Home Blog Page 1340

U toku sanacija Polja S4 deponije „Bubanj“ u Nišu

jkpmediana.rs

Gradonačelnik Niša gospodin Zoran Perišić i direktor JKP „Mediana“ gospodin Bratislav Vučković prošle nedelje su obišli Polje S4 deponije „Bubanj“ u Nišu.

Gospodin Perišić je ovom prilikom izjavio da će komunalni otpad sa teritorije grada Niša i Doljevca moći da se deponuje na Polju S4 deponije „Bubanj“ u naredne tri godine, dok će za 20 godina ceo potez biti kultivisan nakon što se izvuče metan. Kako je istakao, uporedo sa sanacijom Polja S4 vrše se pripreme za sve ono što će doneti realizacija nove deponije na kojoj će se vršiti i tretman otpada, a ne samo odlaganje.

Gospodin Vučković je dodao da je vrednost radova sanacije Polja S4 oko 60 miliona dinara, a radove finansira JKP „Mediana“ iz naknade za deponovanje otpada koju plaćaju građani Niša. On je naveo da su do sada tri polja sanirana i rekultivisana, a očekuje se da će biti razvijen sistem primarne selekcije otpada koji će značajno uštedeti kapacitete na Polju S4.

Sandra Jovićević

foto: jkpmediana.rs

Pet ustanova dobija status Eko škola u 2015. godini

sisak info eko skola

Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije Sremski Karlovci 22. decembra 2015. godine će steći status prve visokoškolske ustanove u međunarodnom programu Eko škole. Pomenuta ustanova će 22. decembra 2015. godine biti domaćin skupa na kome će biti dodeljene Zelene zastave i eko-sertifikati.

U 2015. godini pet eko škola u Srbiji ispunilo je uslove za sticanje statusa Eko škole. U 2014. godini uslove je ispunilo 12 ustanova, a 2013. godine 3 obrazovne ustanove.

Međunarodni program Eko škola predstavlja sistem nagrađivanja na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou, a ustanove koje ispune potrebne kriterijume dobijaju povelju o statusu Međunarodne Eko škole. Nakon prvog priznanja, status Eko škole obnavlja se na dve godine.

Realizacija programa Eko škola u Srbiji započeta je 2011. godine, a u programu učestvuje preko 47 obrazovnih ustanova iz Srbije. Program sprovode Ambasadori održivog razvoja i životne sredine koji rade pod nadzorom Foundation for Environmental Education (FEE).

Međunarodni program Eko škola podržan je od strane UNEP-a i UNESCO-a.

Sandra Jovićević

foto: sisak.info

Sud u Indiji naložio mere protiv zagađenja

ndIndijski Vrhovni sud naložio je prošle nedelje nekoliko mera za smanjenje zagadjenja u Nju Delhiju, medju kojima je privremena zabrana prodaje velikih dizel vozila i uvodjenje visokih nameta za kamione.

Vrhovni sud je naredio da se u naredna tri meseca obustavi prodaja dizel vozilima s motorima preko 2.000 kubika u Nju Delhiju i predgradjima. Takodje je zabranjeno da u grad ulaze kamioni stariji od 10 godina. Sva taksi vozila, uključući i servise za prevoz poput Ubera, moraju da do 31. marta predju na gas.

Sud Tirat Sing Takura naložio je vlastima Nju Delhija da uvedu stroga oganičenja za spaljivanje smeća. Svetska zdravstvena organizacija prošle godine je proglasila Nju Delhi za najzagadjeniji grad na svetu, dok je još 12 indijskih gradova medju 20 najzagadjenijih. Ove godine je indijska uprava za životnu okolinu ustanovila rekordno prisustvo čestica PM2,5 koje zbog svoje male veličine mogu prodreti duboko u pluća.

Pre desetak dana, vlasti Nju Delhija su najavile da će od januara privatnim vozilima biti dozvoljeno da se kreću gradskim ulicama po principu parnih i neparnih registarskih brojeva.

Izvor: www.zelenasrbija.rs

Photo: www.zelenasrbija.rs

Povećana energetska efikasnost u Domu zdravlja u Pirotu

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

energetska efikasnost

U opštini Pirot završeni su radovi na povećanju energetske efikasnosti u Dečjoj ambulanti i Službi hitne medicinske pomoći u Domu zdravlja u Pirotu.

Direktor Doma zdravlja u Pirotu gospodin Radovan Ilić izjavio je za RTS da je u okviru projekta ugrađena nova stolarija i postavljen kotao na pelet, a u narednom periodu očekuje se da bude urađena i termoizolacija fasade. Kako je istakao, završetkom svih radova objekat će postati energetski samostalan i ekološki.

Vrednost projekta iznosila je 1,4 miliona dinara, a sredstva su obezbeđena preko Stalne konferencije gradova i opština. Projekat je realizovala Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

izvor: rts.rs

Napredak Srbije u sektoru zaštite životne sredine

bozovic eko minpolj radni sastanak

U petak 18. decembra 2015. godine u Beogradu održan je prvi koordinatorski radni sastanak državnog sekretara Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođe Stane Božović i predstavnika razvojnih agencija i međunarodnih finansijskih institucija za zaštitu životne sredine.

Gospođa Božović je istakla da je Vlada Republike Srbije za dve godine uspela da sektor životne sredine prevede iz „crvenog“ u „zeleni“ sektor. Kako je navela, u proteklom periodu rešeno je 80 odsto svih infrastrukturnih problematičnih projekata, realizuju se projekti upravljanja otpadom i otpadnim vodama, otvorena su i prva pregovaračka poglavlja u procesu evropskih integracija, a usvojen je dokument „Status i planovi prenošenja i sprovođenja pravnog okvira Evropske unije za Poglavlje 27, Životna sredina i klimatske promene“ koji obuhvata period od 25 godina.

Predstavnici Švedske razvojne agencije (SIDA) na sastanku su istakli da Vlada Kraljevine Švedske pruža punu podršku Vladi Republike Srbije kada je reč o evropskim integracijama, kao i da između pomenute agencije i resornog ministarstva postoji dugogodišnja uspešna saradnja.

Predstavnici Ambasade Nemačke naveli su da u Republici Srbiji posluje oko 400 nemačkih kompanija, kao i da Nemačka razvojna banka (KfW) trenutno implementira i planira sredstva za zaštitu životne sredine u iznosu od oko 250 miliona evra.

Sastanku su, između ostalog, prisustvovali i predstavnici Svetske banke, UNDP-a, Turske, Finske, Danske, Holandije, Izraela, SAD-a, IMG-a.

U saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine istaknuto je da će se koordinacioni sastanci između resornog ministarstva i predstavnika razvojnih agencija i međunarodnih finansijskih institucija održavati jednom u tri meseca.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Globalna tražnja uglja posustala

ugaljNakon više od deset godina agresivnog rasta, globalna tražnja uglja je posustala, ocenila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Ovakva tendencija se objašnjava  manjom tražnjom iz Kine, do sada najvećeg svetskog potrošača uglja koga je, kako izgleda, ove godine pretekla Indija. Kini ugalj treba manje, jer sve više razvija sektor obnovljivih izvora i takođe beleži manju proizvodnju u industrijama koje su veliki potrošači energije, poput čeličana i cementara. Tražnju uglja u narednih nekoliko godina nastaviće da limitiraju i ekološke politike, uključujući prošlonedeljni pariski sporazum o borbi protiv klimatskih promena.

Agencija prognozira da će udeo uglja u proizvodnji struje u svetu pasti do 2020. godine na 37% sa sadašnjih 41%, iako se prognozira rast tražnje u Indiji i jugoistočnoj Aziji.
Inače, u 2014. je globalna tražnja uglja, energenta koji je nazaslužniji za štetnu emisiju ugljenika, usporila prvi put od devedesetih godina 20. veka, navela je IEA u izveštaju o tržištu uglja na srednji rok objavljenom 18. decembra.

IEA je petogodišnju procenu rasta svetske tražnje uglja smanjila za više od 500 miliona tona ekvivalenta uglja (Mtce) nakon što su zvanični preliminarni podaci pokazali pad kineske tražnje u 2014. koji se nastavio u 2015. Biće to, ako se procene za 2015. pokažu kao tačne, prvi pad potrošnje uglja u Kini u dve uzastopne godine od 1982.

„Industrija uglja suočava se sa velikim pritiskom a glavni razlog za to je Kina, ali ne i jedini“, istakao je direktor Agencije Fatih Birol na predstavljanju izveštaja u Singapuru.
Kako je dodao, „ekonomska transformacija u Kini i politike zaštite prirodne sredine širom sveta, uključujuću nedavni sporazum o klimi u Parizu, verovatno će nastaviti da ograničavaju globalnu tražnju uglja“.

Kina

Tražnja uglja u Kini posustaje jer se kineska ekonomija transformiše i sve se više orijentiše na usluge a manje na industrije velike potrošače energije.
Novi kineski hidro, nuklearni, solarni i kapaciteti na vetar značajno umanjuju potrošnju uglja u proizvodnji struje a orijentacija na druge energente nije rezultat samo potrebe za energetskom bezbednošću i bojazni od klimatskih promena, već i napora da se smanji zagađenje na lokalnom nivou, navela je Agencija.
U izveštaju je dat i alternativni scenario, prema kojem je kineska tražnja uglja već dostigla maksimum.

Prema tom scenariju, kineska tražnja uglja će 2020. biti za 9,8% manja nego 2013. i za više od 300 Mtce manja nego što je prognozirano u osnovnom scenariju – gotovo 2.950 Mtce u 2020. U tom slučaju bi globalna tražnja uglja pala na oko 5.500 Mtce u 2020, odnosno za 0,1% u proseku godišnje u odnosu na rast od 0,8% prosečno godišnje u osnovnom scenariju.
Tražnja uglja van Kine blago će porasti do 2020. jer će pad u Evropi i SAD više nego nadoknaditi rast u Indiji i jugoistočnoj Aziji.

Indija će predvoditi, s obzirom da njena vlada nastoji da svima obezbedi struju i podstakne ekspanziju prerađivačke industrije. Uz ambiciozne ciljeve u obnovljivom sektoru – 175 GW energije iz obnovljivih izvora do 2022. od čega 100 GW solarne energije, ugalj će do 2020. u Indiji obezbeđivati značajan deo energije (60%).

Preliminarni podaci pokazuju i da je Indija u 2015. pretekla Kinu i postala najveći svetski uvoznik uglja.
Region sa najvišom stopom rasta tražnje uglja u narednih pet godina biće jugoistočna Azija, gde Indonezija, Vijetnam, Malezija i Filipini, pored ostalih, planiraju da povećaju proizvodnju struje novim elektrama na ugalj. Nažalost, polovina novih kapaciteta na ugalj u regionu koristiće neefikasne tehnologije.

Usporavanje ekonomskig rasta i potrošnje energije u Kini, kao i ograničenje upotrebe uglja u priobalnim regionima, uticaće i na prekomorsku trgovinu ugljem, posebno na izvoz Indonezije. IEA u izveštaju prognozira da će Australija preuzimati u narednom periodu sve veći deo prekomorske trgovine ugljem.

Ugalj jeftin

Agencija prognozira da će cene uglja ostati niske. U decembru 2015. je cena uvoznog uglja u Evropi pala ispod 50 dolara za tonu, što je nivo koji nije viđen deset godina.
Uporno prevelika ponuda i smanjenja uvoza ukazuju da će cene uglja ostati niske do 2020. godine, navodi se u izveštaju Agencije.

S obzirom da se nedavnim sporazumom o klimi (COP21) poziva na limitiranje rasta globalne temperature na „daleko ispod“ dva stepena Celzijusa, Agencija ponovo ukazuje da će tehnologija za skupljanje i skladištenje ugljenika (CCS) biti od suštinskog značaja za omogućavanje budućeg korišćenja uglja bez velike emisije ugljen dioksida (CO2).

„Vlade i industrija moraju više da se fokusiraju na tehnologiju ako su ozbiljne kada je reč o dugoročnim ciljevima u borbi sa klimatskim promenama“, kazao je Birol. Kako je dodao, CCS nije tehnologija samo za ugalj i samo za proizvodnju struje.
„To je tehnologija sa smanjenje emisije koja mora da bude široko rasprostranjena kako bi se dostigla budućnost sa manjom emisijom ugljenika“, istakao je direktor Međunarodne agencije za energiju.

Izvor: www.euractiv.rs i www.iea.org

Puštena u rad trafostanica u Kruševcu

trafostanica krusevac.rs

U Parunovcima u opštini Kruševac 16. decembra 2015. godine puštena je u pogon nova trafostanica sa priključnim kablovskim vodom 10kV i nužnim niskonaponskim raspletom.

Zamenik gradonačelnika Kruševca gospođa Jasmina Palurović izjavila je da je ovo još jedna investicija koja je uspešno realizovana, kao i da je u planu da sledeće godine bude nastavljeno sa izgradnjom i rekonstrukcijom stanica kako bi svi sugrađani imali stabilno, sigurno i kvalitetno snabdevanje električnom energijom.

Direktor za tehnički sistem „Elektrodistribucije Kruševac“ gospođa Gordana Živković istakla je da izgradnjom trafostanice „Parunovac 7“ dolazi do poboljšanja naponskih prilika u delu opštine Kruševac.

Kako je navedeno u saopštenju opštine Kruševac, vrednost investicije iznosi 5,4 miliona dinara, a predstavlja zajednički projekat lokalne samouprave i „Elektrodistribucije Kruševac“.

Sandra Jovićević

foto: krusevac.rs

Pančevo dobitnik BEES AWARD 2015

pancevo.rs bees 2015

Grad Pančevo dobio je priznanje BEES AWARD 2015 za opredeljenje ka racionalnom korišćenju energije, povećanje energetske efikasnosti i korišćenje alternativnih izvora energije verifikovanom kroz Strategiju razvoja grada Pančeva do 2020. godine, kreiranja pozitivnog i podsticajnog ambijenta sa privrednim sektorom, stručnom javnosti i građanstvom, navodi se u saopštenju grada Pančeva.

Gradonačelnik Pančeva gospodin Saša Pavlov na biznis konferenciji BEES 2015 predstavio je projekat BANAT SUN 4 ALL koji se realizuje u okviru programa IPA prekogranične saradnje Rumunija-Srbija 2007-2013, a koji ima za cilj promociju i implementaciju solarne energije za proizvodnju tople potrošne vode, kao i povećanje učešća novih inovativnih tehnologija kao podršci održivom razvoju u gradu Pančevo – opštini Lugoš. Neki od ciljeva projekta su i smanjenje zagađenja životne sredine, promocija održivog razvoja i racionalnog korišćenja energije, ali i podizanje svesti građana o značaju obnovljivih izvora energije. Predstavnici Pančeva predstavili su i projekte održivog saobraćaja, biomase u sistemu daljinskog grejanja, iskorišćenja geotermalne energije.

Biznis konferencija BEES 2015 „Razvoj tržišta energetske efikasnosti kroz nove modele finansiranja“ održana je 15. decembra 2015. godine u organizaciji „Mass Media International“.

Sandra Jovićević

foto: pancevo.rs

Otvorene nove HEP-ove punionice ELEN

elenPočetkom novembra u Varaždinu, na Croduxovom benzinskom servisu Optujska, HEP je u redovni pogon pustio punionicu ELEN za vozila na električni pogon. To je deseta HEP-ova punionica ELEN u Hrvatskoj koja je postavljena u sklopu projekta eMobilnosti, dok je 11. decembra, uz prigodnu svečanost, u pogon pušteno još dve takve punionice u Varaždinu.

Postavljanje punionica ELEN u Varaždinu realizovano je zahvaljujući Sporazumu o saradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila s kompanijom Crodux derivati dva. U prikazanom slučaju Crodux je obezbedio mesta za parkiranje bez naknade, dok je HEP postavio punionicu. Na punionici je predviđeno da se istovremeno mogu puniti dva vozila naizmeničnom strujom, s načinom punjenja 3 i tipom punjenja 2 (AC mod 3 type 2), dok vreme punjenja iznosi 1-4 h, u zavisnosti od stanja baterije.

elen-2Punjenje je besplatno za vlasnike identifikacijske kartice ELEN RFID koju treba zatražiti na prodajnom mestu Croduxa. Postavljena punionica koristiće se u razvojnoj fazi projekta za empirijsko ispitivanje rešenja, modeliranje usluge i učinaka (priprema za komercijalnu fazu projekta), pri čemu je ideja da se prate navike korisnika radi pripreme odgovarajućeg modela naplate i kasnijeg prelaska na komercijalnu fazu korištenja punionice.

„Vizija nam je biti vodeći u regiji na području e-mobilnosti u izgradnji pametne infrastrukture i pružanju usluga za punjenje električnih vozila temeljene na konceptu naprednih elektroenergetskih mreža. U idućih nekoliko godina cilj nam je izgradnja mreža ELEN punionica na području cijele Hrvatske i uspostava sustava daljinskog upravljanja i nadzora punionicama. Naglašavamo da je HEP prvi u Hrvatskoj prepoznao europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta“, ističe gospodin Ivica Skorić, vođa projekta eMobilnosti u HEP-u.

Svečano otvarenje preostale dve punionica u Varaždinu bilo je održano 11.decembra, u sklopu obeležavanja 120 godina Elektre Varaždin i 40 godina HE Varaždin. Grad Varaždin je u tom slučaju obezbedio mesta za parkiranje, a kao tehnička podrška zaslužna je Elektra Varaždin. U sklopu razvojnog projekta eMobilnosti, HEP nastavlja saradnju i ulazi kao ravnopravni partner sa zainteresiranim gradovima, lokalnim samoupravama, kao i svim stranama koje imaju interes i želju da modernizuju transport (javni i privatni) na svojim ulicama i da doprinesu smanjenju emisija ugljen dioksida i očuvanju životne okoline.

HEP je na nivou Hrvatske do sada postavio dvanaest javnih punionica ELEN. Po jednu u Labinu i Vukovaru, dve u Osijeku s naizmeničnim (AC) punjačima i tri u Varaždinu i pet ultrabrzih punionica u Koprivnici, izgrađenih u sklopu evropskog projekta ‘Civitas Dyn@mo’ koji je usmeren na razvoj najproduktivnijih mera saobraćajne održivosti koji se temelji na elektromobilnosti i planiranju održivog gradskog saobraćaja. Uz to, u garaži glavne HEP-ove poslovne zgrade u Zagrebu izgrađen je sistem za osam parkirnih mesta koja su namenjena punjenju HEP-ovih električnih vozila, kojih je za sada ima 22 u voznom parku.

Izvor: www.energetika-net.com
Photo: www.energetika-net.com

Priredila Vesna Vukajlović

Raspisan konkurs za potrebe realizacije projekta „Pravilno upravljanje i finalno odlaganje PCB-a“

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu u saradnji sa Globalnim fondom za zaštitu životne sredine (GEF) raspisao je konkurs za angažovanje rukovodioca projekta, pomoćnika rukovodioca projekta i nacionalnog tehničkog specijalistu za projekat „Pravilno upravljanje i finalno odlaganje PCB-a“.

Projekat „Pravilno upravljanje i finalno odlaganje PCB-a“ ima za cilj zaštitu živone sredine i zdravlja ljudi uz pomoć smanjenja i odstranjivanja ispuštanja ili izlaganja polihlorovanim bifenilima (PCB). U planu je da projekat traje četiri godine, a realizuje ga Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu. Projekat finansira Globalni fond za zaštitu životne sredine (GEF), JP „Elektroprivreda Srbije“ i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije.

Svi zainteresovani mogu se prijaviti do 22. decembra 2015. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: rtv.rs

Preduzeće NIKOM podnelo zahtev za izdavanje dozvole za skladištenje opasnog otpada

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije objavilo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje opasnog otpada od strane privrednog društva NIKOM iz Kragujevca.

Kako je saopšteno, operater obavlja prijem i sortiranje otpadnih materijala, merenje i evidentiranje otpada, skladištenje otpada, transportno manipulativne operacije, prateće tehnološke postupke i otpremu materijala. Zahtev za izdavanje dozvole podnet je 25. novembra 2015. godine, a odnosi se na olovne baterije, ulja i antifriz.

Uvid u podneti zahtev može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, a rok za dostavljanje mišljenja je 17. januar 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Neprihvatljiva ponuda za sanaciju deponije „Prelići“ u Čačku

deponija pressonline.rs

Gradonačelnik Čačka gospodin Vojislav Ilić obustavio je javnu nabavku za sanaciju sanitarne deponije „Prelići“.

Rok za podnošenje ponude za deponiju „Prelići“ bio je 9. decembar 2015. godine, a na tender je pristigla samo jedna ponuda kompanija „Drago projekt“ iz Novog Beograda i „Inženjering plus“ iz Beograda. Ponuđeno je 2,9 miliona dinara za izvođenje radova, ali je javna nabavka obustavljena zbog toga što je grad opredelio 1,5 miliona dinara za realizaciju ovog projekta.

Deponija „Prelići“ u Čačku zatvorena je 1. avgusta 2012. godine, a otpad iz Čačka odvozi se na deponiju „Duboko“ u Užicu.

Sandra Jovićević

foto: pressonline.rs

Razvoj politike u oblasti klimatskih promena u kontekstu međunarodnih i EU procesa

kp1Radionica pod nazivom „Razvoj politike u oblasti klimatskih promena u kontekstu međunarodnih i EU procesa“ u organizaciji Programa UN za razvoj i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, održana je 15. decembra u hotelu Zira, u Beogradu. Konferenciji je prisustvovalo 90 predstavnika državnih institucija, stručne javnosti i organizacija civilnog društva. Gospođa Stelina Nedera zamenica stalne predstavnice Programa UN za razvoj u Republici Srbiji i Stana Božović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine otvorile su ovu konferenciju. Finansijsku podršku događaju je pružio Globalni fond za zaštitu životne sredine, i to kao jednu od aktivnosti u okviru projekta „Drugi nacionalni izveštaj Republike Srbije prema okvirnoj konvenciji UN o promeni klime“.

Postignuta je saglasnost da je u proteklom periodu učinjen značajan napredak po pitanju uspostavljanja institucionalnog i strateško zakonodavnog okvira u ovoj oblasti, ali da veliki izazovi tek predstoje.
Gospođa Nedera istakla je značaj projektne i programske podrške koju UNDP, pod okriljem Globalnog fonda za životnu sredinu, pruža Vladi Republike Srbije na polju ispunjavanja obaveza koji proističu iz međunarodnih sporazuma, na prvom mestu Okvirne konvencije UN o promeni klime.

Poseban segment radionice bio je posvećen predstavljanju napterka na polju pripreme Drugog izveštaja i Prvog ažuriranog izveštaja republike Srbije prema okvirnoj konvenciji UN o promeni klime. Oba dokumenta realizuju se uz pomoć Programa UN za razvoj i uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu.

Profesor Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu predstavio je okvirne mogućnosti i scenarija po pitanju mera ublažavanja klimatskih promena, posebno za sektor otpada koji je naveden kao primer. Pored toga, potvrđeno je još jednom da sektor energetike predstavlja najvećeg emitera ali istovremeno i sektor sa najviše potencijala za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Na kraju radionice predstavljena je analiza mogućih izvora finansiranja mera prilagođavanja na klimatske promene i mera ublažavanja za ključne sektore. S tim u vezi detaljno su dati predlozi ulaganja iz državnih i lokalnih budžeta, međunarodne i EU pomoći, kao i iz zajmova međunarodnih finansijskih institucija i privatnog sektora. Takođe, predstavljen je i okvir finansijskih i zakonodavnih podsticajnih mera i mehanizama koji postoje u državama okruženja i u Republici Srbiji sa perspektivima unapređenja.

Vesna Vukajlović

Photo: www.economy.rs

EPS ulaže preko milijardu evra u oblast zaštite životne sredine i OIE

Foto: eps.rs

EPS

Izvršni direktor korporativnih poslova JP „Elektroprivreda Srbije“ gospođa Dragana Rajačić izjavila je na konferenciji „Ekonomist – svet u 2016“ da će EPS u narednom periodu investirati preko milijardu evra u oblast zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije.

Kako je istakla, u planu je da oko 100 miliona evra bude uloženo u obnovljive izvore energije, a dodala je i da je u toku priprema projekata za izgradnju solarne elektrane i vetroparka u Kostolcu. Navela je da se očekuje da realizacija ovih projekata počne u 2016. godini, kao i da je u planu da solarni park ima snagu od 10MW, dok bi vetropark bio snage 60MW.

Gospođa Rajačić je istakla i da je u toku revitalizacija hidroelektrana „Đerdap 1“ i „Zvornik“, dok je revitalizacije HE „Bajina Bašta“ završena.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Održan međunarodni panel „Energija budućnosti“

energija buducnosti elnos

U Skupštini grada Beograda 17. decembra 2015. godine održan je međunarodni panel „Energija budućnosti“ u organizaciji ELNOS GRUPE.

Kako je navedeno u saopštenju ELNOS GRUPE, učesnici panela zaključili su da je obezbeđenje energetske bezbednosti zemalja Jugoistočne Evrope i Republike Srbije osnova za izgradnju njihovih uspešnih privreda i ekonomija, kao i glavni investicioni i ekonomski pokretački proces koji može obezbediti njihov progresivni i dinamički ekonomski razvoj. Istaknuto je da je električna energija najčistiji oblik energije, kao i da je potrebno da zemlje Jugoistočne Evrope i regiona iskoriste pozitivnu praksu energetski razvijenih zemalja i primenjuju visokotehnološka rešenja u proizvodnji, distribuciji i upravljanju električnom energijom. Osim toga, potrebno je povećati nivo energetske efikasnosti, iskorišćenje obnovljivih izvora energije i primenu čistih energetskih tehnologija, kao i usvojiti metodologiju i principe integrisane u program EVROPA 2020 sa projekcijama do 2025. godine.

U saopštenju je istaknuto i da treba pristupiti zelenoj ekonomiji i osloniti se na obnovljive izvore energije u cilju smanjenja negativnih uticaja tokom proizvodnje i upotrebe električne energije, ali i otvaranja novih radnih mesta. Da bi se ovo realizovalo neophodno je uspostaviti partnerstva sa energetskim kompanijama i koncernima koji posluju u oblasti energetike. Preduzeća kao što su EPS i EMS moraju svojim investicionim projektima i poslovnim politikama omogućiti dugoročno planiranje i ostvarivanje očekivanog nacionalnog ekonomskog održivog razvoja, a što nije moguće bez primene novih tehnoloških rešenja.

Elnos Grupa je internacionalni koncern za elektroenergetiku koji sačinjavaju dvanaest poslovnih centara u jugoistočnoj, centralnoj i severnoj Evropi, a sastavljena je od sedam članica i dva predstavništva.

Sandra Jovićević

foto: Elnos Group

Projekat Blue Green Dream dobitnik Bussiness Green Technology Award

Prof dr Cedo Maksimovic i dr Anja Mijic house.mikser.rs

Projekat Blue Green Dream (BGD) dobio je ovogodišnje priznanje za najbolji istraživačko-razvojni projekat Bussiness Green Technology Award koji dodeljuje „Bussiness Green“ iz Velike Britanije.

Projekat je delo stručnjaka Blue Green Dream tima, čiji je član i Regionalni BGD Centar za centralnu i jugoistočnu Evropu, dok je idejni tvorac, osnivač i koordinator projekta profesor Čedo Maksimović sa Univerziteta Imperijal koledž u Londonu. U okviru projekta razvijene su inovativne metodologije urbanističkog planiranja novih i revitalizacije postojećih gradova i naselja, kao i pojedinačnih objekata u kojima se ostvaruje interakcija sistema urbanih voda i urbanih hortikulturnih sistema sa ostalim infrastrukturnim i eko sistemima u gradovima. Njegov značaj ogleda se u tome što ujedinjuje dve zasebne oblasti i dolazi do integralnih rešenja koja ublažavaju negativne uticaje klimatskih promena i ekstremnih vremenskih nepogoda.

Projekat Blue Green Dream primenjuje se u Londonu, Singapuru, Berlinu, Parizu i Roterdamu, a u planu je i njegova primena u Beogradu.

Sandra Jovićević

foto: house.mikser.rs