Home Blog Page 1161

Povećano aerozagađenje u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine povećano je zagađenje vazduha u Beogradu.

Kako je istaknuto, peti stepen zagađenja izmeren je na čak tri lokacije – u Bulevaru despota Stefana, na Starom gradu i u Omladinskih brigada. Podaci pokazuju da su prethodnog vikenda u Bulevaru despota Stefana zabeležena najveća zagađenja i koncentracije azot-dioksida, prevashodno zbog kućnih ložišta i većeg broja automobila na ulicama, ali i toplog i mirnog vremena bez vetra koji bi osvežio vazduh.

Granična vrednost dozvoljenog azot dioksida za period od 24 sata u urbanim naseljima je 85 mg/m3, a u Bulevaru despota Stefana je iznosila skoro duplo više – 134,96. Zagađenost vazduha na druge dve lokacije povećana je zbog koncentracija suspendovanih čestica PM10.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Hrvatska realizuje projekte prečišćavanja otpadnih voda u Ninu i Velikoj Gorici

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

U Hrvatskoj u Velikoj Gorici potpisan je ugovor o dodeli bespovratnih sredstava i sufinansiranju projekta „Sistem odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Velika Gorica“, dok je u Ninu potpisan ugovor o realizaciji projekta „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi“.

Projekat u Velikoj Gorici je vredan 498.612.651 kuna, a sufinansira se sa 268.788.163 kuna bespovratnih EU sredstava kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. EU sufinansiranje iznosi 67,38 odsto prihvatljivih troškova projekta. U okviru projekta će biti izgrađeno 124 kilometra nove kanalizacione mreže, rekonstruisano 20,6 kilometara kanalizacione mreže, izgrađeno 39 novih crpnih stanica i rekonstruisano 9, kao i nadograđen uređaj za prečišćavanje otpadnih voda.

Kada je reč o projektu u Ninu, u planu je izgradnja preko 102 kilometra kanalizacione mreže i 34 crpne stanice, uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, saniranje vodovodne mreže u dužini od 31,8 kilometara i nabavka opreme za održavanje sistema odvodnje otpadnih voda. Vrednost projekta iznosi 397,2 miliona kuna, od čega su 224,9 miliona kuna sredstva Evropske unije.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Razmatran Godišnji izveštaj Sekretarijata Energetske zajednice

Na 24. sednici Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, razmatran je Godišnji izveštaj Sekretarijata Energetske zajednice o napretku Republike Srbije u implementaciji propisa iz oblasti energetike i usvojen Predlog odluke o izboru predsednika i članova saveta Agencije za energetiku Republike Srbije.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač, obrazlažući Izveštaj Sekretarijata, pohvalio je Srbiju jer je u velikoj meri implemetnirala pravni okvir Energetske zajednice.

Kada je reč o gasu, Kopač je istakao da je Srbija usvojila propise Energetske zajednice, ali kasni sa njihovom implementacijom i ukazao na neophodnost razdvajanja delatnosti Jugorosgasa i Srbijagasa. U nastavku izlaganja, direktor Sekretarijata naglasio je da energetski regulator mora biti nezavisan, da je Srbija usvojila i zakonske i podzakonske akte kada je nafta u pitanju, kao i da su napravljeni pozitivni koraci u oblasti obnovljivih izvora energije. Govoreći o klimatskim promenama, Kopač je pohvalio Srbiju jer, kao prva u regionu, priprema Zakon o klimatskim promenama, ali je i preporučio da se, kao jedan dokument, donesu zajednički Nacionalna strategija o klimatskim promenama i Nacionalna strategija o energetici.

Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Mirjana Filipović ukratko je prisutnima obrazložila da je u izradi Akcioni plan o razdvajanju Srbijagasa, da se radi na funkcionalnom razdvajanju EPS, kao i na izmenama Zakona o efikasnom korišćenju energije. Takođe, podsetila je da je Srbija načinila veliki korak ka integraciji u evropsko energetsko tržište, jer je postala član Zajedničke uprave za dodelu prekograničnih kapaciteta (Joint Allocation Office – JAO). U tom smislu, na granici Srbija-Hrvatska, JAO vrši organizaciju aukcije dugoročnih i dnevnih prekograničnih prenosnih kapaciteta.

U nastavku, predsedavajuća je informisala članove Odbora da je Komisija za sprovođenje postupka izbora predsednika i članova Saveta Agencije za energetiku sprovela postupak u celosti i da je Vlada Republike Srbije, 24. novembra 2017. godine uputila Predlog odluke Narodnoj skupštini, da se za predsednika Saveta Agencije izabere Dejan Popović i to na period od sedam godina, a za članove Saveta prof. dr Aca Marković i Dejana Stefanović Kostić, na period od šest godina i Negica Rajkov i Goran Petković, na period od pet godina.

Odbor je većinom glasova usvojio Predlog odluke o izboru predsednika i članova Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Snežana B. Petrović, a prisustvovali su i članovi i zamenici članova Odbora: dr Aleksandra Tomić, Studenka Kovačević, Tomislav Ljubenović, Branislav Mihajlović, Zoran Bojanić, Dejan Nikolić, Gorica Gajić, Nataša Mihajlović Vacić, Ivan Manojlović, Snežana R. Petrović, Milimir Vujadinović i Vojislav Vujić.

Milisav Pajević

Nikola Rajaković: Da li će konvencionalna energetika u Srbiji uspeti da odgovori na izazov elektromobilnosti?

Svima nam je verovatno postalo jasno da se Republika Srbija ozblijno priprema za transformaciju saobraćaja – od vozila sa tradicionalnim pogonom na fosilna goriva ka održivim elektri­čnim i hibridnim automobilima, autobusima, kamionima.

Mreža stanica za punjenje elektromobila u Srbiji poče­la je ubrzano da se razvija tokom ove godine. Kako putna infrastruktura uskoro više neće predstavljati problem za vozače elektromobila, očekuje se da će do 2025. godine na putevima u našoj zemlji biti 100.000 ovakvih vozila.

Koristi koji proizilaze iz navedenih promena su više­ struke, ali za upotrebu elektrodistributivne mreže u svrhu punjenja baterija električnih vozila potrebno je ipak nešto više od dobre volje vozača da postojeća vozila zamene mo­dernijim elektromobilima.

O kapacitetima naše elektrodistributivne mreže i utica­ju široke upotrebe električnih vozila na njen nesmetani rad, razgovarali smo sa dr Nikolom Rajakovićem, profesorom na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i jednim od vodećih eksperata za elektroenergetiku u Srbiji. Ona nam je dao svoja predviđanja razvoja održivog saobra­ćaja i infrastrukture za električna vozila u našoj zemlji.

– Naučna javnost u Srbiji u velikoj meri podržava tranzi­ciju energetskog sektora prema energetici bez fosilnih go­riva, odnosno bez emisije štetnih gasova staklene bašte. Na početku ovih promena bilo je određenih otvorenih pitanja, ali danas je izvesno da konvencionalna energetika ne može da odgovori na izazove sa kojima je suočena. Ti izazovi se uglavnom svode na velike probleme u zaštiti životne sredi­ne, na ograničenost fosilnih goriva (nafta, gas, ugalj…) i na stalni porast potreba za energijom – rekao je dr Rajaković.

Mogući odgovori se nalaze u optimalnom energetskom miksu (hibridna energetska rešenja sa obnovljivim izvorima energije, energetskom efikasnošću i skladištenjem energije).

– U takvim kompleksnim energetskim sistemima po­ treba za uvođenjem pametnih mreža postaje primarna jer je neophodno da se obnovljiva varijabilna proizvodnja (pre svega iz solarnih elektrana i vetroelektrana) na najbolji na­čin integriše u sistem. Osim toga, pametne mreže omogu­ ćavaju da se tokovi energije, gasa i toplote nadziru i kon­trolišu i po potrebi skladište, i omogućavaju da se baterije električnih vozila na najbolji način integrišu u elektroener­getsku mrežu – objašnjava profesor.

U nastavnim planovima i programima na Elektroteh­ničkom fakultetu već skoro dve decenije se izučavaju teh­nologije i načini integracije obnovljivih izvora energije, a paralelno sa time uvode se i tehnologije pametnih mreža.

– Strateški značaj električnih vozila i energetske infrastrukture za punjenje električnih vozila u kontekstu savre­mene energetike je ogroman. Naime, veliki deo otvorenih pitanja savremene energetike i posebno elektroenergeti­ke rešava se preko masovnog uvođenja električnog tran­sporta. Na ovaj način se i pitanje energetske efkasnosti (kao jedne od najznačajnijih poluga savremene energeti­ke) i ukupnih potreba za energijom rešava vrlo uspešno. U kontekstu široke primene električnih vozila značajno je prilagođavanje naše regulative jer se pojavljuje veliki broj stanica za punjenje i tako električni transport postaje de­finitivno nova oblast za čiju primenu je ponovo neophodan visok tehnološki nivo pametnih energetskih mreža – nado­vezao se profesor Rajaković.

Foto-ilustracija: Pixabay

Saznali smo i to da su u okviru Univerziteta u Beogradu uočene potrebe za studijama, koje bi ispitale i pripremile elektrodistributivnu mrežu na nadolazeći porast upotrebe električne energije u svrhe punjenja baterija vozila.

– Priključenje električnih vozila podrazumeva analizu dve opcije. Prva se odnosi samo na mogućnost toka sna­ge od mreže prema bateriji vozila, a druga na mogućnost dvosmernih tokova snaga, odnosno baterija može da služi i kao potrošač, ali i kao izvor energije. Ova druga opcija daje priliku da mreža u slučaju potrebe ima rezervne izvore u baterijama električnih automobila i na taj način se skladi­ štenje energije značajno diversifikuje. No, značajno je na­glasiti da istovremeno priključenje velikog broja baterija na električnu mrežu može da donese značajne tehničke probleme (padovi napona, viši harmonici…), ali da se ovi problemi mogu uspešno rešavati primenom optimizacio­nih algoritama. Novo opterećenje u mrežama, zajedno sa distribuiranim varijabilnim obnovljivim izvorima energije (solar i vetar) zahtevaće dodatni razvoj metoda baziranih na stohastičkim zakonomernostima kako bi se integraci­ja sa mrežom uspešno izvela – pojasnio nam je profesor Rajaković.

U planu su studije izvodljivosti u više naučno-­istraži­vačkih institucija, kao i u samoj Elektrodistribuciji Srbije, te se nadamo da će buduća istraživanja pružiti punu podrš­ku održivom transportu u Srbiji.

Priredila: Marija Nešović

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

Ekološke sprave na igralištima u Alibunaru čekaju mališane

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Klackalice, kule, ljuljaške, stočići i tobogani od prirodnog i eko materijala, sa svim odgovarajučim sertifikatima su skladno postavljeni na mestima gde su deca bezbedna.

Opština Alibunar ima u planu da u najkraćem, ali i optimalnom periodu za biljke, pejzažno uredi prostor postavljanjem određenog broja sadnica kojim će se dodatno ulepšati nova igrališta.

Inače, u ovoj banatskoj opštini prošle godine su obnovljeni svi Domovi kulture, izgrađena je nova mreža puteva, dok su postojeći putevi dobrim delom rekonstruisani.

Vodovodni i kanalizacioni sistem je saniran u nekim delovima Alibunara, a na ovom projektu se intezivno i dalje radi, jer je rok za realizaciju 1. septembar 2018. godine.

Uz podršku Vlade AP Vojvodine prošle godine obavljeni su radovi na sanaciji ulične rasvete u svim naseljima opštine, a za Projekat sanacije ulične rasvete utrošeno 22.671.360,00 dinara.

Opština Alibunar je u saradnji sa mesnim zajednicama otvorila nova igrališta mališanima u Ilandži i Lokvama za kraj 2017. godine.

Milisav Pajević

Kragujevac dobio set za merenje potrošnje svih energenata u realnom vremenu

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Grad Kragujevac je prva lokalna samourava u Srbiji koja je zahvaljujući donaciji firme CRC iz Bačkog Petrovca, u prilici da prati potrošnju energije, u realnom vremenu, u zgradi Gradske uprave. U Srbiji postoje samo tri javne zgrade – zgrada UNDP-a, zgrada Privredne komore Srbije i Mašinskog fakulteta u Beogradu, gde postoji ovakvo merenje.

Tim povodom, Radomir Nikolić, gradonačelnik Kragujevca priredio je prijem za vlasnika firme CRC, Rodoljuba Čairovića i ovom prilikom potpisan je ugovor o donaciji. Prijemu su prisustvovali Vladimir Maksimović, član Gradskog veća za komunalne delatnosti, ravnomerni i održivi razvoj i predstavnici Odeljenja za energetsku efikasnost grada Kragujevca.

Vrednost seta za merenje, balansiranje i optimizaciju potrošnje energenata u zgradi Gradske uprave koju je donirala firma CRC je 1,4 miliona dinara i omogućiće praćenje potrošnje energenata u realnom vremenu. Hardverska jedinica instalirana je u zgradi Grada, a softver je u Odeljenju za energetsku efikasnost, gde se svakodnevno prati trenutna potrošnja svih energenata i daju sugestije u cilju ušteda u pogledu potrošnje energenata.

Prema rečima Rodoljuba Čairovića, ovaj uređaj osmišljen je tako da pokaže realne parametre potrošnje na osnovu kojih je moguće napraviti velike uštede. Pokazalo se, posebno u velikim korporacijama, da primenom ovih sistema i ljudi počinju da menjaju svoje ponašanje i da se ponašaju racionalnije i odgovornije.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Rekordan tranzit gasa preko Ukrajine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tranzit prirodnog gasa preko ukrajinskog gasnog transportnog sistema u 2017. godini dostigao je 93 milijarde metara kubnih, što je za 13 odsto više nego u 2016. godini, objavila je ukrajinska naftna i gasna kompanija Naftogaz.

Kako je istaknuto, reč je o rekordnoj količini gasa u tranzitu preko Ukrajine nakon 2011. godine i puštanja u rad gasovoda Severni tok.

Naftogaz je objavio i da pet evropskih gasnih kompanija skladišti svoj gas u ukrajinskim podzemnim skladištima. To je omogućeno nakon što su uvedena carinska skladišta u kojima trgovci sada mogu držati gas i više od 1000 dana bez naplaćivanja poreza i carinskih taksi.

Inače, prema važećem ugovoru o tranzitu ruskog prirodnog gasa preko Ukrajine, ruska kompanija Gasprom dužna je transportovati 110 milijardi metara kubnih gasa godišnje preko Ukrajine, javlja ukrajinska novinska agencija UNIAN.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Smanjeno aerozagađenje u Kantonu Sarajevo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoline Kantona Sarajevo Čedomir Lukić izjavio je za Fenu da je tokom ove zime evidentno smanjena zagađenost vazduha u odnosu na prošlu godinu na području Kantona Sarajevo.

Prema njegovim rečima postoje dva razloga za potvrde takvih navoda, a to su povoljni meteorološki uslovi bez magle koja doprinosi povećanju zagađenja, ali i realizacija planskih aktivnosti tog ministarstva u koje spadaju realizacija projekta povećanje energetske efikasnosti na javnim objektima i objektima stanovanja, zatim monitoring zagađenja vazduha, kao i povećan broj korisnika prirodnog gasa.

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine tokom zimskih meseci prošle godine kvalitet vazduha je bio veoma loš za zdravlje građana. Vlada Kantona Sarajevo je u decembru 2016. godine donela Odluku o proglašenju Treće epizode – uzbune, nakon što su pokazatelji merenja zagađujućih materija u vazduhu pokazali alarmantno prekoračenje dozvoljenih vrednosti čvrstih čestica PM 10.

Prema procenama Ujedinjenih nacija, stepen zagađenosti vazduha u BiH viši je za oko četiri i po puta od granične vrednosti koju je postavila Svetska zdravstvena organizacija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Gradsko veće Sombora odobrilo sufinansiranje projekta „Razvoj turizma zasnovanog na lokalnim, kulturnim i prirodnim vrednostima“

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia/Marcin Szala

Gradsko veće Sombora je na 96. sednici odobrilo sufinansiranje projekta „Razvoj turizma zasnovanog na lokalnim, kulturnim i prirodnim vrednostima“ Mesne zajednice „Svetozar Miletić“ u istoimenom selu.

Cilj projekta je poboljšanje turističke atraktivnosti gradova, a glavna aktivnost projekta je izrada studije izvodljivosti za revitalizaciju Lemeške banje.

Za navedeni projekat odobreno je za sufinansiranje i predfinansiranje ukupno 55.031,20 evra, a po odobravanju sredstva od strane Pokrajinskog sekretarijata za finansije, u skladu sa zaključkom Veća,  ukupan iznos biće vraćen u budžet grada Sombora.

Na istoj sednici odobreno je i sufinansiranje projekta „Baja-Sombor zelene staze“, koji se realizuje  u okviru prioritetne ose 3 „Stimulisanje saradnje u oblasti turizma i očuvanja kulturnog nasleđa“ i predstavlja saradnju grada Sombora, grada Baje i Turističke organizacije grada Baje.

Grad Sombor je vodeći partner, a glavna aktivnost na projektu je adaptacija objekta „Kajak centar“ Sombor, izgradnja odmorišta za bicikliste sa toaletom i nadstrešnice u Somboru i Bezdanu, izrada mobilne aplikacije sa ponudom turističkog sadržaja dva prekogranična regiona, sportski i turistički događaji sa obe strane granice.

Ukupna vrednost projekta je 403.971,56 evra, a grad Sombor za sufinansiranje i predfinansiranje trebalo bi da izdvoji 51.273,00 evra. Deo navedenih sredstava vratiće se u budžet grada Sombora posle odobravanja sredstava od strane Pokrajinskog sekretarijata za finansije, a ukupan iznos nakon realizacije projekta.

Milisav Pajević

Zagreb dobio podzemne kontejnere

Foto: zagreb.hr
Foto: zagreb.hr

Na tri lokacije u Zagrebu postavljeni su prvi kompleti podzemnih kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada. Na lokaciji u Kranjčevićevoj predstavljeno je funkcionisanje i pražnjenje jednog kompleta koji se sastoji od pet kontejnera – dva za plastiku i po jedan za papir, staklo i tekstil.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić izjavio je da je potrebno vreme da građani steknu ekološku kulturu i naviku odvajanja otpada, dok je zadatak grada, osim edukacije, raditi na osiguravanju potrebne infrastrukture. On je naglasio da će se podzemni kontejneri postavljati gde god će to biti moguće, a biće ugrađivanu i u okviru rekonstrukcija ulica zbog njihove funkcionalnosti.

Predstavnica Čistoće Marina Lovrečki istakla je da su podzemni kontejneri bolja opcija jer zauzimaju manje mesta iznad zemlje, nema neugodnih mirisa i nema mogućnosti vandalizovanja i pomeranja kontejnera.

izvor: zagreb.hr

Sandra Jovićević

Novogodišnje odluke kojima ćete pomoći u borbi protiv globalnog zagrevanja

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Nova Godina je odlično vreme da se osvrnemo na prethodnu godinu i razmislimo o sebi, svojim odlukama i navikama, kao i da unesemo neke promene u svoj život kako bismo u narednoj godini bili još bolji i ispunjeniji. Ako vam se dopada kako ovo zvuči a pritom ste i zaljubljenik u prirodu i ne biste voleli da za 30 godina svi živimo pod zemljom ili na Marsu evo nekih navika koje možete usvojiti u narednoj godini i time doprineti kvalitetu svog života i očuvanju planete Zemlje.

  1. Krećite se više

Umesto što ćete ići kolima ili prevozom bilo gde, učinite sebi uslugu, krenite ranije i pođite biciklom ili peške. Svi znamo koliko fizička aktivnost može povoljno uticati na naše psihofizičko zdravlje, a dobra vest je da time smanjujemo emisije gasova staklene bašte i činimo uslugu sebi i budućim generacijama.

  1. Podržite lokalne proizvođače

Pre nego što ušetate u još jedan od velikih lanaca supermarketa gde vam je sve što vam je potrebno na dohvat ruke, razmislite o tome koliko energije je potrošeno za proizvodnju, pakovanje i transport svih tih namirnica dok pritom sav novac odlazi velikim korporacijama.  Umesto toga možete kupovati deo onoga što vam je potrebno na lokalnim pijacama i kod lokalnih proizvođača. Budite sigurni da ćete tako dobiti hranu boljeg kvaliteta, smanjiti pritisak na životnu okolinu i pomoći malim preduzetnicima i njihovim porodicama. Kupovinom od lokalnih proizvođača takođe bolje planiramo svoju prehranu i smanjujemo svoj doprinos rasipanju hrane.

  1. Zavrnite slavinu

Ovo možda zvuči jednostavno, ili neobično, ali mnogi ljudi nisu svesni koliko se rasipno ophode kada je reč o pijaćoj vodi. Dok perete sudove, zube, kola, dok se tuširate ili zalivate baštu, setite se da pijaća voda postaje sve dragoceniji resurs i zavrnite slavinu dok radite sve ono za šta vam u tom trenutku nije potrebna voda.

  1. Koristite manje električne energije

Gasite elektronske uređaje kada ih ne koristite. Zamenite obične sijalice u prostorijama sa štedljivim. Možete čak investirati i u novije uređaje koji imaju eko princip rada i troše manje. Vaš račun za struju će biti osetno manji kao i negativni uticaj koji kao pojedinac imate na okolinu.

  1. Pričajte o tome!

Veliki udeo u neodgovornom ponašanju prema životnoj sredini ljudi ima neznanje. Ako smatrate da je ova tema bitna (a jeste), vaša je dužnost kao savesnog građanina ove planete da ukažete na greške svojim komšijama. Obratite pažnju na ton, ne želite da zvučite nadmeno već jednostavno objasnite svakome ko ne zna na koji način štete svojoj okolini i koliko je bitno da svi učestvujemo u borbi za očuvanje jedinog doma koji imamo.

Milan Zlatanović

Tesla povećala proizvodnju svojih automobila za 33 odsto u 2017.

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Tesla napravila je 101.312 vozila u 2017. godini, što je 33 odsto više nego u odnosu na prethodnu 2016.

Tesla je uspela da ispuni svoj minimalna očekivanja uprkos problemima sa proizvodnjom novog sedana srednje veličine, Modela 3.

Kompanija je saopštila da je u poslednjem kvartalu godine proizvela 15.200 modela S, 13.120 Modela X i 1.550 Modela 3, što je ukupno 29.870 jedinica, odnosno 27% više nego za isti period 2016, a devet odsto više nego u prethodnom kvartalu 2017.

Tesla je saopštila i da će do marta 2018. isporučiti već proizvedenih 2.520 jedinica modela S i X i 860 jedinica Modela 3, pa će to biti uključeno u prvi kvartal nove godine.

Period od januara do marta će biti ključan za kompaniju koja pokušava da reši probleme koji su drastično usporili proizvodnju Modela 3, jer je plan da do proleća Tesla nedeljno pravi 5.000 jedinica.

Ukoliko to postigne, Tesla će konačno moći da se predstavi kao masovni proizvođač automobile.

Izvor: b92.net

Odobreno preko 200 kredita u okviru programa Energy Wood III

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ekonomije Crne Gore saopštilo je da je u okviru treće faze programa Energy Wood, koji je počeo u oktobru prošle godine, ostalo još 10.000 evra.

Ukupan budžet za Energy Wood III program iznosio je 85.000 evra, a u protekla skoro tri meseca odobreno je nešto više od 200 beskamatnih kredita za kupovinu i ugradnju sistema za grejanje na moderne oblike biomase (pelet i briket).

Program Energy Wood III građanima omogućava da apliciraju za beskamatne kredite u iznosu do 3.500 evra, sa periodom otplate do 5 godina, za kupovinu i ugradnju sistema za grejanje, tj. peći i kotlova, na moderne oblike biomase (pelet i briket).

U prethodne dve faze ovog programa, koje su realizovane uz podršku luksemburške agencije za razvojnu saradnju, odnosno na osnovu granta Vlade Kraljevine Norveške, ugrađeno je ukupno 775 sistema za grejanje na pelet i briket širom Crne Gore.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Zapalio se iranski naftni tanker, opasnost od izlivanja nafte

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Iranski naftni tanker, koji se zapalio posle sudara sa teretnjakom u blizini istočne obale Kine može da eksplodira i potone, javili su kineski mediji.

Spasioci iz tri zemlje pokušavaju da pronađu nestale članove posade tankera “Sanči”, među kojima je 30 Iranaca i dvoje državljana Bangladeša, i spreče izlivanje nafte iz olupine u plamenu.

Kineska centralna televizija (CCTV) prenela je da niko od nestalih članova posade trajekta koji se u subotu sudario sa teretnjakom nije pronađen.

Potragu otežavaju vatra i otrovni gasovi koji su zahvatili tanker i okolne vode, navodi CCTV.

Tanker registrovan u Panami plovio je iz Irana ka Južnoj Koreji kada se sudario sa hongkonškim teretnjakom “CF Kristal” 257 kilometara od obale Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo saobraćaja.

Dodaje se da je 21 član posade teretnjaka spasen i da su svi kineski državljani. Još nije poznat uzrok sudara.

Izvor: N1

Kroz treću fazu „Solarnih katuna“ biće ugrađeno 54 fotonaponskih sistema u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ekonomije Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, realizuje treću fazu projekta Solarni katuni u okviru koje će biti ugrađena 54 fotonaponska sistema na katunima u Crnoj Gori.

Realizacija treće faze projekta, za koju su izdvojena budžetska sredstva u iznosu od skoro 55.000 evra je u toku. Navedeni iznos odnosi se na 70 odsto ukupne vrednosti projekta, dok je 30 odsto učešće korisnika. Za potrebe realizacije ove faze projekta, a u skladu sa raspisanim Javnim pozivom za otvoreni postupak javne nabavke za nabavku i instalaciju fotonaponskih sistema na katunima u Crnoj Gori, angažovana je firma BB Solar iz Podgorice.

U okviru prve dve faze projekta, koje su realizovane 2012. i 2013. godine, ugrađeno je ukupno 189 fotonaponskih sistema na katunima u Crnoj Gori, za šta je iz budžeta izdvojeno 154.400 evra. Završetak treće faze projekta očekuje se u prvoj polovini ove godine, nakon čega će ukupan broj ugrađenih fotonaponskih sistema na crnogorskim katunima biti 243.

Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2011. godine realizuju projekat Solarni katuni, koji ima za cilj da se što većem broju domaćinstava, koji borave na katunima, omoguće bolji uslovi života i rada kroz zadovoljenje osnovnih potreba za električnom energijom, kao i da se stvore uslovi za povećavanje broja stočara na katunima.

Projekat Solarni katuni predstavlja jedan od pionirskih projekata u oblasti valorizacije značajnog solarnog potencijala u Crnoj Gori i primer je uspješne međuresorske saradnje i koordinacije u Crnoj Gori. Ugradnjom fotonaponskih solarnih sistema rešavaju se problemi snabdevanja električnom energijom, što smanjuje potrebu za elektrifikacijom određenih područja, a energija dobijena na ovaj način je besplatna za korisnike objekata.

Projektom se promovišu strateški principi promocije energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kao i osnovna načela regionalnog razvoja Crne Gore, sa posebnim fokusom na razvoj sjevernog regiona kroz primjenu nisko-karbonskih tehnologija i održivi razvoj poljoprivrede.

Za realizaciju tri faze projekta Solarni katuni iz budžeta je u proteklih 7 godina izdvojeno ukupno skoro 210.000 evra.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Zrenjanin: Izmena odluke o snabdevanju vodom za piće, prečišćavanju i odvođenju atmosferskih i otpadnih voda

Foto: ilovezrenjanin.com
Foto: Zrenjanin/Alexzr88

Odbornici zrenjaninske skupštine su na poslednjoj prošlogodišnjoj sednici izglasali izmenu odluke o snabdevanju vodom za piće, prečišćavanju i odvođenju atmosferskih i otpadnih voda.

Korisnicima usluga je već od 1. januara ove  godine ukinuta mogućnost da sa Javno komunalnim preduzećem “Vodovod i kanalizacija” sklope ugovore o samoočitavanju vodomera, a razlog je uvođenje sistema očitavanja i kontrole vodomera koji će se obavljati daljinski, elektronskim putem.

Odbornici zrenjaninske skupštine su doneli ovu odluku da se sistem modernizuje, a da podsetimo, kroz zrenjaninske česme još uvek ne teče zdrava, ispravna, čista pijaća voda.

Milisav Pajević