Home Blog Page 1157

Crna Gora prošle godine izgubila 514GWh električne energije u prenosnom sistemu

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

U Crnoj Gori je prošle godine na distributivnoj i prenosnoj elektromreži izgubljeno 514 GWh električne energije što je 21 odsto ukupne proizvodnje struje od svih proizvođača u državi – 2.397 GWh, pokazuje Energetski bilans za prošlu godinu.

Predsednik odbora direktora Regulatorne agencije za energetiku (RAE) Branislav Prelević kazao je nedavno u intervjuu Vijestima da oni priznaju za gubitke 8,64 odsto u distributivnoj mreži i 3,73 odsto u prenosnoj ali da će nastaviti da smanjuju taj procenat i narednih godina. On je tada kazao da su gubici u distributivnoj mreži u 2016. godine iznosili 15,62 odsto, a za 11 meseci 2017. godine 14,73 odsto, što je kako je kazao znatno manje u odnosu na 2012. godinu kada su gubici u distrubuciji bili 20,84 odsto.

Iznos izgubljene električne energije u 2017. godini, prema energetskom bilansu, veći je od one koju je prošle godine proizvela hidroelektrana Piva – 430 GWh, a skoro jednaka proizvodnji iz HE Perućica – 560 GWh.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Ivan Smiljković: Banka sa jasnom razvojnom orijentacijom uvek stoji uz privrednike

Stručni žiri Novosadskog sajma proglasio je ove godine ProCredit banku za najbolju banku u agrobiznisu što je potvrda višegodišnje opredeljenosti ove finansijske institucije za pružanje podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima koji uporno i strpljivo razvijaju svoj biznis. Sa Ivanom Smiljkovićem, članom Izvršnog odbora ProCredit banke, razgovarali smo o trendu rasta zainteresovanosti za kreditne linije među srpskim poljoprivrednicima i vlasnicima malih i srednjih preduzeća iz brojnih industrijskih sektora, kao i o interesu kompanija koje proizvode ili uvoze opremu, seme, repromaterijal i privredna vozila za partnerski odnos s bankom radi unapređenja domaćeg privrednog razvoja.

EP: Podaci iz vašeg portfolija ukazuju da ste do sada pružili najveću finansijsku podršku poljoprivrednicima na domaćem bankarskom tržištu. Kako ste razvijali ovaj segment poslovanja?

Ivan Smiljković: Mi već sedamnaest godina dajemo aktivnu podršku srpskim poljoprivrednicima, ali to nije naš jedini fokus. Srpsku poljoprivredu vidimo kao integralnu granu celokupne privrede, pa je naš cilj zapravo razvoj malog i srednjeg biznisa u Srbiji kroz pružanje finansijske podrške preduzećima. Kad je reč o poljoprivredi, uvek nastupamo sa partnerima i dogovaramo uslove koji mogu uticati na rast prinosa i prihoda. Trudimo se da obezbedimo olakšice prilikom nabavke različite vrste opreme – procesne, proizvodne ili prerađivačke. Naravno, pomažemo u kupovini traktora, kombajna i priključne mehanizacije. Na bazi dugogodišnje saradnje dobavljači ove opreme očekuju uvećanje prodaje pa su spremni zarad toga da umanje cenu tako što plaćaju deo kamate za poljoprivredne proizvođače. To je najveća olakšica naše zajedničke saradnje kako za krajnjeg korisnika tako i za dobavljača. Krug naših partnera se proširio, ali glavni svetski proizvođači opreme i repromaterijala i kod nas zauzimaju vodeće mesto, jer oni mogu da garantuju kvalitet, manji utrošak energije po proizvedenoj jedinici, što za privrednike automatski znači da mogu imati manje troškove i veću konkurentnost. Ipak, polako se uključuju i domaće firme koje proizvode mahom manju poljoprivrednu mehanizaciju i repromaterijal kao i domaće seme, a imamo i građevinske firme koje nude izgradnju poljoprivrednih objekata kao što su silosi za skladištenje.

EP: Kakva je vaša procena budućnosti finansiranja i razvoja poljoprivrednog sektora u našoj zemlji?

Ivan Smiljković: U prethodnom periodu imali smo priliku da vidimo kako su prosečna poljoprivredna gazdinstva sa pet do deset hektara poseda dosegla nivo velikih proizvođača sa više stotina hektara, pojedini sa čak i više od 1.000 hektara, čime su se svrstali u ozbiljne privrednike ne samo u našoj zemlji, nego verovatno i u regionu. Razvoj poljoprivrede u Srbiji odvija se prilično brzo, po čemu se dosta razlikujemo od drugih zemalja. Naše učešće u ovom napretku je veliko, ali značajan je preduzetnički duh poljoprivrednika kao i njihova želja za investiranjem iz kredita i reinvestira- njem ostvarenog profita. Uzevši sve ovo u obzir, slobodno mogu da im prognoziram svetlu budućnost.

EP: Očekujete li da i neke druge banke pruže veću podršku agrobiznisu?

Ivan Smiljković: Konkurencija u kreditiranju poljoprivrede raste jer se u poslednjih godinu i po dana broj banaka koje kreditiraju poljoprivrednike uvećao. Naša prednost je u znanju i ekspertizi koje smo stekli u prethodnih sedamnaest godina kao i posvećenost menadžmenta i zaposlenih u pružanju odgovarajućih rešenja za finansiranje poljoprivrede. Nama ovo nije dopunski segment biznisa, već strateški bitan, i mi smo posvećeni njegovom napretku kroz sveobuhvatnu bankarsku ponudu namenjenu malom i srednjem biznisu i poljoprivredi. Ova dva segmenta, poljoprivreda i razvoj malih i srednjih preduzeća, čine više od 90 odsto našeg ukupnog plasmana i zahvaljujući tome mi danas držimo lidersku poziciju.

EP: Od ukupnog broja dodeljenih poljoprivrednih kredita gotovo svaki drugi bude odobren od strane vaše banke. Šta je prednost vaše ponude poljoprivrednicima?

Ivan Smiljković: Mi imamo poslovne jedinice koje su isključivo posvećene saradnji sa poljoprivrednim proizvođačima i pružanju usluga pri izdavanju poljoprivrednih kredita. Važno je reći da poljoprivrednicima nije potreban samo kredit, već i savet o tome kako upravljati finansijama, gde rasporediti višak sredstava i koje mere kreditne podrške su njima neophodne. Očigledno je da smo saradnju sa indvidualnim proizvođačima podigli na viši i novi nivo. Evo i jednog primera te saradnje. Prošle godine smo organizovali, na nivou čitave ProCredit grupe, važan sastanak u Solunu na kom je učestvovalo oko 850 proizvođača i privrednika iz regiona, dakle ne samo poljoprivrednika. Na tom forumu naši privrednici mogli su na jednom mestu da razmene iskustva sa drugim privrednicima koji imaju mala ili srednja preduzeća, ali i da pronađu novo tržište za svoje proizvode ili pak da dođu do dobavljača opreme, semena i repromaterijala. U ovome se najbolje ogleda dugoročan i konzistentan odnos naše banke prema klijentima.

„ZELENO FINANSIRANJE“ PROCREDIT BANKE

Posvećenost zaštiti životne sredine u ProCredit banci ogleda se u konceptu koji se temelji na tri stuba aktivnosti. „Prvi je interni stub koji je posvećen kontinuiranom smanjenju direktnih uticaja koji naša banka i naše poslovanje imaju na životnu sredinu. Tu je reč o aktivnostima kojima se mi trudimo da smanjimo svoju potrošnju energije, vode, papira i slično“, kaže Ivan Smiljković. Drugi stub se odnosi na upravljanje rizicima i promociju ekoloških standarda prilikom odobravanja kredita klijentima. Na samom kraju, treći stub je zeleno finansiranje, što znači da ProCredit banka aktivno promoviše i podržava različite vrste investicija u energetski efikasne projekte, obnovljive izvore energije i rešenja koja štite životnu sredinu. „Ponosni smo na činjenicu da u septembru ove godine udeo zelenih kredita prelazi 10 odsto a stopa rasta iznosi više od 30 odsto. To je najveći rast jednog sektora. A naši planovi u ovom segmentu vrlo su ambiciozni. Ovo je jedan od stubova za koji mi često kažemo da podržava našu osnovnu strategiju ulaganja u razvoj malih i srednjih preduzeća koja imaju i zelenu strategiju“, ističe Ivan Smiljković i dodaje „Mi smo razvojno orijentisana komercijalna banka. Ipak, dok se trudimo da pomognemo u razvoju domaće privrede, vodimo računa o tome da sačuvamo životnu sredinu kako za nas i našu decu tako i za sve buduće generacije“.

EP: Ove godine su ponovo dodeljeni poljoprivredni krediti sa državnim subvencijama, a ProCredit banka posredovala je između svojih klijenata i Ministarstva poljoprivrede kako bi se uz ovu podršku unapredilo poslovanje u agro-sektoru.

Ivan Smiljković: Svake godine naše učešće u programima Ministarstva poljoprivrede za kreditiranje poljoprivrede iznosi oko 50 odsto. Mi obezbeđujemo sredstva, dok Ministarstvo subvencioniše kamate. Procedura za dobijanje subvencionisanih kredita nije tako komplikovana, a našim poljoprivrednicima je možda najvažnija naša pravovremena reakcija i individualni pristup kao i razumevanje biznis modela, pa im to uliva sigurnost u dobijanje kredita. Ove godine je podrška poljoprivrednom sektoru unapređena pa su se odobravali krediti i poljoprivrednim proizvođačima mlađim od 40 godina, kao i ženama u poljoprivredi, a kamatna stopa je iznosila 1 odsto. Brzina procesuiranja zahteva i razumevanje potreba najbitniji su faktori koji omogućavaju proizvođaču da dobije ovaj kredit. Naša uloga sastojala se i u tome da aktivno obaveštavamo nadležno Ministartstvo o problemima poljoprivrednika, a naročito ove godine kad su suše bile izražene, kako bi se ovi razlozi uzeli u obzir pri određivanju uslova i rokova za kreditiranje.

EP: Koji su osnovni uslovi za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje?

Ivan Smiljković: Pre svega mora da postoji postoji poljoprivredna proizvodnja, odnosno registrovano poljoprivredno gazdinstvo sa određenom istorijom poslovanja, izvesnim prihodima i održivim biznisom. Kako bismo im obezbedili stabilnost i predvidivost razvoja mi kao banka već godinama finansiramo naše poljoprivrednike kada žele da uvećaju svoje posede. U protekle dve godine plasirali smo više od 26 miliona evra samo za kupovinu zemlje kroz dugoročne kredite sa rokom otplate preko 10 godina, koji je u skladu sa vremenom njihovog povraćaja na investiciju. Konkretni uslovi za kreditiranje zavise od toga o kojoj poljoprivrednoj grani se radi.

Držimo se stava da su mala i srednja preduzeća, kao i poljoprivreda, stubovi razvoja srpske ekonomije. Skoro 90 odsto naših ukupnih plasmana bilo je namenjeno malim i srednjim preduzećima. Ponosni smo na činjenicu da danas ukupni plasmani malih i srednjih biznisa premašuju 500 miliona evra u našoj banci. Istakao bih da ovo nije samo speci čno za ProCredit banku u Srbiji, već je podrška malom i srednjem biznisu fokus cele Procredit grupe i da u proteklom periodu sve banke u okviru grupe povećavaju svoje ućešće u finansiranju malih i srednjih preduzeća.

Ivan Smiljković navodi da ProCredit banka vrši promociju ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost da bi se pospešio razvoj domaće poljoprivede. „Nova tehnologija koju domaći privrednici, kroz naše kredite, nabavljaju za unapređenje produktivnosti već podrazumeva visok stepen energetske efikasnosti – manje se troši energije, a manja je i emisija CO2. Pre dve godine organizovali smo seminar u Novom Sadu o aktivnom investiranju u biogasna postrojenja. Od početnih koraka u pravcu ugradnje ovih postrojenja do realizacije prve ideje proteklo je godinu dana i to vreme je potrošeno na dobijanje dozvola i ishodovanje dokumentacije za šta je bilo potrebno dosta posvećenosti i truda. Danas se povećava broj poljoprivrednika zainteresovanih za investicije u obnovljive izvore energije, a pre svega u biogas. Jedan od naših projekata predstavlja i pumpa za solarno navodnjavanje. Mi smo sa partnerima napravili prvu ovakvu pumpu koja bi trebalo prevashodno da pomogne povrtarima da navodnjavaju svoje posede bez aktivnog učešća električne energije ili nafte. Mi smo se takođe potrudili da ovaj proizvod ponudimo našim klijentima ali odziv nije bio veliki usled niske cene električne energije. Ipak, verujem da će veća zainteresovanost za ovo investiranje uslediti u narednom periodu“.

EP: Šta predstavlja garancijska šema Innovfin uz koju se krediti iz sredstava Evropskog Investicionog fonda mogu dobiti?

Ivan Smiljković: Mi finansiramo naš portfolio jednim delom iz kreditnih linija koje dobijamo od međunarodnih finansijskih institucija ali se u najvećim delu za finansiranje naših plasmana oslanjamo na depozite koje smo prikupili od stanovništva i privrede. U našoj banci je aktuelna jedna od trenutno najatraktivnijih ponuda za štednju sa izuzetno dobrom kamatnom stopom i ona je namenjena pre svega fizičkim licima. To upravo znači da svi klijenti koji ostave depozit u ProCredit banci indirektno doprinose bržem razvoju domaće poljoprivrede i malih i srednjih preduzeća. Ovde bih želeo da istaknem da mi kao odgovorna finansijska institucija celokupnu svoju pažnju usmeravamo upravo na ono što doprinosi razvoju domaće ekonomije i to je garant našim deponentima da ćemo poverena sredstva iskoristiti u najbolju moguću svrhu.

S druge strane, Evropski investicioni fond dodelio je Srbiji preko ProCredit banke 160 miliona evra kroz program InnovFin, a na nivou ProCredit grupe odobreno je 850 miliona za zemlje u jugoistočnoj Evropi u kojima je ProCredit grupa zastupljena. Ovo je odlična garancijska šema koja je pripremljena u okviru programa Horizont 2020 za unapređenje konkurentnosti privrede u Evropi a kroz uvođenje inovacija u proizvodnju, marketing i druge oblasti u sektoru malog i srednjeg biznisa. Kamate su danas na istorijski najnižem nivou u Evropi i u Srbiji i ovde ne očekujemo da se nešto drastično menja. Stoga kamata više ne predstavlja nepremostiv problem u finansiranju. Najveću prepreku u finansiranju na koju nailaze vlasnici malih i srednjih preduzeća čini njihova nemogućnost da obezbede garancije za dugoročne kredite, uprkos tome što imaju dobre ideje. Tu pomaže InnovFin koji garantuje 50 odsto plasmana.

Marta 2016. godine počeli smo da koristimo sredstva iz ovog programa i zaključno sa septembrom 2017. godine finansirali smo preko 62 miliona evra investicija koje su donele neki vid inovacija malim i srednjim preduzećima. Drugi program koji takođe koristimo jeste Western Balkans Enterprise Development & Innovation Facility, namenjen takođe malim i srednjim biznisima, koji pruža 70 odsto pokrića. U martu ove godine dobili smo 25 miliona evra i do septembra smo ih iskoristili. Kroz ova dva programa mi smo našim privrednicima omogućili pristup sredstvima od oko 90 miliona evra za godinu i po dana koje su oni iskoristili za unapređenje poslovnih procesa i zahvaljujući tome njihova konkurentnost na domaćem i stranom tržištu je značajno porasla.

EP: Pre izvesnog vremena održali ste seminar o uštedi energije kroz investiranje u energetski efikasna rešenja u domaćim firmama. Tada ste izneli rezultate koje je Pro-Credit postigao ulaganjem u mere energetske efikasnosti u svojim filijalama. Kakvi su rezultati tih investicija?

Ivan Smiljković: ProCredit već godinama vodi računa o potrošnji energije, emisiji CO2 i upotrebi prirodnih resursa kao i o reciklaži. Mi smo jedina finansijska instutucija sa ISO standardom 14001:2015 koji smo uveli prošle godine zajedno sa svim članicama ProCredit grupe. Mi smo se najviše fokusirali na mere energetske efikasnosti u zgradarstvu, razvili smo priručnik o načinu opremanja naših objekata, što obuhvata sve elemente od izolacije i grejanja do sistema za praćenje. Mi već sada imamo 100 odsto led osvetljenja u svim našim poslovnim jedinicama. U gotovo svim objektima imamo i building management sisteme (BMS) sa daljinskim upravljanjem pomoću kojih smo smanjili potrošnju energije. Poslužiću se jednim primerom da biste uvideli razmere te uštede. Energiju za grejanje koju smo potrošili u periodu od 2011. do 2016. smanjili smo za 71 odsto, a ukupnu energiju za 38 odsto.

Ne treba zaboraviti da smo mi takođe i prva finansijska institucija i kompanija u Srbiji koja je uvezla flotu električnih automobila. Već godinu i po dana koristimo 7 elektro-vozila Volkswagen e-up za naše redovne aktivnosti. Naš dugoročni cilj je da uvećamo našu flotu ne samo električnih već i hibridnih automobila. Stoga je prirodno bilo da investiramo u punjače za električne automobile. Svaka naša filijala ima ugrađen punjač, a u centrali smo letos ugradili prvi punjač na solarni pogon. Energetski miks u našoj zemlji prevashodno je baziran na uglju, a budući da smo odlučili da koristimo električne automobile koji se napajaju strujom koja dolazi iz uglja, naš uticaj na smanjenje CO2 ne bi bio značajan da nismo pokrenuli projekte ugradnje solarnih punjača. Trenutno razmatramo mogućnost postavljanja solarne elektrane na krov naše zgrade radi proizvodnje struje za sopstvene potrebe. U toku je proces prikupljanja ponuda i u prvom kvartalu 2018. godine bićemo posvećeni realizaciji ovog projekta.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Ovaj intervju je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

Hrvatska osigurala 47,2 miliona kuna bespovratnih sredstava za edukativno-informativne aktivnosti o održivom upravljanju otpadom

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske raspisalo je javni poziv za EU sufinansiranje realizacije programa edukativno-informativnih aktivnosti o održivom upravljanju otpadom.

Ministarstvo je gradovima i opštinama osiguralo ukupno 47,2 miliona kuna bespovratnih EU sredstava za realizaciju edukativnih programa. Sredstva su osigurana kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“. Udeo EU sufinansiranja je maksimalno 85 odsto od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova projekta.

Prihvatljivi podnosioci zahteva u sklopu ovog poziva su jedinice lokalne samouprave koje prijavljuju projekat sprovođenja edukativno-informativnih aktivnosti o održivom upravljanju otpadom na području koje obuhvata više od 10.000 stanovnika.

Iznosi sredstava koje jedinice lokalne samouprave mogu dobiti zavise od kategorije u kojoj pripadaju: prvukategoriju čine jedinice lokalne samouprave do 10.000 stanovnika, drugu kategoriju čine jedinice lokalne samouprave s više od 10.000 do 40.000 stanovnika, treću kategoriju čine jedinice lokalne samouprave s više od 40.000 do 100.000 stanovnika, četvrtu kategoriju čine jedinice lokalne samouprave s više od 100.000 stanovnika i petu kategoriju čini grad Zagreb.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Izrađen Nacrt integrisane dozvole za TE „Pljevlja“

Foto: epcg.com
Foto: epcg.com

Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore izdala je obaveštenje u kome se navodi da je izrađen Nacrt integrisane dozvole operatera, Elektroprivreda Crne GoreAD Nikšić za rad postrojenja TE „Pljevlja“ i obavljanje aktivnosti proizvodnje električne i toplotne energije na lokaciji Kalušići u Pljevljima.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u nacrt integrisane dozvole u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore u roku od 15 dana od dana objavljivanja obaveštenja i dostaviti svoje mišljenje.

Nacrt integrisane dozvole možete pogledati na sledećem linku.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Predlozi dva pravilnika Ministarstva rudarstva i energetike

Foto: zelenasrbija.rs
Foto: zelenasrbija.rs

Ministarstvo rudarstva i energetike je pripremilo Predlog Pravilnika o sadržini elaborata o uslovima eksploatacije podzemnih voda ili hidrogeotermalnih resursa, odnosno petrogeotermalnih resursa i uslovima i načinu vršenja tehničke kontrole istog elaborata i Predlog Pravilnika o  uslovima, kriterijumima, sadržaju i načinu razvrstavanja petrogeotermalnih resursa i načinu prikazivanja istih u elaboratu.

Prvim Pravilnikom bliže se određuje sadržina elaborata o uslovima eksploatacije podzemnih voda ili hidrogeotermalnih resursa, odnosno petrogeotermalnih resursa kao i uslovi i način vršenja tehničke kontrole istog elaborata, dok se drugim pravilnikom propisuju uslovi, kriterijumi, sadržaj i način razvrstavanja petrogeotermalnih resursa kao vrste geotermalnih resursa, i način prikazivanja istih u elaboratu.

Rok za davanje eventualnih primedbi je 7 dana od dana objavljivanja na sajtu Ministarstva.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Pivo: Gorivo koje pokreće ljude može da pokreće i automobile (istraživanje)

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Opšte je poznato da postoji hitna potreba za pronalaženjem održivih zamena za fosilna goriva koja imaju ogroman negativne posledice po životnu sredinu. Hemičari sa Univerziteta u Bristolu, iz Ujedinjenog Kraljevstva, kao alternativu dizelu i benzinu predlažu omiljeno piće mnogih stanovnika njihove zemlje (a i naše!) – pivo.

Najčešće korišćena zamena naftnim derivatima na svetskom nivou je bioetanol. U Sjedinjenim Američkim Državama, benzin se npr. obično prodaje kao smeša sa do 10 odsto etanola (etil-alkohol, alkohol, špirit). Ipak, s obzirom na to da ovo organsko jedinjenje ima nižu gustinu energije, da se lako meša sa vodom i može da ima korozivno dejstvo na motore, ono nije idealno rešenje. Mnogo bolja alternativa fosilnim gorivima je butanol, međutim – njega je teško napraviti iz obnovljivih izvora energije.

Naučnici iz Bristola već nekoliko godina rade na razvijanju tehnologije kojom bi se široko dostupni špirit pretvarao u butanol. Ovo je već postignuto u laboratorijskim uslovima, sa čistim etanolom, ali onaj u komercijalnoj upotrebi sadrži visok procenat vode (90 odsto) i drugih nečistoća, te sistemi prerade moraju da budu razvijeni u pravcu tolerancije na njih.

Proces pretvaranja etanola u butanol zahteva katalizatore, hemikalije koje ubrzavaju hemijsku reakciju i mnogo se upotrebljavaju u petrohemiji. Ključno saznanje tima bristolskih istraživača je sposobnost njihovih katalizatorskih supstanci da transformišu pivo (preciznije, etanol iz piva) u butanol. Demonstrirajući mogućnost da katalizatori rade sa “stvarnom” smešom alkohola, pokazali su da njihovo dostignuće može da se uzdigne do industrijskih razmera.

Sledeći korak u primeni njihovog sistema bila bi proširenje obima proizvodnje. Prema proračunima ova faza mogla bi da potraje čak pet godina. Nažalost, podaci da li će alternativna upotreba piva kao goriva negativno da se odrazi na dostupne zalihe na beogradskom Beer Festu još nisu dostupni.

Jelena Kozbašić

ABB i Formula E partneri u ispisivanju budućnosti e-mobilnosti

Photo: ABB
Foto: ABB

ABB je inovativni tehnološki lider u oblasti elektroenergetske opreme, robotike i elektromotornih pogona, industrijske automatizacije i elektroenergetskih mreža koji stoji na usluzi korisnicima iz energetskog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta širom sveta. Uz nasleđe od preko 130 godina inovacija, ABB danas ispisuje budućnost industrijske digitalizacije i predvodi energetsku i četvrtu industrijsku revoluciju.

Ova kompanija se udružila sa Formulom E u  revolucionarnom partnerstvu u cilju podsticanja budućnosti održive e-mobilnosti. Od svoje prve trke u Pekingu, u septembru 2014, Formula E se pokazala kao broj jedan svih međunarodnih moto sportova na električni pogon. U sledećoj fazi razvoja, globalni lider inovativne tehnologije ABB pruža svoje ime, inovativnost i tehnološko liderstvo seriji koja će od sada biti poznata kao ABB FIA Formula E Prvenstvo. Svojom nenadmašnom stručnošću u elektrifikaciji i liderstvu u rešenjima punjenja električnih vozila, s najvećom instaliranom bazom stanica za brzo punjenje električnih vozila širom sveta, ABB je idealan industrijski partner Formule E.

Formula E služi kao konkurentna platforma za razvoj i testiranje tehnologije elektrifikacije i digitalizacije relevantne za e-mobilnost, pomažući u poboljšanju dizajna i funkcionalnosti električnih vozila i infrastrukture, kao i povezanih digitalnih platformi. Udrživanjem snaga, ABB i Formula E biće idealno pozicionirani za pomeranje granica e-mobilnosti.

– Izuzetno smo uzbuđeni što smo partner Formuli E u kreiranju budućnosti e-mobilnosti – izjavio je izvršni direktor kompanije ABB Ulrih Špishofer. – Danas se dva pionira ujedinjuju. ABB i Formula E prirodno korespondiraju na vrhuncu najnovijih digitalnih tehnologija i elektrifikacije. Zajedničkom snagom ispisaćemo sledeću fazu ove uzbudljive sportske aktivnosti i stvaraćemo timove visokog kvaliteta. Zajedno ćemo ispisati budućnost – jednom po jednom električnom trkom.

– Ovo je istorijski dan za Formulu E i čast mi je poželeti dobrodošlicu svetskom tehnološkom lideru, ABB-u, kao vodećem partneru Formule E, s istorijom i stručnošću na polju elektrifikacije i digitalne tehnologije. Naše dve kompanije su sinonim za pomeranje granica mogućeg. Zajedno, kao partneri, našim vernim navijačima i potrošačima koji prate ABB FIA Formula E prvenstvo predstavićemo inovativnu tehnologiju na globalnom nivou – izjavio je Alehandro Agag, osnivač i izvršni direktor Formule E.

Kao svetski lider u infrastrukturi vozila na električni pogon, ABB nudi celokupni niz rešenja za punjenje električnih automobila, električnih i hibridnih autobusa, kao i rešenja za elektrifikaciju brodova i železnica. Na tržište za punjenje električnih vozila ABB je ušao još 2010. godine, a danas ima brzorastuću globalnu instaliranu bazu sa više od 6.000 brzih punjača.

ABB FIA Formula E Prvenstvo je serija FIA električnih uličnih trka i prva svetska potpuno električna internacionalna jednosedna kategorija u moto sportu. Formula E donosi uzbuđujuću elektrofilnu akciju na točkovima kroz vodeće svetske gradove, utrkujući se u pozadini obrisa urbanog horizonta Njujorka, Hong Konga, Pariza i Ciriha.

U četvrtom izdanju serije učestvovaće 10 ekipa i 20 vozača koji se takmiče u 11 gradova sa pet kontinenata u borbi za najbolju poziciju ABB Formula E prvaka. Prethodna trka desila se u Marakešu, a sledeća će se održati u Santjagu 3. februara, dok prvenstvo 2018. godine počinje u julu.

Poskupela cena električne energije u Evropi u drugoj polovini 2017. godine

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Nakon što je zadnjih godina cena električne energije u evropskim zemljama značajno padala, u drugoj polovini 2017. dolazi do osetnijeg oporavka njenih veleprodajnih cena.

Tako je u trećem tromesečju 2017. godine u poređenju sa istim razdobljem 2016. godine najveći rast veleprodajne cene električne energije za 52 odsto zabeležen u Rumuniji, pokazuju podaci evropske Glavne uprave za energetiku. Razlog tome je manja domaća proizvodnja električne energije nego što je uobičajeno, a nakon Rumunije slede Slovenija i Mađarska sa porastom za 41 odsto, dok je na suprotnom kraju Velika Britanija u kojoj je veleprodajna cena električne energije u trećem tromesečju 2017. godine bila za 2,2 odsto manja nego u istom razdoblju 2016. godine.

Inače, najviše veleprodajne cene električne energije u Evropi imaju Grčka i Portugal, a slede ih Srbija, Italija, Mađarska i Rumunija. Najniže veleprodajne cene imaju Norveška, Luksemburg i Nemačka, Švedska i Danska.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Indija uvodi carinu na strane fotonaponske ćelije

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji saopštili su da je Indija predložila uvođenje 70-postotne carine na fotonaponske ćelije i module koji se uvoze iz Kine i Malezije.

Indija je najveći uvoznik kineske solarne opreme, a spomenutim potezom želi onemogućiti opasnu pretnju za domaću industriju. Indijski kapaciteti za proizvodnju fotonaponske opreme, izraženi ekvivalentnom snagom iznose 3 GW godišnje, dok se potražnja procenjuje na 30 GW.

Tako je Indija u razdoblju od januara do septembra 2017. godine kupila čak jednu trećinu ukupne kineske proizvodnje solarne opreme, čija se vrednost procenjuje na 8 milijardi dolara.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Zatvaraju put na dva meseca da bi njim prolazile žabe

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Put za Sen-Malo na zapadu Francuske biće zatvoren za saobraćaj dva meseca kako bi se podstakla reprodukcija žaba koje prolaze tim putem, saopštile su vlasti turističkog gradića, koji je jedna od omiljenih destinacija Parižana za vikend.

Put u luci Sen-Malo, koji je zaštićeno područje i označen je kao prirodna zona, biće zatvoren za saobraćaj od 15. januara do 15. marta.

Gradske vlasti su navele da je prošle godine zabeležena velika stopa uginuća žaba zbog odvijanja saobraćaja.

“Pošle godine je oko 1.000 žaba stradalo na tom putu i okolo”, navele su vlasti koje su podsetile da su žabe na spisku potencijalno ugroženih vrsta.

Izvor: N1

Bosna zabranila ubijanje životinja radi krzna

Foto: pixabay
Foto: pixabay

BiH je sledeća zemlja bivše SFRJ koja je rekla ne ubijanju životinja radi krzna. Naime, nakon Slovenije, Makedonije i Hrvatske, i u BiH se od 1. januara 2018. godine završilo prelazno razdoblje i stupila je na snagu ova zabrana.

Odgajivači su u nekoliko pokušaja nastojali ukinuti zabranu ili produžiti prelazno razdoblje. Poslednji pokušaj da se produži ostao je još uvek u proceduri, iako je sada, kada je zabrana stupila na snagu, potpuno apsurdan.

Širom Evrope sve je izraženiji stav protiv uzgoja životinja radi krzna. Rastući broj država doneo je zabrane takvih praksi, poput Velike Britanije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Češke, Holandije, ili su doneseni zakonski propisi koji na drugi način onemogućavaju takav uzgoj.
Nakon Bosne i Hercegovine, očekuje se krajem godine stupanje na snagu zabrane uzgoja i u Srbiji.

I poznata modna imena sve češće donose odluke o prestanku korišćenja životinjskoga krzna, dajući tako do znanja da krzno postaje stvar prošlosti.

Tako su se prestižni modni brendovi kao što su: Armani, Guči, Hugo Bos, Tomi Hilfiger, Kelvin Klajn, Stela Mekartni i drugi obavezali na politiku nekorišćenja životinjskoga krzna.

Životinje uzgajane radi krzna zatočene su ceo svoj kratki život u malim kavezima, ubijaju ih gušenjem plinom, lomljenjem vratova ili strujnim udarima, a njihov uzgoj uzrokuje i štetu za okolinu, dok se za obradu krzna koriste velike količine vode i opasne hemikalije. Za samo jednu bundu industrija krzna ubije čak 200 činčila, 15 lisica ili 40 kuna.

Izvor: N1

Užičane upozoravaju da, zbog smoga, budu kraće napolju

Foto: Milan Zlatanović
Foto: Milan Zlatanović

I ovu zimu Užičani su dočekali gušeći se u smogu i čađi, čija koncentracija je tolika da je vazduh pojedinih dana prema analizama Zavoda za javno zdravlje okarakterisan kao opasan po zdravlje. Zbog zdravstvenih problema koje može izazvati velika količina čađi Užičanima se savetuje da skrate boravak napolju.

U Užicu je tri puta više čađi od dozvoljene koncentracije. Pojedini Užičani na ulicu izlaze sa maskama na licu.

Iz Zavoda za javno zdravlje upozoravaju da broj obolelih od respiratornih organa u Užicu svake godine raste.

To se najčešće dešava u vreme grejne sezone. Iz gradske uprave poručuju da im je za sprovođenje mera protiv aerozagađenja potrebna pomoć Republike.

Kažu da je Grad poslao zahtev ministarstvu pre tri godine, za proglašenje ugrožene sredine, ali ono nikad nikome nije odgovorilo na taj zahtev. Dodaju da takav odgovor nije dobila nijedna lokalna samouprava koja je poslala sličan zahtev i ističu da vlasti na lokalu ne mogu same da reše takve probleme.

Užice ima 15.000 individualnih ložišta i vazduh treće kategorije. Bolesnima, deci i starima se preporučuje da tokom zime što manje borave napolju.

Izvor: N1

EPS u obavezi da ažurira Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat postrojenja prečišćavanja otpadnih voda u TENT A

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto rešenje da je nosilac projekta JP Elektroprivreda Srbije iz Beograda u obavezi da ažurira Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za Projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u okviru TE Nikola Tesla A u Obrenovcu.

Nosilac projekta je u obavezi da posebno obradi poglavlja u kojima se odstupilo od prethodnih projektnih rešenja, a odnose se na postrojenje za tretman zauljenih otpadnih voda G2, gde nije ugrađena automatska rešetka za uklanjanje grubog i inertnog materijala i postrojenje za prečišćavanje zauljenih voda U1, gde nije izgrađena DAF jedinica, već je zamenjena skraperom u podužnom taložniku, hvatačem ulja, bazenima za izdvajanje ulja i peščanim filtrima, kao i ažuriranje propisanih mera zaštite životne sredine tokom perioda eksploatacije.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid doneto rešenje u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

U planu obuka za energetske menadžere iz Tuzlanskog kantona i Brodsko-posavske županije

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

U narednom periodu u okviru projekta Pametne škole organizuje se obuka za dve grupe energetskih menadžera iz Tuzlanskog kantona i Brodsko-posavske županije.

Kroz obuku će proći više od 40 učesnika, a cilj obuke je osposobiti energetske menadžere koji će moći kvalitetno odgovoriti zahtevima zakonske regulative (javna preduzeća i ustanove), ali i zahtevima savremene tržišne ekonomije (privreda) za efikasnije korišćenje energije.

Energetski menadžer je osoba koja prikuplja i analizira podatke o načinu korišćenja energije, predlaže mere koje doprinose racionalnoj upotrebi energije i prati sprovođenje mera energetske efikasnosti.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

Norveška izvezla 116 milijardi metara kubnih gasa prošle godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Norveška je u 2017. godini ostvarila rekordan izvoz gasa od 116 milijardi metara kubnih gasa.

Ovo je za 8 odsto više nego 2016. godine, saopštio je norveški operator gasnog sistema Gassco, a predstavlja i najveći izvoz gasa u poslednjih 40 godina.

Norveška gas izvozi u ostale evropske zemlje, čime zadovoljava 25 odsto ukupne evropske potrošnje gasa i predstavlja drugi dobavljač gasa za Evropu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U 2018. godini počinje izgradnja HE Buk Bijela

Foto: Vlada RS
Foto: Vlada RS

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da će ove godine početi izgradnja Hidroelektrane Buk Bijela, koja bi prema procenama trebalo da košta oko 400 miliona KM i biće 100 odsto u vlasništu Elektroprivreda Republike Srpske.

Kako je naveo, trenutno postoje dve kineske kompanije koje su izrazile jasan interes i pripremile ponude za realizaciju ovog projekta. On je istakao da će investicija biti realizovana na području opštine Foča, gde bi trebalo da bude sedište preduzeća koje će voditi ovaj projekat, a instalirana snaga hidroelektrane iznosice 93,52MW.

Dodao je da se, osim Buk Bijele, u Hercegovini realizuje i projekat Hidroelektrane Dabar, a planirana je i realizacija Termoelektrane Gacko 2. Ukupno investiranje u sektor energetike samo na području Hercegovine, uključujući i nekoliko malih hidroelektrana, biće oko 2,3 milijarde u narednih šest do sedam godina.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević