Home Blog Page 1468

Potpisan prvi ugovor o finansiranju izgradnje vetroparka u Srbiji

vetroparkErste Banka i kompanija Vetropark Kula potpisale su ugovor o finansiranju vetroparka u okolini Kule u iznosu od 11,7 miliona evra.

Erste Bank a.d. Novi Sad i Vetropark Kula a.d., čiji je osnivač italijansko-srpska kompanija MK Fintel Wind, potpisale su ugovor o finansiranju izgradnje vetroparka u okolini Kule.

U pitanju je kredit ukupnog iznosa 11,7 miliona EUR, od čega je 9,65 miliona sa rokom otplate 12 godina, a ostatak je namenjen finansiranju PDV-a.

Radovi na izgradnji Vetroparka Kula počeće tokom leta. Instalisana snaga ovog vetroparka biće 9.9 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 25 GWh (gigavat časova). Park će se sastojati od tri vetrenjače pojedinačne snage od po 3,3 MW. „Realizovanje projekata koji koriste obnovljive izvore energije podrazumeva veoma kompleksne aktivnosti i za nosioca projekta i za finansijera, posebno kada su u pitanju vetroparkovi. Ponosni smo što je prvi kredit za izgradnju vetroparka u Srbiji odobren upravo od strane Erste Banke. Sa kompanijom MK Fintel Wind razmatramo finansiranje izgradnje i dodatnih vetroparkova“, izjavio je Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora Erste Banke.

Osnovna delatnost kompanije MK Fintel Wind je proizvodnja „zelene“ električne energije, a pored toga, kompanija radi i na povećanju ukupnog energetskog kapaciteta u Banatu, Vojvodini i Podunavlju i ima u planu investicije u vetroenergiju u Srbiji i regionu.

Izvor: Erste Banka

Drugi sastanak članova parlamenata zemalja potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope – Napredak Srbije u obnovljivim izvorima energije

EnergetskaZajednicaKancelarija potpresednika Narodne skupštine Republike Srbije prof. dr Vladimira Marinkovića, koji je zajedno sa delegacijom Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, učestvovao na godišnjem sastanku Evropske zajednice u Beču, saopštila je danas da Srbija ostvaruje dobar napredak u procesu usklađivanja sa regulativom Evropske unije u oblasti energetike posebno u sektorima električne energije i obnovljivih izvora energije.

U fokusu sastanka bio je neposredni rok za implementaciju Trećeg paketa energetskih propisa Evropske unije u nacionalna zakonodavstva zemalja članica Energetske zajednice. Direktor Sekretarijata Energetske zajednice, gospodin Janez Kopač rekao je tom prilikom da će Sekretarijat Energetske zajednice predstaviti Odboru, na jesen, Godišnji izveštaj o napretku Srbije na implementaciji za 2013–2014. godinu.

Zaključak sastanka je da postoji potreba obrazovanja Parlamentarne skupštine Energetske zajednice u toku sledeće godine sa ciljem da se poveća transparentnost i efektivnost unapređenja procedura.

U delegaciji Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, bili su predsednica Odbora dr Aleksandra Tomić, potpredsednik Narodne skupštine prof. dr Vladimir Marinković i član Odbora Radmilo Kostić.

D.V.

PREDSTAVLJAMO Ograničenja u procesu projektovanja i izgradnje MHE

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

problemi-i-prepreke-izgradnja-male-hidroelektraneGospodin Ivan Đokić, ispred kompanije “Small Hydropower Systems”, sa većinskim češkim partnerom, prezentovao je, na nedavno održanoj Konferecniji o hidroenergiji, ograničenja u procesu projektovanja u odnosu na mišljenja i zahteve različitih državnih institucija, kao i praktične probleme u procesu ishodovanja dozvola za izgradnju mini hidroelektrana, koje je objasnio na primeru MHE na Staroj Planini i Kopaoniku.

On je na “Konferenciji o hidroenergiji – tržište Srbije do 2020. godine” govorio o problemima ishodovanja dokumentcije: informacija o lokaciji, lokacijske i građevinske dozvole, zakonskim problemima i preklapanju akata. Gospodin Đokić izrazio je žaljene što na konferenciju nisu pozvana i druga javna preduzeća koja treba da daju odgovore na brojna pitanja.

Tokom 4 godine razvoja projekata svakodnevno se vodila borba sa određenim javnim i državnim institucijama. Bilo je teško ubediti inostrane partnere da je 3 godine potrebno za izdavanje građevinske dozvole. Već na samom startu imali smo neka ograničenja; informacija o lokaciji, početne informacije su nestručno pisane, a samim tim su bile i beskorisne.

On je istakao da je očekivano da, prema Javnom pozivu za dodelu lokacija MHE Ministarstva energetike, su nadležne uprave imale obavezu da svakom zainteresovanom investitoru za lokaciju izdaju informaciju o lokaciji.

Na 3 opštine gde smo imali priliku da potpišemo predmetni memorandum, ni na jednoj opštini nismo dobili informaciju o lokaciji.

Prema rečima gospodina Đokića, značajno ograničenje je bilo u mišljenjima javnih preduzeća; odnosno da, prema njegovim rečima, niko nije poštovao Zakon o upravnom postupku po pitanju rokova i sve se na kraju završavalo na ličnim kontaktima.

Najveći problem smo imali u JVP Srbija vode, gde je jedan od problema i ograničenja u slivu koji je potpuno izuzet, gde smo se vrteli u krug. Ministarstvo energetike je za izdavanje novog rešenja o saglasnosti za lokaciju tražilo mišljenje javnog vodoprivrednog preduzeća Srbija vode. Kad smo se njima obratili oni su nam tražili mišljenje Zavoda za zaštitu prirode Srbije, koji nam odgovara da je potrebno mišljenje JVP Srbija vode. To je trajalo u krug dok sopstvenim inicijativama nismo dobili rešenja Zavoda za zaštitu prirode, rešenja ne mišljenja.

Nesklad rada javnih pratećih institucija i loše komunikacije javnih institucija glavni su problemi, prema rečima gospodina Đokića, uz komentar da je potrebno da se pokrajinske službe usklade sa državnim kad se već ulazi u Javni poziv.

Uz napomenu da su bili primorani na izgradnju 7 km sopstvenog voda za jednu malu hidroelektranu, dok u drugom delu Srbije postoji mogućnost konekcije na postojeći vod, na kraću trasu, gospodin Đokić je istakao da je priključak takođe ograničenje.

Kada govorimo o EPS-u, svi dobro znate ograničenja za priključak vaše MHE; da li je to na postojećem vodu ili na nekoj tački konekcije od 5 ili 7 km.

Govoreći pohvalno o javnim pozivima za dodelu lokacija MHE, on je istakao da su Ministarstvo energetike, odnosno operateri Javnim pozivom, povećali cenu taksi.

Javni poziv i memorandum su odlično smišljeni; svi zainteresovani korisnici su se legitimisali i ostavilo je dobar efekat.
Međutim 6 meseci je kratak period da se ispita lokacija i ishoduju dozvole – to ne može ni za godinu dana. Ministarstvo energetike, odnosno operateri, su Javnim pozivom povećali cenu taksi od 10 do 15 puta; što daje povoda za razmišljanje o zloupotrebama izdavanja priključaka na kraćim rastojanjima. S druge strane nije jasna formulacija memoranduma; kako objasniti partnerima iz inostranstva da taj javni memorandum nije pravno obavezujući. Ne vidim onda svrhu zašto se ne izdaje informacija o lokaciji, ni zašto smo rangirani ako ne možemo dobiti informaciju o lokaciji i šta bi se desilo da smo tražili lokacijsku ili građevinsku dozvolu. Ako smo dali privilegiju opštinama da iskoriste buduće potencijale, ne vidim razlog zašto tim investitorima nisu izdate informacije o lokaciji.

Većina opština je u svoje urbanističke planove uvela odrednice da mora postojati urbanistički projekat za svaku konkretnu minihidroelektranu.

Dešavalo se da izdate lokacijske dozvole od nadležnog Ministarstva budu ukinute od tog istog Ministarstva jer je republički urbanistički inspektor našao za shodno da je plan nižeg ranga te opštine izdat kasnije od prostornog plana zaštićenog dobra i ustanovio da za našu lokaciju ne postoji urbanistički projekat – rekao je gopsodin Đokić i dodao da ih je ukidanje lokacijske dozvole iz razloga što nisu imali urbanistički projekat vratilo unazad 6 meseci.

Taksa za revizionu komisiju je ovim investitorima iznosila 11.000 evra na zaštićenom prirodnom dobru, pa se uvek vraćaju korak nazad zbog čega je gospodin Đokić istakao da je važno da se sam proces rada revizione komsije smanji jer važeći akti ispadaju iz roka važenja njihovim radom.

Reviziona komisija nikada nije odgovorila u roku od 60 dana, a za vreme čekanja revizione komisije na 3 lokacije su istekle lokacijske dozvole, što je utvrdila građevinska komisija, ne našom greškom nego radom pratećih službi. Taksa za uređenje građevinskog zemljišta iznosi 7.000 evra, a mi radimo tamo gde nema ni struje ni puta, i mi uređujemo zemljište. Sveukupno su nas koštale takse 30.000 evra za 3 godine trajanja dokumenata, pa se postavlja pitanje zašto nastaviti sa ulaganjima.

B.R.

Počeo sa radom bazen sa termalnom vodom na Paliću

nis”NIS Gasprom Neft“, koji je vlasnik dve termalne bušotine na području Palića, uspešno je rešio redovan dotok termalne vode u bazen koji postoji od 1984. godine tako da će od ove letnje sezone on ponovo početi sa radom.

Prema pisanju Danasa, NIS je formirao posebnu službu koja će biti zadužena za održavanje redovnog funkcionisanja ovog sistema s obzirom da je bazen prethodnih godina radio povremeno, a planira se i detaljna rekonstrukcija kompleksa bazena.

Voda u bazenu je natrijum-hidrokarbonatno-jodno-sulfidna termalna voda i veoma lekovita. Temperatura vode je oko 36°C.

D.V.

Moguća izgradnja palionice otpada za preradu i proizvodnju struje u Zaječaru

palionice otpada za preradu i proizvodnju strujePostrojenja za preradu komunalnog i opasnog medicinskog otpada slovačke firme „Greeneko“ prezentovana su opštinskoj upravi grada Zaječara i njihova gradnja za sada predstavlja najprihvatljiviju ponudu za upravljanje otpadom na regionalnoj deponiji „Halovo“ u Zaječaru.

Gradonačelnik Zaječara gospodin Velimir Ognjenović rekao je tom prilikom da bi na teritioriji opštine Zaječara mogao biti republički centar za spaljivanje ove vrste otpada, koji se za sada izvozi u Austriju i Italiju. Palionica otpada bi godišnje uništavala najmanje 60 hiljada tona i proizvodila 8MWh električne energije.

Grad Zaječar bi potpisivanjem memoranduma i sklapanjem ugovora imao obavezu da obezbedi tehničku dokumentaciju, infrastrukturu i zemljište. Investitor bi koristio belgijsku tehnologiju prema standardima Evropske unije sa planiranim ulaganjima od 35 do 60 miliona evra.

Investitor najavljuje da je nakon pribavljanja građevinske dozvole nephodan period izgradnje ovog postrojenja koje bi trajalo 14 meseci.

D.V.

Sigurna energetska i klimatska budućnost – tema sastanka Evropskog saveta u Briselu

Sigurna energetska i klimatska budućnost tema sastanka Evropskog saveta u BriseluNa sastanku Evropskog saveta održanog 26. i 27. juna u Briselu, između ostalog, razgovaralo se o strateškom planu Evropske unije koji je usmeren na 5 glavnih ciljeva i sredstava za njihovo ostvarivanje. Jedna od tema strateške agende bila je: Sigurna energetska i klimatska budućnost.

Čelnici Evropskog saveta sagledali su napredak političkog okvira za klimu i energiju do 2030. godine i naglasili potrebu za brzim razvojem njegovih ključnih elemenata. Ovaj politički okvir prezentovan je u januaru 2014 i ima za cilj da ekonomiju i energetski sistem Evropske unije učini konkurentnijim, bezbednijim i održivijim.

Na tadašnjem skupu savet je utvrdio glavne elemente političkog okvira 2030:
– cilj smanjenja emisije gasova staklene bašte,
– obavezujući cilj obnovljive energije u celoj Evropskoj uniji (27%),
– poboljšanje energetske efikasnosti,
– energetska delotvornost,
– reforma ETS-a Evropske unije.

Ovom prilikom Evropski savet je potvrdio je da će se konačna odluka o okviru 2030. uključujući i mere za povećanje energetske sigurnosti doneti najkasnije do oktobra 2014.

Savet je takođe podržao i neposrednu primenu seta hitnih mera za povećanje fleksibilnosti i energetske sigurnosti u Evropi. Lideri zemalja članica Evropske unije su u okviru priprema za sednicu Evropskog saveta, koja će biti održana u oktobru, zatražili od ovog tela analizu preostalih mera za unapređenje energetske sigurnosti Evropske unije na srednjem i dugoročnom planu.

Evropska savet podržao je energetsku inicijativu grupe G7 koja uvodi politiku građenja konkurentnijeg, raznovrsnijeg i elastičnijeg energetskog sistema sa smanjenim efektom staklene bašte promovišući upotrebu bezbednih i održivih tehnologija.

D.V.

Novo izdanje časopisa „Water Research and Management“

wrmInstitut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” 1. Jula 2014. godine izdao je drugi broj časopisa Water Research and Management Tom 4, prenosi WRMJournal.

U novom broju časopisa možete pročitati
Internal Stochastic Structure of Annual Discharge Time Series of Serbia’s Large Rivers
Stojković M., ProhaskaS. and J. Plavšić

Using PEST for Drainage Optimization
Vidović D., Dotlić M., Pokorni B., Pušić M. and M. Dimkić

Refining PSO Applied to Electric Energy Cost Reduction in Water Pumping
Melo Brentan B. and E. Luvizotto Jr

Water Quality Assessment Based on Diatom Indices – Small Hilly Streams Case Study
Vasiljević B., Krizmanić J., Ilić M., Marković V., Tomović J., Zorić K. and M. Paunović

Recent Distribution and Ecological Notes on the Dryopid Beetle Pomatinus substriatus Müller, 1806 (Dryopidae: Coleoptera) in Serbia
Novaković B., Ilić M., Anđus S., Čanak Atlagić J., Marinković N. and J. Đuknić.

Population Structure of Burbot (Lota Lota L.) in the Danube
Višnjić-Jeftić Ž., Gačić Z., Skorić S., Smederevac-Lalić M., Djikanović V. and B. Mićković

S.J.

Srbija – šampion u neracionalnoj potrošnji energije u Evropi

rasipanje-energijeOd ukupne potrošene primarne energije na svetskom nivou 40 odsto odlazi na sektor zgradarstva. Taj procenat u Srbiji trenutno premašuje 50 odsto. Građani Srbije najveći deo električne energije potroše na grejanje. Prema podacima iz Danske specifična potrošnja toplotne energije po kvadratu u toku jedne sezone iznosi 96 kWh, dok je kod nas ta vrednost 228 kWh i to za poslovne objekte, a za stambene je još veća.

Srbija je zbog male količine raspoloživih izvora energije veoma zavisna od uvoza energenata – uvozi čak 33,6%. Bez obzira na ovaj podatak, kod nas se trenutno troši 2,5 puta više energije po jedinici društvenog proizvoda od svetskog proseka i 4 puta više od proseka u zemljama EU. Sve ovo nam govori da je stepen energetske efikasnosti u Srbiji najniži u Evropi. U prilog tome ide i činjenica da čak i za javnu rasvetu, trošimo 50% više nego zemlje EU, što nam sa pravom daje mesto šampiona u neracionalnoj potrošnji energije.

Rasipanje električne energije u Srbiji je uzrokovano cenom koja je i dalje ispod tržišne. U bliskoj budućnosti se očekuje promena ovog stanja i iz tog razloga pod hitno je potrebno uloziti još veće napore da poslovanje u Srbiji bude energetski efikasnije.

V.A.

Stvaranje modela finansiranja projekata zaštite životne sredine – prioritet Vlade Srbije

cedef deponijaNa jučerašnjem održanom skupu “Deponije u Srbiji – uzrok ili rešenje problema”, koji je organizovao CEDEF u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, načelnica Odeljenja za upravljanje otpadom Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Radmila Šerović izjavila je novinarima da će se u budućem periodu formirati radna grupa u cilju kreiranja modela finansiranja projekata zaštite životne sredine. Očekuje se da ovaj model preusmerava sredstva od ekološke takse na oblast zaštite životne sredine.

Radnu grupu činiće predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstva finansija i Kabineta premijera. Stvaranje budžetskog fonda pomenute namene predstavlja prioritetan zadatak Ministarstva i Vlade s obzirom da je usled nedostatka istog u poslednje dve godine opao procenat recikliranja – izjavio je gospodin Šerović.

Gospođa Radmila Šerović navela je da je započela revizija Strategije upravljanja otpadom čiji se završetak očekuje do kraja godine, a koja treba da pokaže da li je neophodna izgradnja 26 planiranih deponija.

D.V.

Solarni šator – budućnost kampovanja

solarni satorDa li se pitate kako će izgledat kampovanje u budućnosti? Predstavljamo vam solarni šator koji su 2010. godine dizajnirali “Kaleidoscope” i “Orange Communication” inspirisani Glastonbury festivalom koji se održava u Velikoj Britaniji. Ovim konceptom je predložena inovativna mogućnost za korišćenje sunčeve energije i začetak eko kampovanja budućnosti.

Šator u tkanini od koje se proizvodi ima integrisane fotonaponske ćelije pomoću kojih sam proizvodi energiju. Mobilnost njegovih elemenata omogućava praćenje kretanja Sunca u toku dana i postavljanje fotonaponskih ćelija u najoptimalniji ugao.

Ono što je zaista neverovatno kada je ovaj šator u pitanju je postojanje ugrađenog kontrolnog centra koji kampere u svakom trenutku obaveštava o tome koliko je energije sistem proizveo, a koliko je potrošeno i to za potrebe osvetljenja, korišćenja interneta, punjenja mobilnih telefona, pa čak i grejanja. Bez obzira u kolikom se kampu nalaze, kamperi će lako locirati svoj šator. Prilikom slanja sms poruke, aktivira se svetlosni senzor u šatoru koji pomaže da ga vide iz daljine.

Šator je dizajniran za potrebe 4 kampera, ali i dalje nema naznaka o mogu’nosti njegove masovne proizvodnje i plasiranja na tržište.

Nadamo se da ova fenomenalna ideja neće ostati samo na nivou koncepta.

V.A.

Planira se solarna elektrana u Novom Miloševu

livadaU Novom Miloševu, u indstrijskoj zoni Novog Bečeja ćerka nemačke kompanije „Solar 9580“, planira gradnju solarne elektrane snage 999 KW. Ova kompanija sa sedištem u Kikindi do sada je uložila 10000 evra u proces prikupljanja neophodne dokumentacije, i u fazi je iščekivanja građevinske dozvole koja se, kako za Energetski portal kaže direktor kompanije gospodin Dušan Varađanin, očekuju za mesec dana.

Zemljište lokacije od 1,6 ha površine nalazi se pod zakupom u vremenskom periodu od 49 godina, a planira se ulaganje od oko 1,7 mil evra u budućem periodu. Prema nacrtu tima iz Nemačke domaća firma „IS“ iz Ade uradila je glavni projekat.

Gospodin Varađanin navodi da im je opština Novi Bečej izašla u susret u procesu pribavljanja neophodnih dozvola i da im je, pored toga što su imali urađen plan detaljne regulacije, bilo potrebno oko godinu dana da zaokruže ovu fazu procesa.

Dalji planovi su podnošenje zahteva za dobijanje podsticajnih cena za kupovinu struje iz obnovljivih izvora.

Pored ovog za sada jedinog u ovoj fazi projekta, kompanija „Solar 9580“ planira ulaganja u male hidrelektrane snage do 1MW. S tim u vezi, izabrali su nekoliko projekata koji su predloženi od strane Ministarstvar rudarstva i  energetike i za njihov razvoj angažovaće domaće kompanije.

D.V.

Solarni gedžet – baterija androida

Solarni gedžet – baterija androidaDizajnerski tim kompanije Enerplex osmislio je ‘‘Surfr’’, jedinstvenu nadogradnju baterije za pametne telefone Samsung Galaxy S3/S4 koja za napajanje koristi sunčevu svetlost.

Sa 2100 mA sati ova solarna baterija duplira ukupnu vrednost kapaciteta baterije telefona.

Jedan sat upijanja sunčeve svetlosti daje približno 10 minuta razgovora, što ovaj solarni gadžet čini pogodnim za korišćenje u uslovima kada ne postoji mogućnost konvencionalnog načina punjenja.

D.V

NASA konstruisala satelit za merenje CO2 u atmosferi

nasaKako je poslednjih decenija sve prisutniji efekat “staklene bašte” američka svemirska agencija (NASA) konstruisala je satelit OCO-2 (OCO-2 – Orbiting Carbon Observatory-2) za merenje ugljen dioksida u atmosferi.

Orbitalna opservatorija uspešno je lansirana 2.07.2014. u 2.56 po pacifičkom vremenu nakon neuspelih pokušaja 2009. i 2011. godine.

Zadatak OCO-2 je da obezbedi podatke emisije CO2 na globalnom nivou. Podaci će obuhvatati emisije CO2 za koje je odgovoran čovek i priroda, a takođe će pratiti okeane i šume koji apsorbuju ugljen dioksid i njihove promene usled apsorcije.

Opservatorija će prikupiti(obaviti) 24 merenja svake sekunde što će na dnevnom nivou iznositi oko milon podataka o emisiji ugljen dioksida.

S.J.
foto: nasa.gov

Ljubljana – evropski zeleni glavni grad 2016.

european-green-capitalEvropski komesar za životnu sredinu gospodin Janez Potočnik, na ceremoniji u Kopenhagenu, prezentovao je nagradu za evropski zeleni glavni grad (The European Green Capital Award) – priznanje koje je Ljubljana dobila za porast svesti o zaštiti životne sredine među građanima, za održivu strategiju “Vision 2015”. Tačnije, Ljubljana je nagrađena za implementiranje urbanih zelenih mera i impresivnu mrežu transporta (saobraćaja).

Gospodin Potočnik je, kao građanin Ljubljane, izrazio zadovoljstvo i s ponosom čestitao na dostignućima u očuvanju životne sredine. On je istakao da su svi finalisti pokazali izuzetan kvalitet života i ekonomski rast, kao i prave životne primere poštovanja prirode.

12 gradova je konkurisalo, a finalisti su bili: Esen (Essen), Ljubljana, Najmegen (Nijmegen), Oslo i Umeo (Umeå).

The European Green Capital Award je godišnji događaj događaj koji promoviše i nagrađuje napore gradova i posvećenost usavršavanju urbane sredine. Nagrada se dodeljuje evropskom gradu koji je pokazao zavidan uspeh u postavljanju standarda očuvanja životne sredine i ambiciozne ciljeve za budući održivi razvoj. Cilj nagrade je stvarajnje gradova prijatnijim mestom za život i rad, a uručuje se gradu koji je postigao visoke standarde životne sredine; koji je posvećen unapređenju životne sredine i održivog razvoja i koji svojim napredkom može pozitivno da utiče na druge gradove.

Žiri u sastavu 12 eksperata je bio impresioniran implementacijom održive strategije Ljubljane (Vision 2025) koja prati integrisani pristup upravljanja životnom sredinom.

The Environmental Protection Programme, the Sustainable Mobility Plan, the Sustainable Energy Action Plan, the Electromobility Strategy – dokumenta su koja zajedno pomažu integrisanoj viziji grada.

U saopštenju žirija se kaže da je Ljubljana napravila značajan progres i promenu u saobraćaju, prelaskom na eko alternative, dajući prioritet pešacima, biciklistima i javnom prevozu; a budućnost saobraćaja u Ljubljani takođe obećava.

B.R.
S.J.

Dinamika rasta proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije do 2030.

solarna energijaSvest o važnosti korišćenja obnovljivih izvora energije i zaštiti životne sredine značajno je porasla poslednje decenije. Prema podacima iz 2005. godine samo 15 svetskih zemalja je imalo razrađenu politiku upotrebe obnovljivih izvora energije dok je danas taj broj porastao na 144 zemlje.

U realizaciji projekata koji za cilj imaju proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora prednjače Kina, Brazil, Kanada, SAD, i Nemačka. Udeo proizvodnje elektične energije iz obnovljivih izvora na svetskom nivou u 2013. godini iznosio je 22,1 procenata.

Na nivou Evrope prema podacima agencije “Blumberg Njuz Energi Fajnans” iz 2012. godine proizvodnja struje iz obnovljivih izvora je 40 procenata, dok bi do 2030. godine kao rezultat ulaganja 1000 miljardi dolara taj procenat trebalo da poraste na 60 posto. Smanjenjem korišćenja fosilnih goriva, prvenstveno uglja i nafte, dovelo i do smanjenja emisije ugljen dioksida iz energetskog sektora sa 1,3 miljarde tona na 564 miliona.

U Evropskoj uniji, Nemačka i Velika Britanija su zemlje koje raspolažu sa trećinom ukupnog kapaciteta obnovljivih vidova energije, a za njima slede Italija, sa značajnim postrojenjima koja koriste energiju vetra, zatim Francuska i Španija sa solarnim postrojenjima.

Na svetskom nivou do 2030. godine očekuje se izražen porast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u azijsko-pacifičkom regionu, bliskoistočnom regionu, Americi i Africi.

V.A.

Nagrađeni studenti mašinskih fakulteta za najbolje diplomske radove

Nagrađeni studenti mašinskih fakulteta za najbolje diplomske radoveOvogodišnje dobitnike nagrada za najbolji diplomski proglasili 27. juna na tradicionalnoj manifestaciji Dan energije Srbije 2014. u Energoprojektu gospođa Dragoslava Stojiljković i gospodin Miodrag Mesarović, ispred Društva termičara Srbije.

Diplomirani student Mašinskog fakulteta univerziteta u Beogradu je gospođica Milica Santovac, nagrađena za rad “Termodinamička analiza hibridnog postrojenja za proizvodnju električne energije”, a mentor na radu je bio prof. dr Mirko Komatina.

Diplomirani student Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu gospodin Dušan Stanković dobitnik je nagrade za najbolјi master rad čija je tema „Klimatizacija sportske hale „Partizan“ u Leskovcu“, čiji je mentor bio prof. dr Bratislav Blagojević.

Energetski portal
foto: Vitomir Rakočević