Home Blog Page 1482

U toku je panel forum o ulozi Srbije na energetskom tržištu Balkana

Energetski forum

U Privrednoj komori Srbije u toku je panel forum “Uloga Srbije na energetskom tržištu Balkana” na kome se definiše zajednički pristup energetskoj politici u Jugoistočnoj Evropi, postizanje konsenzusa između vlada, institucija i javnosti i panregionalnog povezivanja zemalja zainteresovanih za unapređenje tržišta energenata. Takođe će biti reči i o generalnom usvajanju konkretnih preporuka regionalne energetske politike, određivanju okvira međunarodne institucionalne privredne saradnje i pravaca zajedničkog nastupa u okvirima Balkanske energetske inicijative. Očekuje se da se na skupu usvoje preporuke regionalne energetske politike, odrede okviri međunarodne institucionalne privredne saradnje i pravaca zajedničkog nastupa u okvirima Balkanske energetske inicijative.

U radu panel foruma učestvuju predsednik Privredne komore Srbije gospodin Željko Sertić, načelnik Odeljenja za energetiku u Ministarstvu na nacionalni razvoj Mađarske gospodin Martin Balint Šipoš, generalni sekretar bugarske trgovinsko-industrijske komore gospodin Vasil Todorov, predstavnik “Natural Gas Europe” gospodin Rik Gil, direktor sektora za međunarodne projekte kompanije “Gasprom” gospodin Aleksandar Siromjatin, generalni direktor “NIS” gospodin Kiril Kravčenko, načelnik Sektora za naftu i gas u Ministarstvu energetike i rudarstva Srbije gospođa Snežana Ristić, kao i drugi stručnjaci u energetici.

Energetski portal

Vikend seminar „Sam svoj solarni majstor“ 7. i 8. juna u Sremskim Karlovcima

solarni majstor

Pokret gorana Novog Sada, nakon više uspešno realizovanih kampova „Solarna akademija“ i vikend seminara „Sam svoj solarni majstor“ i u 2014. godini organizuje drugi vikend seminar „Sam svoj solarni majstor“ sa ciljem informisanja javnosti o značaju upotebe obnoviljivih izvora energije za održivi razvoj i zaštitu životne sredine.

Kamp će trajati od 7. do 8. juna u Sremskim Karlovcima u Ekološkom centru Radulovački.

U saopštenju organizatora navodi se da je to idealna prilika za sve zainteresovane iznad 18 godina, koji imaju želju da nauče kako da sačuvaju zdravu životnu sredinu i kako se štedi i proizvodi električna enegija, ali i da steknu praktične veštine potrebne za samostalnu izradu i primenu obnovljivih izvora energije sa akcentom na solarnu energiju.

Nakon uvodnog predavanja o obnovljivim izvorima energije i procesu dobijanja električne energije od energije Sunca, uslediće grupni praktični rad, uz stručno vođstvo, kroz ceo proces sastavljanja mini solarne elektrane. Nakon identifikacije preferencija, prethodnog predznanja po prilagođenom programu neformalnog obrazovanja biti upoznati sa osnovnim principima metodama i tehnikama enegetika, izvora energije, načinu prenosa distribucije i skladištenja električne energije kroz niz pokaznih vežbi, samostalno i u grupama, ovladaće tehnikama korišćenja električnog alata, mernih instrumenata i regulacione opreme koja se koristi prilikom implementacije fotonaponskog sistema. Kruna obuke će biti njihov samostalan rad u grupama gde će imati zadatak i cilj da na osnovu prethodnog stečenog znanja uz stručnu pomoć i nadzor realizuju helioelektranu snage 200W, podese parametre i prate njen rad.

Kotizacija za ovaj događaj iznosi 4.500 dinara, u šta je uračunat smeštaj, ishrana, materijal i alat za rad, kao i mentori predavači i kompletna organizacija seminara. Prijave slati do 2. juna na meil office@pokretgorana.org.rs.

Srbiju čeka sanacija štete na energetskoj infrastrukturi

ministri energetike

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i predsednik Komisije za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda prof. dr Zorana Mihajlović sastala se juče sa delegacijom Odbora nemačke privrede za istočnu Evropu koju su predvodili gospodin Rajner Lindner i ambasador SR Nemačke u Srbiji Njegova ekselencija Hajnc Vilhelm. Teme sastanka bile su privredna saradnja dveju zemalja i uključivanje nemačkih kompanija u infrastrukturne projekte u Srbiji.

Ocena sastanka je da je, nakon prirodne katastrofe poplava koje su zadesile Srbiju, neophodno što pre obnoviti infrastrukturu i stambene objekte u ugroženim područjima, kao i raditi na unapređenju sistema za odbranu od poplava.

Gospođa Mihajlović je naglasila, tokom sastanka, da će u najkraćem mogućem roku biti završena procena štete, uz rigoroznu kontrolu podataka koje budu dostavile lokalne samouprave. Inače, prve procene ukazuju na to da je na saobraćajnoj, energetskoj i telekomunikacionoj infrastrukturi pričinjena šteta koja premašuje 250 miliona evra.

Ono što je posebno zanimalo delegaciju iz Nemačke jeste sanacija štete na energetskoj infrastrukturi i projektima u tom sektoru, s obzirom na to da nemačke kompanije imaju najsavremeniju tehnologiju u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Energetski portal
foto: Merz

Nova strategija EU za dostizanje energetske nezavisnosti i smanjenje potrošnje energije

European-Commission

Evropska komisija je pripremila novu strategiju energetske bezbednosti i smanjenja zavisnosti od isporuka gasa iz Rusije i tranzita preko teritorije Ukrajine.

Plan je da se na duži rok uveća ekspoatacija gasa iz alternativnih izvora i ubrza razvoj interkonektora, odnosno gasovoda koji treab da povezuje Veliku Britaniju i Evropu i da omogući slobodno kretanje gasa u Evropskoj uniji, a time i sigurno snabdevanje.

Osim toga, EU predlaže i da se stvore strateške rezerve goriva u podzemnim skladištima gasa.

Kada je reč o potrošnji energije, plan je da se do 2020. godine potrošnja energije smanji za 20 odsto.

Energetski portal

Vlada imenovala novog pomoćnika ministra rudarstva i energetike u Sektoru EE i OIE

grb srbije

Vlada Srbije imenovala je novog pomoćnika ministra rudarstva i energetike u Sektoru za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, gospodina Miloša Banjca.

Dr Miloš Banjac je vanredni profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na katedri Termomehanika, na predmetima Termodinamika B, Primenjena termodinamika, Termodinamika M, Prenošenje toplote i supstancije, Pojave prenošenja. Istraživačke oblasti profesora Banjca obuhvataju obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost u zgradarstvu i industriji i procesima prenošenja i distribucije energije; strateško planiranje u eneregtici i racionalno upravljanje energijom.

U Sеktoru za еnеrgеtsku еfikasnost i obnovljivе izvorе еnеrgijе Ministarstva rudarstva i energetike obavljaju sе poslovi koji sе odnosе na еnеrgеtiku Rеpublikе Srbije na sistеmskom nivou, stratеško planiranjе i usklađivanjе razvoja еnеrgеtskih sеktora na nacionalnom i lokalnom nivou, izradu Enеrgеtskog bilansa Rеpublikе Srbijе, komunalnu еnеrgеtiku, racionalnu upotrеbu еnеrgijе i еnеrgеtsku еfikasnost, obnovljivе izvorе еnеrgijе, zaštitu životnе srеdinе i klimatskе promеnе u oblasti еnеrgеtikе, poslove mеđunarodnе saradnjе i druge poslove iz dеlokruga sеktora.

Energetski portal

Javni skup o proceni stanja životne sredine i otklanjanju posledica od poplava 5. juna u Skupštini Srbije

zaštita životne sredine

Povodom Svetskog dana zađtite životne sredine 5. juna u Skupštini Srbije održaće se Javni skup o proceni stanja životne sredine i otklanjanju privremenih i trajnih posledica po životnu sredinu nastalih usled poplava. Ovu odluku doneo je Odbor za zaštitu životne sredine Skupštine Srbije.

„Životna sredina u krajevima gde je došlo do katastrofalnih poplava dovedena je na rub ekološke katastrofe zbog čega je važno sagledati način na koji te posledice treba da se otklone“, kazao je predsednik Odbora za zaštitu životne sredine Branislav Blažić.

Cilj skupa je da se u široj javnosti rasprave važne teme kao što su posledice od poplava i da se na jednom mestu okupe stručnjaci iz raznih oblasti koji mogu da ponude rešenje problema. Osim toga, važno je i da se ispune uslovi za konkurisanje za sredstva iz EU fondova s istim ciljem.

Članovi Odbora predložili su da se na skup pozovu predstavnici Delegacije EU u Srbiji, Misija OEBS-a u Srbiji i kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Beogradu, i da se na javno slušanje pozovu i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstva zdravlja, Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Stalne konferencije gradova i opština, Zelene komore Srbije, Udruženja reciklera Srbije.

Prema najavama organizatora, biće pozvani i predstavnici lokalnih samouprava koje su pogođene poplavama, javnih vodoprivrednih preduzeća, kao i EPSa čije su trafostanice koje sadrže kancerogeno ulje poplavljene, ali i predstavnici Vojske Srbije i službi pri MUP-u koji imaju najbolji uvid o stanju na poplavljenim područjima. Pored njim, na skup će biti pozvani i predstavnici nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine i predstavnici komunalnih preduzeća, sciljem da se razmotre problemi upravljanja otpadom na terenu i zastoji u snabdevanju stanovništva vodom.

Članovi Odbora za zaštitu životne sredine Skupštine Srbije predložili su u predstojećem periodu posebne sednice posvete stanju životne sredine u Užicu, odnosno vodosnabdevanju iz akumulacije Vrutci, pošumljavanju Srbije, podizanju vetrozaštitnih pojaseva duž puteva u Vojvodini, kao i izradi mapa bujičnih tokova.

Inače, Svetski dan zaštite životne sredine 5. jun prvi put je obeležen 1972. godine, kada se posebna pažnja skreće na posledice ljudskih aktivnosti po životnu sredinu i život na planeti, poput zagađivanja vazduha, voda, uništavanja šuma, nestanka brojih vrsta i drugih.

U Srbiji se tokom Svetskog dana zaštite životne sredine organizuju brojne aktivnosti i manifestacije kojima se skreće pažnja najšire javnosti na značaj očuvanja zdrave životne okoline, a “Javni skup o proceni stanja životne sredine i otklanjanju privremenih i trajnih posledica po životnu sredinu nastalih usled poplava” je samo jedno od tih.

Energetski portal

PREDSTAVLJAMO Kompaniju „TEKNOXGROUP Srbija d.o.o.“

TeknoxgroupTEKNOXGROUP je osnovan 1990. godine, kao ekskluzivni ovlašćeni predstavnik najvećeg svetskog proizvođača generator setova i motora „Caterpillar Inc“, a pokriva region Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije i sastavni je deo TESA grupacije u čijem sastavu se nalazi i CGT koji pokriva teritoriju Italije.

„TEKNOXGROUP SRBIJA d.o.o.“ je sastavni deo „TEKNOX“ Grupacije sa zajedničkim robnim, stručnim, tehničkim i finansijskim resursima. Kompanija ima stalno zaposlene ljude u službama prodaje, tehničke podrške i opštih poslova.

U tehničko ljudstvo odgovorno za izvršenje ugovora spadaju služba tehničke podrške i služba prodaje.

Služba tehničke podrške obuhvata:

a. servisnu službu i

b. službu prodaje rezervnih delova.

U okviru ove službe rade diplomirani inženjeri odgovorni za obuku kadrova korisnika, kao i za usku saradnju sa servisnim ekipama na terenu i radionicama.

Servisna služba je organizovanatexnogroup kroz:

– radionički servis u Beogradu koji je opremljen specijalizovanim alatima i opremom potrebnom za dijagnostiku i servisiranje i lokalni transport najrazličitijih modela Caterpillar motora, agregata i mašina u cilju izvođenja od najprostijih do najkompleksnijih servisnih zahvata;

– terenski servis (u ovom trenutku postoji 13 mobilnih ekipa, ali se taj broj stalno uvećava) koji je kompletno opremljen svim alatima i spreman da u svakom trenutku i u najkraćem mogućem roku izvrši servisnu intervenciju na kompletnoj teritoriji Srbije i Crne Gore.

U okviru službe nabavke i prodaje rezervnih delova rade tehničari i inženjeri odgovorni za pravovremen i odgovarajući izbor rezervnih delova za CAT generator setove i motore.

Skladište rezervnih delova u Beogradu trenutno ima više od 5.000 pozicija, ukupne vrednosti oko EUR 3.000.000,00. Služba nabavke rezervnih delova je direktno povezana sa centralnim evropskim distributivnim centrom kompanije „Caterpillar“ koji se nalazi u Grimbergenu u Belgiji, i u kome se u svakom trenutku nalazi više od 600.000 pozicija rezervnih delova u vrednosti od oko 1,5 milijardi US dolara. Osim redovnih isporuka rezervnih delova koji se transportuju kamionskim putem, postoje i ekspresne avionske isporuke rezervnih delova koje obezbeđuju raspoloživost delova u roku od 48 sati.

Služba prodaje, obuhvaćena sa više diplomiranih inženjera raznih struka, odgovorna za specificiranje optimalne tehničke specifikacije skrojene prema potrebi naručioca, koja u saradnji sa centralom „Caterpillar“-a, a uz konsultacije sa naručiocem, iznalazi odgovore za sva tehnička pitanja, koja se pojavljuju tokom i nakon isporuke opreme. U okviru službe prodaje nalaze se i administratori prodaje, odgovorni za pravovremenu porudžbinu, transport i isporuku opreme od fabrike do naručioca.

Važan segment ponude „Caterpillar“ proizvoda predstavljaju gasni generator setovi.

Ova serija proizvoda je bazirana na gasnim kogeneratorima „Caterpillar Manhaim Product“ koji se proizvode u Nemačkoj u Manhajmu i „Caterpillar“ gasnim generator setovima koji se proizvode u SAD i predstavljaju najsavremeniju i najefikasniju tehnologiju, sa najnižim mogućim troškovima posedovanja i održavanja.

Gasni generator setovi serije CG od modela CG 132 do modela CG 170-20, koji se proizvode u Manhajmu u Nemačkoj obuhvataju opseg električnih snaga od 400ekW do 2000ekW.

Pored ove serije u ponudi su i modeli koji se proizvode u SAD, koji rade na prirodni i biogas, NIS kogeneracijaserija od G3306 do CG260-16, na 50Hz i 60 Hz, snaga od 66ekW do 4257ekW.

„Teknoxgroup“ ne nudi samo gotove fabrički proizvedene kogeneracione module, već nudi i kompletna rešenja projektovanja i ishodovanja dozvola, ugradnje i puštanja u rad celih sistema, koji koriste kao pogonsko gorivo priprodni gas i biogas za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne enregije.

Projekti

„Teknoxgroup“ je u 2013. godini otpočeo realizaciju projekata utilizacije kaptažnog gasa za kompaniju „NIS A.D.“. Cilj projekata je da se obezbedi snadbevanje „NIS“-ovih objekata toplotnom energijom i uz proizvodnju električne energije gde se kao gorivo koristi gas.

Teknoxgroup je u 2013. godini usprešno pustio u rad postrojenja za kombinovanu proizvodnu električne i toplotne energije (CHP), «Velebit 1» i «Velebit 2», svako snage od po 995 ekW. Projekti su realizovani po sistemu «ključ u ruke».

Da bi «Teknoxgroup» došao u priliku da projektuje i gradi ovakva složena postrojenja za «NIS» prošao je kroz ozbiljnu i složenu proceduru prekvalifikacija. Sam projekat je startovao sa «ledine» i uključivao je sve korake, od idejnog projeta pa zatim i kompletnog projektovanja, preko ishodovanja dozvola od lokacijske do upotrebne, zatim izvođenja građevniskih radova, isporuke i montaže celog postrojenja do puštanja u rad i predaje postrojenja korisniku na upotrebu.

Pre isporuke izvršeno je testiranje kogeneracionih postrojenja u fabrici u Nemačkoj, u prisustvu predstavnika «NIS»-a koji su se na licu mesta uverili da ugovorena oprema funkcioniše u skladu sa njihovim zahevima. Nakon toga oprema je isporučena i montirana, a puštanje u rad je uspešno obavljeno krajem 2013. godine.

U toku je realizacija projekta «Srbobran» po sistemu «ključ u ruke», kao i projekta «Velebit 3» po sistemu «ključ u ruke», oba sa po dva kogenaraciona postrojenja, svako snage od po 995ekW. Prema planu, projekti će se uspešno realizovati u toku 2014. godine.

 

Stručni skup “Toplotne pumpe u funkciji uštede energije” sutra u Beogradu

Privredna komora Beograd

Privredna komora Beograda – Udruženje industrije organizuje stručni skup na temu “Toplotne pumpe u funkciji uštede energije” 28. maja sa početkom u 10h u Privrednoj komori Beograda.

U saopštenju organizatora navodi se da su toplotne pumpe najsavremeniji i najrentabilniji uređaji pomoću kojih može da se greje ili hladi objekat. Toplotne pumpe pružaju mogućnost za najjeftinije grejanje ili hlađenje korišćenjem obnovljivih izvora energije, koji su na raspolaganju bez novčane naknade. Na ovaj način sa potrošenih 1kW električne energije dobija 4-6 kW toplotne energije, čime se smanjuju troškovi. Osim toga primenom ovih uređaja doprinosi se zaštiti životne sredine.

Osim toga organizatori ističu da je cilj i obaveza Srbije da poveća udeo energije iz obnovljivih izvora u potrošnji, budući da je član Energetske zajednice u jugoistočnoj Evropi.


Uvodno izlaganje na temu držaće prof. dr Marija Todorović i Viktor Stepanovski (novi model toplo generatora). Osim njih, na skupu će rukovodilac sektora kompanije
“Robur” za istočnu Evropu, gospodin Siniša Šćepanović, dipl.ing.maš., održati prezentaciju „Poslednja generacija visoko efikasnih gasnih apsorpcionih toplotnih pumpi robur“, a predstavnici firme “Vaillant” i “Wolf” prezentovaće novitete iz svog proizvodnog programa.


Za sve informacije i prijavu učešća kontakt osoba je Milica Drinjaković, telefon 2643199, e-mail milicad@kombeg.org.rs.

Eneregetski portal

Formiran Savet za saniranje posledica po životnu sredinu u poplavljenim područjima u Srbiji

Regionalni centar za životnu sredinu za centralnu i istočnu Evropu (REC) formirao je Savet za saniranje posledica po životnu sredinu u ugroženim područjima obuhvaćenih elementarnim nepogodama i tehničko-tehnološkim nesrećama, odnosno onih područja koja su zahvaćena poplavama u Srbiji. Cilj i zadatak Saveta je sanacija posledica elementarnih nepogoda i tehničko-tehnoloških nesreća na životnu sredinu, prirodu i klimatske promene, kao i da pruži stručnu pomoć i uspostavi komunikaciju između donatora i korisnika donacija na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou i da na taj način bude oslonac u cilju stabilizacije unapređenja i održivog razvoja ugroženih područja.

Savet za saniranje posledica po životnu sredinu u ugroženim područjima koja su zahvaćena poplavama u Srbiji čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstva rudarstva i energretike, Ministarstva građevine i saobraćaja, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvete i nauke, kao i Privredne komore Srbije, Agencije za zaštitu životne sredine, JP Srbija vode, Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije, Republički hidrometorološki zavod, Privredna komora zelene Srbije i Kancelarija Ujedinjenih nacija u Srbiji.

Energetski portal

65% bespovratnih sredstava za projekte OIE i EE u Buzetu u Hrvatskoj

buzetHrvatski grad Buzet, u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, pokreće nove konkurse za ugradnju sistema koji koriste obnovljive izvore energije, kao i realizaciju projekata unapređenja energetske efikasnosti u domaćinstvima.

Cilj je da stanovnici Buzeta sufinansiraju 35 odsto, odnosno da bespovratno dobiju 65 odsto sredstava za realizaciju projekata.

Prema najavama, najpre će se sufinansirati ugradnja 15 sistema solarnih toplotnih kolektora, 2 fotonaponska sistema, 25 kotla na biomasu, a zbog velikog interesovanja doneta je odluka da se isti sistemi uvrste i u ovogodišnji konkurs.

Za ugradnju sistema OIE biće na raspolaganju oko 180 hiljada evra, sa maksimalnim iznosom po sistemu od 2,5 hiljada evra.

Do sada je za programe energetske efikasnosti u domaćinstvima prijavljeno 10 obnova fasada i 10 zamena stolarije. Vrednost projekta je oko 200 hiljada evra, sa maksimalnim iznosom po EE projektu od 6,5 hiljada evra.

Plan je da se Javni poziv raspiše sredinom juna, a grad Buzet već sada poziva sve zainteresovane da se jave resornom gradskom odeljenje kako bi na vreme kompletirali dokumentaciju za prijavu na konkurs.

Eneregtski portal

Preporuka IEA: ulaganje 44 biliona $ u proizvodnju čiste energije do 2050.

ieaU novom izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), investicije u dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora uvećane su u poslednje 2 godine za 8 biliona dolara, usled porasta korišćenja uglja koji je zasenio efekte razvijanja obnovljivih izvora energije.

Inače, ekspanzija uglja kao pogonskog goriva za elektrane uvećana je znatno više nego svi nefosilni izvori energije, od toga 60 odsto novih elektrana je bez odgovarajuće tehnologije za smanjenje emisije CO2.

Potrebno je zaustaviti otvaranje novih termoelektrana na ugalj bez odgovarajuće CCS tehnologije za smanjenje emisije CO2 (carbon capture and storage), a IEA eksperti previđaju da bi CCS tehnologija mogla imati značajnu ulogu u EU energetskom sistemu 2030. godine.

IEA studija „Perspektive energetske tehnologije“ (Energy Technology Perspectives – ETP) utvrđuje da je do 2050. godine potrebno uložiti 44 biliona dolara u projekte za proizvodnju čiste energije kako bi se sprečilo pregrejavanje atmosfere. Tačnije, kako bi se rast globalnog zagrevanja održao ispod 2°C, ova studija utvrđuje i da cena dozvola za emisije CO2 na globalnom nivou treba da iznosi 90 evra po toni u 2030. godini, odnosno 150 evra po toni u 2050. godini.

Energetski portal

Prioriteti su ušteda energije i izgradnja najjeftinijih energetskih izvora

Prof-Djuric1Naš sagovornik je gospodin prof. dr elektrotehničkih nauka Milenko Đurić, dipl.el.inž., ekspert uže naučne oblasti Elektroenergetski sistemi, profesor na Katedri za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na predmetima Relejna zaštita, Elektrane, Elementi elektroenergetskih sistema, Visokonaponska postrojenja i Digitalne relejne zaštite.
Prof. dr Milenko Djurić je aktivno učestvovao u formiranju Inženjerske Komore Srbije u periodu od 2003. do 2006. godine, a godinama je i član Republičke revizione Komisije, koja kontroliše tehničku dokumentaciju za objekte od značaja za Republiku Srbiju, pri Ministarstvu građevinarstva.

Dobitnik je Tesline nagrade za period 1999.–2002. koju dodeljuje Teslina fondacija i nagrade Đorđe Stanojević 2004. godine koju dodeljuje Elektroprivreda Srbije.

Profesor Đurić je nedavno posetio redakciju Energetskog portala i tom prilikom smo razgovarali o aktuelnom projektu na kom radi, održivosti i isplativosti investicija u energetska postrojenja poput obnovljivih izvora energije, kao i o problemima za realizaciju projekata.

EP: Da li se kod nas energija više troši ili više rasipa?

: Energija se baca i to najviše u građevinarstvu, na grejanje, npr. u objektima izgrađenim u socijalizmu od betona i stakla. Primer je Elektronski fakultet Univerziteta u Nišu koji ima ogromne holove sa staklenim zidovima koje je nemoguće racionalno zagrejati. Energetski efikasnim rešenjima u takvom objektu ostvarile bi se velike uštede energije i novca. Smatram da treba početi od prostih stvari kako bi se stvari sa potrošnjom i rasipanjem energije promenile; najpre edukacijom i nikako prisilom jer, siguran sam, da će ljudi prihvatiti određena rešenja kada vide njihovu korist. Mene su smatrali ludim kada sam davno kuću oblagao stiroporom. Danas je to jednostavno i opšte prihvaćeno rešenje za termoizolaciju objekata.

EP: Kako ocenjujete održivost investicija u postrojenja obnovljivih izvora energije u Srbiji?

: Dok god postoji “fid-in” tarifa, investicija u postrojenja OIE je isplativa. U suprotnom treba ubediti investitore da su projekti obnovljivih izvora energije isplativi, što je njima najvažnije, a ne prećutati detalje kako bi investicija izgledala bolja nego što jeste.
Nisam sklon da nešto hvalim osim ako i sam nisam ubeđen u to. Postoji mnogo nekritičnih priča na temu obnovljivih izvora energije. Isto tako, 99 odsto opreme koja se koristi za izgradnju tih postrojenja je iz uvoza, a izvoznicima i uvoznicima je u interesu da se projekti poput npr. vetroparkova realizuju. Oseća se pritisak spolja, izvoznika i uvoznika, koji preko svake mere hvale svoje proizvode jer se njima isplati da prodaju opremu za realizaciju projekata. Domaći proizvodi u projektima izgradnje energetskih postrojenja su uglavnom samo beton, temelj, bandera za osvetljenje i možda kablovi.

EP: Osim isplativosti koja je ključ svake investicije, značajna karakteristika postrojenja obnovljivih izvora energije je očuvanje životne sredine. Koliko je ekološki faktor važan u energetici?

: Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora jeste ekološka proizvodnja, ali ja ne vidim zašto bi malena Srbija spašavala svet ako ni jedna velika Amerika nije potpisala Protokol u Kjotu za smanjenje emisije CO2, a najviše je uglja upravo u Americi i Kini. Osim toga, umesto izgradnje novih postrojenja OIE lakše je zatvoriti termoelektranu. Npr. samo u jednom proširenom bloku TE Obrenovac u sekundi se izbacuje 280kg CO2. Zagađenje koje proizvode automobili je sasvim zanemarljivo u odnosu na to. Čak i da se cela Srbija spali do temelja ništa se neće bitno zagaditi. S druge strane, i da se izgrade sve planirane male hidroelektrane one će proizvoditi manje struje od jednog agregata na Đerdapu. Što se isplativosti tiče, ipak je jeftinije da se napravi jedan veliki blok termoelektrane.

EP: Na uspešno realizovanom projektu kogenerativnog postrojenja “Velebit” u Kanjiži angažovani ste u energetskom delu projekta. Kako ocenjujete Vaš lični doprinos na projektu i značaj tog i drugih projekata kombinovane proizvodnje energije?

: Kogeneracija je primer dobre prakse za korišćenje postojećih resursa. Kod “Velebita” nije u pitanju zelena proizvodnja, ali manje zagađuje životnu sredinu nego što su to činile baklje, na naftonosnim poljima skoro četiri decenije, koje su direktno spaljivale kaptažni gas. Taj gas se sada tek nakon prečišćavanja dovodi gasnim motorima. Zato su izduvni gasovi motora manje prljavi od produkata baklji koje direktno sagorevaju gas iz naftnih bušotina. Baklje na naftnim poljima Srbije su loš primer gde je velika energija decenijama bukvalno bacana. Kogeneraciono postrojenje, kakvo je “Velebit”, proizvodi električnu i toplotnu energiju koristeći kaptažni gas koji ne može da se koristi u druge svrhe, a nalazio se na dohvat ruke. Zato je energija dobijena iz ovakvog postrojenja pristupačne cene. Mada je oprema za ovakvo kogeneraciono postrojenje gotovo u potpunosti uvozna, izgradnja takvih objekata je savim opravdana upravo zbog iskorišćavanja energije kaptažnog gasa koja se ranije bacala.

EP: Kako ocenjujete postojeće regulative u oblasti energetike i građevinarstva?

: Aktuelni zakoni i prateća regulativa su komplikovani i otežavaju realizaciju investicija. Najveći problemi javljaju se kod rešavanja imovinsko pravnih odnosa vezanih za parcele. Zemljišne knjige u velikoj meri nisu ažurirane. Zakone slične Zakonu o planiranju i izgradnji verovatno pišu pravnici i ekonomisti uz slabu saradnju sa ljudima tehničke struke. Zato se ti zakoni veoma brzo pokažu kao loši i veoma često se koriguju, menjaju i donose novi. U tim zakonima često se ne pravi razlika između objekata tipa zgrade i linijskih objekata kakvi su recimo dalekovodi i kablovski vodovi. To dovodi do znatnih troškova i velikog vremena potrebnog za rešavanje imovinsko pravnih odnosa pri projektovanju linijskih objekata. Znam nekoliko potencijalnih investitora u OIE koji su izgubili volju da realizuju investicije kada im je predočeno šta sve moraju da odrade od papirologije i koje ih sve opasnosti u smislu onemogućavanja izgradnje mogu snaći. Kada bi se našao neko pametan i voljan da reši takve probleme koji koče gradnju i investicije, sve bi bilo mnogo lakše. Procenjujem da su dovoljne 2-3 godine da se sredi katastar, jer bi jedan čovek dnevno mogao da obiđe 15-20 objekata i da ažurira podatke u toku radnog dana. Naravno narod bi morao prethodno biti obavešten da pripremi validnu dokumentaciju o vlasništvu nad objektima i parcelama.

EP: Koji projekti u enegetici nedostaju Srbiji, a mogu doprineti energetskoj nezavisnosti i stabilnosti?

: Smatram da u Srbiji nije problem u projektima već u vođenju energetske politike. Ima ljudskih resursa koji mogu da urade projekte bilo koje vrste. Medjutim, nema stabilne energetske politike. Putujući često od Beograda do Niša video sam da preko 60% zgrada, koje se usput mogu videti, nije ni omalterisano. Gubici toplotne energije takvih objekata su veliki. Ja sam izvršio jednu grubu računicu koja je pokazala da je za novac koji je potreban za izgradnju vetroelektrane snage 3MW moguće toplotno izolovati toliko zgrada da bi ušteda godišnje energije u njima bila veća od moguće godišnje proizvodnje električne energije u takvoj vetroelektrani. Postavlja se pitanje zašto onda vetroelektrana ima “fid-in” povlašćenu tarifu, a građevinski izolacioni materijal nema. Ovo je pitanje energetske politike države. Ta politika bi morala da forsira aktivnosti koje će dovesti do najvećih ušteda energije i izgradnje najjeftinijih energetskih izvora. Bez takve energetske politike samo se za mali broj projekata može reći da su sa društvenog aspekta optimalni.

EP: Da li je izgradnja HE “Đerdap 3” izvodljiva investicija kojom bi se značajno proširili proizvodni kapaciteti električne energije?

: Hidroelektrana “Đerdap 3” je dobar i skup projekat koji se pominjao i mnogo ranije. Taj projekat bi, pored značajne proizvodnje struje, uposlio i naše ljude tokom izvođenja građevinskih radova.

Biljana Radović

EBRD pomaže rekonstrukciju i reforme u Srbiji i pojačava kreditne linije za preduzeća i EE

Evropska banka za obnovu i razvojDanas se održava sastanak o pomoći Evropske banke za obnovu i razvoj Srbiji. Na prethodno održanom sastanku ministra državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije gospođe Kori Udovički i predsednika EBRD-a gospodina Sume Čakrabartija, bilo je reči o jačanju kreditnih linija za mala i srednja preduzeća, i pomoći u izgradnji lokalne infrastrukture u Srbiji.

U saopštenju iz kabineta ministara gospođe Udovički navodi se da postoje finansijska sredstva koja je EBRD dodelio, a koja još uvek nisu potrošena. Cilj je da se već postojeći krediti za mala i srednja preduzeća i za energetsku efikasnost pojačaju, a finansijska podrška EBRD-a će biti i kratkoročna, namenjena rekonstrukciji i oporavku zemlje, i dugoročna, namenjena reformama u Srbiji za uspostavljanje održive ekonomije.

Energetski portal

Javni poziv Evropske komisije za projekte u sektoru gasa i električne energije

Evropska komisija objavila je Javni poziv, u okviru programa “Connecting Europe Facility” (CEF), za prijavljivanje projekata u sektoru gasa i električne energije.

Projekti treba da poboljšaju sigurnost snabdevanja, redukuju energetske izolacije članica, i daju doprinos završetku osnivanja unutrašnjeg tržišta i integraciji obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu, kao i da budu na listi od zajedničkog interesa.

Cilj je i da novac EU ubrza ulaganja u prekogranične veze kroz saradnju privatnog i javnog finansiranja.

Inače, program CEF predviđa pomoć od 5,85 milijardi evra za trans-evropsku energetsku infrastrukturu od 2014. do 2020. godine.

Detalje o pozivu čitajte na europa.eu. Rok za prijavljivanje projekata je novembar 2014. godine.

Energetski portal

IFC podrška malim hidroelektranama u Srbiji 28. maja u PKS u Beogradu

IFC logo

Međunarodna finansijska korporacija (International Finance Corporation – IFC), članica Grupacije Svetske Banke, i Udruženje za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije organizuju skup “IFC podrška malim hidroelektranama u Srbiji” 28. maja u Privrednoj komori Srbije sa početkom u 11h.

Kako stoji u saopštenju organizator, u centru pažnje biće aktivnosti IFC-a usmerene na saradnju sa privatnim kompanijama koje razvijaju projekte obnovljivih izvora energije, kao i na finansijske institucije koje podržavaju ovu vrstu projekata. Osim toga, na skupu će biti predstavljeni savetodavni i investicioni proizvodi i usluge koje IFC može da ponudi kompanijama i bankama u Srbiji.

U pozivu organizatora, navodi se da su u prethodnom periodu aktivnosti IFC-a bile usmerene na unapređenje regulatornog okvira u oblasti obnovljivih izvora energije, kroz pružanje podrške resornom ministarstvu u pripremi uredbi i modela ugovora za otkup električne energije iz obnovljivih izvora.

Učesnicima skupa biće predstavljen i distribuiran upitnik o konkretnim tehničkim i finansijskim problemima u razvoju i eksploataciji malih hidroelektrana. Prijava učešća na skupu je do sutra 23. maja na email vera.raznatovic@pks.rs ili putem telefona 0113232186.

6.5 miliona ljudi u svetu zaposleno u sektoru OIE 2013. godine

zaposlen u sektoru obnovljivih izvoraMeđunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA) objavila je u novoj studiji „Renewable Energy and Jobs – Annual Review 2014“ u Seulu, na međuministarskom sastanku o čistoj energiji 23 zemlje, da je prošle godine sektor obnovljivih izvora energije zapošljavao oko 6.5 miliona ljudi širom sveta.

Najviše radnih mesta otvorile su Kina, Brazil, SAD, Indija, Nemačka, Španija i Bangladeš, i to u sektorima solarne fotonaponske industrije, proizvodnje biogoriva, izgradnje vetroparkova i modernih postrojenja na biomasu i biogas.

Energetski portal