Home Blog Page 1158

U planu skladištenje i tretman otpada u Valjevu

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje u kome se navodi da je ovaj organ doneo Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Centar za skladištenje i tretman neopasnog i opasnog otpada u Valjevu, nosioca projekta Captiva.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Protiv ovog Rešenja nije dopuštena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rešenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Crna Gora postepeno izbacuje iz upotrebe energetski neefikasne sijalice

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti snage 100 W i veće neće biti dozvoljeno nakon 1. jula 2018. godine u Crnoj Gori, predviđeno je Pravilnikom o zahtevima za eko dizajn neusmerenih sijalica za domaćinstva, koji je donelo Ministarstvo ekonomije i koji je objavljen u Službenom listu Crne Gore krajem prošle godine.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, ovaj Pravilnik je jedan od 16 propisa kojim se uređuje uvođenje zahteva za eko dizajn određenih grupa proizvoda koji utiču na potrošnju energije, a koji, kako objašnjavaju, propisuju postepenu eliminaciju određenih tehnologija sa tržišta, shodno praksi EU koja sprovodi ovaj proces od 2012. godine.

Kada su u pitanju klasične sijalice sa žarnom niti, neće biti dozvoljeno stavljanje na tržište onih snage 100 W i veće nakon 1. jula 2018. godine. Isto važi za sijalice snage od 75 W i veće od 1. januara 2019, za sijalice snage od 60 W i veće od 1. jula 2019, a od 1. januara 2020. godine neće biti dozvoljeno stavljanje na tržište svih klasičnih sijalica sa žarnom niti, osim onih baziranih na nekoj novoj, energetski efikasnijoj tehnologiji.

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je uz podršku Nemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), u prethodnom periodu donelo 25 propisa kojim se uređuje uvođenje zahteva za eko dizajn i označavanje energetske efikasnosti.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Prijave za učešće u Nature-Saving Rules takmičenju iz oblasti zaštite životne sredine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Hike & Cycle platforma poziva učenike i studente širom sveta da se prijave za učešće u Nature-Saving Rules takmičenju iz oblasti zaštite životne sredine i osvoje novčane nagrade.

Takmičenje se održava dva puta godišnje i namenjeno je najboljim i najkreativnijim mladim piscima, odnosno studentima koji podržavaju odgovoran pristup aktivnostima na otvorenom. Nagrada se dodeljuje u vidu stipendije s ciljem podizanja svesti o životnoj sredini među mladima kroz podsticaj.

Kandidati moraju pripremiti listu pravila o zaštiti životne sredine za jednu od sledećih tema: 1. odgovorno kampovanje; 2. kako osigurati da planinari / izletnici ne naude prirodi; 3. preporuke za odgovorno ponašanje blizu vode. Dva odabrana kandidata će dobiti novčane nagrade (stipendije) u vrednosti od 1.500 dolara za prvo mesto i 500 dolara za drugo mesto.

Pravo na prijavu ostvaruju učenici srednjih škola i studenti širom sveta. Prijave se podnose elektronskim putem na e-mail adresu: scholarship@hikeandcycle.com.

Prilikom prijave, kandidati moraju ispoštovati sledeće kriterijume: lista pravila (od pet do deset) je na engleskom jeziku; lista ne sme sadržati više od 400 reči; lista nije plagijat; datoteka je u .doc ili .docx formatu; naziv datoteke je “Nature_Scholarship_Ime_Prezime”.

Kandidat je u obavezi da svoju listu pravila objavi na društvenim mrežama. Rok za prijavu je 11. mart 2018. godine.

Hike & Cycle platforma osnovana je sa ciljem da nauči avanturiste da bezbedno putuju -za sebe i za životnu sredinu. Ona nastoji da minimizira štetu koja nastaje od planinarenja i kampera tokom aktivnosti na otvorenom prostoru.

Više informacija možete pročitati na linku:  https://hikeandcycle.com/scholarship/

Milisav Pajević

Rekonstrukcija i adaptacija grejne mreže Stomatološke ambulante u Starom Priboju

Foto: Julian Nitzsche
Foto: Wikipedia/Julian Nitzsche

Počeli su radovi na rekonstrukciji i adaptaciji grejne mreže u objektu Stomatološke ambulante u Starom Priboju. Radovi se finansiraju sredstvima koja su Domu zdravlja Priboj odobrena od resornog ministarstva po konkursu.

Rekonstrukcija grejne mreže sa sopstvenim kotlom za električno grejanje će poboljšati uslove za rad i pružanje primarne zdravstvene zaštite, koja će biti kvalitetnija, jer će poboljšati ambijent rada zaposlenih koji pružaju usluge građanima i boravak građana u Domu zdravlja.  Ukupna vrednost radova je 658.908.00 dinara sa PDV-om, a izvodi ih firma ,,Energostatus” d.o.o. iz Beograda koja je izabrana na tenderu.

Rekonstrukcija grejne mreže doprineće poboljšanju ambijenta rada zaposlenih, jer će posao obavljati u zagrejanim prostorijama-ordinacijama, a i pacijentima bi u zagrejanim čekaonicama bilo prijatnije. Realizacija ovog projekta u krajnjoj meri doprineće poboljšanju zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Priboj.

Poslednja rekonstrukcija ovog objekta izvršena 1989. godine kada je postavljena grejna mreža na daljinsko grejanje preko kotlarnice osnovne škole koja se nalazi u blizini.

S obzirom na to da kotlarnica nije imala dovoljne kapacitete za ovaj vid grejanja ambulanta je 1994. godine isključena sa sistema. Od tada grejanje prostorija je vršeno preko TA peći, a čekaonica putem kalorifera. Ovakav način grejanja nije pogodan ni sa stanovišta zaposlenih ni pacijenata, a ne opravdava ni energetsku efikasnost.

Milisav Pajević

Industrijski giganti u borbi za očuvanje mora i okeana

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kompanije planiraju ukloniti milione tona plastike iz mora i okeana i koristiti je za proizvodnju i pakovanje.

Vodeće kompanije u svojim industrijama pokreću grupu za smanjenje plastičnog otpada u morima i okeanima, saopšteno je iz firme Hauska&Partner iz Zagreba.

Među industrijskim gigantima su Dell, General Motors, Microsoft, Trek Bicycle, Herman Miller, Interface, Humanscale, Bureo, Van de Sant i drugi.

Ističe se da istraživanja pokazuju da je najmanje osam miliona tona plastičnog otpada ušlo u okeane 2010. godine, a ako se trendovi ne promene, više od 150 miliona tona plastičnog otpada završiće u okeanima do 2025. godine.

To predstavlja pretnju ne samo vitalnim okeanskim ekosistemima, poput staništa ugroženih vrsta ribe i koralnih grebena, već negativno utiče na zdravlje i skraćuje životni vek kako morskih životinja tako i ljudi.

Cilj grupe jeste da stvori prvi komercijalni dobavljački lanac u svetu utemeljen na plastici uklonjenoj iz okeana, ističe se u saopštenju.

Svaka kompanija testiraće mogućnosti uključivanja plastike iz okeana u proizvodnju ili pakovanja kako bi smanjila potrošnju izvorne plastike u svom poslovanju i dobavljačkom lancu.

Kompanije će formirati otvorenu saradničku inicijativu pod nazivom NextWave.

NextWave okuplja vodeće tehnološke i kompanije usmerene na prodaju krajnjim korisnicima. Podršku projektu pružaju Program Ujedinjenih nacija za zaštitu životne okoline, Institut 5Gyres iz Los Anđelesa, Londonsko zoološko društvo i Institut New Materials Univerziteta u Džordžiji.

Članovi NextWavea deliće odgovornost za razvoj održivog modela koji smanjuje zagađenje okeana plastikom, istovremeno stvarajući ekonomske i društvene koristi za različite grupe.

NextWave predviđa da će inicijativa spriječiti ulazak više od tri miliona tona plastike u okeane, što odgovara težini 66 miliona flaša za vodu.

Ističe se da su se kompanije članice dogovorile da će smanjiti upotrebu plastike u svom poslovanju i dobavljačkim lancima, a prvi korak u tome biće procena korišćenja plastike i identifikacija mogućnosti za značajno smanjenje ili odustajanje od korišćenja plastike za jednokratnu upotrebu i plastike koja se ne može reciklirati.

“Saradnja je neophodna ako želimo da rešimo problem plastike u okeanima. Izuzetno mi je drago što smo uspostavili partnerski odnos sa liderima u različitim industrijama kako bismo kreirali rešenja kojima ćemo stvoriti vrednost od otpada”, izjavio je Kevin Braun, direktor dobavljačkog lanca u Dellu.

Grupu podržava i The Lonely Whale, nevladina organizacija koja kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, posredstvom kampanja usmerenih na potrošače i tržišnih rešenja, želi približiti okean ljudima.

The Lonely Whale uključiće naučnike i zagovaraće korišćenje otpada iz okeana kako bi pomogao stvaranju održivog modela za lokalne zajednice i okolinu u obalnim područjima.

Pre dve godine Dell je uspostavio partnerski odnos s Adrianom Grenierom, osnivačem The Lonely Whalea, kako bi posredstvom Lonely Whale VR edukacije osvestio kompanije i korisnike o opasnostima koje plastika predstavlja za okeane.

U januaru 2017. Dell je počeo pilot-projekt sa pakovanjima napravljenim od plastike iz okeana, a pomogao je i u pokretanju programa Clean Seas UN-ovog Programa za zaštitu životne okoline, koji je podtakao 33 zemlje da preduzmu korake u smanjenju zagađenja mora.

U junu 2017. Dell i The Lonely Whale obratili su se Ujedinjenim nacijama na UN-ovoj konferenciji o okeanima, na kojoj se Dell obavezao da će podržati 14. globalni cilj održivog razvoja.

Izvor: aljazeera

Program mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine Knić za 2017. godinu

Foto: Crni Bombarder
Foto: Wikipedia/Crni Bombarder

Opština Knić je 29. decembra 2017. godine sa 208 novih korisnika potpisala ugovore o dodeli sredstava po Programu mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine Knić za 2017. godinu namenjenih podsticajima za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava.

Ukupno je 555 poljoprivrednih gazdinstava u 2017. godini dobilo subvencije opštine Knić.

Za ove namene je utrošeno blizu 60 miliona dinara, a poslednja sredstva u iznosu od 22 miliona dinara obezbeđena su preko transfernih sredstava Vlade Republike Srbije i tekućih rezervi opštine Knić.

Milisav Pajević

UK: Prodavci kućne opreme profitiraju od najavljenog poreza na čaše za jednokratnu upotrebu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svake godine u Ujedinjenom Kraljevstvu baci se 2 i po milijarde čaša kafe-za-poneti (30 hiljada tona), od čega tek svaka 400. bude reciklirana (0,25 odsto).

Reciklaža ovih šoljica ne može da bude obavljena u uobičajenim reciklažnim sistemima jer se prave od kartona sa čvrsto vezanim polietilenskim slojem koji je nemoguće ukloniti u mlinovima za papir. Kako pola miliona čaša bačenih na dnevnom nivou predstavlja opasnost po čovekovo okruženje, poslanici odbora za zaštitu životne sredine nastoje da preduzmu zaštitne mere.

Oni su najpre pozvali na naplatu poreza u iznosu od 25 penija, odnosno 28 centi, po prodatoj šolji napitka. Ovaj novac bio bi iskorišćen za finansiranje pogona za preradu ove vrste otpada. Uz to, zabrinuti poslanici smatraju da prodavci kafe na svoje proizvode treba da počnu da lepe etikete kojim bi obrazovali svoje mušterije o štetnosti smeća po prirodu, tako da bi ostrvljani na čaši makijata sa karamelom iz Starbucks-a pored svog imena uskoro mogli da zateknu i zabrinjavajuće podatke o negativnom uticaju čaša za jednokratnu upotrebu.

Do 2023. godine, šoljice za jedno korišćenje bi mogle da budu u potpunosti zabranjene ukoliko se ne dostigne cilj da sve upotrebljene budu i reciklirane. Neki od lanaca kafića, poput Costa-e, pokazali su inicijativu da doprinesu rešavanju datog problema postavljanjem kanti za reciklažu u svojim objektima, čiji bi sadržaj potom slali jednom od tek tri specijalizovana prerađivačka postrojenja. Ipak, u duhu pomenutih događaja, najviše profitiraju prodavnice kućne opreme koje zabeležavaju ogroman rast u prodaji čaša za višekratno korišćenje.

Argos, lanac maloprodajnih objekata, izjavio je da je u decembru 2017. godine prodao 537 odsto više čaša za višekratnu upotrebu u odnosu na isti period prethodne godine. Do sličnih nalaza došli su i trgovci kuhinjskom opremom, Lakeland, kod kojeg je prodaja istog dobra skočila za preko 100 odsto na mesečnom nivou, i Robert Dyas, koji je prijavio skok od 50 odsto u godišnjoj perspektivi.

Zapažanja menadžera kompanije Argos, Dauna Ričija, su da je porast kupovine šoljica za višekratno korišćenje tokom Božića, pored najavljenog poreza, podstakla i popularnost emisije Blue Planet II, kao i činjenica da neki od najvećih trgovaca kafom u Ujedinjenom Kraljevstvu nude popuste za kupce sa eko-prijateljskim šoljicama.

Jelena Kozbašić

Globalno zagrevanje utiče na jezera i reke

Photo: Pixabay
Foto: pixabay

Sagorevanjem fosilnih goriva, podigli smo koncentraciju ugljen dioksida u atmosferi za 40% i na putu smo da je povećamo još više.

Jedan deo ugljen dioksida meša se sa svetskim vodama i na kopnu, a nedavna studija ukazuje na to da ova pojava ima veliki uticaj na vrste koje žive u rekama i jezerima.

“Poigravamo se sa hemijskim osnovama ovih ekosistema”, rekla je Emili Stenli, limnolog sa Univerziteta u Viskonsinu. “Za sada ne znamo dovoljno o posledicama ovih promena. Za mene, kao naučnika ovo je naročito interesantno, ali i zastrašujuće.”

Naučnici su otpočeli merenja ugljen dioksida u atmosferi još 1950. godine i danas imamo više od 6 decenija konzistentnih merenja. Godine 1980. okeanolozi su takođe otpočeli sa merenjima ugljen dioksida u okeanima.  Od tada možemo uočiti stalni porast ugljen dioksida u moru što može štetiti morskom svetu na razne načine.

Profesorka Linda Veis, nemački ekolog, postala je zainteresovana za koncentracije ugljen dioksida u slatkim vodama. Prvi korak bio je da nađe informacije o koncentracijama ugljen dioksida u rekama i jezerima ali nakon intenzivne pretrage literature shvatila je da o tome nema podataka. Naučnici koji se bave slatkim vodama, uglavnom su se fokusirali na druga pitanja. Više su se bavili sumpornom kiselinom i drugim polutantima u kiselim kišama, kao i o vodama koje se iz farmi i dvorišta slivaju u tokove reka. Nova istraživanja ukazuju da je povećana koncentracija ugljen dioksida velika pretnja, kako za mora i okeane tako i za slatke vode.

Nivo ugljen dioksida u jezerima zavisi od nekoliko varijabli, kao što su temperature jezera i količina organskog ugljenika u njemu. Ako su ove informacije dostupne, može se pretpostaviti nivo ugljen dioksida u jezerima i danas. Dr Veis i njene kolege koristili su ovu metodu u rezervoarima slatke vode u Nemačkoj od 1981. do 2015. godine i shvatili su da se količina ugljen dioksida u jezerima za to vreme utrostručila.

Istraživači su se pitali da li povećane koncentracije ugljen dioksida mogu uticati na živi svet jezera stoga su sproveli nekoliko eksperimenata na vodenoj bubi. Ova mala stvorenja koja podsećaju na škampe imaju važnu ulogu u filtriranju algi i mikroba iz vode. Njima se hrane ribe. Ako bi se ispostavilo da povećane koncentracije ugljen dioksida utiču na ove životinje to bi značilo da utiču na čitav ekosistem jezera. Ova stvorenja mogu osetiti hemikalije koje ribe odašilju i na taj način mogu osetiti i uteći od predatora. Nakon eksperimenata  Dr Veis i njen tim došli su do zaključka da velike koncentracije ugljen dioksida imaju uticaj na nervni sistem vodene bube i da umanjuju njihovu sposobnost da se odbrane od predatora. Ono što ostaje nerazjašnjeno jeste koja je to količina ugljen dioksida koji negativno utiče na ove životinje.

U drugom istraživanju tim naučnika je ispitivao dagnje u vodama sa povećanom koncentracijom ugljen dioksida i došli su do zaključka da u ovim uslovima dagnje opuštaju mišiće koje im zatvaraju oklop i samim tim postaju lakša meta za predatore. Ovakvi nalazi su zabrinjavajući jer bi mogli poremetiti čitave eko sisteme jezera. Dagnje su ključan faktor u filtriranju vode dok bi smanjenje populacije vodenih buba poremetio balans u izvoru hrane svim vrstama u jezerima.

Ova istraživanja su vrlo značajna jer ukazuju na nerazjašnjena pitanja i otvaraju put daljim istraživanjima o tome kako povećanje ugljen dioksida utiče na slatke vode.

Milan Zlatanović

Izvor: guardian

Opština Kuršumlija će 2018. godine za zaštitu životne sredine izdvojiti preko 46 miliona dinara

Foto: Wikipedia/Nikolić
Foto: Wikipedia/Nikolić

Odlukom o budžetu Opština Kuršumlija će 2018. godine za zaštitu životne sredine izdvojiti 46.422.000 dinara.

Inače, budžet opštine Kuršumlija za 2018. godinu iznosi 793.190.000,00 dinara, a plan rashoda po programima je: lokalni razvoj i prostorno planiranje 15.200.000,00, komunalna delatnost 76.320.000,00, lokalni ekonomski razvoj 2.000.000,00, razvoj turizma 10.768.000,00, razvoj poljoprivrede 20.000.000,00,  organizacija saobraćaja i saobraćajna infrastruktura 177.707.005,00, predškolsko vaspitanje 65.177.000,00, osnovno obrazovanje 33.462.000,00, srednje obrazovanje 12.864.000,00, socijalna dečja zaštita 78.780.000,00, primarna zdravstvena zaštita 8.200.000,00, razvoj kulture i informisanja 10.201.000,00, razvoj sporta i omladine 38.857.200,00, lokalna samouprava 184.681.795,00 dinara.

Milisav Pajević 

U Kladovu povećana cena usluge za iznošenje smeća za 7,5 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na 44. sednici Opštinskog veća u Kladovu usvojen je Plan rada i aktivnosti i Program poslovanja JP „Jedinstvo” za 2018. godinu, kao i zahtev za povećanje cene usluga za iznošenje smeća za 7,5 odsto, tako da će vlasnici stanova i domaćinstava mesečno izdvajati 4,9 dinara po metru kvadratnom.

Plan rada i aktivnosti JP „Jedinstvo” koje se bavi proizvodnjom i distribucijom vode za piće sadrži i poboljšanje vodosnabdevanja u naselju Podvrška.

Opštinsko veće u Kladovu dalo je podršku Programu korišćenja sredstava za finansiranje unapređenja bezbednosti saobraćaja  u 2018. godini  na putevima u opštinim Kladovo. Za ovu namenu je opredeljeno dva miliona dinara.

Članovi Opštinskog veća utvrdili su minimalnu naknadu za tekuće i investiciono održavanje  zgrada za kolektivno stanovanje  u iznosu od 254,92 dinara mesečno u objektima bez lifta, odnosno 311, 40 dinara u zgradama sa liftom. Cena investicionog održavanja je od 2,2 do 7,18 dinara po metru kvadratnom za stanove i poslovni prostor u zavisnosti od starosti zgrada. U zgradama u kojima bude određen prinudni upravnik  stanari će plaćati od 191,19 dinara mesečno za objekat sa osam do 267,67  dinara u zgradi koja ima više 30 stanova.

Milisav Pajević

Električni avion slovenačkog proizvođača leti iznad Australije

Photo: Pipistrel
Foto: Pipistrel

Udeo avio-industrije u globalnoj proizvodnji ugljen-dioskida (CO2) ljudskom aktivnošću je tek 2 odsto. U odnosu na doprinos ostalih zagađivača klimatskim promenama, uloga avijacije se čini zanemarljivo. Uzevši u obzir kumulativno dejstvo i predviđanja koja govore da će u narednih dvadeset godina potražnja za vazdušnim saobraćajem da se udvostruči, avio-kompanije su pod pritiskom da pronađu zeleniju alternativu fosilnim gorivima kako se nivo gasova staklene bašte u vazduhu njihovom krivicom ne bi pogoršao. Pored “šećernog” pogona, rešenje za avio-prevoznike mogao bi da bude i električni. Najskoriji manifest revolucije vazduhoplovstva dogodio se drugog januara 2018. godine.

Model električnog avionaAlpha Electro (ime prototipa: WATTsUP), slovenačkog proizvođača lakih aviona Pipistrel poleteo je sa aerodroma Jandakot u Pertu, oko kojeg je obišao dva kruga. U naredna dva dana obavio je još sedam sati letenja da bi potom bio predat kompaniji Electro.Aero, njegovom kupcu. Ona se, sa drugim zainteresovanim strankama, bavi prodajom i popravkama električnih aviona, projektovanjem i konstruisanjem električnih pogonskih agregata i radom sa stručnjacima na novim propisima kako bi zajedničkim snagama “pročistili” pogon avionskih letelica i vazduh.

Alpha Electro je dvosed, namenjen obučavanju pilota. Radi na dve litijum-jonske baterije, poput onih koje kompanija Tesla koristi u svojim električnim vozilima, zahvaljujući kojima u vazduhu može da provede sat vremena, sa rezervom dodatne snage od oko 30 minuta. Baterije bi, navodno, tokom svog života avionu mogle da obezbede 1000 sati letenja. Punjač, smešten na aerodromu u Pertu, pomenutu električnu letelicu u potpunosti može da napuni za svega sat vremena.

Slovenačko i australijsko avio-preduzeće prepoznali su jednostavnost kao jednu od prednosti električnog pogona u poređenju sa benzinskim motorima, koji imaju na stotine pokretnih delova. Pored toga, troškovi letenja električnim avionom niži su od troškova letenja mlaznjaka. Sat vremena, na primer, košta oko 2 i po evra (3 dolara). Alpha Electro efikasno koristi električnu energiju, za pokretanje mu je potrebno – 60 kilovata (kW), a za krstarenje nebom, kojim klizi gotovo jednako tiho kao Teslin automobil autoputem – svega 20.

Generalni direktor Pipistrela, Ivo Boscarol, izjavio je da se “cena” treninga pilota, zahvaljujući tehnologijama razvijenim posebno za ovaj avion, snizila za čak 70 odsto, a kao najveći plus navodi mogućnost poletanja sa manjih aerodroma bližih gradovima, uz nultu emisiju štetnih gasova i minimum buke.

Pipistrel i Electro.Aero nisu jedine kompanije koje se bave letelicama na električni pogon. Wright Electric iz Sjedinjenih Američkih Država, u saradnji sa niskotarifnom avio-kompanijom  EasyJet iz Ujedinjenog Kraljevstva, nastoji da razvije avion za komercijalnu upotrebu, koji bi raspolagao mestima za 150 putnika, za kraća putovanja do 480 kilometara.

Jelena Kozbašić

Podnet zahtev za procenu uticaja na životnu sredinu projekta proizvodnje ugljenog briketa

Photo: Pixabay
Foto: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje u kome se navodi da je nosilac projekta, DEVIX iz Lazarevca, podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta postrojenja za proizvodnju ugljenog briketa u Velikim Crljenima.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

U planu rekonstrukcija NE Kozloduj u Bugarskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Bugarskoj je raspisan konkurs za odabir izvođača radova na održavanju i popravkama na reaktorima broj 5 i 6 u NE Kozloduj.

Elektrana trenutno u radu ima upravo ta dva navedena reaktora pojedinačne snage 1.000 MW, dok su četiri starija reaktora manje pojedinačne snage zatvorena i u procesu dekomisije.

Kako je istaknuto, konkurs je vredan 21,2 miliona evra, a podeljen je na pet lotova.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Park prirode Učka dobio preko 50 miliona kuna za razvoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Javna ustanova Park prirode Učka, Opština Kršan i Zadruga BIOM u Opatiji su službeno predstavili projekt Učka 360°, kroz koji će u naredne četiri godine biti uloženo gotovo 50 miliona kuna u unapređenje infrastrukture i programa u Parku prirode Učka.

Projektom su tako predviđeni izgradnja i opremanje Centra za posetioce Poklon, izgradnja i opremanje volonterskih centara u Rovozni, Podmaju i Lovranskoj Dragi, kao i interpretacijskog centra u nekadašnjoj školi Šušnjevica. Osim toga, aktivnosti projekta biće usmerene i na razvoj inovativnih programa utemeljenih na prirodnoj i kulturnoj baštini i unapređenje i proširenje postojećih edukativnih programa Parka prirode Učka.

Ukupna vrednost Projekta Učka 360° je 49.907.256,75 kuna, od čega su 38.541.982,09 kuna ukupni prihvatljivi troškovi. Projekat sufinansiraju Evropska unija sa 32.760.684,77 kuna bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj i Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost sa 3.449.711,97 kuna, dok su ostatak sredstava prihvatljivih troškova osigurali Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike iz državnog proračuna i partneri.

Predstavnik Ministarstva zaštite životne sredine i energetike Igor Kreitmeyer istakao je da je cilj ulaganja u infrastrukturu zaštićenih područja doprinošenje atraktivnosti njihovih ponuda, ali i edukacija i informisanje posetilaca o prirodnim vrednostima i važnosti prirodnih ekosistema za zdravlje ljudi. Osim toga, želja nam je podstaknuti intenzivnije uključivanje lokalne zajednice u ponudu parkova, a kako bi oni u potpunosti ispunili svoju funkciju generatora održivog razvoja.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

U toku pošumljavanje u Vrbasu

Foto ilustracija: Pixabay

Javna agencija za zoohigijenu i poljoprivredu opštine Vrbas započela je obnovu i sadnju drvoreda na teritoriji opštine Vrbas.

Prema programu, na raspolaganju se nalazi 600 komada sadnica više vrsta, koje će se posaditi na sportsko-rekreativnim terenima, parkovima, igralištima i dvorištima predškolskih ustanova. Sadnju samostalno vrše zaposleni u JAZIP-u.

Foto ilustracija: Pixabay

Početkom 2018. godine na sportskom terenu Jasike posađene su 43 sadnice javora, na igralištu za decu, u ulici Petefi brigade, 15 sadnica, a na igralištu u ulici Borisa Kidriča 20 sadnica sorbusa i pet sadnica javora. U Zmajevu je izvršena sadnja na više lokacija, ukupno 42 sadnice kestena, 17 platana, šest javora, šest sorbusa, 11 lipa i dva hrasta. JAZIP je 29. septembra zaključio Ugovor o pošumljavanju, podizanju novih šuma na zemljištu u državnoj svojini, sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, i zaposleni u agenciji su izvršili sadnju bagrema u KO Ravno Selo i KO Savino Selo. U toku narednih dana u planu je pošumljavanje ostalih površina određenih ovim ugovorom, kao i sadnja na drugim lokacijama u Vrbasu i u mesnim zajednicama opštine, saopšteno je iz JAZIP-a.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Škotska najavila zabranu štapića za uši

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Škotska Vlada najavila je da će zabraniti proizvodnju i prodaju štapića za uši i veruje se da će ova mera prepoloviti zagađenje plastikom, ocenili su ekolozi.

“Zabrana plastičnih štapića sa pamukom za uši biće jasan znak naše ambicije da se posvetimo pitanju plastike u moru”, rekla je Rosen Kningam iz škotskog Ministarstva za ekologiju.

Ona je rekla da, uprkos različitim kampanjama, ljudi i dalje bacaju otpad u toalet i tome se mora stati u kraj, piše Gardijan.

“Škotski sistem kanalizacije prikuplja i tretira oko 945 miliona litara otpadnih voda svakog dana. Ti sistemi nisu osmišljeni da uklanjaju plastične predmete kao što su štapići, koji mogu da ubiju morske životinje i ptice koje ih progutaju”, rekla je ona.

Ovaj potez, kojim će Škotska biti prva u Britaniji koja će potpuno zabraniti ovaj proizvod, usledio je zbog velikog broja štapića koje more izbaci na obalu iz toaleta.

Iako su veliki maloprodajni lanci prebacili proizvodnju na biorazgradive štapiće sa vrhom od papira, uvozni plastični artikli i dalje su u prodaji u manjim prodavnicama.

Ričard Dikson, direktor “Prijatelja zemlje Škotske”, rekao je da je ova predložena zabrana odlična vest za zaštitu čovekove okoline i prirode.

“Štapići za uši su vidljiv znak naših navika bacanja smeća koje se kasnije pojavljuje na plažama širom sveta. Proizvođači i supermarketi već su krenuli u pravom smeru, ali samo ova mera garantovaće da će Škotska ukinuti svoj doprinos zagađenju mora”, rekao je on.

Izvor: N1