Home Blog Page 1261

Održana radionica projekta „coop MDD“

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Prošle nedelje u Koprivnici u Hrvatskoj održana je radionica „Izveštavanje za prvi projektni period“ projekta „coop MDD“, koji je finansiran od strane Evropske unije kroz Prekogranični Dunavski program – Intereg 2014-2020.

Radionici je bila podeljena u dva dela. Prvi deo radionice imao je za cilj davanje saveta i instrukcija za rad u elektronskoj aplikaciji za podnošenje izveštaja, kao i instrukcija i saveta u pogledu strukture, sadržaja izveštaja, informacija od značaja za Prvostepenu kontrolu. Drugi deo radionice je bio usmeren na pojašnjenje prihvatljivih troškova i dokumentacije neophodne za pravdanje troškova, uz diskusiju i komentare o različitim nacionalnim okvirima vezanim za pribavljanje i sačinjavanje dokumentacije evidencije troškova.

Radionica je održana u organizaciji „Javne ustanove za upravljanje zaštićenim delovima prirode na području Koprivničko – Križevačke županije“ iz Korpivnice Hrvatska. Radionici su prisustvovali predstavnici stručnih institucija učesnika projekta iz Austrije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Srbije, u kojima se planira uspostavljanje Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav”.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Rusi definitivno Turcima grade nuklearku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Turska regulatorna agencija za energetsko tržište EMRA odobrila je licencu za proizvodnju električne energije nuklearnoj kompaniji Akuju na 49-godišnji period za projekat izgradnje nuklearne elektrane u Mersinu na jugu države.

U saopštenju se navodi da je licenca za proizvodnju energije validna od četvrtka, 15. juna.

Nuklearna elektrana Akuju, vredna 20 milijardi američkih dolara, imaće četiri reaktora i kapacitet 4.800 megavata, a radni vek 8.000 sati za godinu dana. Kad bude u pogonu, procenjuje se da će ispunjavati šest do sedam posto potražnje za električnom energijom u Turskoj.

– Iako je ranije planirano da počne sa radom 2025. godine, nuklearna kompanija Akuju objavila je da će proizvodnju energije početi 29. oktobra 2023, na stoti rođendan Republike Turske – navodi se u saopštenju, prenosi Al Jazeera.

Izgradnju ovog pogona, koja je potpisana 2010. godine u Rusiji, izvodiće ruska državna korporacija za atomsku energiju Rosatom. Kad u potpunosti bude završena, ova elektrana proizvodiće približno 35 milijardi kilovat-sati svake godine.

Sam projekat više je puta zaustavljan, uključujući i kratki prekid kada je Turska oborila ruski vojni avion kod sirijske granice u novembru 2015. godine. Otad su odnosi dve države normalizovani i radovi na nuklearci su nastavljeni.

Zavisna o  uvozu gotovo cele količine električne energije, Turska je pokrenula ambiciozan nuklearni program i 2013. godine dogovorila da im Rosatom izgradi 4 reaktora od 1.200 megavata.

Preradom otpada iz Vinče dobijaće se struja i grejanje

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle tri godine priprema, sledećeg meseca konačno počinje da se rešava najveći ekološki problem u Evropi – deponija Vinča, rekao je za Večernje Novosti gradonačelnik Beograda Siniša Mali, prenosi portal Beoinfo.

Prema njegovim rečima, na adresu Gradske uprave stiglo je pet ponuda za javno-privatno partnerstvo. Otvaranje koverata biće 13. jula i tada će se znati koja strana firma će o svom trošku sanirati i zatvoriti vinčansku deponiju, a od nove otpad pretvarati u električnu i toplotnu energiju.

– Od prvobitno 11 prijavljenih, priznate su kvalifikacije za pet kompanija, od čega očekujemo ponude iz najmanje tri, a možda i svih pet. To su FCC, Suez, Veolia, Urbaser… One važe za najveće firme na svetu koje se bave upravljanjem otpadom. U pitanju je proces sa kojim ovde nije bilo iskustva jer oni donose nove tehnologije. Za nas je to dobro jer ćemo moći nešto da naučimo i kasnije iskoristimo to znanje – rekao je Mali.

On je precizirao da procenjena vrednost za kapitalna ulaganja u deponiju iznose oko 300 miliona evra, a kompletan iznos obezbediće privatni partner. Prethodnih godina, za Vinču i njene kapacitete, interesovalo se oko 100 specijalizovanih kompanija i konzorcijuma. Izazov je veliki jer se deponija punila 40 godina.

Nova postrojenja koja će biti izgrađena pokrenuće proizvodnju. Od otpada će se praviti električna i toplotna energija. Ugovor o javno-privatnom partnerstvu je takav da će posle 20 ili 25 godina, te fabrike ostati u rukama grada. Kompanija partner će samo na određeno vreme upravljati deponijom, a prestonica će zadržati pravo da određuje visinu komunalnih naknada i da ih naplaćuje od građana.

– Deponija će biti zatvorena i sanirana neće se koristiti postojeći, već novi generisani otpad. Kada će fabrika biti izgrađena, zavisi pojedinačno od svakog ponuđača. U slučaju da neka ponuda podrazumeva tehnički najkomplikovanija rešenja, period izgradnje postrojenja bio bi tri godine. Ovo je veoma ozbiljan posao kojim se decenijama niko nije bavio, a koji mi u poslednje dve i po godine pokušavamo da uradimo – rekao je Mali.

Foto: BeoInfo

Projekti se navode kao ekološki i estetski standarizovani, a veoma okvirna predviđanja su da će novo postrojenje proizvoditi oko 30 megavata električne odnosno 100 megavata toplotne energije, u zavisnosti od toga koliko se novog generisanog otpada prikupi.

Prema rečima gradonačelnika, novo postrojenje podrazumevaće i stotine radnih mesta u svim pogonima. Tačan broj znaće se već za nekoliko meseci. Gradske vlasti očekuju da će se sa izgradnjom proizvodnih pogona pojaviti potreba da se otvara hiljade direktnih i indirektnih radnih mesta.

Osvrnuvši se na požar koji tinja od 18. maja, Siniša Mali je istakao da je deponija u Vinči izgrađena pre četiri decenije i ne samo da ne zadovoljava standarde današnjice, već je označena kao najcrnja tačka u Evropi. Smeće se u Vinči godinama taložilo pa je dostiglo visinu od 50 do 70 metara, što predstavlja glavni problem jer se vatra širila na velikim dubinama, pa je gašenje bilo nemoguće.

– Sa deponije u Vinči nema sivog dima, već samo belog metanskog, koji se pretvara u vodonik i nije opasan po zdravlje. Borimo se svakog dana, gasimo i zatrpavamo, što je dosta teško jer je na deponiji visina smeća dostigla 70 metara – zaključio je Mali.

Izleti za najbolje učesnike Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj u saradnji sa Pokretom gorana Vojvodine, organizuju od 15. – 28. juna 2017. godine izlete u zaštićena prirodna dobra NP „Fruška gora“ i SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit“ za nagrađene vaspitno-obrazovne institucije u okviru Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ za školsku 2016/2017. godinu.

Najmlađe učesnike, decu iz PU „Naši biseri“ Kanjiža – objekat „Futrinka“, Trešnjevac i PU „Srećno dete“, Novi Kneževac dočekali su 15. juna 2017. godine u Ekološkom centru „Radulovački“ u Sremskim Karlovcima, predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i stručni saradnici Pokreta gorana Vojvodine, sa ciljem upoznavanja prirodnih vrednosti u okolini Sremskih Karlovaca.

Podsekretar pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Brankica Tabak pozdravila je decu i vaspitače iz nagrađenih predškolskih ustanova i učestvovala u delu programa namenjenom za nagrađene učesnike. Pomoćnik pokrajinskog sekretara za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Vladimir Prebiračević i savetnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Tamara Orlović sa nagrađenim učesnicima obišli su SRP „Koviljsko – petrpvaradnikski rit“ i bliže se upoznali sa specifičnostima ovog zaštićenog područja.

U narednom periodu realizovaće se preostalih 17 jednodnevnih izleta za nagrađene vaspitno – obrazovne ustanove iz Pančeva, Omoljice, Kaća, Novog Sada, Konaka, Vršca, Maglića, Kucure, Rume, Bogojeva, Kupinova-Ašanje, Radojeva, Čoke, Sombora i Kikinde.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Obeležen Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U svetu je 17. juna obeležen Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše.

Aktuelne migracije svetskog stanovništva i porast broja migranata u poslednjih 15 godina bio je podsticaj da se ovogodišnji Dan borbe protiv dezertifikacije i suše obeležava pod sloganom Degradacija zemljišta i migracije. Od 2000. godine broj migranata je sa 173 miliona porastao na 244 miliona u 2015. godini. Ideja o pronalaženju veze između degradacije zemljišta i migracija ljudi proistekla je iz poznate činjenice da su degradirana životna sredina, nedostatak hrane i siromaštvo jedni od glavnih razloga migracija.

Povodom ovog svetski značajnog dana u oblasti zaštite zemljišta, Agencija za zaštitu životne sredine objavila je Izveštaj o stanju zemljišta u Republici Srbiji – 2015 u okviru koje se nalazi prikaz nacionalnih indikatora stanja zemljišta.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija odredila je 17. jun datumom kojim se svetska javnost podseća na važnost suzbijanja globalnog problema dezertifikacije i suše i promoviše značaj međunarodne saradnje u borbi protiv dezertifikacije i suše.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Raspisan javni konkurs za iskorišćavanje otpada

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine raspisalo je javni konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za ponovnu upotrebu i iskorišćavanje otpada kao sekundarne sirovine ili za dobijanje energije i za proizvodnju kesa – tregerica za višekratnu upotrebu za 2017. godinu.

Na javni konkurs mogu se prijaviti operateri postrojenja za ponovno iskorišćenje, odnosno tretman otpada koji imaju dozvolu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i proizvođači plastičnih kesa – tregerica za višekratnu upotrebu debljine preko 20 µm.

Prijave na konkurs primaju se do 31. januara 2018. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Aerodrom u Helsinkiju dobija solarnu elektranu

Foto: Wikimedia/Tiia Monto
Foto: Wikimedia/Tiia Monto

Najveći aerodrom u Helsinkiju u Finskoj će proizvoditi električnu energiju i smanjiti emisiju ugljen dioksida postavljanjem solarne elektrane na krov.

Finavia, finska kompanija za pružanje usluga na aerodromima, odlučila je da unapredi strategiju zaštite životne sredine i investira u nove solarne sisteme koji će biti postavljeni na krovu Terminala 2 aerodroma u Helsinkiju.

Kada ugradnja bude završena, sistem će proizvoditi maksmalno 500 kWh električne energije, što pokriva 10 odsto potrošnje aerodroma. Očekuje se da će projekat u potpunosti biti dovršen 2019. godine i biće najveće aerodromsko solarno postrojenje u svim nordijskim zemljama.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Sortirajte otpad po nemačkom receptu

Photo: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Kante za otpad živopisnih boja u dvorištima i na javnim površinama u Nemačkoj ne predstavljaju samo estetske detalje, već su tu da prikupe različite vrste smeća, koje Nemci vrlo pažljivo razdvajaju.

Prema najnovijim podacima koje je OECD objavio, Nemačka je zemlja sa najvećom količinom recikliranog materijala na svetu, sa preko 65 procenata komunalnog otpada koji je recikliran i kompostiran tokom 2013. godine. Sistem sortiranja otpada u ovoj zemlji je sjajno organizovan i za Nemce predstavlja neizostavni deo kulture življenja, ali s vremena na vreme može da dođe do malih zabuna.

Ukoliko se greške prilikom sortiranja otpada dogode pred svedocima, nema sumnje da će se isti pobuniti. Ipak, dobra vest je to da ove aktivnosti nisu komplikovane kao što izgleda.

Odlaganje raznobojnog stakla u kante veselih boja

Foto – ilustracija: Pixabay

Staklo se u Nemačkoj odlaže u kante bele, braon i zelene boje. I dok je plave, žute i zelene boce dozvoljeno odlagati zajedno, komadi stakla od razbijenih prozora ne bi trebalo da budu bačeni u iste kontejnere, jer su napravljeni od drugih vrsta stakala, pa bi njihovo mešanje moglo da poremeti postupak reciklaže. Poklopci boca takođe nisu poželji u ovim kontejnerima, jer su napravljeni od potpuno drugih materijala. Međutim, dvorišne kante namenjene za predmete od stakle nisu dostupne u svim delovima Nemačke. U ovom slučaju, staklo može biti odloženo i u nekom od javnih kontejnera, pod uslovom da se ova, često bučna aktivnost, obavlja ne remeteći javni red i mir tokom časova odmora, vikenda i praznika.

Povratna ambalaža donosi prihod

Većina supermarketa širom Nemačke ima automatizovane mašine za povraćaj ambalažnih boca. Ovi aparati funkcionišu tako što “pojedu” donete boce i nakon toga nagrade počinioca, najčešće sa 8 centi za staklenu i 25 centi za plastičnu ambalažu. Imajući u vidu da veliki procenat Nemaca pije mineralnu vodu, vraćanje ambalaže može da predstavlja obaveznu nedeljnu aktivnost.

U urbanim sredinama, kada građani nisu u mogućnosti da prazne boce ponesu sa sobom prilikom odlaska u radnju, dodatna opcija je ostavljanje istih pored kontejnera, u prihvatnim postoljima. Iako naizgled pomalo neuredno, odlaganje na ovaj način olakšava posao ljudima koje se bave prkupljanjem ambalaže i odnošenjem u otkupne centre.

Plave kante za papir

Foto – ilutracija: Pixabay

Verovatno da ne postoji stanovnik Nemačke koji ne zna da plavi kontejneri služe za odlaganje papira i kartona, pa opet, mnogi još uvek ne mogu da shvate da to nikako nije mesto za odlaganje papirnih kutijica od pomfrita i pice. Ostaci hrane stvaraju problem u procesu reciklaže papira i kartona. Takođe, specifične vrste papira na kojima se izrađuju flajeri i posteri, zahtevaju nešto različit tretman.

Braon ili zelena za biorazgradivi otpad

Kontejneri u braon ili zelenoj boji koriste se strogo za baštenski kompsot. U njima istovremeno ne bi trebalo da se nađu i otpaci od hrane, jer su za ove ostatke predviđene kante za biomulj, koji se prerađuje specijalnim fermentacionim procesima.

Žuta za sve vrste ambalaža

Širok asortiman ambalaže poput aluminijumskih konzervi, plastičnih kutija, tetrapaka i polistirena baca se u žute kante. Iako se preporučuje odlaganje potpuno ispražnjene ambalaže, ovo je jedan od tokova otpada gde su tragovi hrane dozvoljeni u manjim količinama, jer ove kante svakako odlaze na dalje sortiranje, gde se najbolji materijali odvajaju za reciklažu, a ostaci se spaljuju i pomoću njih se proizvodi električna energija. U pojedinim oblastima, ambalaža se odlaže u žutim kesama koje su namenjene za istu aktivnost i iznose se napolje u određenim danima.

Crne kante za neraspoređene ostatke

Crne ili sive kante koriste se za odlaganje onoga što nije pronašlo mesto u prethodno navedenim kontejnerima, poput pelena, opušaka ili bilo koje druge nečistoće. No i količine ovog otpada se mogu smanjiti. Preciznije, opasan otpad, kao što su ostaci boja, insekticida, hemikalija, korozivnih proizvoda ili fluorescentnih cevi i baterija mora se prikupljati odvojeno.

Tokovi opasnog otpada

Mnoge radnje širom Nemačke otkupljuju iskorišćene baterije. Svako naseljeno mesto ima razvijen sistem za sakupljanje različitog opasnog otpada, sa zakazanim datumima kada se on odvozi komunalnim vozilima, a takođe postoje i specifične lokacije gde ga je moguće odneti u sopstvenoj režiji. Razlog zbog koga opasan otpad ne bi smeo da dospe u kante sa drugim otpadom je taj što prilikom spaljivanja emituje velike količine toksičnih gasova.

Kabasti otpad ne zauzima čitave kontejnere

Foto – ilustracija: Pixabay

Kada nameštaj ili slični predmeti dotraju, oni u Nemačkoj neče završiti zajedno sa drugim otpacima. Postoje posebna mesta na kojima se ostavljaju stare sofe, stolice, bela tehnika ili građevinski materijali, u danima predviđenim za njihovo odlaganje. Mnogi stanovnici Berlina predmete koji su još uvek ispravni za upotrebu ostavljaju ispred dvorišta sa naznakama da ih poklanjaju, nadajući se da će na taj način njihova upotreba biti produžena.

Posebni kontejneri za odlaganje odeće

Polovna odeća i obuća ne završava u kantama za smeće. Prostor za njeno prikupljanje nalazi se na više lokacija širom gradova, pa dobrotvorna udruženja neretko preprodaju recikliranu odeću. Mnogi stanovnici garderobu koju više ne žele ostavljaju ispred kontejnera, kako bi ugroženi građani kojima je ista neophodna mogli da je pokupe na licu mesta.

Nikada ne prepunjavaju kante za smeće

Ukoliko se kante i kontejneri prepune, operateri koji prikupljaju smeće imaju prava da odbiju njihovo pražnjenje. Iz ovog razloga, retke su situacije u kojima ćete zateći jednog Nemca kako dodaje smeće na vrh prepunjenog kontejnera. Neka od domaćinstava drže kante zaključane upravo zato da izbegnu neprijatnost da smeće komšije prekoputa završi u njihovom dvorištu. Moguće je, naravno, dobiti dodatan prostor za odlaganje smeća, ali je za ove usluge potrebno platiti i dodatni porez.

Uprkos reputaciji koju imaju u pogledu sortiranja otpada, nisu svi građani Nemačke baš uvek dosledni ovim principima. Ponedeljkom ujutru, šetnja kroz parkove u kojima su dozvoljeni zabava i roštiljanje pokazuju da i Nemci umeju da se opuste. Svakako, ne može se osporiti velika disciplina i strateško planiranje generisanja otpada, jer je svest o uticaju ovog problema na životnu sredinu naširoko rasprostranjena.

Sada, kada su i nama poznata germanska pravila za sortiranje, šta nas može sprečiti da postanemo pravi štreberi u sortiranju otpada? Možda Srbija u nekim budućim statistikama zauzme Nemačkoj lidersku poziciju.

Izvor: dw.com

Vijetnam ulaže milijardu dolara u solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako su preneli svetski mediji, vijetnamska kompanija TTC Group namerava da uloži milijardu dolara u gradnju više solarnih elektrana širom Vijetnama.

Istaknuto je da pomenuta kompanija traži partnere za realizaciju dvadesetak ovakvih projekata snage 1 GW koji bi trebalo da budu operativni 2018. godine. Pri tome će 30 odsto troškova pokriti TTC, a ostatak partneri u saradnji s bankama.

Ova inicijativa ulaganja u solarnu energiju u skladu je sa programom rešavanja problema sa snabdevanjem električnom energijom u Vijetnamu, zbog čega se očekuju ulaganja u visini od čak 74 milijarde dolara u termoelektrane na gas i ugalj, vetroelektrane, hidroelektrane i solarne elektrane do 2025. godine, do kada bi se sadašnja potrošnja električne energije trebala udvostručiti. Prema planu vijetnamske vlade, do 2030. godine bi se snaga elektrenergetskih postrojenja trebala povećavati za 14 odsto godišnje.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Balkan planira da gradi termoelektrane na ugalj, ali da li one krše nove standarde EU?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gotovo nijedna nova elektrana na ugalj planirana na Zapadnom Balkanu neće ispunjavati nove, strože standarde EU o zagađenju, upozorava se u novoj analizi oranizacije CEE Bankwatch Network objavljenoj 14. juna.

Kompanije iz regiona koje ne poštuju ni evropske, ni domaće propise, kasnije će, ako odmah ne reaguju, imati još veće troškove zbog neusklađivanja sa novim standardima, prenosi portal EurActiv.

EU je krajem aprila usvojila nove tehničke standarde (LCP BREF) za velika postrojenja za sagorevanje koji su zasnovani na najboljim raspoloživim tehnikama za kontrolu zagađenja vazduha, vode i tla, kao i za limitiranje štetne emisije gasova, koje se mora dostići primenom tih tehnika.

Analiza mreže obuhvatila je osam postrojenja na ugalj ukupnog planiranog kapaciteta 2,6 GW u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori, plus postrojenje Stanari u BiH koje je počelo da radi u septembru 2016.

Planirana postrojenja su Tuzla 7, Banovići, Ugljevik III jedinice 1 i 2 u BiH, Kosova e Re na Kosovu, rekonstrukcija Oslomeja u Makedoniji, Pljevlja II u Crnoj Gori i Kostolac B3 u Srbiji, navela je ta mreža napominjući da je širom regiona planirano još postrojenja ali da su u ranoj fazi pripreme.

Foto-ilustracija: Pixabay

Utvrđeno je da u odnosu na limite za zagađenje vazduha iz BREF, pet planiranih postrojenja ne ispunjava nove standarde dok za preostala tri nema dovoljno informacija.

Kako se ističe u saopštenju Benkvoča, neispunjavanje standarda nije problem samo za zemlje u procesu pristupanja EU, koje će morati da usvoje propise Unije, već je problem i nepoštovanje domaćih zakona.

Većina vlada na Zapadnom Balkanu već je usvojila propise kojima je predviđeno da se LCP BREF koristi kao osnova za odobravanje novih projekata na ugalj i stoga će ti standardi morati da se primenjuju za nove elektrane čim kasnije ove godine stupe na snagu u EU.

– Naravno, promoteri projekata ne žele da im projekti kasne zbog preispitivanja i mera za usklađivanje sa novim standardima ali će ih, ako to ne urade sada, sve kasnije koštati još više – upozorila je Pipa Galop, koordinatorka istraživanja CEE Bankwatch Network.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je rekla da su dodatni troškovi koje nameću novi standardi poslednji znak upozorenja za vlade da ugalj brzo postaje “nepodnošljiva odgovornost”.

Koordinatorka za energiju Benkvoča Joana Čuta istakla je da kompanije iz sektora struje na Zapadnom Balkanu sada imaju obavezu da poštuju pravila tržišta EU i da moraju da učine više kako bi osigurale da njihove investicije budu finansijski održive i “za budućnost”.

– One (kompanije) više ne mogu samo da idu i traže od države dodatna sredstva za investiciju ili da još više odlažu rokove za primenu propisa. Moraju da počnu da gledaju napred i preispitaju da li će za nekoliko godina imati probleme zbog svojih planova – zaključila je koordinatorka za energiju Benkvoča.

CEE Bankwatch Network je mreža pokreta i ekoloških grupa u centralnoj i istčnoj Evropi koja prati i nastoji da spreči sumnjive javne investicije pogubne po planetu i dobrobit ljudi.

(izvor: EurActiv)

MILINKO ŠAPONJIĆ: Hidropotencijal opštine Nova Varoš

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia/Sasapokimica

Opština Nova Varoš ima zavidan hidropotencijal. Na njenoj teritoriji nalaze se hidroelektrane “Uvac”, “Kokin Brod”,”Potpeć” i reverzibilna hidroelektrana “Bistrica“. U cilju predstavljanja potencijala ove opštine, Energetski Portal je razgovarao sa samostalnim stručnim saradnikom za poljoprivredu i ruralni razvoj opštine Nova Varoš, gospodinom Milinkom Šaponjićem.

Hidroelektrana “Bistrica” prva je izgrađena hidroelektrana na reci Uvac, a u opštini Nova Varoš. Hidroelektrana je puštena u rad 1960. godine, a predstavlja hidroelektranu akumulacionog tipa. Snaga HE “Bistrica” iznosi 104MW i ovo je ujedno najveća hidroelektrana na reci Uvac. Nakon HE “Bistrica”, 1962. godine puštena je u rad pribranska hidroelektrana “Kokin Brod”. Ova hidroelektrana ima dva generatora ukupne snage 22,5MW. Pribranska hidroelektrana “Potpeć” puštena je u rad 1967. godine. I ova hidroelektrana nalazi se na reci Uvac, a njena snaga iznosi 54MW. Godišnje proizvede oko 180 miliona kWh električne energije. Poslednja izgrađena hidroelektrana na reci Uvac je istoimena HE “Uvac”. Ova hidroelektrana puštena je u rad krajem 1979. godine, a njena snaga iznosi 36MW. Elektrana je derivacionog tipa, a godišnje proizvodi oko 70 miliona kWh vršne energije.

EP: Koji su glavni hidropotencijali opštine Nova Varoš?

Milinko Šaponjić: Glavni hidropotencijali opštine su tri hidroelektrane koje se nalaze na rekama Uvac i Lim, reverzibilna hidroelektrana “Bistrica”, ali i male hidroelektrane.

EP: Koliko MHE poseduje opština Nova Varoš?

Milinko Šaponjić: Opština poseduje tri male hidroelektrane koje se nalaze na reci Bistrici. Reč je o MHE “Rečice” instalisane snage 930kW, MHE “Crkvine” instalisane snage 850kW i MHE “Hydra-elektro” instalisane snage 100kW.

EP: Prostornim planom opštine Nova Varoš predviđena je izgradnja 20 malih hidroelektrana. Dokle se stiglo sa realizacijom ovih projekata?

Milinko Šaponjić: Naša opština je nadležna za izdavanje dozvola za izgradnju 6 MHE, dok je za preostalih 14 MHE nadležno Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije, s obzirom na to da se nalaze u granicama Prostornog plana područja posebne namene Specijalnog rezervata prirode Uvac. Do sada su izdate građevinske dozvole za četiri male hidroelektrane koje su u nadležnosti opštine Nova Varoš.

EP: U planu je izgradnja HE „Bistrica 2“, u kojoj fazi je realizacija projekta?

Milinko Šaponjić: Još uvek nema zahteva za izdavanje potrebnih dozvola za realizaciju ovog projekta. U lokalnom energetskom planu opštine Nova Varoš izgradnja ovog projekta definisana je kao jedan od prioritetnih projekata opštine i resornog ministarstva. Postoji veliko interesovanje investitora, a u toku je ugovaranje izrade Studije opravdanosti sa Idejnim projektom i Studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Očekuje se da će HE “Bistrica 2” imati snagu od 680MW, dok je vrednost investicije oko 600 miliona evra.

Osim hidropotencijala, veliki eneregtski potencijal opštine Nova Varoš predstavlja i biomasa. Tako je opština još 2009. godine izradila studiju “Potencijali i mogućnosti korišćenja drvne biomase za proizvodnju energije i ekonomski razvoj opština Nova Varoš, Priboj i Prijepolje”, a koja je pokazala da je u Novoj Varoši energetski potencijal iz drvne biomase veći u odnosu na energiju iz mazuta za 4,95 miliona kWh. To znači da raspoložive količine mogu u potpunosti da zadovolje potrebu korisnika za energijom, ali i da omoguće proširenje postojećih kapaciteta i mreže korisnika ili pokretanje kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije, a koji će kao energent koristiti biomasu.

Ovaj tekst prvobitno je objavljen u biltenu Energetskog portala “Obnovljivi izvori energije”, koji je izašao 1. juna 2016. godine.

Intervju vodila: Sandra Jovićević

Neophodna ulaganja u nove elektroenergetske kapacitete

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je danas da je elektroenergetski sistem u našoj zemlji stabilan iako je suočen sa mnogim problemima koji imaju svoju genezu u prošlosti, najavivši nova ulaganja u proizvodnju zelene energije.

Antić je na skupu Stanje i perspektive srpske elektroenergetike, u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti, objasnio da taj sistem funkcioniše u prenapregnutom režimu, s obzirom na činjenicu da je EPS jedini i najveći proizvođač energije. U ovom trenutku realizujemo mere kako bismo učinili da taj sistem u godinama koje su pred nama bude siguran, naglasio je on, ukazavši na to da decenijama nismo izgradili nijedan ozbiljan elektroenergetski objekat, tako da EPS funkcioniše u skladu sa mogućnostima i potrebama.

Ministar je rekao da postoji određeni pad u proizvodnji struje u odnosu na 2016. godinu, koja je bila druga najbolja godina u istoriji sa stanovišta proizvodnje električne energije, ocenivši da su ti problemi posledica objektivnih činjenica, pre svega loše hidrologije. Imamo oko 17 odsto slabiju proizvodnju u hidrosektoru u poređenju sa prošlom godinom, ali uspeli smo da je nizom mera dovedemo u optimalno stanje. Uveren sam da ćemo i ove godine dostići proizvodnju iz 2016. godine, istakao je Antić. On je izneo podatak da je država u proteklim godinama uložila više od 200 miliona evra u zaštitu životne sredine i ugradila filtere na sva postrojenja na termoelektranama. Država će ulagati u hidrokapacitete, pre svega u Moravski i Ibarski sliv, a plan je i da u potpunosti iskoristimo kapacitete Drine, naveo je ministar, naglasivši da je Srbiji potrebna još jedna reverzibilna hidroelektrana i gasna elektrana. On je najavio da će u elektroenergetsku mrežu sledeće godine biti priključeno više od 100 megavata koji dolaze iz vetroelektrana.

Na skupu u SANU istaknuto je i da EU direktive iz ekologije imaju veliki uticaj pre svega na proizvodnju električne energije iz termoelektrana na ugalj u Srbiji.

Izvršni direktor za trgovinu električnom energijom EPS-a Dragan Vlaisavljević istakao je da ovaj uticaj ima takav efekat da je proizvodnja električne energije bazirana na uglju sve manje profitabilna. Postavlja se pitanje brzine tranzicije ka zelenoj proizvodnji električne energije i to pre svega sa stanovišta potrošača, jer će oni finansirati ovu tranziciju kroz račune za struju, rekao je Vlaisavljević.

Na skupu je naglašeno i da se region jugoistočne Evrope karakteriše još kao nelikvidno tržište električne energije, pre svega zbog kontrolisanih cena struje za domaćinstva.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

EPS planira rekonstrukciju HE „Bistrica“

Foto: DLHE.rs
Foto: DLHE.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Elektroprivreda Srbije“ podnelo je Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta „Rekonstrukcija proizvodnih agregata i pripadajuće opreme hidroelektrane Bistrica“.

Hidroelektrana „Bistrica“ ima dva agregata instalisane snage od po 54 MW, a nalazi se na reci Lim u opštini Nova Varoš.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Zeleno svetlo za realizaciju projekta Južne interkonekcije između BiH i Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada FBiH je na svojoj 106. sednici prihvatila informaciju o projektu izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija” BiH i Hrvatske, pravac Zagvozd (HR) – Posušje (BiH) – Novi Travnik, sa odvodom za Mostar. Stav Vlade je da je ovo projekat od strateškog značaja s ciljem osiguranja bezbednosti snabdevanja prirodnim gasom, diversifikacije izvora snabdijevanja i razvoja tržišta gasa u Federaciji BiH, piše u saopštenju koje je danas objavila kompanija BH-gas.

Projekat izgradnje “Južne interkonekcije” je proglašen strateškim projektom za FBiH kojim se obezbeđuje sigurnost snabdevanja, diversifikacija izvora snabdevanja i razvoj tržišta prirodnog gasa u FBiH. Ovo je početni i prvi korak nastavka izgradnje gasovoda Zenica-Travnik-Novi Travnik-Posušje-Zagvozd.

BH-Gas je u saradnji sa Vladom Federacije BiH i Premijerom Novalićem osigurao sredstva za izradu konačne studije izgradnje gasovoda, projektne dokumentacije i rešavanje imovinsko-pravnih odnosa. Istovremeno, u proteklom periodu obavljeni su i razgovori sa potencijalnim kreditorima koji su izrazili interes za finansiranje ovog projekta.

Takođe, potpisano je Pismo namere sa hrvatskom kompanijom Plinacro o realizaciji i izgradnji gasovoda na teritoriji Republike Hrvatske do granice sa BiH, u cilju interkonekcije transportnih gasnih sistema dve susedne zemlje.

Foto-ilustracija: Pixabay

BH-Gas je nakon godina u kojima su bili zaustavljeni svi razvojni projekti u gasnom sektoru uspeo da za samo par meseci učini ovaj projekat fizibilnim, kako investitorima, tako i partnerima u BiH i regionu.

Svakako da segment koji je ključan jeste da BH-Gas i Vlada Federacije BiH pokazuju spremnost da FBiH ne zavisi samo od jedne ulaza prirodnog gasa na Zvorniku, već da se ovim novim ulazom prirodnog gasa obezbedi sigurnost snabdevanja gasom i otkloni mogućnost ucena na Zvorniku, kao i da se spreče mogući tehnički problemi u transportu gasa, a sve zbog slabog održavanja gasovoda na pravcu Zvornik – Kladanj, kojim upravljaju kompanije iz Republike Srpske.

– Na kraju, BH-Gas zahvaljuje Vladi FBiH na prihvatanju informacije i usvajanju Zaključka, kojim ovaj projekat započinje svoju realizaciju i za koji se nadamo da će nakon “sušnih godina” u razvoju gasnog trzišta biti realizovan u sto kraćem roku – piše u saopštenju ove kompanije.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i BH-Gas d.o.o. Sarajevo zaduženi su da intenziviraju i nastave aktivnosti na realizaciji ovog projekta, a što podrazumeva ispravka prostorno-planske dokumentacije, kao i pripremu i definisanje pravca trase gasovoda Južne interkonekcije.

Vlada FBiH nastavlja projekat energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Vlada FBiH donela je Odluku o prenosu nabavljenih stalnih sredstava i izvršenih građevinskih radova u okviru Projekta „Energetska efikasnost u Bosni i Hercegovini“ krajnjim korisnicima. Ovom odlukom za radove i sredstva odobreno je 7.601.203,26 KM za 34 javna objekta iz oblasti zdravstva i obrazovanja u Federaciji BiH.

Federalna vlada je takođe usvojila informaciju o realizaciji Odluke o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta FBiH za 2016. godinu Federalnom ministarstvu prostornog uređenja za projekat „Energetska efikasnost u zgradama u državnom vlasništvu koje koriste institucije FBiH”, saopšteno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Ovo federalno ministarstvo je zaduženo da nastavi aktivnosti na realizaciji ovog projekta, Služba za zajedničke poslove organa i tela FBiH da pristupi realizaciji u delu koji se odnosi na uspostavu energetskog menadžmenta i energetske baze podataka zgrada koje koriste institucije Federacije BiH. Korisnike zgrada u državnom vlasništvu a koji sami plaćaju račune za energente Vlada je zadužila da ovoj službi jednom mesečno dostavljaju podatke o utrošku energenata, ili da ih uz odgovarajući trening sami unose u EMIS (Sistem upravljanja potrošnjom energije).

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Planira se energetska obnova vrtića u Crikvenici

Foto-ilustracija: Pixabay

Dečji vrtić Radost u Crikvenici uskoro će biti kompletno energetski saniran.

Kako je saopšteno, Grad Crikvenica je na Poziv Ministarstva građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske na dostavu projektnih predloga za Energetsku obnovu zgrada i korišćenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju delatnost vaspitanja i obrazovanja, a u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 prijavio projekat Energetska obnova dečjeg vrtića Radost u Crikvenici.

U okviru projekta biće izvršena rekonstrukcija fasade i krova, zamena stolarije, biće postavljen sistem solarnih kolektora , postavljena energetski efikasna rasveta i fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije. Na objektu je planirana ušteda energije od 72,95 odsto, a isto toliko je planirano i smanjenje emisije CO2.

Grad je od Ministarstva dobio 1.084.538 kuna bespovratnih sredstava, a ostatak sredstava za projekat u iznosu od skoro 5 milona kuna obezbediće grad Crikvenica.

izvor: novilist.hr

Sandra Jovićević