Home Blog Page 1301

Rumunija: Rešenje za krizu zelenih sertifikata –izvoz u Srbiju

84b42457-3cd5-4428-b58b-e757d2309a16„Mi ćemo prodavati zelene sertifikate u Srbiji. Očekujemo liberalizaciju zelenih sertifikata. Trenutno prodajemo sertifikate u Rumuniji i veoma je teško prodati ih. U Rumuniji je ove godine ostalo 6 miliona neprodatih zelenih sertifikata, od ukupno 18 miliona“, izjavio je investitor George Boeru, prenosi sajt serbia-energy.eu. On je u saradnji sa partnerom Satu Mare, osnovao kompaniju Eol Energy, koja je vlasnik projekata vetra i solarne energije, vrednih 15,2 miliona evra. Kapacitet vetroelektrane u oblasti Mihai Bravu u okrugu  Konstanca iznosi 6 MW, dok fotovoltažni projekat u mestu Mizil, Prahova, ima kapacitet 3 MW.

Kompanija je postigla godišnji broj od 14.000 sertifikata za dva projekta koja su u funkciji tri godine. Investitori tvrde da je zelena energija 30% skuplja u EU u odnosu na Rumuniju. „U Srbiji zelena energija je 20% skuplja i sistem trgovine je bolje razvijen“, tvrdi Boeru. On se nada da će ostvariti bolju cenu za zelene sertifikate na liberalizovanom tržištu. On procenjuje da će se investicija isplatiti u narednih osam godina. Asocijacija RWEA je objavila da se u Rumuniji trguje sa oko dve trećine od ukupnog broja izdatih sertifikata, i to po minimalnoj ceni. Ukupan neto gubitak industrije vetra u 2014. dostigao je 470 miliona evra nakon promene šeme za obnovljive izvore. Operativni prihodi smanjeni su za 224 miliona evra (39%) a vrednost imovine je smanjena za 340 miliona evra.

Prošle godine izdato je 14,1 miliona sertifikata, od kojih je 355.000 isteklo i njima više ne može da se trguje. Od 2011.stanovništvo i privreda subvencionišu obnovljive izvore putem zelenih sertifkata. Njihov udeo u poslednje dve godine iznosi oko 10%, odnosno oko 2,2 evra za prosečan račun od 22,4 evra. Udeo investitora u državnim subvencijama za proizvodnju zelene energije iskazuje se zelenim sertifikatima. U skladu sa zakonom, vetroparkovi dobijaju od države 0,5 sertifikata po MWh isporučenom u mrežu, a solarne elektrane tri sertifikata. Prošle godine, 14 kompanija je oslobođeno plaćanja za zelene sertifikate.  Sertifikate izdaje Transelectrica nakon proizvodnje i isporuke obnovljive energije. Šema je dopunjena obavezom snabdevača da na godišnjem nivou kupe sertifikate proporcionalno isporučenoj energiji. Oni ostvaruju povrat novca od potrošača putem računa za struju, tako da svi potrošači pružaju podršku proizvodnji zelene energije, prenosi sajt serbia-energy.eu

V.V.

Izvor: Serbia Energy

Usvojen Akcioni plan za korišćenje OIE u BiH

50 sjednica VMBiH 01 30-03-16

U sredu 30. marta 2016. godine u Sarajevu održana je 50. sednica Saveta ministara Bosne i Hercegovine.

U okviru sednice, između ostalog, usvojen je i Akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini (NREAP), a čime Bosna i Hercegovina ispunjava obavezu iz Ugovora o energetskoj zajednici, kao i obavezu primene direktiva Evropske unije koje se odnose na obnovljive izvore energije. Pomenutim planom definisani su indikativni ciljevi korišćenja izvora obnovljive energije u BiH do 2020. godine i dinamika njihovog postizanja.

Osim toga, utvrđen je i Predlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Pariskom sporazumu o klimi koji će biti potpisan 22. aprila 2016. godine na Generalnoj skupštini UN u Njujorku, na Dan planete zemlje.

Sandra Jovićević

foto: vijeceministara.gov.ba

Počela sanacija nelegalnih odlagališta otpada u Podgorici

botun_poslije_ciscenja cdm me

JKP „Čistoća“ iz Podgorice saopštilo je da je ove nedelje započeta sanacija nelegalnih odlagališta otpada.JKP „Čistoća“ iz Podgorice saopštilo je da je ove nedelje započeta sanacija nelegalnih odlagališta otpada.

Kako je navedeno, sanacija je započeta u Gradskoj opštini Golubovci na čijem prostoru se nalazi najveći broj nelegalnih deponija, a do sada su očišćene deponije na pet lokacija. Nakon završetka radova u ovoj gradskoj opštini, sanacija nelegalnih deponija nastaviće se u Tuzima gde postoji sedam lokaliteta na kojima su formirana neuređena odlagališta otpada.

Lista neuređenih odlagališta otpada izrađena je na osnovu podataka iz Državnog plana upravljanjem otpadom za period od 2015. do 2020. godine.

Sandra Jovićević

foto: cdm.m

izvor: cdm.me

Završena projektna dokumentacija za gasovod Niš-Dimitrovgrad

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije gospođa Zorana Mihajlović izjavila je da je završena projektna dokumentacija za projekat gasovoda Niš-Dimitrovgrad.

Kako je istakla u izjavi novinarima, veoma je bitno da Srbija ima i drugi dotok gasa s obzirom na to da je projekat gasovoda „Južni tok“ propao. Navela je da Srbija mora da razmišlja o tome kako će postići gasno energetsku stabilnost u narednom periodu.

Podsetimo, gasovod Niš-Dimitrovgrad bi trebalo da bude dvosmeran, a njegova dužina iznosi oko 180 kilometara. Iz Bugarske bi u Srbiju ulazio kod Dimitrovgrada, išao do Pirota, Bele Palanke i Niša, a zatim bi se račvao ka Zaječaru i Prahovu. Od Niša do Sofije bi pratio Koridor 10. Sredstva za njegovu izgradnju u Srbiji trebalo bi da budu obezbeđena kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dok je Bugarska sredstva za izgradnju obezbedila iz evropskih fondova. Izgradnjom ovog gasovoda Republika Srbija dobila bi šansu da se priključi Trans-jadranskom gasovodu.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Raspisan konkurs za sufinansiranje projekata energetski održivih farmi mlečnih krava

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine raspisao je konkurs za dodelu bespovratnih finansijskih sredstava za sufinansiranje realizacije projekta energetski održivih farmi mlečnih krava.

Kako je navedeno u saopštenju Pokrajinskog sekretarijata, cilj konkursa je pružanje podrške ruralnom razvoju kroz povećanje energetske samostalnosti, smanjenje potrošnje energije na farmama, a time i troškova koji sve više opterećuju primarnu stočarsku proizvodnju.

Bespovratna sredstva koja se dodeljuju mogu se koristiti za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja sistema za rekuperaciju toplote i sistema sa solarnim kolektorima u svrhu pripreme tople potrošne vode za potrebe proizvodnje i održavanja na farmama mlečnih krava. Pravo učešća imaju nosioci registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine registrovana za uzgoj goveda i proizvodnju mleka.

Ukupan iznos podsticajnih sredstava iznosi 25 miliona dinara, a maksimalan iznos sredstava koji može biti dodeljen po projektu je milion dinara.

Rok za podnošenje prijave je 20. april 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Novac za Južni tok potrošen

indexVeć neko vreme je jasno da gasovoda Južni tok neće biti, a 30 miliona evra koji je pre tri godine, kad se formiralo zajedničko preduzeće za taj gasovod, Vlada Srbije dala kao garanciju je potrošeno i neće biti vraćeno, izjavila je danas potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović.  Ističući da se Južni tok neće graditi, ne odlukom Srbije, već Rusije, Mihajlović je rekla da je 30 miliona evra tada dato novoosnovanom preduzeću za istražne radove, pretprojektovanje i eksproprijaciju, što je tada moralo da se uradi i Vlada Srbije zna gde je novac dala. Kako je objasnila, postojao je Savet Ministarstva energetike koji je zajedno sa ostalim ministarstvima vodio računa kako se novac troši, budući da je Vlada dala garancije za to.

„Ne možete vratiti taj novac, budući da je on sad već potrošen, ali je velika šteta što Srbija nema drugi pravac dotoka gasa“, rekla je Mihajlović u Vladi Srbije. „Bez obzira koji pravac jednog trenutka bude ponovo u opticaju, mi moramo da razmišljamo o tome kako ćemo da imamo gasnu energetsku stabilnost, sad je još uvek Srbija nestabilna“, zaključila je ona.

V.V.

Izvor: www.rtv.rs

Podnet zahtev za Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat sanacije skladišta radioaktivnog otpada

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je nosilac projekta JP „Nuklearni objekti Srbije“ iz Vinče-Beograda podneo zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu Projekta sanacije stanja starih skladišta radioaktivnog otpada.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva.

Primedbe i sugestije mogu se dostaviti Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine u roku od 15 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Raspisan tender za izgradnju dalekovoda Tomislavgrad-Kupres u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Preduzeće „Elektroprenos BiH“ saopštilo je da je raspisalo javnu nabavku za izvođača radova na izgradnji dalekovoda u Kupresu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako je navedeno u javnom pozivu, predmet javne nabavke je izgradnja novog jednostrukog dalekovoda 110kV Tomislavgrad-Kupres dužine 24 kilometara. Za izgradnju dalekovoda predviđen je rok od godinu dana od dana potpisivanja ugovora, a vrednost projekta iznosi 3.850.000 KM.

Rok za podnošenje ponude je 11. maj 206. godine.

Konkursnu dokumentaciju možete pogledati na sledećem linku.

Postavljeno solarno drvo u Kampusu Univerziteta u Sarajevu

Foto: Pixabay

 

U krugu Kampusa Univerziteta u Sarajevu u Bosni i Hercegovini postavljeno je solarno drvo za punjenje mobilnih uređaja.

Foto: Pixabay

Predsednik Udruženja studenata i inženjera elektrotehnike IEEE BS gospodin Almedin Kavaz izjavio je da je reč o metalnoj konstrukciji visine oko 4,5 metara koja izgledom podseća na drvo. Na vrhu konstrukcije nalaze se 10 solarnih ploča pojedinačne snage 80W, tako da je ukupna instalisana snaga konstrukcije 800kW. Dodao je da ovo nije prvo ovakvo solarno drvo u svetu, ali da je po svom izgledu jedinstveno, a istakao je i da poseduje svu potrebnu opremu za punjenje uređaja kao što su mobilni telefoni, tableti, računari.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo gospodin Čedomir Lukić istakao je da je realizacija ovog projekta predstavlja jedan od vidova iskorišćenja obnovljivih izvora energije. Naveo je da očekuje da će projekat doprineti podizanju svesti o zaštiti životne sredine, kao i da razvoj i korišćenje obnovljivih izvora energije doprinosi diverzifikaciji proizvodnje energije, povećanju konkurentnosti, otvaranju novih radnih mesta, podsticanju razvoja novih tehnologija i domaće ekonomije.

Osim za punjenje mobilnih uređaja, solarno drvo služi i kao javna rasveta jer ima instalisane štedljive LED sijalice u različitim bojama. Vrednost projekta iznosi 22.754,61KM, od čega je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo obezbedilo 18.203,79KM, dok je ostatak obezbedilo Udruženje studenata i inženjera elektrotehnike IEEE BS, koje je i realizovalo projekat.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Oko nuklearke Fukušima „ledeni zid“

Japanska vlada odobrila je, nakon uspešno završenog testa izvodljivosti, aktiviranje takozvanog „ledenog zida“ oko oštećenog reaktora nuklearne centrale Fukušima koji bi trebalo da spreči curenje radioaktivne tečnosti u more. Nuklearna regulatorna agencija saopštila je da će jedinstvena rashladna struktura biti puštena u rad sledećeg meseca. Konstrukcija je napravljena od 1.000 velikih industrijskih rezervoara u kojima je smešteno 800.000 litara vode i prostiraće se na površini od 1,5 kilometara.

Izgradnja „ledenog zida“ koštala je 35 milijardi juana (312 miliona evra). Aktiviranje ledene zaštite oko oštećenog reaktora odloženo je za više od godinu dana iz tehničkih razloga. Neki stručnjaci skeptični su i sumnjaju da je vredelo uložiti tolika sredstva u rashladnu kontrukciju. „Najbolje je razmišljati da prirodni fenomeni ne funkcionišu uvek onako kako smo zamislili“, rekao je jedan od članova regulatorne agencije Šuniti Tanaka. Jedan od reaktora nuklearne centrale koja se nalazi u vlasništvu kompanije TEPCO teško je oštećen u zemljotresu i udaru cunamija 2011. godine.

V.V.

Izvor: www.n1info.com

Počelo uklanjanje 17 divljih deponija u Šapcu

sabac otpad

U sredu 29. marta 2016. godine počelo je čišćenje divlje deponije u starom delu Lipolista u Šapcu.

Načelnik Odeljenja za komunalno-inspekcijske i stambene poslove Šapca gospođa Zlata Moravčević izjavila je da će u prvoj fazi biti očišćene sve prioritetne lokacije, pre svega one na kojima otpad ometa tok vode. Ona je navela da će svi koji budu bacali otpad na mesta koja za to nisu predviđena biti novčano kažnjeni kako bi očišćene lokacije i ostale čiste. Kako je istakla, u prvoj fazi čišćenja biće uklonjeno 17 divljih deponija.

Uklanjanje divljih deponija realizuje JKP „Stari grad“ iz Šapca.

Sandra Jovićević

foto: sabac.rs

Šabac planira izgradnju toplane na biomasu

sabac rs

U Centru za stručno usavršavanje u Šapcu 29. marta 2016. godine predstavljena je prezentacija o primeni biomase i dobrim iskustvima grada Gisinga u Austriji u primeni ovog oblika energije.

Gradonačelnik Šapca gospodin Nebojša Zelenović izjavio je da je grad Šabac partner na projektu HORIZON 2020 koji finansira Evropska unija, a koji za temu ima upotrebu biomase za grejanje i hlađenje. Istakao je da je projekat počeo 1. januara 2016. godine, a trajaće 28 meseci tokom kojih će se koristiti iskustva razvijenih gradova u Austriji, Nemačkoj, Danskoj. Naveo je da je plan da se kroz pomenuti projekat u Šapcu obezbedi najjeftinije grejanje u Srbiji izgradnjom toplane na biomasu, a kao energent koristiće se poljoprivredni ostaci. Dodao je da će se tako obezbediti ekonomski i energetski nezavisni sistem grejanja u Šapcu, a naveo je i da je u planu da sredinom ove godine bude izrađena projektna dokumentacija, dok bi sledeće godine počela izgradnja toplane na biomasu.

Energetski menadžer Šapca gospodin Slobodan Jerotić istakao je da će gradska uprava pružiti logističku pomoć u smislu edukacije, transfera znanja, primene savremenih tehnologija, kao i pristupu finansijskim instrumentima predviđenim za ovakvu vrstu projekta. Dodao je da će kroz projekat biti obezbeđena nova radna mesta, biće smanjeni troškovi poslovanja privatnog sektora i podignuta konkurentnost privrede.

Predstavnik grada Gisinga gospodin Kristijan Dozenkal predstavio je primenu biomase u gradu Gisingu i ovom priliko istakao da primenom lokalne biomase sistem daljinskog grejanja grada Šapca može biti fleksibilniji što će direktno uticati na nižu cenu grejanja, a biće obezbeđen i visok stepen energetske nezavisnosti i sigurnost u snabdevanju toplotnom energijom.

Sandra Jovićević

foto: sabac.rs

JKP „Beogradske elektrane“ izdvajaju 22,3 milijardi dinara za nabavku energenata i revitalizaciju u 206. godini

kombeg jkp beoel

U utorak 29. marta 206. godine u prostorijama Privredne komore Beograda održan je skup na kome je predstavljen plan javnih nabavki JKP „Beogradske elektrane“ za 206. godinu.

Direktor JKP „Beogradske elektrane“ gospodin Goran Aleksić izjavio je da će ovo preduzeće u 206. godini izdvojiti 22,3 milijarde dinara za planirane javne nabavke, što je na istom nivou kao i u 205. godini. On je naveo da su cene energenata trenutno veoma povoljne, ali da ne mora da znači da će takve ostati do kraja godine. Dodao je da se očekuje pad cena gasa u drugom kvartalu, ali da još uvek nema informacija za četvrti kvartal koji je i najbitniji jer tada počinje grejna sezona.

Gospodin Aleksić je istakao da će u 206. godini 17,6 milijardi dinara biti izdvojeno za energente, od čega se najveći deo odnosi na nabavku gasa, zatim mazuta, uglja, briketa i peleta. Dodao je da JKP „Beogradske elektrane“ već izvesno vreme ulažu napore da smanje učešće mazuta kao energenta u skladu sa direktivama Evropske unije o zaštiti životne sredine. Naveo je i da je 4,7 milijardi dinara namenjeno za revitalizaciju preduzeća.

Sandra Jovićević

foto: kombeg.org.rs

„Eko Servis Sistem“ podneo zahtev za potrebu procene uticaja za projekat mobilnog postrojenja za tretman otpada

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je nosilac projekta „Eko Servis Sistem“ iz Ćuprije podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta – mobilnog postrojenja za tretman opasnog otpada.

Kako se navodi u saopštenju, u ovom postrojenju se vrši uklanjanje opasnih komponenti, delova, materijala i materija iz elektronske i električne opreme, tretman otpadnog ulja, tretman ambalaže koja sadrži ostatke opasnih supstanci i tretman kablova koji u sebi sadrži ulje i katran od uglja.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva. Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u roku od 10 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Gasprom prvi put priznao Treći energetski paket EU

gazRuski Gasprom odlučio je da proda udeo u kompaniji iz Letonije u cilju usklađivanja sa odredbama Trećeg energetskog paketa Evropske unije. Neki analitičari smatraju da je Gasprom odustao „bez borbe“ poučen iskustvom iz susedne Litvanije, ali i zbog činjenice da njegova pozicija snabdevača Letonije gasom neće biti uzdrmana gubitkom udela u vlasništvu nad infrastrukturom za prenos. Drugi pak misle da Gasprom želi da se pokaže kao „dobar đak“ pošto Evropska komisija još nije dala „zeleno svetlo“ za izgradnju gasovoda Severni tok 2 kojim će do Nemačke ići još 55 milijardi kubnih metara ruskog gasa godišnje. Gasprom će prodati udeo od 34% u letonskoj kompaniji za prirodni gas Latvijas Gaze. Ruski monopol bio je najveći akcionar letonske kompanije. Rezultat prodaje je da će letonska kompanija biti podeljena na dva dela od kojih će se jedan baviti prodajom i distribucijom gasa a drugi skladištenjem i transportom, objavio je ruski poslovni dnevnik Komersant. Trećim energetskim paketom zabranjeno je da energetske kompanije kombinuju aktivnosti proizvodnje i prodaje sa vlasništvom nad prenosnom mrežom. Baš zbog tih ograničenja krajem 2014. suspendovan je projekat gasovoda Južni tok kojim je ruski gas trebalo da ispod Crnog mora stiže do Evrope.

Neprijatan presedan

Prema ruskim analitičarima, kako prenosi portal (Russia Beyond the Headlines), Gasprom je odlučio da se ne bori protiv Trećeg energetskog paketa u Letoniji pošto nema baš dobro iskustvo iz susedne Litvanije. Kompanija Lituvos Dujos (Lietuvos), u kojoj je Gasprom imao udeo od 37%, podeljena je 2012. po nalogu Evropske komisije. Gasprom se žalio na Litvaniju arbitražnom sudu UN na tu odluku ali se 2014. predao i prodao litvansku imovinu za 164 miliona dolara. „Gasprom je 2012. bio u pravnim bitkama i ne želi da ponovi istu grešku dva puta“, smatra direktor kompanije za istraživanja  (ThetaTrading) Dmitrij Ederman.

Prema njegovom mišljenju, još jedna bitka na sudu bila bi apsolutno beskorisna i veoma skupa. Pored toga, Gasprom se uverio da će biti u mogućnosti da prodaje svoj gas Letoniji i Litvaniji po dobroj ceni, bez obzira na kontrolu nad infrastrukturom. Naime, sredinom meseca (15-17. marta) Gaspromov trgovac u inostranstvu Gasprom eksport održao je svoju drugu a prvu na Baltiku aukciju gasa. Potrošačima u regionu prodao je 420 miliona kubnih metara gasa ili više od 10% godišnje isporuke. Kako se navodi, Gasprom eksport je u 2015. isporučio četiri milijarde kubnih metara gasa baltičkim zemljama. „Cena sa aukcije nije objavljena ali, sudeći po komentarima Gaspromovih predstavnika, bila je veoma atraktivna“, kazao je analitičar investicione kompanije Finam Aleksej Kalačev. „Da bude savršeno jasno, za uspešano poslovanje ruski monopol za gas ne mora da kontroliše infrastrukturu i ta kompanija neće ništa izgubiti prodajom svog udela u Latvijas Gazu“, dodao je Kalačev.

V.V.

Izvor: EurActiv.rs

TENT nabavlja dve nove električne lokomotive za transport uglja

tent lokomotiva

U ponedeljak 28. marta 2016. godine potpisan je ugovor o nabavci dve nove električne lokomotive za potrebe Železničkog transporta Ogranka TE „Nikola Tesla“. Ugovor su potpisali v.d. direktora EPS-a gospodin Milorad Grčić i potpredsednik kineske kompanije „CRRC Zhu Zhou Lokomotiv“ gospodin Luo Čongfu.

Gospodin Grčić je ovom prilikom izjavio da će novim lokomotivama biti obnovljena vučna sredstva koja su u proseku stara 40 godina, a čime će biti povećana pouzdanost i raspoloživost u radu Železničkog transporta koji godišnje preveze do 30 miliona tona uglja iz RB „Kolubara“. On je dodao da će uz pomoć novih lokomotiva poslovanje sistema EPS-a biti unapređeno.

Gospodin Čongfu je istakao da će ovaj ugovor doprineti razvoju EPS-a, ali i da predstavlja primer dobre saradnje dve zemlje.

Direktor za proizvodnju električne energije u TENT-u gospodin Savo Bezmarević izjavio je da potpisivanje ovog ugovora dolazi u trenutku kada TENT ulaže ozbiljne napore da modernizuje i revitalizuje svoja postrojenja za šta je ove godine izdvojeno oko 70 miliona evra.

Vrednost ugovora iznosi 533 miliona dinara.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs