Home Blog Page 1466

Ekološka akcija “Rock and Recycle” na Lake Fest-u u Nikšiću

2be14c7bf5e582e3d07cf6fdbe198e16_LU okviru kampanje “Rock and Recycle” na festivalu Lake Fest u Nikšiću, pivara Trebjesa organizovaće nekoliko ekoloških akcija. Događaj počinje 25. jula i ima za cilj očuvanje čistijeg festivalskog prostora i širenje ekološke svesti.

Aktivisti ekološkog pokreta “Ozon” će tokom tri dana sprovoditi praktične aktivnosti. Naime, posetioci će moći da sakupljaju plastične čaše i da ih predaju na za to predviđenim mestima.

Aktivisti iz Fondacije “ReCan” biće zaduženi za organizaciju prikupljanja aluminijumske ambalaže prema programu “Svaka limenka se računa”(Every can counts).

Najnovija ručna presa za limenke biće postavljena u ovom jedinstvenom kampu. Ona će omogućiti kamperima da donesu i recikliraju limenke i time učestvuju u ekološkoj akciji “zelena igra” čija je nagrada komplet karata za Lake Fest 2015.

izvor/photo: cdm.me/reciklirajte.me

Poskupljenje struje do kraja jula?

EPS Elektroprivreda Srbije

EPSZavisno od sredstava koja će Elektroprivreda Srbije dobiti za sanaciju štete od poplava, doneće se odluka o poskupljenju električne energije, rekao je za Radio Televiziju Srbije gospodin Aleksandar Obradović, v.d. direktor EPS-a.

On kaže da je u ovom trenutku apsolutni prioritet osposobljavanje Rudarskog basena “Kolubara” do zime.

Proizvodnja na basenu “Kolubara” je oko 90.000 tona uglja dnevno a u ovom trenutku je negde oko 45.000. Gospodin Aleksandar Obradović takođe ističe da je neophodna reorganizacija Elektroprivrede Srbije kao i efikasno održavanje energetske stabilnosti sistema. On takođe navodi da je zbog poplava uvoz struje veći nego inače.

“Ako uspemo da u što kraćem periodu osposobimo kop „Kolubara'“ situacija će biti drugačija. Povećanje cene struje ne bi rešilo problem”, kaže gospodin Aleksandar Obradović za Radio Televiziju Srbije.

Predstavljen plan ekspropijacije za HE ”Mrsovo I”

Počela izgradnja HE MrsovoU Opštinskoj upravi Rudo, na nedavno održanom sastanku dostavljen je Plan ekspropijacije nepokretnosti u svrhu izgradnje i korišćenja hidroelektrane “Mrsovo I” na reci Lim. Plan je stavljen na javni uvid 18.07.2014. godine i biće dostupan interesentima do 01.08.2014. godine.

Tokom sastanka, načelnik Odeljenja za ekspropijaciju pri Republičkom pravobranilaštvu ukazao je na aktivnosti koje je neophodno preduzeti u ovom projektu kao i ko su nosioci aktivnosti prema Zakonu o ekspropijaciji.

Pored načelnika Odeljenja za ekspropijaciju pri Republičkom pravobranilaštvu, sastanku su prisustvovali predstavnici Pravobranilaštva Republike Srpske iz Banja Luke i Foče, predstavnici kompanije “Comsar Energy”- investitora, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove – Područna jedinica Rudo, načelnik opštine Rudo i službenici Odeljenja za privredu, finansije, prostorno uređenje i inspekcijske poslove Opštinske uprave Rudo.

izvor: opstinarudo

“Erste Bank“- odgovornost prema životnoj sredini

erste-banka“Erste Bank” napravila je strategiju povezivanja osnovnog poslovanja “Erste Banke” sa društvenom odgovornošću sa željom da proizvodi i usluge Banke predstavljaju ekonomske, društvene i ekološke izazove. U tom smeru preuzimanja odgovornosti da svoje odluke o finansiranju zasniva na društvenim i ekološkim kriterijumima, “Erste Bank” je usvojila Politiku odgovornog finansiranja i Politiku zaštite životne sredine.

“Erste Bank” je u partnerstvu sa Fondom braće Rokfeler učestvovala u realizaciji Nacionalnog Foruma za “Zelene ideje” koji je pokrenula Trag fondacija a čiji je cilj podsticanje pojedinaca, udruženja i malih preduzeća da razviju inovativne preduzetničke projekte koji su zasnovani na principima održivog razvoja. Tri pobedničke ideje nagrađene su sa po 8.000 dolara za realizaciju projekata.

U projekte zaštite životne sredine tokom 2013. godine “Erste Bank” uložila je 89 miliona dinara. Uveden je sistem praćenja uticaja transporta na životnu sredinu, upotreba 100 odsto recikliranog papira a nastavljeno je i finansiranje obnovljivih izvora energije. U cilju racionalizacije potrošnje električne energije, tokom decembra 2013. godine reprogramiran je i vremenski režim rada spoljnih reklamnih oznaka, tako da se na svim planiranim pozicijama gase u određeno vreme.

Unapređenje energetske efikasnosti u stambenim zgradama u Šapcu

House with energy ratingsLokalna samouprava grada Šapca uložiće tokom leta 17 miliona dinara u projekte energetske efikasnosti u stambenim zgradama. Toliko novca će takođe uložiti i stanari.

Projektom će biti obuhvaćeno sedam višespratnica na kojima će biti urađena izolacija zidova, i po potrebi krovova.

Direktorka Javnog stambenog preduzeća „Stan“ gospođa Ljiljana Jovanović izjavila je da ove sezone se po prvi put obnavlja fasada na dve lokacije u najvećem stambenom bloku “Benska bara” i da se ovaj projekat ne reklamira u medijima jer je najbolja reklama bila 2011. godine kada su stanari susednih zgrada saznali da su energetske uštede visoke i da su fasade kod njihovih komšija dobro i lepo urađene. Svoj udeo u obnovi i izolaciji fasada građanima će biti omogućeno da plate na 24 rate. Nakon oblaganja fasada, ušteda u potrošenoj energiji za grejanje i hlađenje stambenih prostora je od 25 do 40%.

Kina električnim automobilima protiv zagađenja

roewe-e50-china-1Jedna od najvećih ekonomija sveta, Kina, godinama unazad raznim projektima pokušava da smanji zagađenje vazduha u gradovima. Planom pet ministarstava predviđa se da u periodu od 2014. do 2016. godine trećina automobila koji budu kupljeni bude s pogonom na „čistu energiju“, kako prenosi zvanična kineska novinska agencija „Sinhua.“

U grupu ekološki prihvatljivih automobila su: električni automobili; vozila sa hibridnim pogonom klasičnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem i elektro-motorima čije se baterije pune sa elektro mreže; vozila sa „gorivim ćelijama“ i vozila sa „fotoelektričnim ćelijama“ koje sunčevu energiju pretvaraju u struju kojom pune akumulatore.

S.J

BASF otvorio fabriku za katalizatore emisije gasova u Poljskoj

36_2.34Kompanija BASF otvorila je u Poljskoj najveću fabriku za proizvodnju katalizatora emisije štetnih gasova iz mobilnih izvora. Proizvodni objekt od 40.000 kvadratnih metara započet je krajem 2012. godine uz početnu investiciju od 90 miliona evra.

Probna proizvodnja krenula je u aprilu 2014. godine. Očekuje se dodatno širenje proizvodnje uz investiciju do 60 miliona evra.

Katalizatore emisije koristiće proizvođači benzinskih vozila male potrošnje, dizel vozila male i velike potrošnje radi njihovog usklađivanja sa pooštrenim regulativama za emisiju euro 6/VI motora.

U Poljskoj će se proizvoditi i sistemi za selektivnu katalitičku redukciju (SCR), sistemska rešenja za filtere (SCRoF), kao i katalizatori za uklanjanje ozona marke „PremAir“ namenjeni automobilima.

Na velikom otvaranju bili su prisutni mnogobrojni državnici, poljski viceministra za rad i društvenu politiku, gospodin Jaček Mecina, kao i član Izvršnog odbora kompanije BASF, Hans Ulrih Engel.

izvor:ekapija

Izdata nova građevinska dozvola kompaniji Continental Wind Serbia za izgradnju vetroparka „Čibuk 1“

DSC08936Kako je Energetskom portalu zvanično saopšteno, kompanija Continental Wind Serbia (CWS) dobila je u petak 18. jula novu građevinsku dozvolu za izgradnju vetroparka „Čibuk 1“, investiciju vrednu 280 miliona evra. Energetski portal prenosi pomenuto zvanično saopštenje u celosti.

Nova građevinska dozvola uključuje sve elemente stare dozvole osim 400 kV priključno-razvodnog postrojenja zbog kojeg je prethodna dozvola i poništena na inicijativu Javnog preduzeća Elektromreže Srbije (JP EMS) 19. juna 2014. godine.

Nadležni organi, a prevashodno ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Prof. dr Zorana Mihajlović sa svojim timovima preduzeli su sve neophodne mere u prethodnom periodu i pokazali punu posvećenost i odličnu saradnju sa investitorom i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine što je rezultiralo izdavanjem nove građevinske dozvole nakon samo mesec dana.

Izdavanje nove građevinske dozvole veoma je važan korak na putu ka početku izgradnje vetroparka, koja bi mogla da startuje početkom 2015. godine.

Direktni ekonomski benefit koji će Srbija imati od vetroparka „Čibuk 1“ biti oko 260 miliona evra tokom 25 godina radnog veka ovog energetskog objekta, od čega oko 130 miliona evra direktno u budžet Republike Srbije kroz poreze, oko 55 miliona evra za domaće građevinske, elektro i transportne kompanije koje će zaposliti oko 400 ljudi tokom izgradnje i oko 20 ljudi nakon toga, zatim profit za Opštinu Kovin od oko 10 miliona evra, kao i dodatnih 15 miliona evra za domaće kompanije koje će raditi na održavanje vetroparka.

Kompanija je 19. juna dobila rešenje Ministarstva građevine da je poništena građevinska dozvola koja je izdata u maju 2013. godine sa obrazloženjem da visokonaponski deo trafostanice nije mogao biti deo građevinske dozvole, jer vlasnik toga mora biti EMS.

Energetski portal

Saglasnost na pravila o radu prenosnog sistema

aersSavet Agencije za energetiku (AERS) dao je na sednici održanoj 18. jula 2014. godine, saglasnost na Pravila o radu prenosnog sistema „Elektromreža Srbije“ (EMS), kojima se uređuju tehnički aspekti odnosa između sistema za prenos električne energije i korisnika tog sistema.

Ovim Pravilima se uspostavljaju njihova prava i obaveze tako da se omogući racionalan razvoj i efikasno korišćenje sistema, kao i slobodan pristup i ravnopravan položaj korisnika sistema. Ovo je nova verzija, usklađena sa Zakonom i Uredbom o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom.

Odluci nezavisnog regulatornog tela na srpskom tržištu energije prethodio je proces pripreme ovih pravila, uz učešće stručnih timova JP EMS i AERS, kao i javna konsultacija svih zainteresovanih institucija i korisnika prenosnog elektroenergetskog sistema.

Pravila o redu prenosnog sistema stupiće na snagu po objavljivanju u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Izvor: aers

Hrvatska ima skoro 1000 povlašćenih proizvođača

solarna energijaHrvatski operator tržišta energije (HROTE) objavio je podatke prema kojima u sistemu proizvodnje električne energije putem podsticaja postoji 909 sunčanih elektrana ukupne snage oko 30 MW.

Pored velikog broja sunčanih elektrana postoji i 18 vetroelektrana snage 254, 25 MW, 11 elektrana na biogas ukupne snage 11,135 MW, 4 elektrane na biomasu sa ukupnom snagom 7,69 MW, 5 malih hidroelektrana s ukupnom snagom 1,452 MW i pet kogeneracijskih postrojenja ukupne snage 13, 293 MW.

Ukupna snaga svih postrojenja povlašćenih proizvođača iznosi 321,47 MW. Istovremeno, sklapanje ugovora s HROTE-om čeka još 343 sunčanih elektrana ukupne snage 26,68 MW, 13 vetroelektrana ukupne snage 478,2 MW, 8 elektrana na biogas snage 6,544 MW, 11 elektrana na biomasu snage 24,435 MW, 4 male hidroelektrane snage 2,843 MW i jedna geotermalna elektrana snage 4,71 MW.

Ovi projekti su u raznim fazama gotovosti a broj od gotovo hiljadu povlašćenih proizvođača sa oko 90% sunčanih elektrana govori o smeru u kom se kreće oblast obnmovljivih izvora u Hrvatskoj.

Izvor:energetika-net

“Natura 2000” opis EU fondova iz oblasti zaštite životne sredine 2014-2020

evropska unijaHandbook ima za cilj da pruži informacije o mogućnpstima finansiranja iz EU fondova u okviru Nature 2000 za period 2014/2020 godine. Treba da bude koristan za nacionalnu i regionalnu vlast kada planiraju da konkurišu za sredstva iz fonda.
Finansiranje uključuje oblasti:
Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
Evropski fond pomorstava i ribarstva (EMFF)
Evropski regionalni razvoj (ERDF)
Evropski socijalni fond (ESF)
Kohezioni fond
Program zaštite životne sredine i klimatskih promena (LIFE)
Okvirni program za istraživanja i inovacije (Horizon 2020)

Na sledećem linku možete pogledati priručnik „Nature 2000“.
Nature 2000

Obustavljanje Južnog toka do uspostavljanja evropskog regulatornog okvira – preporuka Evropske unije Srbiji

European-CommissionObustavljanje izgradnje Južnog toka dok se ne uspostavi čvrst pravni i regulatorni okvir usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije preporuka je Evropske unije Srbiji. Evropska unija podstiče Srbiju da se poveže sa bugarskim gasovodom, kaže se u Info centru Evropske unije (EUIC) u Beogradu, a prenosi ekapija.

„Kao potpisnica Ugovora u osnivanju energetske zajednice, Srbija je obavezna da primeni sve relevantne zakone Evropske unije, da razvije adekvatan regulatorni okvir, te da liberalizuje energetsko tržište u skladu sa pravnim tekovinama Evropske unije. Kao zemlji kandidatu, u dugoročnom interesu Srbije je takođe da osigura da njeno učešće u  projektu Južnog toka ne krši osnovne principe pravnih tekovina Evropske unije.“

Preporuka Evropske komisije Srbiji koja se odnosi na obustavljanje izgradnje Južnog toka u ovoj fazi znači da će Srbija izbeći povećanje troškova za popravku infrastrukture u budućnosti.

Evropska komisija je izdvojila 14,2 miliona evra za ovaj projekat, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj obećala da će podržati projekat ako Srbija restruktuira “Srbijagas”u skladu sa pravilima Evropske unije.

izvor:ekapija

 

 

“Plavo-zeleni svet” izložba fotografija

Plavo-zeleni svetCentar za unapredjenje životne sredine uz podršku Telenor fondacije i Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda organizuje foto konkurs za najbolju amatersku fotografiju prirode „Plavo-zeleni svet“.

Konkurs je otvoren do 25. avgusta 2014. godine i ima za cilj promociju prirodnih bogatstava i budjenje svesti o značaju očuvanja plavo-zelenih površina u Beogradu i Srbiji.

Autori koji žele da konkurišu treba da popune obrazac na sajtu www.bgmap.rs/konkurs i dostave najviše 3 fotografije veličine do dva megabajta.
Dve najbolje fotografije biće izabrane od strane stručnog žirija, a posetioci sajta će moži da odaberu jednu najbolju fotografiju do 10. septembra.

Izložba „Plavo-zeleni svet“ biće predstavljena u UK Parobrod od 16. do 18. septembra a tokom proleća sledeće godine, biće predstavljena gradjanima Beograda i Novog Sada na prometnim gradskim lokacijama.

Izvor : (Beta) zelenasrbija.rs

Program energetske efikasnosti u javnim zgradama

energetska efikasnostU narednih pet meseci biće realizovan deo projekta „Program energetske efikasnosti u javnim zgradama“ za Dnevne novine izjavila je Dragica Sekulić generalni direktor za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Crne Gore.

Predviđena vrednost radova je za planiranih osam objekata i iznosi 5,3 miliona evra.

Objekti za koje su predviđene investicije su u nadležnosti Ministarstva prosvete, četiri osnovne škole u Nikšiću, po jedna Herceg Novom i Ulcinju, jedna srednja škola u Ulcinju i studentski dom u Kotoru.

Izvođenje radova povereno je konzorcijumu Roaming. Rok za završetak radova je pet meseci.

Izvor: Analitika

“Enel” prodaje svoje kompanije u Rumuniji i Slovačkoj

enelItalijanska energetska kompanija “Enel” planira prodaju svojih kompanija u Rumuniji i Slovačkoj. Kompanija planira da prema svom strateškom planu prodaje do 2018. godine zaradi 6 milijardi evra čime bi smanjla dugove i ojačala svoju finasijsku poziciju. U Slovačkoj bi se prodavali vlasnički udeli u kompanijama za proizvodnju energije, a u Rumuniji udeli u distributerima električne energije. Enelove kompanije u Rumuniji upravljaju mrežom od 91 000 km vodova, distribuiraju 14 TW h energije godišnje ti imaju 34% udela u distribuciji na rumunskom tržištu, dok prodaja 9 TW h energije za 2,6 milionabpotrošača godišnje čini 20% udela u maloprodaji.

Kompanija je počela program prodaje još 2013. godine i do sada je zaradila oko 1,3 milijardi evra.

D.V.

“Energo zelena” jedina u Srbiji prerađuje životinjski otpad

energo-zelenaKompanija “Energo zelena” iz Inđije uradila je analize o zbrinjavanju životinjskog otpada, odnosno njegovom sakupljanju i preradi u Srbiji. Prema podacima njihovih analiza država godišnje stvara 250.000 tona životinjskog otpada od čega preradi oko 30 odsto. Ne postoje pouzdani podaci na koji način se upravlja sa preostalih 70 odsto otpada.

Kompanija “Energo zelena” je jedina kompanija u zemlji i regionu koja prerađuje opasan životinjski otpad prema standardima Evropske unije.

Direktor kompanije, gospodin Tom Hanson ističe da zaista predstavlja problem “To što ne može da se udje u trag 70 odsto životinjskog otpada u Srbiji“ jer njihova kompanija ne može da dobije sirovine za preradu i da to veoma utiče na kvalitet životne sredine. On takođe navodi da pravilan tretman opasnog životinjskog otpada predstavlja uslov za održiv razvoj poljoprivrede, a pre svega za razvoj industrija mesa i mleka.

U njegovoj izjavi se takđe kaže da je nedosledna primena Pravilnika o načinu razvrstavanja životinjskog otpada, koji je inače usklađen sa regulativom Evropske unije jedan od problema upravljanja otpadom u zemlji. Tretiranje životinjskog otpada podrazumeva obeležavanje i razdvajanje otpada na prvu, drugu i treću kategoriju.
Otpad kategorije jedan se koristi za proizvodnju energije, sagorevanje i biodizel, a druga kategorija se koristi kao đubrivo. Treća kategorija se može upotrebiti kao hrana za kućne ljubimce i ribe, ali i pri proizvodnji farmaceutskih proizvoda, lakova za nokte, karmina.

Još neki od problema sa kojima se prerađivači ove vrste otpada susreću u Srbiji jesu previsoki troškovi zbrinjavanja životinjskog otpada za kategorije jedan i dva. Troškovi ove dve kategorije mnogo su veći nego za kategoriju tri. Kako bi smanjili troškove zbrinjavanja dolazi do mešanja različitih kategorija otpada. Postoji i nelojalna konkurencija lokalnih kafilerija, kojima upravlja, a u isto vreme ih kontroliše veterinarska služba.

„U situaciji kada cena gasa za preradu jedne tone životinjskog otpada dostiže cenu od 37 evra, nema ekonomske logike da cena za prikupljanje, transport i preradu iznosi 50 evra po toni“, kazao je gospodin Tom Hanson, navodeći da cena prerade u Bugarskoj iznosi 155 evra po toni, u Hrvatskoj 195 evra, a Rumuniji 220 evra.
Nakon nedavnih poplava “Energo zelena” je sakupila, transportovala i zbrinula oko 1.000 tona životinjskog otpada iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Fabrika “Energo zelena” je belgijska grinfild investicija, vredna 21,5 miliona evra koja sakuplja i prerađuje opasan životinjski otpad koji se stvara u klanicama, pri preradi mesa, ali i u trgovinskim lancima, mesarama, na farmama. U sistemu je postrojenje koje na visokim temperaturama stvara sterilne proizvode koji se koriste kao energent ili djubrivo, bez stvaranja dodatnog otpada i sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda.

Iako je projektovani kapacitet “Energo zelene” 150.000 tona otpada godišnje on je sada iskoričćen sa samo 18 odsto što znači da prerađuje samo 27.000 tona otpada godišnje.

D.V.

Izvor : (Beta) zelenasrbija.rs