Home Blog Page 1292

Ruske naftne kompanije, za razliku od američkih, pokazale su iznenađujuću stabilnost

neobavezno_8349_v„Američke energetske kompanije ne vraćaju kredite i proglašavaju bankrot zbog toga što cene nafte ostaju na nivou ispod 40 dolara, ali njihovim kolegama iz Rusije uspeva da prežive dvostruki udar jeftine nafte i zapadnih sankcija koje su ograničile pristup zapadnim kreditima“, piše analitičar Kenet Rapoza za „Forbs“. Pozivajući se na podatke agencije „Fič rejting“, autor teksta tvrdi da niske cene nafte neće uticati na rejtinge najvećih ruskih energetskih kompanija. „Dugovi naftnog i gasnog sektora su na drugom mestu u industriji SAD i čine 79,6 odsto ukupnog duga američke industrije. To je čak gore nego 2009. godine, kada su dugovi tog sektora bili 70 odsto“, piše „Forbs“.

Prema informacijama lista, prošlog meseca bankrot ili poništavanje poslovnih ugovora sa kreditorima objavili su američki giganti poput „Enerdži XXI LTD“, „Denver parent korporejšn“, „Petrolkvest enerdži INC“ i „Čaperl enerdži“. Istovremeno, nastavlјa Rapoza, kreditni rejting ruskih kompanija, pre svega „Gasprom njefta“ i „Novateka“, prema podacima „Fiča“, u narednih šest do dvanaest meseci će ostati nepromenjen. „Forbs“ navodi da je odluka Centralne banke Rusije da pusti rublјu u slobodan opticaj krajem 2014. godine bila mudra. Slablјenje nacionalne valute suštinski je pomoglo ruskim energetskim kompanijama. Prema navodima „Mobija“, devalvirana rublјa štiti Rusiju od potpune zavisnosti od niskih cena nafte. „Oslablјena rublјa povećava prihode u rublјama od izvoza nafte koja se procenjuje u dolarima“, zaklјučuje list.

V.V.

www.sputnik.com

 

BIHAĆ: Izmenom zakonskih propisa omogućiti naplatu koncesije za HE Kostela

fenaDelegacija JP Elektroprivrede BiH predvođena generalnim direktorom Bajazitom Jašarevićem posjetila je početkom nedelje  gradsku upravu Bihaća i informisala gradonačelnika Emdžada Galijaševića i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudina Dedića o projektima koje to preduzeće realizuje, ili planira da realizuje  na području Bihaća. Na sastanku je razgovarano o mogućnosti izmene postojećih zakonskih propisa koji se odnose na naplatu koncesije za proizvodnju električne energije dobijene iz HE Kostela, a po rečima gradonačelnika Galijaševića izmene postojećih propisa omogućile bi značajne prihode gradu Bihaću.

Saradnja gradske uprave i Elektroprivrede BiH u proteklom periodu ocenjena je zadovoljavajućom, a predstavnici gradske uprave inicirali su neophodnost rešavanja problema niskonaponske mreže u naseljima Gata, Vikići, Čavnik, Ripač, Mali Lug, Izačić, Mala Peć, problema trafostanica u Gati, Kamenici i Brekovici i polaganja elektro-kabla za Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u okviru KfW projekta. Jašarević je rekao da su predstavili svoje investicije koje se odnose na povećanje proizvodnje električne energije u HE Una Kostele i izgradnju vetroparka Medvjeđak na lokalitetu Lipa, i da je razgovarano i o statusu HE Unac o čemu žele otvoriti iskrenu diskusiju i uključiti sve segmente društva koji su za to nadležni, saopćeno je iz Grada Bihaća.

V.V.

Izvor: www.avaz.ba

Kremlj: Rusija spremna za gasovod sličan Južnom toku ako je EU zainteresovana

indexRusija je spremna da sprovede projekat gasovoda ispod Crnog mora sličan Južnom toku ako Evropska komisija bude pokazala interesovanje, rekao je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.Peskov je rekao da Rusija razgovara o takvim projektima s partnerima, ali da sve zavisi o toga „koliko je predvidivo i konstruktivno ponašenje Evropske komisije“, prenela je ruska novinska agencija Tas. „Rusija namerava da to uradi ako postoji interesovanje. Ovo je ruska strana potvrdila u više prilika“, rekao je Peskov. Peskov je rekao da je direktor „Gasproma“ Aleksej Miler nedavno boravio u Italiji gde je potpisan memorandum o projektu ispod Crnog mora za „dostavljanje gasa Grčkoj i Italiji“. Portparol predsednika Vladimira Putina je rekao da trenutno „nema projekata sličnog Južom toku“, pošto se od tog gasovoda odustalo zbog stava Evropske komisije. Peskov je dodao da je „Gasprom“ pokazao interesovanje za takav projekat. Ruski ambasador pri EU Vladimir Čižov izjavio je ranije ovog meseca da šanse za nastavak projekta izgradnje gasovoda Južni tok i dalje postoje. On je rekao da u EU postoje različite snage koje se različito odnose prema projektu Južni tok od čije izgradnje je Rusija odustala u decembru 2014. pošto se Evropska unija protivila da isto pravno lice bude i vlasnik gasovoda i distributer gasa. Ruski list Izvestija u januaru je preneo da su pregovori između „Gasproma“, ruskih i bugarskih vlasti o Južnom toku obnovljeni odmah pošto je Moskva otkazala izgradnju Turskog toka zbog pogoršanja odnosa s Ankarom kada su ruski vojni avion na granici sa Sirijom oborile turske snage. Moskva je opovrgla te navode, dok je Evropska komisija ponovila da Južni tok može biti izgrađen samo ako se ugovori potpisani s ruskom kompanijom „Gasprom“ preispitaju.

V.V.

Izvor: www.rts.rs

Novo naftno polje u Kuvajtu

255723Energentima bogati Kuvajt objavio je juče otkriće novog naftnog i gasnog nalazišta na zapadu tog pustinjskog emirata. Istraživačka ispitivanja sprovedena na novom polju Al-Jathagatil potvrđuju „ohrabrujuću i visoku ekonomsku isplativost“, saopštila je državna Kuvajtska naftna kompanija (KOC), prenosi agencija AFP. „Očekuje se da će se količine nafte i gasa udvostručiti do kraja ispitivanja“, naveo je KOC u saopštenju koje prenosi državna novinska agencija KUNA, ne iznoseći podatke o procenjenim rezervama nafte i gasa na novom nalazištu. Kuvajt trenutno pumpa oko 2,8 miliona barela nafte dnevno, a zemlja „leži“ na 6,8 odsto ukupnih svetskih rezervi „crnog zlata“, prema procenama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), navodi francuska agencija.

V.V.

www.tanjug.rs

Održana diskusija o klimatskim promenama i OIE u Novom Sadu

ftn novi sad

Na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu 23. marta 2016. godine održana je diskusija o klimatskim promenama, alternativnim izvorima energije i održivom korišćenju prirodnih resursa.

U okviru diskusije učestvovali su načelnik Odeljenja za praćenje energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije grada Beograda gospodin Srećko Šević, pomoćnik direktora Nacionalnog centra za klimatske promene (RHMZ) gospodin Goran Pejanović, predstavnik Instituta za meteorologiju gospodin Vladimir Đurđević i predstavnik kompanije „MK Fintel Wind“ gospodin Petar Kovačević.

Diskusija o klimatskim promenama, alternativnim izvorima energije i održivom korišćenju prirodnih resursa organizovana je povodom obeležavanja 55 godina postojanja, a od strane Saveza studenata Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Sandra Jovićević

foto: vok.org.rs

Zemlje u razvoju ulažu više u obnovljivu energiju od razvijenih

829529d1.556x371Investicije u obnovljivu energiju prošle godine su dostigle rekordnih 286 milijardi dolara od čega je više od polovina bila u zemljama u razvoju, navodi se u izveštaju programa UN za zaštitu okoline. Time su zemlje u razvoju prvi put premašile razvijene po investicijama u obnovljivu energiju. Investicije zemalja u razvoju u obnovljivu energiju su porasle za 19 odsto na 156 milijardi dolara, od čega je samo u Kini bilo 103 milijarde dolara. SAD su povećale investicije u obnovljivu energiju za 19 odsto na 44 milijarde dolara, ali su ukupno takve investicije u razvijenim zemljama pale za osam odsto na 130 milijardi dolara. Uprkos većim investicijama, obnovljivi izvori energije pokrivaju tek jednu desetinu energije u svetu, koja većinom dolazi iz uglja i prirodnog gasa. Podaci o obnovljivoj energiji su zasnovani na informacijama Blumberga i ne uključuju velike hidroenergetske projekte koje borci za zaštitu životne okoline kritikuju zbog ugrožavanja prirode i rečnih tokova.

V.V.

www.beta.rs

Održan okrugli sto o OIE u Hrvatskoj

oie eko kuce

U Novinarskom domu u Zagrebu u Hrvatskoj 24. marta 2016. godine održan je okrugli sto „Trgovanje zelenom energijom kao mehanizam podsticanja izgradnje obnovljivih izvora energije“.

Predstavnik Hrvatskog poslovnog saveta za održivi razvoj (HR PSOR) gospođa Mirjana Matešić izjavila je da postoji oko pedeset velikih privrednih subjekata koji su kupci zelene energije. Izjavila je da je u Hrvatskoj tek od 2016. godine startovalo tržište električne energije jer je tek sada dobijena zakonska regulativa koja uređuje ovo područje, a Hrvatska je postala i deo evropskog registra. Navela je da se Registar zelene energije nalazi u Hrvatskom operateru tržišta energije (HROTE), kao i da postoji garancija o poreklu ovakve energije. Kako je dodala, zelena energija je nešto skuplja, ali se razlika u ceni ulaže u implementaciju obnovljvih izvora energije i energetsku efikasnost.

Predstavnik „HEP-Opskrbe“ gospođa Tina Jakaša istakla je da ovaj ogranak HEP-a u svojoj ponudi ima i proizvod „ZelEn“, a da u u Hrvatskoj postoji preko 50 kupaca ovog proizvoda. Navela je da je do sada prodato 630GWh električne energije sa ovim žigom, a da su sredstva uložena u projekte obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti za socijalne kategorije.

Okrugli sto organizovao je Hravtski poslovni savet za održivi razvoj (HR PSOR) u cilju otvaranja rasprave i promocija tržišnog mehanizma koji omogućuje kupcima da odaberu kupovinu energije iz obnovljivih izvora.

Sandra Jovićević

foto: ekokuce.com

„MG Serbien“ podneo zahtev za integralnu dozvolu za skladištenje i tretman opasnog otpada

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije izdalo je obaveštenje o prijemu Zahteva za izdavanje integralne dozvole za skladištenje i tretman opasnog otpada od strane privrednog društva „MG Serbian“ iz opštine Raška.

Kako je navedeno u saopštenju resornog ministarstva, zahtev je podnet u septembru 2015. godine, a aktivnosti koje ovo društvo preduzima su skladištenje i tretman otpadne livačke šljake i muljeva iz procesa prečišćavanja tehnoloških otpadnih voda i otpadnih gasova koji nastaju u procesu tretmana neopasnog otpadnog magnezijuma.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, a rok za dostavljanje primedbi i sugestija je mesec dan od datuma objavljivanja oglasa.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Raspisan konkurs za povećanje energetske efikasnosti u Užicu

gradjevinarstvo rs energetska efikasnost

Krajem prošle nedelje Užice je raspisalo konkurs za javno prikupljanje prijava za neposredno učešće grada Užica u sufinansiranju mera energetske efikasnosti na porodičnim kućama u gradu Užicu za 2016. godinu.

Cilj projekta je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, odnosno smanjenje zagađenja vazduha u zimskom periodu kroz uštede u energentima, a koje će se ostvariti boljom izolacijom stambenih objekata i korišćenjem ekoloških goriva, podizanjem svesti o energetskim potrebama, uštedama i racionalnom korišćenju energije za grejanje u objektima fizičkih lica.

Kako je navedeno u konkursnoj dokumentaciji, pod merama energetske efikasnosti koje se subvencionišu smatraju se izvođenje potrebnih radova na izgradnji spoljnog termičkog omotača sa završnom fasadom, nabavka i ugradnja spoljne stolarije, nabavka ložišnih uređaja na biomasu i prirodni gas bez troškova ugradnje istih.

Konkursom je predviđeno subvencionisanje radova na minimum 58 objekata i nabavka minimum 10 kotlova na pelet i gas.

Svi zainteresovani mogu podneti prijave do 18. aprila 2016. godine do 15 časova.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

 

foto: gradjevinarstvo.rs

Prva letnja škola u organizaciji Energetske zajednice

Energy-Efficiency-ExplainedOtvoreni regionalni fond za jugoistočnu Evropu – Energetska Efikasnost (ORF-EE), implementiran od strane Deutsche Gesellschaft für Internationalle Zusammenarbeit (GIZ), zajedno sa Energetskom zajednicom (EnC) organizuje EnC Letnju školu 2016. Reč je o prvoj školi Energetske zajednice, koja će se održati u Tirani u periodu od 03. do 10. septembra 2016. godine. Partnerska institucija i domaćin Letnje škole je Univezitet Polis iz Tirane.

 Škola je namenjena magistrantima i doktorantima, kao i  mladim stručnjacima iz vladinih institucija, kompanija, te istraživačima, NVO sektoru iz jugoistočne Evrope i šire. Program škole čine sve teme vezane za energiju, tačnije reč je o programu multidisciplinarnog tipa. Predavači su renomirani stručnjaci, kao visoko kvalifikovani i ugledni akademici. Učešće i smještaj učesnika su plaćeni od strane organizatora.

Krajnji rok za prijavu je 31.03.2016. Sve dodatne informacije možete dobiti putem sledećeg linka: https://www.energy-community.org/portal/page/portal/ENC_HOME/SECRETARIAT/Summer_School

V.V.

Kompanija „Jugo-Impex E.E.R“ podnela zahtev za skladištenje elektronskog i električnog otpada

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je kompanija „Jugo-Impex E.E.R“ iz Niša podnela Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta Skladištenje električnog i elektronskog otpada i neopasnih komponenti nastalih upravljanjem električnim i elektronskim otpadom na katastarskoj parceli na Paliluli u Beogradu.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprirede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva. Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u roku od 10 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Izvesna izgradnja VE „Hrgud“ u Republici Srpskoj

vetropark

Veće ministara Bosne i Hercegovine početkom marta 2016. godine prihvatilo je inicijativu Ministarstva finansija i Trezora Bosne i Hercegovine za vođenje pregovora za zaključivanje Sporazuma o zajmu i projektu za VE „Hrgud“ između Nemačke razvojne banke (KfW) i Bosne i Hercegovine.

Kako su mediji preneli, vetroelektrana „Hrgud“ imaće 16 vetrogeneratora ukupne snage 48MW, a godišnje bi trebalo da proizvodi oko 126GWh električne energije. Vetroelektrana će biti izgrađena na površini od oko 5 kilometara kvadratnih u Berkovićima, a njena vrednost iznosi 64,5 miliona evra, od čega je zajam KfW-a 60 miliona evra, dok je ostatak obezbeđen iz sopstvenih sredstava „Elektroprivrede Republike Srpske“.

Podsetimo, krajem septembra 2015. godine potpisan je ugovor o koncesiji za VE „Hrgud“ između Minisstarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske i „Elektroprivrede Republike Srpske“. Koncesija je dodeljena na 50 godina.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Niža cena gasa za javno snabdevanje od 1. aprila 2016. godine

Foto: Srbijagas

logo_srbijagas_4

JP „Srbijagas“ saopštilo je 23. marta 2016. godine da će od 1. aprila 2016. godine cene gasa za javno snabdevanje biti niže u proseku za oko 12,93 odsto.

Kako je navedeno u saopštenju ovog preduzeća, cena gasa će biti snižena kao rezultat kvartalnog kretanja cena derivata nafte na berzi i kursa dolara.

Nakon što Agencija za energetiku Republiek Srbije da svoju saglasnost na novu cenu gasa, odluka o sniženju cene ovog energenta biće objavljena u Službenom glasniku Republike Srbije.

Sandra Jovićević

foto: srbijagas.co.rs

Direktor EMS-a povodom izjava Janeza Kopača

Elektromreza_Srbije_LogoDirektor sekretarijata Evropske zajednice Janez Kopač je krajem prošle nedelje izjavio da bi Srbija zbog nerešenih pitanja u energetici, pre svega kašnjenja u razdvajanju delatnosti u Srbijagasu, mogla da se suoči sa sankcijama EZ i teškoćama u pregovorima o članstvu u EU.

Prema rečima Kopača, pored Srbijagasa drugo otvoreno pitanje odnosi se na članstvo EMS-a u Birou za dodelu koordinisanih preograničnih kapaciteta u Podgorici, a za EMS je sporna tarifa od 40.000 evra koja mora da se plati, dok se treće otvoreno pitanje odnosi na saradnju EMS-a i kosovskog operatera prenosa KOSTT koja predvidja osnivanje nove firme za snabdevanje, što do sada nije učinjeno.

Generalni direktor Javnog preduzeća Elektromreža Srbije (EMS) Nikola Petrović uputio je juče direktoru Sekretarijata Evropske zajednice (EZ) Janezu Kopaču pismo u kome se navode dodatne činjenice i stiče uvid u celokupnu situaciju.

Petrović je naveo i da je tokom nedavno održanog sastanka predstavnika EMS-a i EZ objašnjena hronologija aktivnosti EMS-a i da je uručena celokupnu prepiska tog JP sa Centralnom agencijom za alokaciju u jugoistočnoj Evropi (SEE CAO) u Podgorici i da se Kopač sam uverio u nedorečenost stavova SEE CAO.

„I posle devet meseci komunikacije izmedju EMS-a i SEE CAO, EMS i dalje ne zna uslove za ulazak u vlasničku strukturu, niti je SEE CAO izmenio pristupnu taksu za svoje usluge, kako je dogovoreno na našem zajedničkom sastanku u Beču 26. novembra 2015. godine“, napisao je Petrović.

On je naglasio i da je JP EMS javno preduzeće i da za svako plaćanje mora da ima jasno i precizno opredeljenu i definisanu namenu i podlogu u zakonu.

Petrović je naveo i da ga je iznenadio Kopačev predlog u pogledu odnosa EMS-a i kosovskog operatera prenosa  KOSTT, da EMS sam jednostrano pogazi Briselski sporazum.

V.V.

Srbiji za EU potrebne 10 puta veće zalihe naftnih derivata

naftZemlje članice EU moraju da imaju krizne zalihe nafte za bar 90 dana, a isto čeka i Srbiju na putu ka članstvu u Uniji, rečeno je danas na okruglom stolu „Iskustva nacionalne Agencije za skladište nafte i derivata nafte Nemačke“, uz opasku da Srbija trenutno ima 10 puta manje zaliha od toga. Na skupu u organizaciji Senata privrede Srbije i Privredne komore Srbije, govorili su predstavnici nemačkih agencija koje se bave naftom, a koji su preneli da EU traži da zemlje članice imaju krizne zalihe naftnih derivata, poručivši da je sada trenutak zbog niske cene nafte, da Srbija povoljno dopuni svoje zalihe. Predstavnik nemačke Agencije za skladištenje naftnih derivata Tomas Kal, rekao je Tanjugu da zemlje, kada uđu u EU, moraju uspostaviti krizne zalihe gorivom, tako da će to morati da učini i Srbija.

On je kazao da su Ministarstvo energetike Srbije i nadležna agencija, već uspostavili kontakt sa Nemačkom, kako bi se upoznali sa iskustvom te zemlje u ovoj oblasti. Kal je, boravak u Beogradu, iskoristio i za sastanke sa srpskim vlastima, tokom kojih je, kako je preneo, saznao da Srbija ima zalihe naftnim derivatima za devet dana. S tim u vezi je poručio da će Srbija, na putu ka članstvu u EU, morati te zalihe da poveća deset puta. Prema njegovim rečima, Srbija je prve korake već preduzela i na dobrom je putu da ispuni direktive EU. On je naveo da je ispunjavanje uslova u vezi kriznih zaliha skup poduhvat, ali i da trenutno, zbog niske cene nafte, zalihe mogu da se jeftino nabave.

Međutim, Kal ukazuje da je čuo da nadležna agencija u Srbiji mora naftne derivate za potrebe zaliha nabavljati po cenama koje su oporezovane, te naglašava da bi bilo bolje, kao što je to slučaj u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama, da se derivati za zalihe ne oporezuju. Predstavnik Udruženja preduzeća iz sektora energetike Nemačke Valter Domhof potvrđuje da bi Srbija, pred članstvo u EU, morala da uspostavi 90-to dnevne krizne zalihe goriva. Takve zalihe, kako je dodao, moraju da imaju sve zemlje u EU. Domhof naglašava da Brisel svojim direktivama ne ograničava delovanje nacionalnih država, već im ukazuje na put kojim treba ići.

On ističe da nacionalne države u Briselu prenose svoje zahteve i predloge, koji se posle pretaču u zajedničke direktive. Te direktive su, kako ocenjuje, ograničenja „ka lošem“, dok dozvoljavaju još modernije i bolje nacionalne mere. Domhof je ukazao da su potrebna strukovna udruženja, koja bi sarađivala sa vladom, prenosila svoje predloge, a od vlade učila koji su ciljevi države. S tim u vezi je naveo da politika želi energetski preokret, koji bi išao sve više ka izvorima obnovljive energije, a smanjio ovisnost od fosilnih energenata.

V.V.

www.tanjug.rs

Održane tribine o zaštićenom području „Lalinačka slatina“

zzps.rs lalinac

U naselju Lalinske pojate i Merošini u prvoj polovini marta 2016. godine održane su tribine „Lalinačka slatina – značaj, održivi razvoj i unapređenje“, a povodom proglašenja zaštićenog područja Spomenik prirode „Lalinačka slatina“.

Cilj tribina bio je upoznavanje lokalnog stanovništva sa prirodnim vrednostima, konceptom zaštite i mogućnostima održivog razvoja pomenutog područja. Osim toga, na tribinama je predstavljeno zaštićeno područje „Lalinačka slatina“, prirodne vrednosti i informacije o daljem ophođenju prema zaštićenom području, ali i programi i mogućnosti koje Uprava za poljoprivredu i razvoj sela može da ponudi vlasnicima zemljišta u okviru zaštićenog područja kako bi otpočeli proizvodnju zdrave hrane ili se bavili stočarstvom uz određene subvencije.

Tribine su organizovali Zavod za zaštitu prirode Srbije, Gradska uprava za poljoprivredu i uprava za zaštitu životne sredine Niša, JP „Direkcija za izgradnju grada Niša“, mesna kancelarija Lalinac i opština Merošina.

Sandra Jovićević

foto: zzps.rs