Home Blog Page 1645

Besplatne studije iz obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori

Foto-ilustracija. Pixabay (jorono)

Ministarstvo ekonomije Crne Gore omogućiće besplatno studiranje zainteresovanim studentima na magistarskim studijama, u oblastima Energetska efikasnost, Obnovljivi izvori energije i Uticaj na životnu sredinu.

Od ove jeseni 2014/15, na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, po prvi put počinju akademske postdiplomske magistarske studije u ovim oblastima.

Besplatno studiranje za deset studenata će finansirati ENERESE projekt koji obezbeđuje sredstva iz TEMPUS projekta. Konkurs za upis biće objavljen od 1. do 10. septembra 2014. godine a pravo upisa imaju studenti svih tehničkih fakulteta koji su završili osnovne studije i stekli 180 ECTS bodova.

U Crnoj Gori je kadar iz oblasti Energetska efikasnost, Obnovljivi izvori energije i Uticaj na životnu sredinu deficitaran i potreba za njim će biti sve veća u budućem periodu. Za buduće studente se otvaraju velike mogućnosti zapošljavanja u državnim i organima lokalne samouprave, institucijama i privrednim društvima.

izvor:vijesti.me

Turska planira proizvodnju 30% energije iz obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Unsplash (Osman Köycü)

Tursko udruženje za vetroenergiju (TUREB) saopštilo je da je u prvoj polovini 2014. godine snaga proizvodnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz energije vetra porasla za 466 MW, što čini ukupno instaliranih 3424 MW.

U 2013.godini novoinstalirana snaga je izdnosila 244 MW. Plan Turske je da do kraja 2014. godine poveća ukupnu snagu na 4000 MW.

U Turskoj trenutno radi 87 vetroelektrana a 39 su u fazi izgradnje. Planovi turske Vlade u budućnosti su proizvodnja 30% energije iz obnovljivih izvora.

izvor:energetika-net

Ajfelova kula uskoro energetski efikasna

Foto-ilustracija: Unsplash (JOHN TOWNER)

Jedan od najposećenijih spomenika u svetu, Ajfelova kula, uskoro će biti modernizovana tako da sama proizvodi deo energije koja je potrebna za njen rad. Radovi, koji su počeli 2012. godine, koštaće 25 miliona eura bez poreza, a finansiraće ih Novo preduzeće za Ajfelovu kulu (SNTE), koje upravlja tom građevinom. Završetak radova se očekuje u avgustu 2014. godine i obuhvatiće rekonstrukciju prvog sprata, prostor od 4.586 kvadratnih metara, od ukupne površine od 5.420 kvadratnih metara.

Kako bi Ajfelova kula bila u skladu sa novim ekološkim trendovima, arhitektonski biro Moatti-Rivière je listi održivih tehnologija koje se postavljaju na kulu dodao solarne panele koje su namenjeni za postavku na krovove paviljona, vetroturbine, sistem hvatanja kišnice i LED osvetljenje.

Cilj toga je, prema rečima predsednika SNTE gospodina Žan-Bernar Bros-a (Jean-Bernard Bros), da se poboljšaju energetski rezultati Kule za 30% i da ona postane pristupačnija, privlačnija i ekološki prihvatljivija.

izvor:građevinarstvo.rs

Poskupljenje struje do kraja jula?

Foto-ilustracija: Unsplash (Rohan Makhecha)

Zavisno od sredstava koja će Elektroprivreda Srbije dobiti za sanaciju štete od poplava, doneće se odluka o poskupljenju električne energije, rekao je za Radio Televiziju Srbije gospodin Aleksandar Obradović, v.d. direktor EPS-a.

On kaže da je u ovom trenutku apsolutni prioritet osposobljavanje Rudarskog basena “Kolubara” do zime.

Proizvodnja na basenu “Kolubara” je oko 90.000 tona uglja dnevno a u ovom trenutku je negde oko 45.000. Gospodin Aleksandar Obradović takođe ističe da je neophodna reorganizacija Elektroprivrede Srbije kao i efikasno održavanje energetske stabilnosti sistema. On takođe navodi da je zbog poplava uvoz struje veći nego inače.

“Ako uspemo da u što kraćem periodu osposobimo kop “Kolubara'” situacija će biti drugačija. Povećanje cene struje ne bi rešilo problem”, kaže gospodin Aleksandar Obradović za Radio Televiziju Srbije.

“Erste Bank“- odgovornost prema životnoj sredini

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

“Erste Bank” napravila je strategiju povezivanja osnovnog poslovanja “Erste Banke” sa društvenom odgovornošću sa željom da proizvodi i usluge Banke predstavljaju ekonomske, društvene i ekološke izazove. U tom smeru preuzimanja odgovornosti da svoje odluke o finansiranju zasniva na društvenim i ekološkim kriterijumima, “Erste Bank” je usvojila Politiku odgovornog finansiranja i Politiku zaštite životne sredine.

“Erste Bank” je u partnerstvu sa Fondom braće Rokfeler učestvovala u realizaciji Nacionalnog Foruma za “Zelene ideje” koji je pokrenula Trag fondacija a čiji je cilj podsticanje pojedinaca, udruženja i malih preduzeća da razviju inovativne preduzetničke projekte koji su zasnovani na principima održivog razvoja. Tri pobedničke ideje nagrađene su sa po 8.000 dolara za realizaciju projekata.

U projekte zaštite životne sredine tokom 2013. godine “Erste Bank” uložila je 89 miliona dinara. Uveden je sistem praćenja uticaja transporta na životnu sredinu, upotreba 100 odsto recikliranog papira a nastavljeno je i finansiranje obnovljivih izvora energije. U cilju racionalizacije potrošnje električne energije, tokom decembra 2013. godine reprogramiran je i vremenski režim rada spoljnih reklamnih oznaka, tako da se na svim planiranim pozicijama gase u određeno vreme.

Unapređenje energetske efikasnosti u stambenim zgradama u Šapcu

energetski pasoš
Foto-ilustracija: Pixabay (OpenClipart-Vectors)

Lokalna samouprava grada Šapca uložiće tokom leta 17 miliona dinara u projekte energetske efikasnosti u stambenim zgradama. Toliko novca će takođe uložiti i stanari.

Projektom će biti obuhvaćeno sedam višespratnica na kojima će biti urađena izolacija zidova, i po potrebi krovova.

Direktorka Javnog stambenog preduzeća “Stan” gospođa Ljiljana Jovanović izjavila je da ove sezone se po prvi put obnavlja fasada na dve lokacije u najvećem stambenom bloku “Benska bara” i da se ovaj projekat ne reklamira u medijima jer je najbolja reklama bila 2011. godine kada su stanari susednih zgrada saznali da su energetske uštede visoke i da su fasade kod njihovih komšija dobro i lepo urađene. Svoj udeo u obnovi i izolaciji fasada građanima će biti omogućeno da plate na 24 rate. Nakon oblaganja fasada, ušteda u potrošenoj energiji za grejanje i hlađenje stambenih prostora je od 25 do 40%.

Kina električnim automobilima protiv zagađenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanson Lu)

Jedna od najvećih ekonomija sveta, Kina, godinama unazad raznim projektima pokušava da smanji zagađenje vazduha u gradovima. Planom pet ministarstava predviđa se da u periodu od 2014. do 2016. godine trećina automobila koji budu kupljeni bude s pogonom na “čistu energiju”, kako prenosi zvanična kineska novinska agencija “Sinhua.”

U grupu ekološki prihvatljivih automobila su: električni automobili; vozila sa hibridnim pogonom klasičnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem i elektro-motorima čije se baterije pune sa elektro mreže; vozila sa “gorivim ćelijama” i vozila sa “fotoelektričnim ćelijama” koje sunčevu energiju pretvaraju u struju kojom pune akumulatore.

S.J

BASF otvorio fabriku za katalizatore emisije gasova u Poljskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (elena-mozhvilo)

Kompanija BASF otvorila je u Poljskoj najveću fabriku za proizvodnju katalizatora emisije štetnih gasova iz mobilnih izvora. Proizvodni objekt od 40.000 kvadratnih metara započet je krajem 2012. godine uz početnu investiciju od 90 miliona evra.

Probna proizvodnja krenula je u aprilu 2014. godine. Očekuje se dodatno širenje proizvodnje uz investiciju do 60 miliona evra.

Katalizatore emisije koristiće proizvođači benzinskih vozila male potrošnje, dizel vozila male i velike potrošnje radi njihovog usklađivanja sa pooštrenim regulativama za emisiju euro 6/VI motora.

U Poljskoj će se proizvoditi i sistemi za selektivnu katalitičku redukciju (SCR), sistemska rešenja za filtere (SCRoF), kao i katalizatori za uklanjanje ozona marke “PremAir” namenjeni automobilima.

Na velikom otvaranju bili su prisutni mnogobrojni državnici, poljski viceministra za rad i društvenu politiku, gospodin Jaček Mecina, kao i član Izvršnog odbora kompanije BASF, Hans Ulrih Engel.

izvor:ekapija

Izdata nova građevinska dozvola kompaniji Continental Wind Serbia za izgradnju vetroparka „Čibuk 1“

DSC08936Kako je Energetskom portalu zvanično saopšteno, kompanija Continental Wind Serbia (CWS) dobila je u petak 18. jula novu građevinsku dozvolu za izgradnju vetroparka „Čibuk 1“, investiciju vrednu 280 miliona evra. Energetski portal prenosi pomenuto zvanično saopštenje u celosti.

Nova građevinska dozvola uključuje sve elemente stare dozvole osim 400 kV priključno-razvodnog postrojenja zbog kojeg je prethodna dozvola i poništena na inicijativu Javnog preduzeća Elektromreže Srbije (JP EMS) 19. juna 2014. godine.

Nadležni organi, a prevashodno ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Prof. dr Zorana Mihajlović sa svojim timovima preduzeli su sve neophodne mere u prethodnom periodu i pokazali punu posvećenost i odličnu saradnju sa investitorom i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine što je rezultiralo izdavanjem nove građevinske dozvole nakon samo mesec dana.

Izdavanje nove građevinske dozvole veoma je važan korak na putu ka početku izgradnje vetroparka, koja bi mogla da startuje početkom 2015. godine.

Direktni ekonomski benefit koji će Srbija imati od vetroparka „Čibuk 1“ biti oko 260 miliona evra tokom 25 godina radnog veka ovog energetskog objekta, od čega oko 130 miliona evra direktno u budžet Republike Srbije kroz poreze, oko 55 miliona evra za domaće građevinske, elektro i transportne kompanije koje će zaposliti oko 400 ljudi tokom izgradnje i oko 20 ljudi nakon toga, zatim profit za Opštinu Kovin od oko 10 miliona evra, kao i dodatnih 15 miliona evra za domaće kompanije koje će raditi na održavanje vetroparka.

Kompanija je 19. juna dobila rešenje Ministarstva građevine da je poništena građevinska dozvola koja je izdata u maju 2013. godine sa obrazloženjem da visokonaponski deo trafostanice nije mogao biti deo građevinske dozvole, jer vlasnik toga mora biti EMS.

Energetski portal

Saglasnost na pravila o radu prenosnog sistema

aersSavet Agencije za energetiku (AERS) dao je na sednici održanoj 18. jula 2014. godine, saglasnost na Pravila o radu prenosnog sistema “Elektromreža Srbije” (EMS), kojima se uređuju tehnički aspekti odnosa između sistema za prenos električne energije i korisnika tog sistema.

Ovim Pravilima se uspostavljaju njihova prava i obaveze tako da se omogući racionalan razvoj i efikasno korišćenje sistema, kao i slobodan pristup i ravnopravan položaj korisnika sistema. Ovo je nova verzija, usklađena sa Zakonom i Uredbom o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom.

Odluci nezavisnog regulatornog tela na srpskom tržištu energije prethodio je proces pripreme ovih pravila, uz učešće stručnih timova JP EMS i AERS, kao i javna konsultacija svih zainteresovanih institucija i korisnika prenosnog elektroenergetskog sistema.

Pravila o redu prenosnog sistema stupiće na snagu po objavljivanju u “Službenom glasniku Republike Srbije”.

Izvor: aers

Hrvatska ima skoro 1000 povlašćenih proizvođača

solarna energijaHrvatski operator tržišta energije (HROTE) objavio je podatke prema kojima u sistemu proizvodnje električne energije putem podsticaja postoji 909 sunčanih elektrana ukupne snage oko 30 MW.

Pored velikog broja sunčanih elektrana postoji i 18 vetroelektrana snage 254, 25 MW, 11 elektrana na biogas ukupne snage 11,135 MW, 4 elektrane na biomasu sa ukupnom snagom 7,69 MW, 5 malih hidroelektrana s ukupnom snagom 1,452 MW i pet kogeneracijskih postrojenja ukupne snage 13, 293 MW.

Ukupna snaga svih postrojenja povlašćenih proizvođača iznosi 321,47 MW. Istovremeno, sklapanje ugovora s HROTE-om čeka još 343 sunčanih elektrana ukupne snage 26,68 MW, 13 vetroelektrana ukupne snage 478,2 MW, 8 elektrana na biogas snage 6,544 MW, 11 elektrana na biomasu snage 24,435 MW, 4 male hidroelektrane snage 2,843 MW i jedna geotermalna elektrana snage 4,71 MW.

Ovi projekti su u raznim fazama gotovosti a broj od gotovo hiljadu povlašćenih proizvođača sa oko 90% sunčanih elektrana govori o smeru u kom se kreće oblast obnmovljivih izvora u Hrvatskoj.

Izvor:energetika-net

“Natura 2000” opis EU fondova iz oblasti zaštite životne sredine 2014-2020

Foto-ilustracija: Unsplash (Maximalfocus)

Handbook ima za cilj da pruži informacije o mogućnpstima finansiranja iz EU fondova u okviru Nature 2000 za period 2014/2020 godine. Treba da bude koristan za nacionalnu i regionalnu vlast kada planiraju da konkurišu za sredstva iz fonda.
Finansiranje uključuje oblasti:
Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
Evropski fond pomorstava i ribarstva (EMFF)
Evropski regionalni razvoj (ERDF)
Evropski socijalni fond (ESF)
Kohezioni fond
Program zaštite životne sredine i klimatskih promena (LIFE)
Okvirni program za istraživanja i inovacije (Horizon 2020)

Na sledećem linku možete pogledati priručnik “Nature 2000”.
Nature 2000

Obustavljanje Južnog toka do uspostavljanja evropskog regulatornog okvira – preporuka Evropske unije Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (Simon)

Obustavljanje izgradnje Južnog toka dok se ne uspostavi čvrst pravni i regulatorni okvir usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije preporuka je Evropske unije Srbiji. Evropska unija podstiče Srbiju da se poveže sa bugarskim gasovodom, kaže se u Info centru Evropske unije (EUIC) u Beogradu, a prenosi ekapija.

“Kao potpisnica Ugovora u osnivanju energetske zajednice, Srbija je obavezna da primeni sve relevantne zakone Evropske unije, da razvije adekvatan regulatorni okvir, te da liberalizuje energetsko tržište u skladu sa pravnim tekovinama Evropske unije. Kao zemlji kandidatu, u dugoročnom interesu Srbije je takođe da osigura da njeno učešće u  projektu Južnog toka ne krši osnovne principe pravnih tekovina Evropske unije.”

Preporuka Evropske komisije Srbiji koja se odnosi na obustavljanje izgradnje Južnog toka u ovoj fazi znači da će Srbija izbeći povećanje troškova za popravku infrastrukture u budućnosti.

Evropska komisija je izdvojila 14,2 miliona evra za ovaj projekat, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj obećala da će podržati projekat ako Srbija restruktuira “Srbijagas”u skladu sa pravilima Evropske unije.

izvor: ekapija

 

 

“Plavo-zeleni svet” izložba fotografija

Plavo-zeleni svetCentar za unapredjenje životne sredine uz podršku Telenor fondacije i Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda organizuje foto konkurs za najbolju amatersku fotografiju prirode “Plavo-zeleni svet”.

Konkurs je otvoren do 25. avgusta 2014. godine i ima za cilj promociju prirodnih bogatstava i budjenje svesti o značaju očuvanja plavo-zelenih površina u Beogradu i Srbiji.

Autori koji žele da konkurišu treba da popune obrazac na sajtu www.bgmap.rs/konkurs i dostave najviše 3 fotografije veličine do dva megabajta.
Dve najbolje fotografije biće izabrane od strane stručnog žirija, a posetioci sajta će moži da odaberu jednu najbolju fotografiju do 10. septembra.

Izložba “Plavo-zeleni svet” biće predstavljena u UK Parobrod od 16. do 18. septembra a tokom proleća sledeće godine, biće predstavljena gradjanima Beograda i Novog Sada na prometnim gradskim lokacijama.

Izvor : (Beta) zelenasrbija.rs

Program energetske efikasnosti u javnim zgradama

Foto: Energetski portal

energetska efikasnostU narednih pet meseci biće realizovan deo projekta “Program energetske efikasnosti u javnim zgradama” za Dnevne novine izjavila je Dragica Sekulić generalni direktor za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Crne Gore.

Predviđena vrednost radova je za planiranih osam objekata i iznosi 5,3 miliona evra.

Objekti za koje su predviđene investicije su u nadležnosti Ministarstva prosvete, četiri osnovne škole u Nikšiću, po jedna Herceg Novom i Ulcinju, jedna srednja škola u Ulcinju i studentski dom u Kotoru.

Izvođenje radova povereno je konzorcijumu Roaming. Rok za završetak radova je pet meseci.

Izvor: Analitika

“Enel” prodaje svoje kompanije u Rumuniji i Slovačkoj

Foto-ilustracija: Freepik (jannoon028)

Italijanska energetska kompanija “Enel” planira prodaju svojih kompanija u Rumuniji i Slovačkoj. Kompanija planira da prema svom strateškom planu prodaje do 2018. godine zaradi 6 milijardi evra čime bi smanjla dugove i ojačala svoju finasijsku poziciju. U Slovačkoj bi se prodavali vlasnički udeli u kompanijama za proizvodnju energije, a u Rumuniji udeli u distributerima električne energije. Enelove kompanije u Rumuniji upravljaju mrežom od 91 000 km vodova, distribuiraju 14 TW h energije godišnje ti imaju 34% udela u distribuciji na rumunskom tržištu, dok prodaja 9 TW h energije za 2,6 milionabpotrošača godišnje čini 20% udela u maloprodaji.

Kompanija je počela program prodaje još 2013. godine i do sada je zaradila oko 1,3 milijardi evra.

D.V.