Home Blog Page 1342

Zabrinutost zbog klimatskih promena i podrška za ograničavanje emisija štetnih gasova

air-pollution-5876469Dok su se svetski lideri pripremali da pregovaraju o sporazumu koji će uokviriti program rada na klimatskim promenama za narednu deceniju i duže Pju istraživački centar (Pew Research Center) je radio na novom istraživanju koje otkriva da postoji međunarodni dogovor o klimatskim promenama koje predstavljaju ozbiljan izazov.

Većina od svih 40 anketiranih nacija smatra da su klimatske promene ozbiljan problem, a 54% ispitanika misli da je to veoma ozbiljan problem. Čak 78% ispitanika podržava ideju svojih zamalja da ograniče efekat staklene bašte i emisiju štetnih gasova kao deo međunarodnog sporazuma o kojem se raspravljalo na konferenciji o klimatskim promenama COP21 u Parizu.

Ipak, postoje značajne regionalne razlike u shvatanju problema globalnog zagrevanja. Zabrinutost je posebno velika u Latinskoj Americi i Africi. Amerika i Kina, čije privrede su odgovorne za najveći udeo emisije CO2 na godišnjem nivou, spadaju među najmanje zabrinute. U SAD 45% anketiranih smatra da su klimatske promene veoma ozbiljan problem. To isto misli i 18% anketiranih u Kini.

„Postoji opste mišljenje da su klimatske promene ozbiljan izazov, a ne daleka pretnja „, rekao je Ričard Vajk, rukovodilac projekta “Istraživanje globalnih stavova”. „U stvari, većina ispitanog stanovništva nekih zemalja kaže da klimatske promene u svetu štetno deluju na život ljudi ili da će u bliskoj budućnosti prouzrokovati štetu.”
51% ispitanika veruje da klimatske promene već ostavljaju posledice na ljude, a 28% njih misli da će se posledice tek osetiti u narednih nekoliko godina. Više od polovine ispitanika u 39 od 40 zemalja su zabrinuti za posledice koje će lično osetiti zbog klimatskih promena tokom svog života, a 40% njih je veoma zabrinuto zbog toga.

„Ali iza takve podrške kriju se značajne političke razlike“, rekao je Brus Stouks, rukovodilac projekta Globalni privredni stavovi. „Mišljenja o klimatskim promenama sklona su potpadanju pod politički uticaj u mnogim svetskim, bogatijim zemljama poput SAD, Britanije, Nemačke i Australije.“
Postoji opšti dogovor o tome šta treba da se uradi kako bismo izašli na kraj sa globalnim zagrevanjem. Kako se konferencija u Parizu približavala, većina u 39 zemalja je rekla da podržava svoju zemlju u ograničavanju emisije štetnih gasova kao deo klimatskog sporazuma. Čak i u Kini i u Sjedinjenim Američkim Državama, velika većina podržava međunarodni sporazum o ograničavanju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ovo su ključni rezultati u novom istraživanju Pju istraživačkog centra, koje je sprovedeno u 40 zemalja. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 25. marta do 27. maja 2015. godine, a u njemu je učestvovalo 45.435 ispitanika. Ostali rezultati izveštaja obuhvataju:

cracked-earth-14179614Posledice klimatskih promena: Ljudi širom sveta su zabrinuti zbog mogućih posledica klimatskih promena, a suša je na vrhu ove liste. Suša je najčešće spomenuta posledica u 31 zemlji, uključujući SAD, gde 50% ispitanika kaže da je ovo posledica koji ih najviše brine. Strah od suše je posebno izražen u Latinskoj Americi i Africi. Na oba kontinenta, 59% ispitanika kaže da je ovo njihova najveća briga.’
Promene životnog stila: Prema većini ispitanika, suočavanje sa klimatskim promenama će zahtevati više od promene politike. To će takođe zahtevati značajne promene u načinu na koji ljudi žive. 67% ispitanika kaže da će ljudi morati da naprave velike promene u sopstevenim životima kako bi se smanjio efekat klimatskih promena. Samo 22% ispitanih smatra da tehnologija može rešiti ovaj problem bez velikih promena. Čak u SAD-u, u zemlji poznatoj po tehnološkim inovacijama, 66% ljudi veruje da treba značajno da promene način života.

Veći učinak bogatijih zemalja: U većini zemalja, ljudi su skloni verovanju da veliki deo tereta za suočavanje sa klimatskim promenama treba da preuzmu bogatije zemlje. 54% ispitanih nacija se slaže sa izjavom : „Bogate zemlje, kao što su SAD, Japan i Nemačka, treba da rade na smanjenju štetnih emisija više nego zemlje u razvoju, jer su one i proizvele većinu emisija štetnih gasova sa efektom staklene bašte do sada.“ Samo 38 % ispitanih smisli da zemlje u razvoju treba da urade isto koliko i bogate zemlje jer će u suprotnom one u budućnosti proizvoditi većinu gasova sa efektom staklene baste.

Stranačke podele: U Americi, 68% demokrata smatra da su klimatske promene ozbiljan problem, a samo 20% republikanaca deli isto mišljenje. Takođe, mnogo više pristalica demokrata (82%) nego republikanaca (50%) podržava vladine akcije da se ograniče gasovi se efektom staklene bašte. Kad je reč o percepciji klimatskih promena, partijske podele su zabeležene u još nekim relativno bogatim nacijama. U Kanadi, 45% pristalica Konzervativne partije veruje da će globalno zagrevanje njima lično naškoditi, a to misli i 71% pristalica liberala, koji su upravo preuzeli rukovodstvo zemlje.

U Australiji postoji slična razlika, samo 31% pristalica liberala misli da su klimatske promene štetne, u poređenju sa 65% pristalica Radničke stranke i 72 % pristalica Zelenih. U Nemačkoj, 51% sledbenika Hrišćansko demoktatske unije/ Hrišćansko-socijalne unije Bavarske je zabrinuto zbog ličnih posledica prouzrokovanih globalnim zagrevanjem, ali i 63% pristalica Socijaldemokratske partije Nemačke i 76% pristalica Zelenih zauzima ovaj stav. Slično tome, u Velikoj Britaniji, sledbenici Konzervativne stranke (39 %) su manje zabrinuti od pristalica Radničke stranke (49%).

Podrška za ograničenje emisija štetnih gasova: Otprilike dve trećine (69%) Amerikanaca podržava Vašington koji je prihvatio multilateralnu obavezu da ograniči sagorevanje zagađujućih materija kao što su ugalj, prirodni gas i nafta. U Kini, koja je odgovorna za najveći procenat emisije CO2, sedam od deset ispitanika (oko 71%) podržava međunarodni ugovor o smanjenju emisije štetnih gasova. Regionalno gledano, najveći entuzijazam za ograničavanje emisije je u Evropi (87%). Podrška je takođe jaka u Latinskoj Americi (83%), a na Bliskom Istoku iznosi oko 73%.

Specifična zapažanja u državama: Većina ljudi, njih 51% širom ispitanih zemalja veruje da su ljudi već ugroženi klimatskim promenama, ali ta cifra varira od zemlje do zemlje. U Brazilu se sa ovom konstatacijom slaže 90% ispitanika, u Francuskoj 59%, u Kini 49%, u Indiji 42%, u SAD-u 41% i u Južnoj Africi 31%. U proseku od 40% anketiranih veruje da će osetiti posledice klimatskih promena tokom života. Ta cifra u Brazilu iznosi 78%, u Indiji 69%, u Južnoj Africi 39%, u Francuskoj 35%, u SAD-u 30% i u Kini 15%.

IZVOR:
www.pewresearch.org

Photo: www.dreamstime.com

The Economist – Svet u 2016.

BCDA Save the DateKonferencija pod nazivom Svet u 2016. u organizaciji magazina The Economist biće održana u hotelu Metropol u Beogradu 17.decembra 2015.godine.
Konferenciju će otvoriti predsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić , a među govornicima se očekuju brojni predstavnici diplomatskog kora, medija i međunarodnih institucija. Kroz pet tematskih panel diskusija biće govora o tendencijama u svim oblastima društvenog života. Treća panel diskusija pod nazivom „Energetska budućnost regiona u 2016.“, biće posvećena energetskom sektoru . Prisutnima će se između ostalih obratiti  gospodin Dušan Bajatović generalni direktor Srbijagasa i gospodin Aleksandar Obradović generalni direktor EPS-a.

Više informacija pogledajte ovde http://www.color.rs/svetu2016/

Otvorena fabrika peleta u Nikšiću

pelat niksic cdm.me

Na visoravni Vučje kod Nikšića 14. decembra 2015. godine otvorena je fabrika za proizvodnju drvnog peleta „Vučje energy“.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja gospodin Petar Ivanović izjavio je da je ovo veoma značajna investicija, treća ove vrste u Crnoj Gori. Istakao je i da fabrika predstavlja dobar primer dugoročnog planiranja.

Investitor projekta gospodin Ranko Jovović naveo je da će fabrika raditi u okviru kompanije „Kom komerc“, kao i da je ekološka i isplativa.

Sa izgradnjom fabrike započelo se početkom juna 2015. godine, a njena vrednost iznosi oko pola miliona evra. Investicija je izvedena u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom i iz sopstvenih sredstava. Fabrika se prostire na 250 metara kvadratnih, planirana proizvodnja je 600 kilograma na sat, a zapošljava 11 radnika.

Sandra Jovićević

foto: cdm.me

Implementacija sistema energetskog menadžmenta u Republici Srbiji

pks ee sem

U prostorijama Privredne komore Srbije održan je skup povodom početka projekta „Uklanjanje prepreka za promovisanje i podršku sistemu energetskog menadžmenta u opštinama u Srbiji“.

Portfolio menadžer za energetiku UNDP-a gospođa Maja Matejić izjavila je da projekat ima za cilj da se širom Srbije uvede i pruži podrška uspostavljanju sistema energetskog menadžmenta u lokalnim samoupravama. Kako je istakla, ovaj sistem uključuje i informacioni sistem za energetski menadžment, povećanje energetske efikasnosti ulaganja u javne zgrade i komunalne usluge, kao i da se generalno omogući njihov energetski efikasan rad.

Gospođa Matejić je dodala da će projekat trajati pet godina, dok će njegova vrednost biti 22 miliona dolara. Globalni dogovor o zaštiti životne sredine i UNDP finansiraju projekat sa 2,5 miliona dolara, dok će ostatak sredstava obezbediti srpske institucije, Japanska organizacija za međunarodnu saradnju i Nemačka razvojna banka (KfW).

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike gospodin Miloš Banjac istakao je da su ciljevi projekta smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, povećanje energetske efikasnosti, ušteda energije. On je podsetio da se Srbija obavezala da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 9 odsto, a ovaj projekat će doprineti tome.

U planu je da do kraja projekta u oko 30 opština u Republici Srbiji bude uspostavljen sistem energetskog menadžmenta i informacioni sistem energetskog menadžmenta.

Projekat realizuje Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstvo rudarstva i energetike.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Odobrene kontrolne liste za Sektor inspekcije za zaštitu životne sredine

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da su sačinjene kontrolne liste Sektora inspekcije za zaštitu životne sredine u skladu sa članom 14. Zakona o inspekcijskom nadzoru.

Kako je navedeno, obrasci kontrolnih lista Inspekcije za zaštitu životne sredine, Inspekcije za zaštitu od jonizujućeg zračenja i Inspekcije za zaštitu i održivo korišćenje ribljeg fonda dostavljene su na stručno mišljenje Odboru za koordinaciju inspekcijskog nadzora. Pomenuti Odbor odobrio je njihov sadržaj, istaknuto je u saopštenju resornog ministarstva.

Obrasce kontrolnih lista možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Održane radionice o zaštiti prirode u Zemunu

zzs

U periodu od 30. novembra do 30. decembra 2015. godine u predškolskim ustanovama u Zemunu održane su obrazovne radionice o zaštiti prirode.

U okviru projekta održane su tematske radionice o zaštiti prirode, ugroženim vrstama, zaštiti divljih i životinjskih vrsta. Vrtićima su uručeni i promo materijali koji podstiču dalji rad sa decom iz oblasti zaštite prirode.

U radionicama je učestvovalo oko 200 dece predškolskog uzrasta iz šest vrtića u Zemunu, a organizator je bio Zavod za zašitu prirode Srbije u saradnji sa Kancelarijom za mlade u Zemunu.

Sandra Jovićević

foto: zzps.rs

Javna rasprava Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje postrojenje za prečišćavanje i tretman otpadnih voda TE Kostolac početkom januara

TE kostolac

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije izdalo je obaveštenje u kojem je navedeno da je nosilac projekta JP „Elektroprivreda Srbije“, ogranak TE-KO Kostolac podneo Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje i tretman otpadnih voda TE Kostolac za blokove B1 i B2, kao i za budući blok B3.

Projekat je izradila kompanija „Energoprojekt Hidroinženjering“, a u planu je izgradnja postrojenja za tretman zauljenih otpadnih voda, otpadnih voda tokom budućeg procesa odsumporavanja dimnih gasova i iz objekata hemijske pripreme vode, sanitarnih otpadnih voda na novom postrojenju za prečišćavanje i atmosferskih otpadnih voda u krugu termoelektrane.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u sadržinu Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje i tretman otpadnih voda TE Kostolac za blokove B1 i B2, kao i za budući blok B3 u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na internet sajtu resornog ministarstva u roku od 20 dana od objavljivanja obaveštenja, ali i u prostorijama Gradske uprave u Požarevcu.

Javna rasprava i prezentacija pomenute Studije održaće se 12. januara 2016. godine u prostorijama Gradske uprave u Požarevcu.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: te-ko.rs

Dobijena saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za MHE „Devići 1“

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

problemi-i-prepreke-izgradnja-male-hidroelektrane

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine objavilo je obaveštenje u kojem je navedeno da je nosilac projekta „Hydro Energy Braduljica“ dobio saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje MHE „Devići 1“ sa vodozahvatom na reci Studenici i mašinskom zgradom.

Podsetimo, projektom je predviđeno da  se MHE „Devići 1“ nalazi u parku prirode Golija u opštini Ivanjica na reci Studenici. U planu je da pomenuta mala hidroelektrana ima dva agregata sa turbinama ukupne snage 1250kW.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u doneto rešenje u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na internet sajtu ministarstva.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Srbija radi na povećanju EE i OIE

U petak 11. decembra 2015. godine u Rezidenciji ambasadora Nemačke održana je diskusija povodom završetka projekta „Mladi su novi zeleni“.

Ambasador Nemačke u Beogradu gospodin Aksel Ditmam izjavio je da Nemačka u Srbiji realizuje niz projekata koji imaju za cilj smanjenje korišćenja fosilnih goriva, povećanje energetske efikasnosti i povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije. On je podsetio i da je u toku konferencija o klimatskim promenama u Parizu COP 21 u okviru koje Nemačka i Srbija tesno sarađuju na ambicioznom projektu da se postigne klimatski sporazum.

Predstavnici srednjih škola koje učestvuju u projektu govorili su o posledicama povećanja globalne temperature usled povećanog korišćenja fosilnih goriva, a istakli su i da Republika Srbija ima najveće potencijale u oblasti hidroenergije i geotermalnih izvora.

Projekat „Mladi su novi zeleni“ realizuje Ambasada Nemačke sa Beogradskim fondom za političku izuzetnost (BFPE), a namenjen je srednjoškolcima. U okviru projekta realizovane su radionice i seminari u cilju promovisanja adaptacije na klimatske promene, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, upravljanja vodnim resursima.

Sandra Jovićević

Trendovi i izazovi na tržištu biogasa u Srbiji

GEProšle nedelje je u Beogradu održana konferencija na temu „Trendovi i izazovi na tržištu biogasa u Srbiji“  u hotelu Hyatt Regency, pod pokroviteljstvom kompanije Dženeral Elektrik.

Konferenciju je otvorio Gaetano Masara, izvršni direktor kompanije Dženeral Elektrik za jugoistočnu Evropu.

Pored uspostavljanja dijaloga o proizvodnji i upotrebi biogasa pružanja informacija o troškovima i koristima, izazovima i iskustvima, cilj ove konferencije bio je da udruži sve relevantne igrače, kako bi se razgovaralo o najboljem pristupu ka efikasnom korišćenju energije i iskorišćenju dostupnih podsticajnih mera, i na taj način podstakla realizacija prekopotrebnih projekata generisanja energije iz biogasa.

Na konferenciji je bilo reči o tome kako efikasno iskirišćenje adekvatnih podsticajnih mehanizama stvara prednosti za energetski i ekonomski sektor države, ali i za poljoprivrednike i predstavnike relevantnih industrija i organizacija.

Ovom prilikom takođe su predstavljene i studije slučaja o ispunjavanju uslova za dobijanje finansijske podrške za projekte ove prirode, kao i o razvoju projekata biogasa po ESCO modelu.

Gaetano Masara, izvršni direktor kompanije Dženeral Elektrik za jugoistočnu Evropu, ovom prilikom je izjavio: „Dostupnost i mogućnosti prirodnih energetskih resursa i najnaprednije tehnologije veoma su važni faktori ekonomskog rasta i razvoja jedne zemlje, njene ekonomije i celokupnog društva. Organski otpad jeste energija koju treba iskoristiti. Mi želimo da identifikujemo taj Waste-to-Energy potencijal u Srbiji i potrebu za energijom, ali i da definišimo moguću rutu ka uspešnom razvoju projekta generisanja energije iz biogasa u skladu sa postojećim uslovima i regulativama.“

Photo: Grayling agencija

Vesna Vukajlović

Usvojen globalni sporazum o klimatskim promenama

cop 21

U okviru 21. konferencije o klimatskim promenama koja je održana od 30. novembra do 11. decembra 2015. godine usvojen je novi globalni sporazum o klimatskim promenama.

U planu je da globalni sporazum stupi na snagu 2020. godine, a očekuje se da će smanjiti porast globalne temperature do 2100. godine na ispod 2 stepena Celzijusa, tačnije porast temperature je moguć do 1,5 stepeni Celzijusa. Predviđeno je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, okretanje obnovljivim izvorima energije, kao i finansijska pomoć zemljama u razvoju od oko 100 milijardi dolara godišnje, počev od 2020. godine. Takođe je navedeno da će na svakih 5 godina biti vršena revizija emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Sporazumom nisu predviđene sankcije za zemlje koje ne budu učestvovale u borbi protiv klimatskih promena.

Nacrt novog globalnog klimatskog sporazuma možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: amherst.edu

Ivičnjaci od recikliranih katodnih cevi postavljeni u Nišu

e reciklaza niscafe.com

Kompanija „E-reciklaža“ koja se bavi reciklažom električnog i elektronskog otpada proizvela je ivičnjake od recikliranih katodnih cevi, preneli su mediji.

Za realizaciju ovog pilot projekta bilo je potrebno oko 3 godine, a proizvod je rađen u saradnji sa Institutom za građevinarstvo i arhitekturu Građevinskog fakulteta u Nišu. Korišćena je posebna receptura, tačnije ivičnjaci su proizvedeni od recikliranog stakla iz katodnih cevi, a kompanija poseduje i sve potrebne ateste.

Ivičnjaci proizvedeni od recikliranih katodnih cevi postavljeni su u centru Niša.

Sandra Jovićević

foto: niscafe.com

Potvrđen ugovor o kreditu između EBRD-a i EPS-a

Foto: eps.rs

EPS

U subotu 12. decembra 2015. godine Skupšina Srbije potvrdila je ugovor između Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji se odnosi na zajam od 200 miliona evra za restrukturiranje JP „Elektroprivreda Srbije“.

Podsetimo, krajem oktobra 2015. godine odobren je kredit JP „Elektroprivreda Srbije“ za restrukturiranje u iznosu od 200 miliona evra. Očekuje se da će uz pomoć kredita EPS dostići dugoročne razvojne ciljeve kao što su komercijalizacija, podizanje standarda korporativnog upravljanja i unapređenje standarda energetske efikasnosti.

Osim toga, kredit će biti iskorišćen i za saniranje šteta koje su nastale tokom poplava 2014. godine.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Potrebno da aktivna mobilnost postane integralni deo primene novog klimatskog sporazuma

cop 21 eko minpolj

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da državni sekretar ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović učestvuje na svetskoj konferenciji o klimatskim promenama u Parizu COP 21.

Kako je navedeno, u okviru pomenute konferencije održana su četiri panela na kojima su izneti stavovi Republike Srbije, između ostalog i panel „Zdravlje u središtu klimatskih promena“.

Gospođa Božović izjavila je da je potrebno posvetiti pažnju aktivnostima kao što su hodanje i biciklizam, a koje bi trebalo prihvatiti kao novi vid politike urbanog razvoja i transporta. Dodala je da države članice SZO/UNECE zajednički rade na ovom konceptu u okviru Pan Evropskog programa, koji predstavlja međunarodnu političku platformu, integrišući delovanje ministarstava saobraćaja, životne sredine i zdravlja. U okviru svog izlaganja gospođa Božović je pozvala druge države i resorna ministarstva da se priključe Pan Evropskom partnerstvu za biciklizam i učine da aktivna mobilnost postane integralni deo primene novog klimatskog sporazuma.

Panel „Zdravlje u središtu klimatskih promena“ organizovali su Regionalna kancelarija Svetske zdravstvene organizacije – Evropska radna grupa za zdravlje i klimatske promene, Istraživački centar Monaka i Savez za zdravlje i životnu sredinu.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

U planu izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u Obrenovcu

Obrenovac_beograd.rs

U četvrtak 10. decembra 2015. godine u Obrenovcu održan je radni sastanak na kome je inicirana izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni Obrenovca.

Član Gradskog veća grada Beograda gospodin Dragomir Petronijević izjavio je da će čitava situacija u vezi izgradnje kolektora biti analizirana, kao i da su privrednici informisani o subvencijama koje daje država i lokalna samouprava.

Predsednik opštine Obrenovac gospodin Miroslav Čučković istakao je da je na sastanku bilo reči o rešavanju problema otpadnih voda u Obrenovcu, ali i o podsticajima za dalji razvoj preduzetništva.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Privredne komore Beograda, kao i predstavnici privrede Obrenovca.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Potpisan ugovor za izgradnju bugarsko-grčke gasne interkonekcije

gas_madrid ec.europa.eu

Predstavnici bugarskog državnog energetskog holdinga (BEH) potpisali su ključni investicioni ugovor sa predstavnicima grčko-italijanskog preduzeća ISI Posejdon o izgradnji gasovoda koji bi trebalo da poveže gasne mreže između Bugarske i Grčke, preneli su mediji.

Ministar energetike Bugarske gospođa Temenuška Petkova izjavila je da je projekat interkonekcije između Bugarske i Grčke veoma značajan jer otvara put za diversifikaciju gasnih izvora Bugarske.

Ministar energetike Grčke gospodin Panos Skurletis istakao je da će projekat biti od strateškog značaja za bezbednost isporuka gasa u čitavom regionu kada bude operativan sredinom 2018. godine.

U planu je da trasa gasovoda ide od Dimitrovgrada na srpsko-bugarskoj granici do grčkog grada Komotini, a očekuje se da će se gas dobijati iz Azerbejdžana.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu