Konsultantska firma „Global Data“ nedavno je objavila istraživanje prema kojem se očekuje povećanje tržišta vetrogeneratora sa 12,1 milijardi dolara u 2013. godini na 19,3 milijarde dolara do 2020. godine, što predstavlja godišnji rast od 6,9 odsto.
Prema ovom izveštaju, instalisana snaga projekata koji električnu energiju proizvode iz energije vetra u 2013. godini bila je 322,5GW, a do 2020. godine očekuje se da dostigne 688GW. Ovakav rast očekuje se zbog toga što je neizvesno snabdevanje energije iz konvencionalnih izvora energije, a i raste zabrinutost za životnu sredinu. Osim toga, i države podržavaju ovakve projekte nudeći značajne povoljnosti investitorima.
Međutim, postoje i problemi koji bi mogli da uspore rast ovog tržišta kao što su postojeća mrežna infrastruktura koja je veoma loša, a da bi se prilagodila ovakvoj alternativnoj energiji potrebna su velika ulaganja. Takođe, veliki problem predstavlja i nedostatak kvalifikovane radne snage, što bi značajno moglo da uspori razvoj sektora obnovljivih izvora energije, zaključak je konsultantske firme „GlobalData“.
S.J.





Vlada Makedonije objavila je javni poziv za izgradnju 80 malih hidroelektrana na nekoliko lokacija u Makedoniji. Od ovih 80 malih hidroelektrana, njih 48 će biti grupisane u 16 paketa, a svaki paket će sadržati po nekoliko hidroelektrana (između dve i pet), dok će ostale 32 hidroelektrane biti ponuđene pojedinačno. Vlada Makedonije odlučila se za ovakve pakete posle razgovora sa investitorima, kako bi investiranje u MHE učinila atraktivnijim za domaće i strane investitore.






„Obnovljivi izvori energije i male hidroelektrane u našoj javnosti su predstavljeni na neadekvatan način, odnosno tako da su mnogi u tome videli nesvakidašnju šansu za veliki biznis, neki su videli šansu da deo prirodnih resursa nemilosrdno prigrabe za sebe, neki su dobili ideju da svoje teško tržišno privređivanje pretoče u stabilno i lagodno. Razni imaoci novca su videli šansu da svoj imetak pretvore u stabilan, dugoročan i kontinualan i nadasve gospodstven, izvor dobre zarade. Nije mali broj i onih koji nemaju ništa od svega toga, pa čak ni minimalna znanja o malim hidroelektranama, a poželeli su da naprave malu elektranu na temeljima davno srušene „dedine vodenice“, i tako reše svoje egzistencijalno pitanje. Veliki je broj i onih koji su se napokon setili da postoje neka nepristupačna, krševita i neplodna imanja koja se mogu prevesti na njih ostavinskim postupcima za naknadno pronađenu imovinu, te se tako odjednom ukazala prilika da reše svoje egzistencijalne probleme zauvek, ustupanjem imanja za gradnju malih hidroelektrana.“ – navodi Milekić uz uverenje iz takvih nerealnih očekivanja rezultira nesnalaženje institucija, zbunjenost i rezigniranost pravih investitora i naročito otežana prohodnost kvalitetnih projekata.






