Home Blog Page 1367

Povećana proizvodnja peleta i briketa u vršačkoj fabrici

pelet

Fabrika briketa i peleta u Vršcu koja posluje u okviru JKP „Drugi oktobar“ nedavno je proširila svoju proizvodnju.

Rukovodilac Tehničke službe „Drugi oktobar“ gospodin Dragan Divljakovič u ntervjuu za RTV izjavio je da je u fabrici instalirana nova presa za peletiranje kapaciteta od 1500 do 3000 kilograma na sat. On je dodao da je presa automatizovana tako da se smanjuje manuelni rad, pa nije potrebno ni zapošljavanje nove radne snage. Istaknuto je i da će se veći deo sirovina od celuloznog otpada obezbediće se iz novog sortirno reciklažnog centra u Vršcu čija je izgradnja u toku.

Fabrika briketa i peleta otvorena je 2012. godine, a izgrađena je na rekultivisanom delu deponije u Vršcu. Vrednost fabrike iznosi 3,5 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

HE „Višegrad“ proizvela 662,1GW električne energije u prvih 6 meseci 2015. godine

henadrini.com visegrad

Direktor hidroelektrane „Višegrad“ gospodin Mile Lakić izjavio je za „Pres Republika Srpska“ da je HE „Višegrad“ u prvoj polovini 2015. godine proizvela 12,26 odsto više električne energije nego što je planirano.

Prema rečima gospodina Lakića, hidroelektrana je proizvela 662,1GW električne energije u prvoj polovini 2015. godine zahvaljujući povoljnoj hidrološkoj situaciji, ali i pogonskoj spremnosti hidroelektrane. On je dodao da zbog niske cene električne energije poslovni rezultati nisu onakvi kao sto je očekivano, ali i da je elektrana od 2005. do 2014. godine održala trend pozitivnog poslovanja.

Gospodin Lakić je istakao i da je u toku realizacija nabavke elektronskog dela turbinskog regulatora, kao i da se očekuje raspisivanje tenderske dokumentacije za projekat izvođenja radova na konsolidaciji terena ispod tela brane.

Sandra Jovićević

foto: henadrini.com

Interreg IPA Program prekogranične saradnje Rumunija – Republika Srbija

eu-projekti.rs

U Boru je 13. i 14. avgusta 2015. godine održan deveti sastanak Zajedničkog nadzornog odbora IPA programa prekogranične saradnje Rumunija – Republika Srbija (ZNO 2007-2013) i prvi sastanak Zajedničkog nadzornog odbora Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Rumunija – Republika Srbija (ZNO 2014-2020).

U okviru sastanaka odobreni su dokumenti koji su potrebni za primenu Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Rumunija – Republika Srbija. Očekuje se da prvi poziv za projekte bude objavljen 15. septembra 2015. godine; rok za njihovo dostavljanje trebalo bi da bude 15. januar 2016. godine, a rok za dostavljanje predloga strateških projekata će biti 15. mart 2016. godine. Budžet prvog poziva bi trebalo da bude oko 50 miliona evra.

Evropska komisija odobrila je 6. avgusta 2015. godine realizaciju Interreg IPA Programa prekogranične saradnje. Program će obuhvatiti Timiš, Karač, Severin i Mehedince u Rumuniji i Severno Banatski, Južno Banatski, Srednje Banatski, Braničevski, Borski i Podunavski okrug iz Srbije. Vrednost programa je preko 88 miliona evra, a finansiraće se projekti iz oblasti zaštite životne sredine i upravljanja rizikom, održive mobilnosti i pristupačnosti, održivog turizma i promocije zapošljavanja i osnovnih uslova za jačanje inkluzivnog rasta.

Viće informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: eu-projekti.rs

Povećana registracija vozila na alternativne izvore energije u Evropi

en.wikipwdia.org

Asocijacija evropskih proizvođača automobila (ACEA) saopštila je krajem jula ove godine da je u Evropi povećana registracija automobila koji koriste altrernativne izvore energije u prvoj polovini ove godine za 24,6 odsto.

U drugom kvartalu 2015. godine registracija ovakvih automobila porasla je za 17,4 odsto, odnosno na 143595. Registracija električnih vozila porasla je za čak 53 odsto, odnosno na 27575, registracija hibridnih vozila za 22,6 odsto, tačnije na 53433, dok je registracija ostalih vozila na alternativne izvore energije porasla za 3 odsto, odnosno na 62577 vozila.

Najviše automobila na alternativne izvore energije registrovano je u Velikoj Britaniji, zatim slede Francuska i Španija.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: en.wikipedia.com

Saniranje fasada u Beogradu radi povećavanja energetske efikasnosti

energetska efikasnost

Glavni urbanista grada Beograda gospodin Milutin Folić početkom avgusta ove godine izjavio je da će se sledeće godine početi sa realizacijom projekta obnove fasada u cilju povećanja energetske efikasnosti.

Zapuštene fasade biće obnovljene u okviru projekta „IME: Identitet_Mobilnost_Ekologija“, a njihova rekonstrukcija predviđena je u nekoliko faza. U prvoj fazi biće obnovljeno oko 70 fasada na objektima u strogom centru grada, a nakon toga počeće se sa obnovom fasada u cilju povećanja energetske efikasnosti na objektima koji su izgrađeni u drugoj polovini 20. veka i koji predstavljaju velike potrošače. Projekat veoma kompleksan tako da će biti potrebna velika sredstva za njegovu realizaciju koja se mogu obezbediti iz evropskih fondova.

Gospodin Folić je naveo i da je grad Beograd u saradnji sa resornim ministarstvima pokrenuo izmenu Zakona o stanovanju i Zakona o glavnom gradu kako bi se omogućilo da grad može intervenisati kada je reč o saniranju fasada na privatnim objektima.

Sandra Jovićević

foto: energetska-efikasnost.me

Hrvatska ima preko 1200 elektrana na OIE

Foto-ilustracija: Pixabay

oie energetika.ba

Savez za energetiku Hrvatske saopštio je da je početkom avgusta u Hrvatskoj u pogonu bilo 1207 elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, a čija ukupna instalisana snaga iznosi 430,88MW.

Kako je navedeno, od januara ove godine u pogon je pušteno 137 elektrana koje koriste obnovljive izvore energije ukupne snage 18,28MW. Tačnije, u rad je pušteno 130 solarnih elektrana, 3 elektrane na biomasu, 3 elektrane na biogas i jedna hidroelektrana.

Kada je reč o instalisanoj snazi, u Hrvatskoj prvo mesto zauzima energija iz vetra sa instaliranih 339,25MW, dok je na drugom mestu solarna energija sa 40,39MW.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Potrebna procena uticaja na životnu sredinu MHE „Devići 1“

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

problemi-i-prepreke-izgradnja-male-hidroelektrane

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je potrebna procena uticaja na životnu sredinu za MHE „Devići 1“.

Hidroelektrana će biti izgrađena u parku prirode Golija u opštini Ivanjica na reci Studenici. Projektom je predviđeno da ima dva agregata sa turbinama ukupne snage 1250kW. Kompanija „Hydro energy Braduljica“ iz Ivanjice nosilac je projekta izgradnje  male hidroelektrane.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u doneto rešenje do 24. avgusta 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Promocija prirode u okviru Nišvil džez festivala

zzs

Zavod za zaštitu prirode Srbije saopštio je da će u okviru Nišvil džez festivala koji se održava od 13. do 16. avgusta u Nišu biti održane i različite akcije koje promovišu očuvanje prirode.

Tako će Zavod za zaštitu prirode imati info pult u okviru koga će posetioci moći da se informišu o zaštićenim područjima i prirodnim lepotama jugoistočne Srbije. Osim toga, biće predstavljeni i Parkovi prirode „Stara planina“ i „Sićevačka klisura“, Specijalni rezervati prirode „Jelašnička klisura“ i „Suva planina“, Predeo izuzetnih odlika „Vlasina“, kao i spomenici prirode „Cerjanska pećina“, „Lalinačka slatina“, „Resavska pećina“, „Lisine“ i „Risovača“.

U okviru festivala biće realizovana i akcija „Zasadi pa se iznenadi“, kao i ekološki program za najmlađe.

Program na info pultu Zavod za zaštitu prirode realizuje u saradnji sa JP „Srbijašume“, ŠG „Niš“, ŠG „Pirot“, Direkcijom za izgradnju grada Niša, JP „Direkcija za građevinsko zemljište i puteve Surdulice“, JP „Resavska pećina“, Narodnim muzejom u Aranđelovcu, ali i sa upravljačima prirodnih dobara koji će bti predstavljeni u okviru festivala, saopšteno je iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Sandra Jovićević

foto: skolest.com

Akcija „Vašu ambalažu u reciklažu“ u „Tempu“

upravljanje otpadom

Kompanija „Sekopak“ i „Tempo“ organizuju akciju „Vašu ambalažu u reciklažu“ u hipermarketu „Tempo“.

Akcija će trajati tri poslednja vikenda u avgustu, a svi građani koji žele da učestvuju u akciji mogu da preuzmu od promoterki posebne kese za recikliranje ambalažnog otpada 15. i 16. avgusta. Građani će u kese različitih boja odlagati karton, plastiku, aluminijum, staklo, tetra pak ambalažu, a zatim će tako odvojen otpad biti odlagan na reciklažnim ostrvima.

Cilj akcije je promovisanje značaja reciklaže i podizanje svesti o recikliranju.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Australija smanjuje emisiju ugljen dioksida za samo 26 odsto do 2030. godine

Foto ilustracija: Pixabay

co2 energetika.ba

Premijer Australije gospodin Toni Abot saopštio je 11. avgusta 2015. godine na konferenciji za novinare u Kanberi da Australija ima u planu da do 2030. godine smanji emisiju ugljen dioksida između 26 i 28 odsto u odnosu na nivo iz 2005. godine.

On je dodao da je ovaj cilj negde na sredini u odnosu na ciljeve drugih zemalja, kao i da je odgovoran sa stanovišta prirode i životne sredine. Gospodin Abot je na konferenciji saopštio i da neće prisustvovati samitu o klimatskim promenama koji će se održati krajem godine u Parizu.

Aktivisti za zaštitu životne sredine u Australiji smatraju da je cilj koji je postavila Australija veoma nizak za razvijenu zemlju koja je jedan od najvećih emitera gasova sa efektom staklene bašte po stanovniku.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Proizvedeno preko 50 hiljada tona uglja na „Polju D“

Foto: eps.rs

EPS

JP „Elektroprivreda Srbije“ saopštilo je da je 11. avgusta 2015. godine zabeležena rekordna dnevna proizvodnja uglja na površinskom kopu „Polje D“ od 50874 tona.

Saopšteno je da je tokom jula 2015. godine sa ovog polja iskopavano između 30 i 35 hiljada tona lignita, dok je početkom avgusta ove godine proizvodnja povećana na 40 hiljada tona. Proizvodnja je povećana zbog toga što je podignut kvalitet sastava traka na sistemima što je smanjilo zastoje i povećalo efikasnost sistema.

Kako je istaknuto, slična proizvodnja uglja na nekom ugljenokopu od oko 50 hiljada tona poslednji put je zabeležena pre 6 godina, odnosno 30. maja 2009. godine.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Lampa na slanu vodu za Filipine

Salt-Sustainable-Alternative-Lighting-Lamp-Lipa-Aisa-Mijena-Outdoors

Odeljenje za inženjering Univerziteta De La Salle realizuje The Sustainable Alternative Lighting Project (SALt) čiji je cilj da siromašni građani Filipina dobiju održivo ekološko rešenje za osvetljenje.

U okviru projekta razvijena je lampa koja kao gorivo koristi vodu u kojoj su rastopljene dve kašičice soli, odnosno morsku vodu. Lampa može raditi čak 8 sati uz pomoć samo jedne čaše ovakve vode. Osim osvetljenja prostorija, ima mogućnost i da puni baterije mobilnih uređaja. Elektrode lampe mogu trajati i do godinu dana, u zavisnosti od korišćenja, a lampa emituje veoma male količine ugljen dioksida.

Ova lampa predstavlja održivo i efikasno rešenje za siromašne stanovnike Filipina koji nemaju električnu energiju.

Sandra Jovićević

foto: inhabitat.com

Antić u poseti Ibarskim rudnicima

Aleksandar-Antic-ministar

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić 12. avgusta 2015. godine posetio je Ibarske rudnike.

Prilikom posete, gospodin Antić je izjavio da je kompanija „Balkan gold“ iz Kanade pronašla bogato polje bornih minerala blizu Ušća kod Kraljeva. Kako je istakao, ovo je do velike važnosti za taj kraj jer bi na eksploataciji ovog minerala i ako bi se otvorila fabrika borne kiseline došlo do zapošljavanja između 500 i 1000 radnika. Dodao je da je reč o 7,5 miliona tona minerala, a vrednost nalazišta procenjena na oko pola milijarde evra.

Gospodin Antić je dodao i da se ne razmišlja o vraćanju rudnika sa podzemnom eksploatacijom uglja „Resavica“ u sastav JP „Elektroprivrede Srbije“, već je u planu pronalaženje strateških partnera. Prema njegovim rečima, ne očekuje se da neko kupi rudnik za podzemnu eksploataciju uglja sa svih devet rudnika, ali postoji mogućnost pronalaženja strateškog partnera koji će investirati u otvaranje novih rudnika.

Takođe je dodao da se ne očekuje novo povećanje cene električne energije do kraja ove godine, a podsetio je i da je Vlada Republike Srbije učinila sve da umanji poslednje povećanje cene električne energije na 12 odsto.

Sandra Jovićević

foto: mre.gov.rs

Ekološki materijal od voća

rotterdam-fruit-leather-1

Nekoliko studenata sa Akademije Willem de Kooning iz Roterdama u Holandiji proizvelo je materijal sličan koži od voća. Studenti su se na ovaj potez odlučili kako bi podigli svest o nepotrebnom bacanju hrane, što je jedan od najvećih problema u južnom delu Holandije.

Tehnika koju koriste u pripremi sirovina slična je tehnici koju primenjuju kuvari prilikom obrade voća za pravljenje slatkiša. Materijal je vrlo sličan koži, a njegova struktura se razlikuje u zavisnosti od toga koje voće se koristi za izradu. Do sada je izrađen prototip ručne torbe od manga, torbe za kupovinu od nektarina, kao i abažur od breskve. U toku je razvijanje novih kombinacija voća i povrća koje će biti još izdržljivije.

Neke od velikih svetskih kompanija zainteresovale su se za tekstilne proizvode od voća, pre svega nemačke kompanije koje proizvode automobile BMW i Porsche, a njihov plan je da svoje presvlake zamene ekološkim presvlakama od voća koje su ekološke i društveno prihvatljive.

Sandra Jovićević

foto: ecouterre.com

Puštena u rad druga mala gasna elektrana u Sirakovu

nis

„Naftna industrija Srbije“ saopštila je 12. avgusta 2015. godine da je puštena u rad mala gasna elektrana za proizvodnju toplotne i električne energije na naftno-gasnom polju u Sirakovu kod Velikog Gradišta.

Elektrana ima snagu od 2MW, a njena vrednost iznosi oko 2 miliona evra. Realizovana je u okviru programa za razvoj male kogeneracije, a druga je elektrana ove vrste na naftno-gasnom polju u Sirakovu.

Zamenik direktora Bloka Energetika u NIS-u gospodin Igor Korać izjavio je da su male elektrane veoma značajne zbog toga što proizvode električnu i toplotnu energiju iz gasa koji se do sada nije iskorišćavao jer poseduje veliki procenat azota i ugljen dioksida. Istakao je i da proces pretvaranja ovog gasa u energiju ima i ekološku dimenziju jer smanjuje emisiju gasova staklene bašte.

NIS trenutno ima 13 kogeneracionih malih elektrana na svojim naftnim poljima ukupne snage 11,6MW električne energije i 2MW toplotne energije. Njihova vrednost iznosi preko 15 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: nis.eu

Moguće spaljivanje otpada u TE „Pljevlja 2“

te_pljevlja epcg.co.me

Vlada Crne Gore razmišlja o mogućnosti korišćenja gorionika drugog bloka TE „Pljevlja“ za spaljivanje otpada.

Iz Vlade su saopštili da je pre ovakvog poduhvata potrebno izraditi detaljnu Studiju mogućnosti i izvodljivosti koja mora obuhvatiti i planove izgradnje investitora drugog bloka TE „Pljevlja“. Osim toga, potrebno je sprovesti i sveobuhvatnu studiju procene uticaja na životnu sredinu, ali i definisati mere zaštite.

Predsednik ED Breznica gospodin Milorad Mitrović izjavio je da Vlada Crne Gore ne sme ni razmišljati o spaljivanju otpada u jednom od najzagađenijih gradova u Evropi. On je dodao da bi spaljivanje otpada u TE „Pljevlja 2“ značajno doprinelo pogoršanju kvaliteta vazduha u Pljevljima jer se tokom spaljivanja ispuštaju velike količine opasnih materija.

Podsetimo, krajem marta 2015. godine završen je rok za dostavu ponuda za izgradnju TE „Pljavlja 2“. Ponude su dostavile kompanije „Škoda Prag“ iz Češke i CMEC iz Kine. Kompanija „Škoda Prag“ navela je da će izgraditi drugi blok TE „Pljevlja“ snage 254MW sa električnom efikasnošću od 39,5 odsto po ceni od 338,5 miliona evra, tako da je odlučeno da se posao poveri upravo ovoj kompaniji.

Sandra Jovićević

foto: epcg.co.me