz Srbije i Hrvatske pokazale su kako prekogranična saradnja može da donese konkretne i merljive koristi građanima – od nižih troškova energije do čistijeg vazduha, navedeno je u saopštenju Nacinalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) koja je pružila stručnu podršku realizaciji projekta.

Nataša Trifunović, rukovodilac Grupe za obnovljive izvore energije u Ministarstvu rudarstva i energetike, istakla je da je projekat realizovan u trenutku značajnih promena u energetskom sektoru, kako na globalnom, tako i na nacionalnom nivou.

– Svet se nalazi u ubrzanom procesu energetske tranzicije, sa snažnim rastom obnovljivih izvora energije, naročito solarne i energije vetra. Ovi trendovi donose nove razvojne prilike, ali i izazove u pogledu stabilnosti sistema, balansiranja mreže i prilagođavanja regulatornih i institucionalnih okvira. U tom kontekstu, projekat predstavlja dobar primer kako se kroz prekograničnu saradnju i zajednički rad mogu razvijati modeli koji odgovaraju stvarnim potrebama lokalnih zajednica – objasnila je Trifunović.

Ona je dodala da jedno od važnih strateških opredeljenja jeste dalji razvoj decentralizovanih energetskih rešenja, kroz podsticanje uloge lokalnih samouprava, građana i privrede u proizvodnji i potrošnji energije.

Pročitajte još:

Natali Lulić, opunomoćena ministarka u Ambasadi Republike Hrvatske u Srbiji, istakla je važnosti regionalne saradnje.

– Projektom su sprovedene edukacije o energetskim zajednicama, održivim izvorima energije i jačanju otpornosti lokalnih zajednica, a ključni rezultati uključuju razvoj modela i pilot-aktivnosti za uspostavljanje energetski efikasnih zajednica u ruralnim prekograničnim područjima – rekla je Lulić.

Ukupan instalirani solarni kapacitet u okviru projekta iznosi oko 0,8 megavata, od čega je približno 0,5 MW u Subotici, a oko 0,3 MW u hrvatskim opštinama.

– Ove investicije doprinose smanjenju emisije ugljen-dioksida za oko 520 tona godišnje. To je količina zagađenja koju bi proizvelo oko 120 automobila za godinu dana, odnosno količina CO₂ koju u istom periodu može da apsorbuje približno 18.000 stabala – istakao je Dušan Vasiljević, direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u.

Grad Subotica najavio je formiranje zajednice obnovljivih izvora energije, čime se otvara prostor da primenom ovog modela, građani, institucije i lokalna preduzeća zajednički proizvode i koriste energiju iz obnovljivih izvora.

– Posebna vrednost projekta ogleda se u prekograničnoj razmeni iskustava i jačanju znanja, dok su brojni izazovi dodatno potvrdili snagu partnerstva. Najvažniji rezultat je promena svesti o ulozi institucija i građana u energetskoj efikasnosti, pa završetak projekta ne znači kraj saradnje, već osnov za nove zajedničke korake ka održivoj budućnosti – zaključila je Zagorka Panić, gradska menadžerka Subotice.

Energetski portal

Otvorene prijave za program Mladi energetski ambasadori EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Busing)

Evropska unija otvorila je prijave za program Mladi energetski ambasadori (Young Energy Ambassadors – YEAs), namenjen mladima od 18 do 35 godina koji žele aktivno učestvovati u oblikovanju energetske budućnosti Evrope.

Program pruža priliku odabranim kandidatima da tokom jednogodišnjeg angažmana postanu deo mreže mladih profesionalaca iz cele Evrope, povežu se s ekspertima iz oblasti energetike i javnih politika, kao i da iz prve ruke steknu uvid u proces kreiranja energetskih politika Evropske unije.

Mladi energetski ambasadori učestvovaće u Evropskoj sedmici održive energije (EUSEW), koja će se održati od 9. do 11. juna 2026. godine, kao i Evropskom danu energije mladih. Tokom programa predviđeni su i mentorski rad, radionice, dijalozi o politikama te medijska vidljivost u vodećim evropskim medijima posvećenim održivoj energiji. Troškovi učešća biće u potpunosti pokriveni.

Program okuplja studente, istraživače, aktiviste, preduzetnike i mlade profesionalce iz različitih sektora, s ciljem jačanja dijaloga o čistoj energiji, energetskoj sigurnosti i konkurentnosti Evrope.

Prijave su otvorene  do 15. februara 2026. godine, dok će rezultati selekcijskog procesa biti objavljeni 21. aprila 2026. godine.

Više informacija o programu, kao i kriteriji za prijavu, dostupni su u zvaničnim smernicama Evropske komisije.

Energetski portal

Vlada Hrvatske u Sever ulaže 53 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash ( Mike Swigunski)

Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i članovi Vlade održali su sastanak sa županima obuhvaćenim Razvojnim sporazumom za Sever Hrvatske, sa ciljem definisanja ključnih razvojnih prioriteta koji će se finansirati iz domaćih i evropskih izvora.

Uoči sastanka, ministri su uručili 29 ugovora ukupne vrednosti 53 miliona evra, namenjenih unapređenju poljoprivrede, privrede i obrazovne infrastrukture u severnom delu zemlje.

Tri ugovora uručena su za projekte smanjenja rizika od katastrofa. Radi se o projektima obnove rukavca i proširenja korita reke Drave na lokaciji Stara Drava Varaždin, kao i izgradnje retencije Kamenica 1 na vodotoku Kamenica i retencije na vodotoku Čret.

Pročitajte još:

Ukupna vrednost ova tri projekta iznosi 5.480.742,47 evra, od čega bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost čine 4.384.593,97 evra.

Korisnik projekata su Hrvatske vode, odnosno Vodnogospodarski odsek za Muru i gornju Dravu. Njihovom realizacijom biće izgrađeno 0,247 kilometara vodnih građevina, revitalizovano 2,56 kilometara vodotoka, a 345 stanovnika biće obuhvaćeno unapređenim merama zaštite od poplava.

Energetski portal

Lorkovski: Transbalkanski gasovod ključan za regionalnu energetsku bezbednost

Foto-ilustracija: Unsplash (mike benna)

Na plenarnoj sednici Inicijative za energetsku povezanost Centralne i Jugoistočne Evrope (CESEC), održanoj u Beču, Transbalkanski gasovod istaknut je kao jedan od ključnih stubova regionalne energetske bezbednosti u kontekstu ubrzane integracije tržišta gasa između Evropske unije i Energetske zajednice u okviru Četvrtog gasnog paketa EU.

Plenarnu radnu grupu za gasove CESEC-a sazvali su Evropska komisija i Sekretarijat Energetske zajednice, a sastanak je označio početak godine u kojoj će dublja integracija regionalnih tržišta gasa biti jedan od glavnih prioriteta.

Od avgusta 2026. godine, države članice EU biće u obavezi da primenjuju kodekse gasnih mreža na svim granicama, uključujući i granice sa ugovornim stranama Energetske zajednice, čime se postavlja osnova za funkcionalno i povezano regionalno tržište gasa.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski naglasio je da je ova integracija ključna kako za dalje smanjenje zavisnosti EU od ruskog gasa, tako i za jačanje energetske bezbednosti Ukrajine.

Lorkovski je ukazao na rastuću spremnost zemalja Energetske zajednice da odgovore na ove izazove. Srbija je, kako je naveo, tokom prethodne godine ostvarila značajan napredak u reformama gasnog sektora usklađenim sa propisima EU, unapredivši regulatorni okvir i definisavši jasan, vremenski ograničen plan za ispunjavanje preostalih zahteva u oblasti razdvajanja delatnosti. Moldavija se, s druge strane, priprema za otvaranje tržišta gasa u potpunosti usklađenog sa EU u aprilu 2026. godine.

Pročitajte još:

Poseban akcenat stavljen je i na usklađivanje Energetske zajednice sa pravnim tekovinama programa RePowerEU u oblasti gasa, koje predviđaju postepeno ukidanje ruskog gasa do 2027. godine. Prema rečima Lorkovskog, ovakav pristup dodatno jača zajedničke ciljeve energetske otpornosti EU i Energetske zajednice i stvara preduslove za potpunu integraciju tržišta gasa zasnovanu na istim pravilima.

Infrastruktura će, kako je istaknuto, igrati presudnu ulogu u uspehu ove integracije, a CESEC je ocenjen kao dobro pozicioniran mehanizam za koordinaciju regionalnih projekata. U tom kontekstu, Transbalkanski gasovod dobija na značaju, posebno u uslovima rastuće uloge LNG-a u regionalnom snabdevanju. Sa Grčkom kao ključnom ulaznom tačkom za LNG, ovaj gasni koridor povezuje Grčku, Bugarsku, Rumuniju, Moldaviju i Ukrajinu i ima potencijal da zaštiti region od budućih poremećaja u snabdevanju.

Ipak, prema studiji Sekretarijata Energetske zajednice iz 2025. godine, značajan deo kapaciteta Transbalkanskog gasovoda i dalje je neiskorišćen, pri čemu je čvrsta iskorišćenost u pravcu severa znatno ispod tehnički izvodljivih oko 2,6 milijardi kubnih metara godišnje.

– Transbalkanski gasovod je strateška prednost za region – poručio je Lorkovski – Naš zadatak je da obezbedimo tržišne uslove koji će omogućiti njegovo puno korišćenje u funkciji diverzifikacije i bezbednosti snabdevanja.

Energetski portal