Home Blog Page 1219

Moguća ubrzana ratifikacija globalnog klimatskog sporazuma iz Pariza

272423

Evropski komesar za energetiku gospodin Maroš Šefčovič izrazio je nadu da će članice Evropske unije ove nedelje postići dogovor o ubrzanoj ratifikaciji globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promena, prenela je njujorška agencija Blumberg.

Evropski ministri za zaštitu životne sredine će se u petak 30. septembra 2016. godine okupiti u Briselu kako bi odlučili da li da daju zeleno svetlo ubrzanom usvajanju klimatskog sporazuma iz Pariza na nivou čitave Evropske unije. Ovo bi omogućilo evropskom bloku da ratifikuje sporazum pre nego mnoge zemlje članice finalizuju nacionalne procedure za ratifikaciju.

Datum ratifikacije je važan pošto klimatski sporazum stupa na snagu u roku od 30 dana pošto ga ratifikuje najmanje 55 zemalja koje ispuštaju 55 odsto svih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

izvor: tanjug.rs

Atina predlaže „Gaspromu“ da uloži novac u industriju uglja

indexAtina je ruskom energetskom gigantu „Gaspromu“, kojem pripada 50 odsto udela u „Prometej gas“, zajedničkoj grčko-ruskoj kompaniji, dala predlog da uloži do 900 miliona dolara u industriju uglja, pišu ruski mediji.

Grčka je ponudila da se investira u rudnik uglja Vevi u oblasti Florina, kao i proširenje termoelektrane „Florina“, piše list „Komersant“, pozivajući se na svoje izvore. Ruski ministar energetike Aleksandar Novak je 11. septembra saopštio novinarima da je „Gasprom“ zainteresovan za razvoj rudnika uglja u Grčkoj zajedno sa kompanijom „Prometej gas“. Ministar je dodao da se radi o rudniku lignita.

List navodi da je cilj projekta koji je predložila grčka strana da razreši spor iz 1987. oko gasnog ugovora između Grčke i bivšeg Sovjetskog Saveza.

Nakon što Grčka nije uspela da izgradi objekte za zalihe ruskog gasa do 1992. godine, što je bilo predviđeno ugovorom, Moskva i Atina su se dogovorile da ruske kompanije izgrade termoelektranu „Florina“, umesto ranije planirane gasne elektrane, kao i dve hidroelektrane. Izgradnja hidroelektrana je blokirana zbog pravnih problema vezanih za životnu sredinu, pa je ruski „Gasprom“ tražio odštetu u vrednosti od oko 250 miliona dolara.

Izvor: sputniknews.com

Vesna Vukajlović

Početkom oktobra polaganje kabla za energetsku konekciju Crne Gore i Italije

272411

Na severnoj zoni rta Ponta, u blizini crnogorske plaže Jaz, 4. oktobra 2016. godine će svečano biti položen deo energetskog kabla koji treba da poveže Crnu Goru i Italiju, preneli su crnogorski mediji.

Kopneni deo kabla sa crnogorske strane dužine je oko 6 kilometara, nakon čega će uslediti podmorsko polaganje kabla u crnogorskom podmorju. Sa italijanske strane, iz Peskare, već je položeno 136 kilometara podmorskog kabla, a ukupna dužina kabla biće oko 440 kilometara.

Trasa kabla počinje od ulaska u teritorijalne vode Crne Gore i završava se priključenjem na konvertorsku stanicu u Lastvi Grbaljskoj.

izvor: tanjug.rs

HEP i EP HZHB planiraju saradnju u oblasti OIE

news-2014-january-elektroprivreda_hzhb_328534955

Krajem prošle nedelje u prostorijama hidroelektrane Rama održan je sastanak predstavnika Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EP HZHB).

U okviru sastanka rečeno je da ova dva pereduzeća imaju u planu ulaganja u zajedničke projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije. Kako je istaknuto, saradnja će se bazirati na iskorišćenju hidropotencijala i solarne energije.

Očekuje se da uskoro bude potpisan protokol o saradnji između HEP-a i EP HZHB-a.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Kakanj dobio podzemne kontejnere

news-2015-january-kakanj_podzemni_354689350

U opštini Kakanj u Bosni i Hercegovini na deset lokacija postavljeni su podzemni kontejneri za komunalni otpad.

Gradonačelnik Kaknja gospodin Nermin Mandra izjavio je da je ovaj projekat od velikog značaja. On je istakao daje ceo projekat urađen u Kaknju, reč ke o domaćoj ideji i domaćim izvođačima radova.

Vrednost investicije iznosi 107 hiljada KM, a u planu je da se projekat realizuje i u drugim sredinama.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Energiju ne koristimo ili je “bacamo kroz prozor”

Iako naša zemlja ima veliki potencijal za korišćenje obnovljivih izvora energije (OIE), poput biomase u koju spadaju ostaci ratarske proizvodnje, rezidbe iz voćarstva i vinogradarstva i šumarstva, oni ostaju neiskorišćeni.

240x0_oie-potencijalKako se navodi u Nacionalnom akcionom planu za korišćenje obnovljivih izvora energije Republike Srbije, donetom 2013, udeo energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u 2009. godine bio je 21,2%. Od toga je najviše korišćena biomasa – 11,5%, koju najvećim delom čini tradicionalno grejanje domaćinstava drvetom.

S druge strane, u Nemačkoj, Francuskoj i Švedskoj, u ukupnoj potrošnji energije bioenergija čini 42%. Otkud i ne čudi što je obaveza Srbije da do 2020. godine poveća učešće obnovljivih izvora energije na 27%. Međutim,  pitanje je koliko je taj cilj ostvariv.

I dok se u domaćinstvima u Srbiji koja nisu priključena na daljinsko grejanje, prema Popisu iz 2011. godine, najviše koriste drva (63%) i struja (15%), u toplanama je više od 90% proizvodnje toplotne enegije zasnovano na direktnom korišćenju fosilnih goriva. S druge strane, u EU se fosilna goriva koriste samo u 15% slučajeva za proizvodnju toplotne energije.

I dok se neracionalno troše mazut, nafta i ugalj, koji se ne mogu obnoviti, u Srbiji se malo koriste obnovljivi izvori energije. Kako se navodi u Nacionalnom akcionom planu, procenuje se da ovi izvori energije u Srbiji imaju potencijal od oko 5,6 miliona tona ekvivalentne nafte (Mtoe). Biomasa ima najveći potencijal, 3,4 Mtoe, a na drugom mestu sa potencijalom 1,7 Mtoe nalazi se hidropotencijal. Potencijali geotermalne energije su 0,2 Mtoe, energije sunca 0,2 Mtoe i vetra 0,1 Mtoe.

490x370_drva-fotocanicKada bi se svi ovi potencijali iskoristili, oni bi pokrili oko više od polovine ukupne potrošnje energije u Srbiji. Naime, prema podacima Agencije za energetiku, u Srbiji je u 2014. godini potrošeno 7,67 miliona tona ekvivalentne nafte finalne energije (energija koju potroše svi krajnji kupci).

Struju, gas i mazut najviše rasipamo kroz grejanje jer je većina kuća i zgrada sa lošom izolacijom.

Izvor:juznevesti.com

 

Očuvati ključne oblasti biodiverziteta

maxresdefault_2_565049Vodećih 11 svetskih organizacija za zaštitu prirode početkom septembra  su na IUCN Svetskom kongresu za zaštitu prirode najavile novo veliko partnerstvo sa ciljem da identifikuju, prate i očuvaju “ključne oblasti biodiverziteta” (Key Biodiversity Areas – KBA) – mesta koja uključuju vitalna staništa za ugrožene vrste. Partnerski projekat ambicioznih razmera, u vrednosti od preko 15 miliona dolara, će se sprovoditi tokom narednih 5 godina.

Zahvaljujući KBA partnerstvu, biće obezbeđeni resursi i stručnjaci, kako bi se dalje identifikovale i mapirale “Ključne oblasti biodiverziteta” širom sveta. Nadgledanje ovih lokaliteta će omogućiti otkrivanje potencijalnih pretnji i osmišljavanje odgovarajućih projekata za zaštitu i očuvanje prirode. Veliko novo partnerstvo svetskih organizacija će raditi takođe i na savetovanju vlada kako bi se proširile mreže zaštićenih područja, a radiće se i sa privatnim sektorom kako bi se osiguralo smanjenje i ublažavanje njihovog uticaja na prirodu.

“Ova inicijativa je od vitalnog značaja za očuvanje raznovrsnosti živog sveta na našoj planeti,” izjavio je Braulio Fereira de Souza Dias izvršni sekretar Konvencije o biološkoj raznovrsnosti. “Ovo partnerstvo povećaće globalne napore za zaštitu i očuvanje prirode isticanjem globalno važnih lokaliteta kojima je neophodna urgentna zaštita. Ujedno ovo partnerstvo će nam pomoći i u dostizanju ciljeva Strateškog plana za biodiverzitet i omogućiti vladama zemalja članica kao i nevladinim organizacijama da oskudna sredstva usmere u najvažnije prirodne lokalitete.”

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) angažovana je zajedno sa stotinama stručnjaka i važnih donosioca odluka da razvije “Globalne standarde za identifikaciju Ključnih oblasti biodiverziteta”. Propisani standardi su predstavljeni na kongresu na Havajima.

Izvor: wwf.rs

Vesna Vukajlović

Schneider Electric uvršten među 50 kompanija koje menjaju svet

change-the-worldSchneider Electric, globalni specijalista za upravljanje energijom i automatizaciju, prepoznat je od strane Fortune Magazina u njihovoj listi „Promeni svet“ (Change the World) za 2016. godinu. Lista  ističe kompanije kojima je bavljenje globalnim društvenim problemima deo suštinske poslovne strategije i koje integrišu potrebe društva u svoju korporativnu strategiju. Kompanija Schneider Electric je ove godine zauzela 24. mesto.

Kompanije na listi su dokaz da se, osim cilja za ostvarivarenje dobiti, potencijal kompanije može usmeriti i na podsticaj društveno odgovornog poslovanja i rešavanje nekih od najvećih izazova modernog društva. Schneider Electric je na listu Fortune Magazina uvršten zbog svog programa „Pristup energiji“ (Access to Energy), čiji je cilj omogućiti pristup električnoj energiji lokalnim zajednicama koje je još nemaju u Africi, Aziji i Južnoj Americi i obučiti lokalno stanovništvo u ostvarivanju energetske održivosti. Na svom sajtu, Fortune Magazine značajno je istakao Schneider Electric solarna rešenja koja su instalirana u 128 škola u Keniji, kao i inicijative kompanije za obuku u upravljanju energijom za mlade iz ugroženih slojeva stanovništva.

To što je nabrojana u „Promeni svet“ listi Fortune Magazina odražava dokazanu istrajnost Schneider Electric-a da pokreće inovacije na svakom nivou poslovanja putem metoda upravljanja energijom i tehnologijama automatizacije procesa kojima se preoblikuju industrije, transformišu gradovi i obogaćuju životi ljudi. Schneider Electric želi da svako na planeti ima pristup bezbednoj, pouzdanoj, efikasnoj i održivoj energiji. Kompanija je posvećena pružanju inovativnih rešenja koja se bave energetskim paradoksom: održavanju ravnoteže između karbonskog otiska planete i neospornog ljudskog prava na kvalitetnu energiju.

EPS realizovao 17 projekata iz oblasti ZŽS u termoelektranama

f

Delegacija Evropskog parlamenta posetila je Ogranak TENT u Obrenovcu.

Izvršni direktor za proizvodnju električne energije u JP EPS gospodin Savo Bezmarović izjavio je da je pre 15 godina početo sa realizacijom projekata koje je EU donirala elektroenergetskom sektoru Srbije. Modernizacijom i revitalizacijom postrojenja povećana je proizvodnja električne energije za više od 3,2 milijarde kWh na godišnjem nivou, uz velike uštede u potrošnji uglja. On je dodao da je time povećana instalisana snaga termoblokova za više od 150 MW, bez gradnje novih kapaciteta, kao i efikasnost njihovog rada.

Predsednik Odbora evropskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje gospodin Eduard Kukan naveo je da su sredstva koja dolaze iz EU veoma važna, jer pomažu da se podignu ekološki standardi na viši nivo i stvore uslovi za mnogo bolji život ljudi.

Od 2001. godine „Elektroprivreda Srbije“ je u svojim termoelektranama realizovala 17 projekata posvećenih zaštiti životne sredine. Uloženo je 154,71 miliona evra sopstvenih sredstava, a 58,85 miliona evra je kroz IPA fondove finansirano od Evropske unije.

izvor: tent.rs

Sandra Jovićević

Danas će biti potpisan ugovor za rekonstrukciju fabrike vode u Užicu

Foto-ilustracija: cleanwatera

voda cleanwateraction.org

U utorak 27. septembra 2016. godine potpredsednik Vlade Republike Srbije gospođa Zorana Mihajlović potpisaće ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji fabrike vode „Petar Antonijević“ u Užicu.

Ugovor će potpisati i gradonačelnik Užica gospodin Tihomir Petković, kao i direktor preduzeća „Jedinstvo“ AD Sevojno gospodin Mića Mićić.

Podsetimo, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ izradio je elaborat sanitarne zaštite akumulacije Vrutci, idejni i glavni projekat rekonstrukcije fabrike vode, studiju opravdanosti, studiju uticaja na životnu sredinu i ostala potrebna dokumenta. Rekonstrukcija bi trebalo da bude realizovana u dve faze ukupne vrednosti oko 5,5 miliona evra. Za prvu fazu čija je vrednost oko 3 miliona evra sredstva bi trebalo da obezbedi Republika Srbija.

izvor: srbija.gov.rs

foto: cleanwateraction.org

Sandra Jovićević

Albanija usvojila zakon o uvozu otpada

deponija

Krajem prošle nedelje Skupština Albanije usvojila je zakon o uvozu smeća iz drugih zemalja.

Albanija će tako uvoziti otpad iz evropskih zemalja, koji će zatim prerađivati. Rečeno je da se neće uvoziti opasan otpad, već samo komunalni otpad, kao i da je zakon usklađen sa standardima Evropske unije.

Ovakav zakon usvojen je još 2011. godine, ali je ukinut 2013. godine pre nego što je uopšte stupio na snagu.

izvor: rs.n1info.com

Sandra Jovićević

Poljska osniva kompaniju u cilju povećanja električnih vozila

elektricni auto

Zavod za zaštitu konkurentnosti i potrošača Poljske (UOKiK) odobrio je osnivanje kompanije „Electro Mobility“.

Ova kompanija bi trebalo da stvori uslove za razvoj proizvodnje i širenja električnih vozila. Osim toga, očekuje se da će nova kompanija realizovati projekat e-Bus koji podrazumeva da se u velikim poljskim gradovima postojeći autobusi zamene električnim.

Kako je navedeno, osnivači kompanije su četiri najveće poljske državne elektroenergetske kompanije „Enea“, „Energa“, „Tauron“ i PGE.

izvor: energetika.ba

foto: elektricni-avtomobili.si

Zara je predstavila svoju prvu kolekciju od održivih materijala

zara-predstavila-prvu-kolekciju-od-odrzivih-materijala-4Grazia prenosi vest da sve je više modnih brendova koji predstavljaju „eco-friendly“ kolekcije i koji žele da zaštite životnu sredinu. Zara je predstavila svoju prvu kolekciju od održivih materijala pod nazivom “Join Life”. Kako je najavljeno kolekcija je „stvorena za žene koje su u potrazi za održivom budućnosti.“

Nova i održiva kolekcija Zara je napravljena od recikliranih materijala kao što su vuna, organski pamuk i Tencel®. Ukratko, to su ekološki materijali koji pomažu kompaniji da smanji svoj uticaj na životnu sredinu. I to je jedan od ciljeva mnogih kompanija u ovom trenutku. Važno je napomenuti da se za uzgoj organskog pamuka troši 90% manje vode od konvencionalnog pamuka. Što se tiče Tencel®, to je tkanina napravljena od drvenih vlakana, tako da je pošumljavanje zagarantovano.

Izvor: grazia.rs

V.Vukajlović

Jedno od obeležja ovogodišnjeg „Lorista“ su i brojne izložbe

96872_trofeji_profesorOvogodišnji Lorist počinje 28. septembra i trajaće do 2. oktobra u Novom Sadu. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode će u Hali „Master“ organizovati Izložbu fotografija na temu očuvanja životne sredine, dok će u Auli biti postavljena Izložba fotografija pod nazivom “Fish Help” renomiranog fotoreportera Jaroslava Papa, a u organizaciji Udruženja „Reka“. Udruženje sokolara Srbije omogućiće posetiocima da vide sibirske sove, jastrebove i orlove, a biće izloženi živi eksponati.

Pod nazivom „Trofeji otvorenih lovišta“, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu predstaviće oko 200 trofeja naše divljači, kao i manji broj egzotičnih vrsta, prevashodno iz Afrike i Evroazije. Nacionalna asocijacija za oružje Srbije, NAOS, priprema Izložbu starog oružja. Pored toga, na njihovom štandu u Hali 1 biće postavljen i simulator lova i streljaštva, na kojem će posetioci prvi put imati priliku da se u virtuelnom okruženju oprobaju u streljaštvu, a neće izostati ni omiljeni turnir „Žene na crti“. Tradicionalno se organizuje i Izložba sitnih životinja koja će biti priređena u Hali 4, dok će Berza sitnih životinja biti održana u nedelju, 2. oktobra na otvorenom prostoru Sajmišta.

Izvor: sajam.net

V.V.

 

Kragujevac dobio 15 miliona dinara za projekte energetske efikasnosti

gradjevinarstvo rs energetska efikasnostMinistar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i predstavnici 15 lokalnih samouprava, među kojima i Kragujevac, nedavno su potpisali ugovore o dodeli ukupno 125 miliona dinara za unapređenja energetske efikasnosti. U ime grada Kragujevca, koji je dobio najveći iznos od 15 miliona dinara, ugovor je potpisao zamenik gradonačelnika Ivica Momčilović.

Dobijena sredstva grad Kragujevac upotrebiće za rekonstrukciju jedne od najvećih škola sa preko 1.000 đaka, Osnovne škole „Stanislav Sremčević“. Kompletan projekat predviđa zamenu stolarije, unapređenje sistema za grejanje i najnoviji sistem unutrašnjeg osvetljenja. Ukupna vrednost projekta je 22,5 miliona dinara, što znači da je 7,5 miliona dinara obezbeđeno iz sredstava lokalne samouprave.

Zamenik gradonačelnika Kragujevca gospodin Ivica Momčilović izjavio je da je ovo prvi put da je Kragujevac dobio sredstva iz Budžetskog fonda i to u maksimalnom iznosu. Projekat je ocenjen kao jedan od najboljih među 15 gradova i opština u Srbiji, koje su takođe učestvovale na ovom konkursu. Osnovna škola „Stanislav Sremčević“ bila je zaista u veoma lošem stanju a računi za grejanje su im bili preveliki, tako da ćemo ovim projektom urediti ovu ustanovu i smanjiti troškove grejanja za trećinu.

izvor: kragujevac.rs

foto: gradjevinarstvo.rs

Sandra Jovićević

Povećana proizvodnja uglja u BiH

index

Sedam rudnika koji se nalaze u sastavu „Elektroprivrede Bosne i Hercegovine“ u prvih osam meseci 2016. godine iskopali su 3,5 miliona tona uglja, odnosno oko 300 hiljada tona uglja više u odnosu na prošlu godinu.

Za prvih osam meseci rudari rudnika „Kreka“ iskopali su 1.388.395 tona uglja, odnosno za oko 250 hiljada tona više nego u prošloj godini. Rudari rudnika „Kakanj“ za prvih osam meseci iskopali su 655.838 tona uglja; rudnik „Đurđevik“ za isti period ostvario je proizvodnju od 383.065 tona uglja, „Breza“ 348.540, „Zenica“ 195.077, „Gračanica“ 201.293 tona.

Samo u avgustu ukupno je iskopano 439.571 tona uglja.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević