Home Blog Page 1159

Nerazvijeni krajevi Afrike mogli bi da se napajaju strujom iz genetički modifikovanih algi

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povećanjem broja stanovnika na našoj planeti povećavaju se i potrebe za strujom. Kako opasnost od klimatskih promena preteći lebdi u vazduhu u obliku gasova staklene bašte, hitno je potrebno iznaći “čistije”, obnovljive alternative fosilnim gorivima kako se stanje ne bi pogoršalo. Energija Sunca je naročito privlačno rešenje iznesenog problema zato što je Zemlja dobija bezmalo 10 hiljada puta više nego što je potrebno čovečanstvu.

Tim istraživača sa Univerziteta u Vanderbiltu, u Sjedinjenim Američkim Državama, doprineo je mogućem prevazilaženju ove prepreke izumevši bio-hibridne solarne ćelije, koje koristeći kompleks proteina osetljivih na svetlo iz  membrane ćelija biljaka i algi u kombinaciji sa neorganskim materijama oponašaju prirodan proces fotosinteze s ciljem da se postigne veća efikasnost pretvaranja sunčeve energije u električnu.

Izraženo brojevima, bio-hibridi struju proizvode maltene bez gubitaka energije tj. sa gotovo stoprocentnom efikasnošću, u poređenju sa četrdesetprocentnom tradicionalnih solarnih panela. Ipak, iako efikasniji, bio-paneli zapravo generišu manje energije u odnosu na svoje nebiološke konkurente. Na ruku im ne ide ni njihov ograničen životni vek, od nekoliko nedelja do devet meseci, dok tradicionalne solarne jedinice traju godinama. S druge strane, prednosti bio-fotonaponskih ćelija, u odnosu na sintetičke, su i njihova prijateljska nastrojenost prema životnoj sredini i sposobnost samoregeneracije. Pored toga, troškovi za njihovo konstruisanje mnogo su niži – ekstrakcija proteina iz spanaća jeftinija je nego metal.

Naučnici Univerziteta u Kembridžu, u Engleskoj, dostignuće svojih američkih kolega unapredili su da bude čak pet puta efikasnije, uz pomoć genetičkih algi. Ne samo da je novi dizajn solarnih ćelija na bio-pogon daje bolje u odnosu na svoje prethodnike, već je i ekonomičniji i praktičniji. Ovo produbljuje debatu između pristalica i protivnika genetskog inženjeringa, a o čemu više možete da pročitate ovde.

Engleski stručnjaci su za svoje bio-hibride koristili alge sa kapacitetom za skladištenje energije, što znači da se energija proizvedena tokom dana čuva i može da bude korištena tokom noći ili tmurnih dana, i u kojima su pojedini geni izmenjeni kako bi davale bolje rezultate u generisanju struje. Promene su i dalje nedovoljne da bi se snabdevala električna mreža. Međutim, istraživači sugerišu da sposobnost algi da rastu samostalno, uz vrlo malo uloženog ljudskog napora u gajenje, njihov model solarnih ćelija čini primamljivim izvorom struje za ruralna, ali osunčana, područja Afrike u kojima ne postoji potrebna elektroenergetska infrastruktura. Dok se konvencionalni paneli proizvode u posebnim, najčešće udaljenim, objektima, lokalne zajednice iz afričkih kišnih šuma potencijalno bi njihove “žive” konkurente mogle da naprave same.

Naučnici i dalje rade na optimizaciji fizičkog izgleda bio-solarnih ćelija i povećanju količine proizvedene energije. Da vas avanturistički duh odvede u afričke šume, ukoliko se ovaj patent komercijalizuje, svoj mobilni telefon mogli biste da napunite na neku od tamošnjih biljaka. Fascinantno, zar ne?

Jelena Kozbašić

EPS planira rekonstrukciju Vlasinskih hidroelektrana

Foto: EPS
Foto: EPS

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP Elektroprivreda Srbije podnela Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu Projekta rekonstrukcije proizvodnih agregata i prateće opreme za Vlasinske hidroelektrane, ukupne instalisane snage 128,7 MW.

Kako je saopšteno, rekonstrukcija je planirana na HE Vrla 1, HE Vrla 2, HE Vrla 3 i HE Vrla 4 koje se nalaze na teritorijama opštine Surdulica i Vladičin Han.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Objavljeni rezultati konkursa „Zeleni grad-nova energija“

Foto: nis.eu
Foto: nis.eu

Na konkursu „Zeleni grad-nova energija“, koji je kompanija NIS raspisala u saradnji sa Gradom Beogradom pobedio je rad Sare Antov i Dragana Vukovića iz Beograda. Pobedničko rešenje ulepšaće fasadu u Pop Lukinoj ulici u Beogradu.

Konkurs je bio otvoren od 8. do 20. decembra 2017. godine, a na otvoreni poziv stiglo je više od 40 predloga umetnika i umetničkih grupa. Centralni motiv pobedničkog rešenja biće list, koji simbolizuje zdrav život, dok njegova mreža predstavlja jaku zajednicu tj. sliku grada kojoj težimo i možemo zajednički da je stvorimo. Mladi umetnici su se odlučili za rešenje koje Beograd vidi kao zeleni grad budućnosti, grad novih tehnologija i ideja.

Pobedničko rešenje Sare Antov i Dragana Vukovića biće nagrađeno sa 120.000 dinara, a mural na fasadi u Pop Lukinoj ulici biće izveden početkom 2018. godine.

Projekat je pokrenut sa ciljem promocije koncepta ulične umetnosti i umetnosti u javnim prostorima i afirmaciji ideje o budućnosti održivih gradova.

izvor: nis.eu

Sandra Jovićević

„Čista” tehnologija izvozni adut najzelenije zemlje na svetu

Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

Zahvaljujući višedecenijskom ulaganju u zdravstveni sektor i zaštitu životne sredine Finska se danas nalazi u samom vrhu uporednog spiska zemalja sa najrazvijenijim standardima zaštite životne sredine i zdravstvene tehnologije. U razgovoru sa Pertijem Ikonenom, finskim ambasadorom u Srbiji, saznali smo kakve mere su Finci primenjivali da bi razvili “ekološko zdravlje” koje podrazumeva multidisciplinarni pristup primenjen radi očuvanja ravnoteže između ekologije i ljudskog zdravlja i obuhvata brojne oblasti uključujući reciklažu i energetsku efikasnost.

EP: Da li je efikasna finska politika u oblasti zaštite životne sredine rezultat primene striktnog zakonodavstva EU ili postoje određene specifičnosti u njihovoj primeni u vašoj zemlji?

Perti Ikonen: Finska zaista zauzima visoko mesto na međunarodnim rang listama. Radi ilustracije mogu dati jedan primer – prema indeksu zaštite životne sredine (EPI) u 2016, Finska je najzelenija zemlja na svetu. Iako smo mi dobro poznati po tome da poštujemo pravila i propise, uključujući i zakonodavstvo EU, briga o životnoj sredini je takođe nama prilično svojstvena. Priroda u našem, nordijskom regionu veoma je osetljiva na promene, naročito u Laponiji, najsevernijem delu zemlju, gde se priroda sporo oporavlja od bilo kakve štete. Teže je i skuplje popraviti bilo kakvu štetu koja je učinjena našoj prirodi, nego je sprečiti, pa je zato potreban odgovarajući zakonodavni okvir za zaštitu osetljivog okruženja u kom živimo.

EP: Da li je u vreme pridruživanja Finske Evropskoj uniji bilo neophodno voditi intenzivne kampanje o važnosti zaštite životne sredine kao načina za očuvanje i unapređenje zdravlja nacije?

Foto: imagebank.visitfinland.com

Perti Ikonen: Zaštita životne sredine u Finskoj ima dužu istoriju od našeg članstva u EU. Zaštita životne sredine utemeljena je u međunarodnom pokretu očuvanja prirode šezdesetih godina koji je nastao kao reakcija na tadašnje povećanje zagađenosti vode i vazduha. Ministarstvo za zaštitu životne sredine, sa svojim odeljenjima fokusiranim na specifične aspekte politike očuvanja prirode, osnovano je 1983. godine, dakle dvanaest godina pre nego što je Finska pristupila EU. Takođe, naša zemlja je ograničena u smislu prirodnih resursa što je uticalo na to da uvek budemo usmereni na očuvanje prirode i postizanje što veće dobiti korišćenjem što manje resursa. Na primer, korišćeni papir se sakuplja u Finskoj gotovo čitav vek i danas je stopa recikliranja 93 odsto. U mnogim drugim zemljama ova praksa je tek u začetku.

EP: Vaša zemlja pruža brojne dobre primere u oblasti zaštite prirodnog okruženja. Koji je ključni pristup održavanju ekološke ravnoteže i ekološkog zdravlja a da se pri tom ne ugrožava ekonomski rast?

Perti Ikonen: Održivost i ekonomski rast su prilično međusobno povezani i trebalo bi ih posmatrati kao neodvojivu celinu. Prema nedavnoj studiji, Finci veruju da će u buduć- nosti domaće kompanije biti najuspešnije u održivim tehnologijama u oblasti zaštite životne sredine, zdravstvenoj tehnologiji i šumarskoj industriji. Već sada je „čista“ tehnologija jedan od kamena temeljaca naše ekonomije. Finske kompanije su globalni lideri u energetskoj efikasnosti, čistim industrijskim procesima i bioenergiji.

U ekstremnim klimatskim uslovima u našoj zemlji, inovativno razmišljanje oduvek je igralo važnu ulogu. U Globalnom Inovacionom Indeksu Čistih Tehnologija, Finska je zauzela drugo mesto. Jedan od primera naših inovacija u čistim tehnologijama je biogorivo proizvedeno od ostataka drvne industrije. Evo još jednog primera: 38 odsto finske energije proizvedeno je iz obnovljivih izvora a nacionalni cilj iznosi 50 odsto električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Ovaj ambiciozni cilj pruža mnoge poslovne mogućnosti kompanijama koje se bave proizvodnjom i distribucijom energije iz obnovljivih izvora, kao i proizvodima i uslugama vezanim za ove izvore energije.

EP: Kako je Vaša zemlja postigla sklad između očuvanja prirode i zadržavanja zemljišta za brojne potrebe čoveka?

Foto:imagebank.visitfinland.com

Perti Ikonen: Zadržaću se na šumarskom sektoru koji je jedan od glavnih oslonaca naše ekonomije. Danas u Finskoj šumarska industrija donosi više od 20 odsto prihoda od izvoza i najveći je poslodavac, naročito u unutrašnjosti zemlje. To je razumljivo jer je Finska najšumovitija evropska zemlja, sa više od 70 odsto zemljišta pokrivenog šumama. Kao rezultat održivog šumarstva, šumski resursi rastu jer prirodni rast šuma nadoknađuje i premašuje količinu posečenog drveta. Osim toga, 3 miliona hektara šuma, što čini 13 odsto ukupne površine prekrivene šumama, nalazi se pod zaštitom države ili može da se koristi u ograničenoj meri.

EP: Finski zdravstveni sektor je napredovao brže nego mnogi drugi sektori poslednjih godina. Šta je uticalo na ogroman progres u ovom sektoru?

Perti Ikonen: Istraživanje i razvoj ovde igraju presudnu ulogu i to je nešto što smo veoma ozbiljno shvatili u Finskoj, ne samo u zdravstvenom sektoru, nego uopšte. Značaj istraživanja i razvoja takođe se odražava u stepenu i raznovrsnosti finansiranja koje dolazi i iz privatnog sektora i iz vlade. U 2014. godini 3,17 odsto BDP-a Finske korišćeno je za troš- kove istraživanja i razvoja, što je najveći procenat ulaganja u ove procese od svih 28 država članica EU. Odmah zatim slede skadinavske zemlje – Švedska i Danska.

Zahvaljujući posvećenosti istraživanju, Finska je u sektoru zdravstvene zaštite stekla impresivnu reputaciju zahvaljujući našim brojnim svetski priznatim naučnicima i revolucionarnim metodama lečenja raznih bolesti. Finska je postala jedna od vodećih zemalja u svetu po pitanju pružanja zdravstvenih usluga kao što je dijagnostika, lečenje i nega. Trenutno sektor zdravstva privlači i značajan broj međunarodnih investicija, naročito globalnih farmaceutskih i medicinsko-tehnoloških kompanija, investitora i privatnih fondova.

EP: Diplomatska misija Finske u Srbiji organizuje lokalno takmičenje Slush od 2015. godine, pružajući lokalnim startapovima priliku da predstave projekte u oblasti održivog razvoja. Koju vrstu pomoći domaće startap kompanije sa inovativnim idejama mogu da očekuju?

Perti Ikonen: Finska podržava inovacije i startap ekosistem u Srbiji. Zbog toga treću godinu zaredom, ambasada Finske u saradnji sa Fondom za inovacionu delatnost Srbije organizuje lokalno takmičenje za startapove. Svaka od tri kompanije koje su ušle u užu konkurenciju ovogodišnjeg konkursa Slush nudi rešenja u skladu sa ciljevima održivog razvoja koje su Ujedinjene nacije usvojile 2016. godine. Prvi put ove godine, sve tri kompanije koje su ušle u užu konkurenciju učestvovaće u programu Global Impact Accelerator i na Slush konferenciji u Helsinkiju krajem novembra i početkom decembra.

Foto: imagebank.visitfinland.com

Program Akcelerator pruža šansu lokalnoj startap kompaniji da unapredi svoje veštine i poslovni model i pripremi kompaniju za predstavljanje svoje ideje na konferenciji Slush koja predstavlja najveći tehnološki skup u Severnoj Evropi. Ove godine će se okupiti više od 17.000 stručnjaka koje se bave inovacijama, stratapovima i tehnologijama. Konferencija nudi sjajnu priliku srpskim kompanijama da se povežu sa globalnim startap ekosistemom, investitorima i potencijalnim partnerima. To su prepoznale i srpske kompanije koje će ove godine prisustvovati konferenciji Slush i na taj način maksimalno iskoristiti ovu jedinstvenu priliku.

Voleli bismo da se relevantne srpske institucije u ovom sektoru više uključe. Do sada smo uspeli da uspostavimo dobru saradnju sa Fondom za inovacionu delatnost i Ministarstvom za inovacije i tehnološki razvoj. Prošle godine, srpski stručnjaci imali su priliku da upoznaju najbolje prakse relevantnih finskih institucija tokom studijske posete Finskoj u okviru programa TAIEX. Ove godine Ministarstvo za inovacije i tehnološki razvoj razmatra učešće na konferenciji Slush. Svi preduslovi za stvaranje efikasnog inovativnog ekosistema u Srbiji postoje i Finska je tu da pomogne u ovom procesu.

EP: Osim ovog što smo pomenuli, kakve još aktivnosti ambasada preuzima u promociji regionalne saradnje i razvojnih projekata za očuvanje klime?

Perti Ikonen: Finska 2017. godine slavi 100 godina nezavisnosti, a Ambasada organizuje brojne događaje koji obeležavaju ovu specijalnu godinu u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Važno je napomenuti da nas podržava 18 partnerskih kompanija u organizovanju različitih projekata i događaja tokom cele godine. Jedan od mojih omiljenih projekata je sadnja drveća u brojnim gradovima širom Srbije. Radujemo se što ćemo nastaviti sa ovim projektom i sledeće godine i što ćemo ga sprovesti i u Crnoj Gori i Makedoniji.

Finske kompanije su sjajan primer odgovornih, ekološ- ki prihvatljivih i održivih preduzeća sa visoko razvijenom društvenom i korporativnom odgovornošću. U septembru smo organizovali seminar o “Održivom i inovativnom biznisu” koji je takođe uključio komponentu socijalne odgovornosti preduzeća. Cilj seminara je bio da pokaže na koji način finske kompanije i njihovi distributeri implementiraju ove vrednosti u svojim svakodnevnim aktivnostima i da se razmene najbolje prakse sa srpskim kompanijama i institucijama.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Ovaj intervju je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

Da li ćemo ostati bez čokolade zbog globalnog zagrevanja?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Iz dana u dan sve više shvatamo uticaj globalnog zagrevanja na život kakav poznajemo. Svetski porast temperature ne samo da će uticati na zdravlje ljudi, finansijski status i migracije, već i na dostupnost nekih namirnica koje danas svakodnevno konzumiramo. Jedna od tih namirnica je i svima omiljena čokolada.

Kakaovac, biljka od koje se proizvodi čokolada, veoma zavisi od klimatskih uslova i uspeva samo u područjima 20 stepeni južno i severno od Ekvatora. Odgovara mu tropska klima sa dosta vlage i bez direktnog izlaganja suncu.

Međutim, očekivani porast temperature u budućnosti, usled globalnog zagrevanja, mogao bi u narednih 30 godina da uništi uslove potrebne za uzgoj kakaovca, a sa time i industriju čokolade, saopštila je američka Uprava za okeane i atmosferu.

Ukoliko se takav scenario obistini, uzgajivači će morati da počnu da traže nova područja za uzgoj kakaovca, najverovatnije na većim nadmorskim visinama.

Dag Hokins, iz britanske konsultantske kuće “Hardman Agribusiness”, navodi da je dodatni problem to što najveći deo kakaovca proizvode siromašne porodice, koje ne mogu da priušte đubrivo i pesticide i za koje nije sigurno kako bi se snašle da moraju da počnu da sele proizvodnju.

„Više od 90 odsto svetske proizvodnje dolazi od malih gazdinstava i farmi sa slabom primenom tehnoloških mera. Svi indikatori pokazuju da bi u narednom periodu mogli da imamo deficit od 100.000 tona čokolade godišnje“, ističe Hokins.

Zbog potražnje koja je veća od proizvodnje, od 2005. do 2014. godine cena kakaovca se udvostručila.

Druge namirnice koje bi mogle nestati ili postati veoma teško dostupne usled globalnog zagrevanja su avokado, badem i kafa.

Još jedna od ozbiljnih posledica neodgovornog ponašanja ljudi prema životnoj okolini jeste izumiranje populacija pčela. Ako se taj trend nastavi, mogli bismo ostati bez svih vrsta u čijem razmnožavanju ovi korisni insekti učestvuju.

Milan Zlatanović

Na gradskoj deponiji u Podgorici 75.000 tona komunalnog otpada godišnje

Foto: cdm.me
Foto: cdm.me

Planirane prosečne mesečne količine komunalnog otpada u ovoj godini koje će se dopremiti na sanitarnu deponiju „Livade“ su oko 6.250 tona, odnosno na godišnjem nivou oko 75.000 tona, saopštila je uprava Podgorice.

Društvo će organizovati poslove iz svoje delatnosti selektivnog razdvajanja komunalnog otpada u skladu sa usvojenim konceptom strategije upravljanja otpadom koji korenspodira sa savremenim trendovima i direktivama EU za ovu oblast, a ima za cilj povećanje količine reciklabilnih materijala i smanjenje količine otpada koji bi se deponovao u trećoj sanitarnoj kadi što će doprineti povećanju sekundarne selekcije.

U skladu sa direktivom 99/31 EC i Zakona o upravljanju otpadom Društvo će u toku 2018. godine nastaviti sa kvalitetnim zbrinjavanjem komunalnog otpada u sanitarnoj kadi broj 3 na deponiji Livade i realizacijom ostalih delatnosti koje su poverene ovom Društvu.

izvor: podgorica.me

Sandra Jovićević

TE Tuzla nastavlja ulaganje u ekološke projekte

Foto: epbih.ba
Foto: epbih.ba

U TE Tuzla u 2017. godini proizvedeno je 3.472.267 MWh električne energije i 115.665 MWh toplotne energije i tehnološke pare, uz utrošak 3,8 miliona tona uglja. Ukupna ulaganja termoelektrane u protekloj godini bez kapitalnih izdvajanja, iznosila su 8,6 miliona KM, od čega 2,1 milion KM za ekološke projekte, što je 24 odsto od ukupnih investicija u prošloj godini.

Direktor TE Tuzla Izet Džananović izjavio je da je u projekte u oblasti ekologije TE Tuzla od 1996. godine do sada investirala 250 miliona KM. Direktni efekti zamene elektrofiltera, ugradnje pneumatskog transporta pepela, sanacije rashladnih tornjeva, zatvaranja povratnih voda sa šljačišta i drugih investicija su smanjenje emisija npr. čvrstih čestica u vazduh za 78 odsto u 2017. godini u odnosu na 2010. godinu i smanjenje zagađenja vode za 97 odsto u odnosu na 2014. godinu. Po osnovu naknade za zagađenje vazduha, TE Tuzla je do danas Fondu za zaštitu okoline FBiH uplatila blizu 30 miliona KM.

TE Tuzla s ciljem društveno odgovornog delovanja, u narednom periodu nastavlja aktivnosti na ulaganju u ekološke projekte, uz očekivanje podrške od strane nadležnih ministarstava, kako bi projekti bili realizovani u što kraćem roku. Urađena ja Studija o proceni uticaja na okolinu za izgradnju objekta odsumporavanja dimnih gasova blokova 5 i 6, za koju je u toku ocena u nadležnosti Federalnog ministarstva okoline i turizma. Strateški cilj JP Elektroprivrede BiH je izgradnja Bloka 7 zamenskog za blokove 3 i 4, koji će za razliku od blokova koje menja, biti tehnloški napredniji i ekološki prihvatljivi.

U narednom periodu planirana je izrada analize uticaja na kvalitet vazduha u tuzlanskoj kotlini sa podacima o pojedinačnom učešću emitera na kvalitet vazduha. Analizu će izraditi Prirodno- matematički fakultet Univerziteta Tuzla.

izvor: epbih.ba

Sandra Jovićević

Koncentracija čađi u Užicu smanjena, ali vazduh i dalje zagađen

Foto: Grad Užice/Facebook
Foto: Grad Užice/Facebook

Poslednje merenje kvaliteta vazduha u Užicu pokazalo je da se koncentracija čađi u vazduhu smanjila na iznos od 121 mikrogram po metru kubnom izjavila je Olivera Janjić, specijalista higijene i načelnik Centra za higijenu i humanu ekologiju Zavoda za javno zdravlje Užice.

Prema njenim rečima, granična vrednost iznosi 50 mikrograma, tako da je i ova izmerena vrednost veća od dozvoljene. Nepovoljan geografski položaj i izuzetno veliki broj individualnih ložišta u Užicu dovodi do toga da duži niz godina imamo problema sa kvalitetom vazduha. Čitav period od oktobra do marta imamo prekoračenje graničnih vrednosti u koncentracijama pre svega čađi, dodala je ona. Kako je navela, od 2016. godine beleži se izuzetno poboljšanje u odnosu na prethodne godine, a od 4. januara ove godine dolazi do pogoršanja kvaliteta, kada su vrednosti bile i tri puta veće od propisane zakonom.

Članica Gradskog veća zadužen za ekologiju Dunja Đenić kaže da se grad Užice trudi da svake godine unapredi rešenja problema zagađivanja koja predstavljaju za ovu lokalnu samoupravu veliki izazov. Prema njenim rečima, prethodnih godina je uloženo dosta u mere energetske efikasnosti, a krajem prošle godine realizovana je i akcija čišćenja odžaka kotlova na idividualnim ložištima.

Direktor Gradske toplane Užice Zoran Šibalić rekao je da je nekada glavni energent toplane bio ugalj, ali zadnjih nekoliko godina 80 odsto gradske toplane je prešlo na gas radi smanjenja zagađenja.

izvor: b92.net

Sandra Jovićević

Crveno upozorenje zbog zagađenja vazduha u Skoplju i Strumici

Foto: Picabay
Foto: Picabay

Trenutno je u Makedoniji je izdato crveno upozorenje zbog zagađenja vazduha, pre svega u Skoplju i Strumici, koje je na snazi već drugi put tokom ove zime.

Vlada je naložila Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu za zaštitu okoline i prostornog uređenja da od radne obveze oslobode trudnice, osobe starije od 60 godina, zaposlene sa hroničnom astmom i one koji su imali srčani ili moždani udar, bez obzira na godine. Takođe, naređeno je da se promeni radno vreme ljudima koji rade na otvorenom, a zabranjeno je održavanje sportskih takmičenja i aktivnosti na otvorenom. U Skoplju se čak i besplatnim javnim prevozom, pokušavaju navesti građani da što manje koriste vozila, kamioni se usmeravaju na obilaznice, a sve državne kompanije dužne su da ograniče korišćenje službenih vozila.

Studija finskog meteorološkog instituta pokazala je da je zagađenje vazduha u Skoplju uglavnom posledica grejanja u domaćinstvima koja uglavnom koriste ugalj. Takav način grejanja je odgovoran za 32 odsto štetnih emisija, dok su vozila na drugom mestu sa 20 odsto. Studija navodi da Skoplje ima najveću koncentraciju sitnih čestica u zraku 2,5PM od svih evropskih gradova. Poslednje merenje na stanici Lisiče zabeležilo je koncentraciju čestica od 313 mg/m3.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Potpisan ugovor za izgradnju trafostanice za VE Podveležje

Foto: epbih.ba
Foto: epbih.ba

JP Elektroprivreda BiH je sa kompanijom ABB Zagreb potpisala Ugovor za izgradnju trafostanice (110/30 kV) i kablovske (30 kV) i fiberoptičke mreže za vetroelektranu Podveležje.

Kablovskom i fiberoptičkom mrežom će se izvršiti energetsko i telekomunikaciono povezivanje vetroagregata sa trafostanicom, a sa ciljem plasmana proizvedene električne energije iz VE Podveležje u 110 kV mrežu, kao i upravljanja vetroparkom.

Ugovor se finansira iz kreditnih sredstava nemačke KfW banke, a ukupna vrednost je 4.098.026 evra. U prvoj fazi realizacije Ugovora obaveza izvođača je izrada izvedbenog projekta za trafostanicu Podveležje, kao i izrada glavnog projekta za kablovsku i fiberoptičku mrežu. JP Elektroprivreda BiH je dobila građevinsku dozvolu za izgradnju trafostanice čime su se stekli uslovi za početak izvođenja pripremnih radova.

Predviđeni rok za realizaciju Ugovora je 20 meseci. Potpisom predmetnog Ugovora učinjen je značajan napredak u realizaciji celokupnog projekta izgradnje VE Podvležje, čijom izradnjom će se povećati instalisani kapaciteti kao i udeo proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

izvor: epbih.ba

Sandra Jovićević

Predstavljeni rezultati Ministarstva zaštite životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Odbor za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srbije razmotrio je Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period avgust – oktobar 2017. godine. Tromesečni rad Ministarstva predstavio je Odboru ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. Pored članova Odbora, sednici su prisustvovali i predstavnici „zelene stolice“ i organizacija civilnog društva.

Ministar Trivan je na samom početku pohvalio rezultate koje je ova Vlada postigla kao tim, čiji je deo i Ministarstvo na čijem je on čelu. Ministar je prisutnim članovima Odbora izneo rezultate koje je Ministarstvo postiglo u periodu od svog osnivanja, kako u oblasti organizacije rada Ministarstva, tako i po svim pitanjima zaštite životne sredine koje su u delokrugu rada Ministarstva.

S obzirom na značaj urednog finansiranja ove oblasti, jedan od rezultata je i uspostavljanje Zelenog fonda koji mora dalje jačati. Ministarstvo je pokrenulo snažnu incijativu za jačanjem partnerskog odnosa sa nevladinim organizacijama, u cilju jačanja svesti javnosti i ostvarivanja njenog prava da bude uključena u rešavanje svih pitanja zaštite životne sredine.

Predstavljajući aktivnosti Ministarstva, Trivan je istakao podsticaj lokalnim samouprava za rešavanje pitanja zaštite životne sredine u lokalnim zajednicama. Ministar Trivan je govoreći o zaštiti prirode, naveo da je povećan procenat teritorije Srbije pod zaštitom i sada iznosi 7,1 odsto površine.

Trivan je posebno naglasio pozitivne rezultate na međunarodnom planu, gde je Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije nosilac inicijative za regionalnu saradnju u realizaciji mera borbe i prilagođavanja posledicama klimatskih promena. Ono što je najznačajnije je podrška koja je stigla iz Brisela po pitanjima otvaranja Poglavlja 27 i procesa pristupanja Evropskoj uniji, odnosno ostvareno razumevanje i uvažavanje planiranih aktivnosti, kao i onog što je do sada postignuto u pridruživanju zajednici evropskih država.

Nakon rasprave na sednici, Odbor je usvojio Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period avgust – oktobar 2017. godine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Novi ciklus finansiranja kapitalnih projekata na teritoriji AP Vojvodine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine započela je 5. januara novi ciklus finansiranja kapitalnih projekata na teritoriji AP Vojvodine, objavivši šest javnih konkursa za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti saobraćajne infrastrukture, vodosnabdevanja i zaštite voda, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, predškolskog obrazovanja i vaspitanja, razvoja sporta i energetske efikasnosti.

Za finansiranje i sufinansiranje projekata, obezbeđeno je ukupno 1.935.000.000,00 dinara.

Za podršku lokalnim samoupravama na teritoriji AP Vojvodine u realizaciji projekata koji doprinose razvoju i unapređenju saobraćajne infrastrukture, obezbeđeno je 770 miliona dinara. Realizacijom projekata koji se odnose na izgradnju novih saobraćajnica, rekonstrukciju, sanaciju ili ojačanje postojećih, poboljšava se bezbednost svih učesnika u saobraćaju, sigurnije odvijanje saobraćaja, ali i doprinosi boljoj lokalnoj i regionalnoj povezanosti

Lokalnim samoupravama je omogućeno da na konkursu za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti vodosnabdevanja i zaštita voda, obezbede sredstva neophodna za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, sanaciju i adaptaciju sistema za vodosnabdevanje, pripremu vode za piće, prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda. Za realizaciju projekata u ovoj oblasti, obezbeđeno je 298 miliona dinara.

Obezbeđeno je 520 miliona dinara za podršku projekata u oblasti lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, koji doprinose stvaranju povoljnih uslova za poslovanje, rast i razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i povećanje zaposlenosti u Vojvodini.

Na konkursu, lokalne samouprave biće u prilici da obezbede sredstva za realizaciju projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, sanacije i adaptacije objekata poslovne infrastrukture i turističke infrastrukture u javnoj svojini, uključujući i infrastrukturu koja obezbeđuje funkcionalno integrisanje poslovne i turističke infrastrukture u okruženje.

Za projekte unapređenja i modernizacije infrastrukture koja doprinosi poboljšanju energetske efikasnosti, Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine obezbedila je 38 miliona dinara za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti energetske efikasnosti.

U cilju unapređenja i modernizacije infrastrukture koja doprinosi povećanju kvaliteta, efikasnosti i relevantnosti sistema predškolskog obrazovanja i vaspitanja, Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine obezbedila je 69 miliona dinara. Sredstva su namenjena za finansiranje i sufinansiranje projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, adaptacije i sanacije objekata predškolskih ustanova.

Ukupno 240 miliona dinara obezbeđeno je za podršku projektima u oblasti razvoja sporta. Sredstva koja se dodeljuju po ovom javnom konkursu namenjena su za finansiranje i sufinansiranje projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, adaptacije i sanacije sportskih objekata u javnoj svojini na teritoriji AP Vojvodine, uključujući i školske sportske objekte.

Svi javni konkursi za finansiranje i sufinansiranje projekata trajaće do 19. januara 2018. godine, do 16.00 časova.

Detaljne informacije o objavljenim konkursima, načinu i rokovima prijave, mogu se pronaći https://kapitalnaulaganja.vojvodina.gov.rs/konkursi/.

Milisav Pajević

Dobra saradnja Švajcarske i grada Zenice u oblasti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ambasador Švajcarske u BiH Andrea Rauber Saxer sastala se sa predstavnicima grada Zenice kako bi razgovarali o ekološkim projektima.

Ovom prilikom istaknuta je dobra saradnja između Švajcarske i Zenice, posebno u oblasti vodovodnih sistema. a bilo je reči i o kvalitetu vazduha u Zenici

Bilo je reči i o kvalitetu vazduha u Zenici, kantonalnom akcionom ekološkom planu, ali i projektu saniranja otpadnih voda.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Sledeće nedelje počinje podnošenje projektnih predloga za projekte EE i OIE u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Od 15. januara 2018. godine kreće podnošenje projektnih predloga za energetsku obnovu i korišćenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u Hrvatskoj.

U okviru Poziva osigurano je 380 miliona kuna iz Evropskog fonda za regionalni razvoj, a u slučaju iskorišćenja sredstava postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodeliti za finansiranje prihvatljivih troškova projekta je 80 hiljada kuna, a najviši 40 miliona kuna. Bespovratna sredstva dodeljivaće se putem otvorenog postupka dodele bespovratnih sredstava u modalitetu trajnog poziva, a krajnji rok za podnošenje projektnih predloga je 31. decembar 2020. godine, odnosno do iskorišćenja raspoloživih finansijskih sredstava.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Eksplodirao iranski naftni tanker

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Eksplodirao je tanker koji se još u subotu u Istočnom kineskom moru sudario s teretnim brodom. Tada je na njemu izbio i požar koji spasilačke službe nisu uspele ugasiti četiri dana.

Na tankeru sa 136.000 tona nafte u Istočnom kineskom moru došlo je do eksplozije, a to bi moglo da izazove ekološku katastrofu.

Kinesko ministarstvo saobraćaja objavilo je da su spasilački brodovi koji su tragali za 31 nestalim članom posade morali da se povuku na sigurnu udaljenost.

Tanker se zapalio u subotu uveče kada se sudario sa kineskim teretnim brodom, oko 300 kilometara od Šangaja.

Od 32 člana posade pronađeno je samo jedno telo.

Iranska kompanija u čijem je vlasništvu tanker ranije je saopštila da još ima nade da se nađu preživeli među 31 članom posade se vode kao nestali, prenela je agencija AP.

Nakon eksplozije, nade da će pronaći preživele sve je manje.

Izvor: N1

Netipična “bova”: Plutajuća elektrana na energiju talasa

Foto: MBARI
Foto: Wikipedia

Endi Hamilton, inženjer istraživačkog instituta MBARI iz američke savezne države Kalifornije, od 2009. godine vodi tim s ciljem da se energijom talasa obezbedi izdašnija količina struje za snabdevanje okeanografskih instrumenata. Iako ovaj način iskorišćavanja morskog potencijala za proizvodnju električne energije nije nov, oni su radili na njegovom unapređenju i korišćenju za specifične potrebe njihovog instituta.

Hamiltonov projekat finansirala je agencija za razvoj novih tehnologija (koje bi eventualno mogle da se koriste za potrebe vojske SAD), pri Ministarstvu odbrane, DARPA. Njegova inicijalna istraživanja i proračuni pokazali su da prototipovi “bova”, koje je DARPA prethodno upotrebljavala, nisu bili u mogućnosti da iskoriste pun kapacitet talasne moći – stoga je predložio da se dimenzije plutajućih elektrana povećaju.

U nastojanju da se snaga okeanskih talasa ne protraći, naučnici su konstruisali “bovu” širine 2 i po i dužine 5 i po metara. Trideset metara ispod nivoa mora visi masivna metalna ploča. Ona je široka 3 metra, a dugačka 5 i po. Dok se “bova” pomera, podmorski deo je relativno statičan. Pored težine metalne ploče, plutajuća elektrana koristi kretanje valova gore-dole, koje pomera hidraulični klip što pokreće električni generator i dovodi do proizvodnje struje. U procesu dizajniranja ovog izuma, tim inženjera suočio se sa nekoliko izazova. Elektrana je iz tog razloga pretrpela na desetine poboljšanja. Konačni cilj naučnika je da “bova” generiše 500 vati.

Foto: MBARI

Uprkos tome što olujni talasi imaju veću snagu, s obzirom na njihovu retkost, umereni koji se javljaju relativno često, su najveći izvor energije “bova” u zalivu Monterej. Elektrana je konstruisana na taj način da može da preživi uzburkano more te talasi visoki od 4 do 5 metara ne mogu da joj naškode. Međutim, kako se bure događaju tek ponekad, ona je najefikasnija u uslovima valova do 2 metra.

Nepregledna prostranstva i promenljiva priroda okeana uvek će da ostanu prepreka da u potpunosti razumemo svoje prirodno okruženje. Dakle, ključna teškoća za okeanografe u narednoj deceniji biće kako napajati složene aparate koje ostaju u vodi dugo vremena. Deo rešenja moglo bi da bude dostignuće MBARI instituta.

Jelena Kozbašić