Home Blog Page 1154

Mađarska planira izgradnju 3.000 malih solarnih elektrana na poljoprivrednim dobrima

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mađarska vlada priprema plan o podsticanju izgradnje 3.000 malih sunčanih elektrana na poljoprivrednim dobrima.

Elektrane bi imale pojedinačnu snagu oko 0,5 MW i svaka bi zahtevala oko 1 hektar površine. Vlasnici tog zemljišta ili farmeri koji ga obrađuju mogli bi od države zatražiti potporu za takvu elektranu koja bi služila za potrebe privrede.

Vlada je povodom ovog plana konsultovala i Evropsku komisiju koja blagonaklono gleda na takvu inicijativu koja već postoji i u Austriji i Nemačkoj. Time bi Mađarska nastavila smanjivati energetsku zavisnost i povećavati udeo obnovljivih izvora u energetskom miksu na 50 odsto.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U Srbiji se sprovodi Međunarodni popis ptica vodenih staništa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije sprovodi na teritoriji Republike Srbije Međunarodni popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC).

Inače, 52. po redu popis ptica vodenih staništa trajaće do 30. januara ove godine.

U ovom periodu izaći će više od 150 volontera Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i obići sve velike vodene površine i popisati ptice koje zimu provode u Srbiji.

Učesnici Međunarodnog popisa vodenih ptica će paralelno učestvovati u simultanom brojanju i potrazi za orlovima krstašima (Aquila heliaca) u Panonskoj niziji, organizovanom u okviru projekta LIFE PannonEagle, kao i prikupljanju podataka o različitim oblicima uništavanja ptica i prirode, kao što je krivolov.

Zainteresovani za učešće u 52. po redu popis ptica vodenih staništa, mogu da se obrate Marku Šćibanu, rukovodiocu Međunarodnog popisa ptica vodenih staništa za Srbiju na mejl: sciban.marko@gmail.com.

Međunarodni popis ptica vodenih staništa jedan je od najstarijih i najmasovnijih akcija praćenja prirode i životne sredine u svetu. IWC se u Srbiji različitim intenzitetom sprovodio od 1982. godine i predstavlja najstarije organizovano popisivanje ptica na ovim prostorima.

Milisav Pajević

Održana radionica o novom sistemu Registra zagađenja okoline u Hrvatskoj

Foto: haop.hr
Foto: haop.hr

Hrvatska agencija za okolinu i prirodu održala je 17. i 18. januara 2018. radionice na kojima je nadležna tela upoznala sa novom aplikacijom sistema Registra zagađenja okoline.

Pored edukacije o načinu korišćenja nove aplikacije, detaljno je obrađen način prijave u opšte obrasce, obrasce za vazduh, otpadne vode, zemljište, nastanak, sakupljanje i zbrinjavanje otpada. Na predstavljeno programsko rešenje nove aplikacije nadležna tela dala su predloge i komentare na osnovu kojih će se dodatno unaprediti rad i funkcionalnosti ovog sistema .

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: haop.hr

Sandra Jovićević

Deponija Smiljevići dobija reciklažno dvorište

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U sklopu transformisanja sarajevske deponije Smiljevići u Regionalni centar za upravljanje otpadom, biće izgrađeno i reciklažno dvorište u kojem će se vršiti reciklaža električnog i elektronskog otpada.

Predstavnik KJKP Rad Mirza Ramić rekao je u razgovoru za Klix.ba kako je prošle godine završena prva faza izgradnje, a dodao je i da su trenutno u toku građevinski radovi. Prema njegovim rečima, završena je gradnja hale u kojoj će biti smeštene različite prese i trake kojim će se vršiti razvrstavanje otpada. Tu će stanovnici moći dovoziti kabasti otpad i električni otpad u limitiranim količinama. Osim toga, moći će dovući i građevinski otpad, zemlju, klasični otpad, rekao je Ramić. Naglasio je i da mogućnost reciklaže električnog i elektronskog otpada u Bosni i Hercegovini predstavlja ogroman korak napred.

Dodao je kako će u narednom periodu biti nastavljena druga faza izgradnje plohe za građevinski otpad koji će se, nakon što bude prerađen, koristiti kao sirovina za proizvodnju određenih stvari. Ramić je istakao kako su prošle godine pokrenuli aktivnosti na tretmanu procednih otpadnih voda, koji će ove godine biti primenjen na sanitarnoj deponiji. U pripremi je i izgradnja kompostane koja će imati zapreminu od 20.000 metara kubnih i sav onaj smeđi otpad koji dospe na deponiju će se tu deponovati. Od toga će se proizvoditi kompost koji će se koristiti za druge namene, poput dohrane biljaka i kultivisanja zelenih površina, rekao je Ramić.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana ekološka radionica o očuvanju jezera Ćelije u Kruševcu

Foto: krusevac.rs
Foto: krusevac.rs

U Regionalnoj privrednoj komori Kruševca je održana dvodnevna radionica „Mapiranje zainteresovanih strana i Plan komunikacije – iskustva Švedske“.

Radionica predstavlja jednu od niza aktivnosti u okviru krajnjeg cilja – zaštite jezera Ćelije, koje se sprovode kroz projekat „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu pridruživanja EU: unapređenje kvaliteta usluga, dijaloga zainteresovanih strana i efikasnosti lokalne administracije“. Predavači su bili eksperti iz Švedske, čija Vlada finansira projekat koji sprovodi SKGO u partnerstvu sa švedskom Asocijacijom lokalnih vlasti i regiona.

Predstavnicima Gradske uprave, JKP Kruševac i JP „Vodovod“ predavači su preneli iskustva u mobilisanju javnosti na ekološke teme. Oni su naglasili da je Grad Kruševac izradio dobar plan komunikacije koji predstavlja odličnu platformu za uključivanje u akciju celokupne javnosti. Ovoj fazi realizacije projekta prethodio je, kao prvi korak, formiranje Radnog tima čiji je zadatak obezbeđivanje uslova za dugoročno snabdevanje pijaćom vodom iz jezera Ćelije.

Planira se da 80 odsto lokalnih samouprava obuhvaćenih Regionalnim sistemom vodosnabdevanja bude uključeno u integralno upravljanje akumulacijom i da bar 70 odsto građana bude informisano o neophodnosti održivog korišćenja jezera. Očekuju se i odgovarajuće aktivnosti u opštinama Brus i Blace, odakle dve pritoke, Rasina i Blatašnica, primaju netretirane otpadne vode, naglasila je pomoćnik gradonačelnika za održivi razvoj i ekologiju Olivera Drenovac.

Ovaj ekološki projekat je od izuzetnog značaja za čitav Rasinski okrug, jer će se vodom sa jezera Ćelije uskoro snabdevati oko 200.000 ljudi.

U realizaciju četvorogodišnjeg programa podrške pridruživanju EU kroz oblast zaštite životne sredine su osim Kruševca uključeni još samo gradovi Zrenjanin i Čajetina.

izvor: krusevac.rs

Sandra Jovićević

Potpisan donatorski ugovor sa RECAN-fondom u okviru Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, potpisan je donatorski ugovor sa RECAN- fondom za povraćaj i reciklažu limenki, koji predstavlja nadogradnju višegodišnje saradnje između ove organizacije i Sekretarijata u okviru Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“.

Podsekretar pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Brankica Tabak istakla je značaj ove saradnje, obzirom da je ovim dokumentom implementirana kampanja „Svaka limenka se računa“ u Program „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“, koji doprinosi podizanju svesti za brigu o životnoj sredini, a naročito o unapređenju saznanja dece o značaju reciklaže i njene primene u praksi.

Dodatnim sredstvima, nagradni fond za najbolje vaspitno-obrazovne ustanove biće povećan za 4.500 evra, kojima će biti omogućeno nagrađivanje većeg broja najuspešnijih vaspitno-obrazovnih ustanova.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Hrvatska dobija još dva reciklažna dvorišta

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić boravio je u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji gde se sastao s predstavnicima županija i jedinica lokalne samouprave s tog područja na temu upravljanja otpadom.

Ovom prilikom je ministar Ćorić s načelnicima opština Nuštar i Kneževi Vinogradi potpisao ugovor o dodeli bespovratnih EU sredstva za projekte izgradnje i opremanja reciklažnih dvorišta. Ukupna vrednost projekta izgradnje i uređenja reciklažnog dvorišta Nuštar je 3.289.569,85 kuna od čega EU sufinansira 2.796.134,37 kn odnosno 85 odsto.

Ministar Ćorić naglasio je kako je ovo peto reciklažno dvorište na području Vukovarsko-srijemske županije. Do sada smo potpisali ugovore za reciklažna dvorišta u Iloku i Županji te opštinama Borovo i Stari Jankovci, rekao je Ćorić naglasivši kako je izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta samo jedan od segmenata ka uspostavi celovitog sistema upravljanja otpadom.

Za uređenje i opremanje reciklažnog dvorišta Kneževi Vinogradi osigurano je 1.613.778,12 kuna EU sredstava što je 85 odsto od ukupne vrednosti projekta – 1.898.562,50 kn.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

„Klisura Đetinje” postaje zaštićeno područje

Foto: radiosan.rs
Foto: radiosan.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja III kategorije, kao Predeo izuzetnih odlika „Klisura Đetinje”.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u zapadnoj Srbiji, na teritoriji grada Užica i opštine Čajetina. Zaštitom je obuhvaćen najveći deo područja klisure reke Đetinje, ukupno 853,13 ha, od čega je, prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, približno 70 odsto u privatnoj, odnosno oko 30 odsto u državnoj svojini. Na zaštićenom području utvrđeni su režimi zaštite II i III stepena.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja PIO „Klisura Đetinje” svrstava se u III kategoriju – zaštićeno područje lokalnog značaja.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži, područje gornjeg toka reke Đetinje je ekološki značajno područje na prostoru Republike Srbije pod rednim br. 60 – „Klisura Đetinje”.

Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je dana 2. juna 2016. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio studiju zaštite Gradskoj upravi za urbanizam, izgradnju i imovinskopravne poslove Grada Užica, kao nadležnom organu.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

UN: Tri poslednje godine najtoplije do sada

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Tri poslednje godine su najtoplije ikad izmerene i tempo globalnog zagrevanja konstatovan u tom periodu je “izuzetan”, upozorile su Ujedinjene nacije.

“Sada je potvrđeno da su 2015, 2016. i 2017. godina najtoplije godine ikad registrovane i da se jasno uklapaju u trend dugoročnog zagrevanja izazvanog porastom gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi”, saopštila je Svetska meteorološka organizacija (WMO), specijalizovana agencija UN.

Najtoplija od te tri godine bila je 2016. godina sa prosečnom temperaturom višom za 1,2 stepena Celzijusa nego u preindustrijsko vreme (referentnog perioda izmedju 1880-1990).

Ta godina je bila pod uticajem prirodnog fenomena el Ninjo, koji se pojavljuje svakih tri do sedam godina i može da podigne prosečnu temperaturu, da utiče na struje i padavine.

“Ti novi podaci o temperaturi ukazuju da se svet rapidno zagreva”, rekao je Dejv Rej, profesor sa univerziteta u Edinburgu reagujući na izveštaj.

Prema poslednjim podacima, WMO je konstatovao da je prosečna temperatura na zemljinoj površini 2017. i 2015. prešla temperaturu iz preindustrijskog vremena za oko 1,1 stepen Celzijusa.

Stručnjaci kažu da je skoro nemoguće razlikovati te dve godine jer su razlike u temperaturi manje od stotog dela stepena, što je manje od margine statističke greške.

“Važnije je posmatrati dugoročni razvoj temperature, koji pokazuje tendenciju rasta, nego vršiti klasifikaciju izmedju raznih godina”, rekao je generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije, Finac Peteri Talas.

Sedamnaest od 18 najtoplijih godina su iz 21. veka, i tempo zagrevanja konstatovan ove tri poslednje godine je izuzetan, rekao je Talas.

On je rekao da je zagrevanje posebno vidljivo na Arktiku i da će to imati trajne posledice na nivo mora i meteorološke prilike u drugim delovima sveta.

Prema statistici, prosečna temperatura u 2017. godini prelazi za oko 0,46 stepeni Celzijusa temperaturu izračunatu za period od 1981. do 2010.

UN je koristio podatke Američke uprave za okeane i atmosferu (NOAA), američke svemirske agencije NASA, britanskog Centra Hedli za metorološke usluge, Evropskog centra za srednjoročne meteorološke prognoze (CEPMMT) i Japanske meteorološke službe.

Izvor: N1

Norveška, 2040. godina: “Zbogom” mlaznim avionima na kraćim letovima

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svaki put kada se avion uzdigne s piste, uzdigne se i nivo ugljen-dioksida (CO2) u našoj atmosferi. Već smo pisali kako se procenjuje da je udeo avio-prevoznika u proizvodnji COna globalnom nivou od 2 do 3 odsto, a očekuje se da će skokom potražnje za vazdušnim saobraćajem narednih godina taj udeo da se udvostruči. Zabrinuti stručnjaci kao najefikasniji način za smanjenje emisija ugljen-dioksida sugerišu – potpuno odustajanje od putovanja avionima.

Ipak, fosilna goriva koja su najveći krivci za zagađenje vazduha u avio-industriji imaju svoje eko-prijateljske alternative. Neke od njih su šećer i električni pogon. Kako bi smanjila negativan uticaj na životnu sredinu, Norveška ima ambiciozan plan. Dag-Falk Peters, izvršni direktor norveške kompanije, Avinor, nedavno je najavio da će do 2040. godine na svim letovima do sat i po vremena u njegovoj zemlji da budu korišteni električni avioni. Električni automobili čine više nego polovinu novog voznog parka stanovnika Norveške. I na autoputevima, zaokret ka električnom pogonu očekuje se iste godine kao i u avio-transportu.

Avioni na mlazno gorivo na pređenih 1,6 kilometara emituju oko 24 kilograma ugljen-dioksida. Norvežanima bi na put (čitajte: let) mogla da stane činjenica da baterije i dalje nisu dovoljno tehnološki razvijene da u potpunosti zamene trenutni, nebiološki pogon. Međutim, naučnik pri NASA-i, nezavisnoj američkoj agenciji za vazduhoplovstvo i istraživanja svemira, Šon Klark, predviđa da će se efikasnost baterija u narednom periodu značajno unaprediti. U prelaznom periodu, Avinor planira da koristi hibridne tehnologije i biogoriva.

Kao jedan od predvodnika u svetskoj “zelenoj” revoluciji otklona od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije, Norveška bi, svojim najnovijim nastojanjima, mogla da posluži kao primer i za redukciju emisija štetnih gasova u avionskom saobraćaju. Ukoliko uspešno “elektrifikuje” celu flotu namenjenu kratkim putovanjima, bila bi prva država koja je to postigla. Peters je rekao da će ostvarivanjem svog cilja postići da industrija aviona više ne bude uzročnik klimatskih promena, već sredstvo borbe protiv njih.

Jelena Kozbašić

Izlivanje nafte u Kini, opasnost od kontaminacije hrane

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Naučnici upozororavaju potrošače da budu oprezni prilikom kupovine morske hrane.

Potrošači u Japanu, Kini i Južnoj Koreji trebalo bi da budu oprezni prilikom kupovine morske hrane dok vlasti u regionu ne ispitaju i ne objave detalje o toksičnom uticaju nakon izlivanja nafte iz iranskog tankera koji je eksplodirao u Istočnom kineskom moru. Najgora katastrofa ovakvog tipa u poslednjih nekoliko decenija proizvela je dve velike površine nafte koje pokrivaju skoro 100 km kvadratnih Istočnog kineskog mora. Stručnjaci za pomorske katastrofe su rekli da je ovo samo “vrh ledenog brega” i da je milion riba verovatno zagađeno karcinogenim materijama.

Iranski tanker koji je prenosio oko 136 000 tona lake nafte, sudario se sa još jednim brodom 6. juna. Sva 32 člana posade je stradalo prilikom eksplozije. Olupina je zatim otplovila iz kineskih voda u japansku ekonomsku zonu gde je potonula u ponedeljak.
Razmere zagađenja su i dalje nepoznate jer kada se laka nafta izlije, ona ne formira crnu glatku površinu (koja se stvara od nafte u rezervoarima za gorivo broda) . Laka nafta je manje vidljiva i više rastvorljiva, što znači da ima mnogo veći impakt ispod površine vode.
Iz Državne okeanske uprave izjavili su da su pokupili uzorke sa 19 lokacija od kojih je 5 sadržalo kerozin u nivoima višim od dozvoljenih.

Edvard Overton, profesor sa Univerziteta u Luizijani rekao je, s obzirom da nafta i dalje gori, verovatno neće ostaviti veće posledice po okolinu.
Neki stručnjaci pak smatraju da se velike količine i dalje izlivaju iz olupine, gde supstance iz nafte ne mogu da ispare ili sagore i samim tim truju veliki deo morskog sveta.

Kineske i japanske vlasti našle su se na meti kritika jer nisu adekvatno reagovale povodom ovog slučaja.
Ričard Steiner, naučnik sa Univerziteta na Aljasci, koji je učestvovao u izradi UN-ovog protokola za izlivanje nafte, pozvao je Peking i Tokio da naprave procenu štete dva dana nakon prvog sudara. On smatra da je Kina iznela dobru taktiku procene štete vozilima na daljinsko upravljanje, ali takođe smatra da je reakcija bila prespora.
“Vidim krivicu na obe strane jer nijedna vlada nije reagovala odmah”, izjavio je. On je takođe ukazao na to da bi obe zemlje trebalo da zatvore svoje ribarnice dok se ne proceni da li je hrana bezbedna.
Prema simulacijama državne okeanske uprave predviđa se da će izlivena nafta stići do Japana u narednom mesecu.
Steiner podseća na važnost nacionalne saradnje prilikom ovakvih situacija kako bi se prilikom sledećih incidenata šteta mogla smanjiti na minimum. „Japan, Kina i Južna Koreja moraju sarađivati kako bi sprečile da se ovakva situacija ponovi u budućnosti.“

Izvor: theguardian

Životinjsko krzno više nije u modi: Lista zemalja koje su zabranile krzno

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog zabrinutosti za dobrobit životinja i pitanja etičke prirode, sve više država zabranjuje uzgajanje životinja zbog krzna. Pored toga, one ukidaju i proizvodnju krzna ili usvajaju strože propise kojima se zatvaraju fabrike istog. Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je prvo koje je otpočelo praksu zaštite životinja od strane uzgajivača, proizvođača i kupaca u lancu modne industrije. Do današnjeg dana, primer ostrvljana sledilo je još nekoliko zemalja. Godine u zagradi su godine početka važenja potpune zabrane, dok su podebljanim slovima napisana imena država u kojima je proizvodnja krzna zabranjena strožim zakonskim regulativama.

1. Ujedinjeno Kraljevstvo (2000)

2. Austrija (2004)

3. Danska (2009)

4. Mađarska (2011)

5. Slovenija (2013)

6. Makedonija (2014)

7. Španija (2015)

8. Japan (2016)

9. Hrvatska (2017)

10. Češka (2019)

11. Srbija (2019)

12. Bosna i Hercegovina (2018)

Bosna zabranila ubijanje životinja radi krzna

13. Nemačka (2022)

14. Holandija (2024)

15. Norveška (2025)

 

Kada je reč o Americi, neke od njenih saveznih država zabranjuju držanje lisica u zatočeništvu. Kalifornija je uvela zahteve za smeštaj kuna i lisica, koje čine troškove proizvodnje krzna visokim, a Njujork je doneo zakon kojim se zabranjuje ubijanje životinja strujnim udarom.

Iskorak u potitivnom smeru učinile su i zemlje koje su zabranile bar neke od aspekata trgovine krznom. Tako je, od januara 2017, u Indiji zabranjen uvoz krzna kune, lisice i činčile.

Borba za životinje ne vodi se samo na državnom nivou.

Zapadni Holivud je prvi grad koji je odlučio da zabrani prodaju krzna 2011. godine. Pravilo je počelo da važi od 2013. Bez obzira na to što je Brazil jedan od najvećih proizvođača krzna činčila u svetu, Sao Paolo (jedna od 26 brazilskih federativnih jedinica) je 2014. godine ukinuo proizvodnju krznenih dobara, a naredne i njihov uvoz i prodaju.

I luksuzne modne kuće poput Gučija, Stele Makartni, Kelvina Klajna, Ralfa Lorena, Vivijen Vestvud, Armanija i Tomija Hilfigera, već su rekle “ne” proizvodnji odeće i obuće od krzna.

Broj država, gradova, modnih magova i građana koji su prestali da se kite tuđim krznom raste. Da li vi nosite krznene proizvode i koje je vaše obrazloženje za nošenje ili bojkot?

Jelena Kozbašić

Hrvatska podržava mikrosolare novom uredbom

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Vlada Republike Hrvatske donela je Uredbu o izdavanju energetskih saglasnosti i utvrđivanju uslova i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu.

Ova uredba od 1. aprila pojednostavljuje način priključenja i uvodi novu kategoriju – domaćinstvo sa vlastitom proizvodnjom energije, što bi trebalo podstaći građane da na svoje krovove stave solarne sisteme.

Uredba uređuje postupke izdavanja energetskih saglasnosti kojima se utvrđuju pojedinačni uslovi priključenja na energetsku mrežu i ugovorne odnose korisnika mreže i nadležnog energetskog subjekta u pogledu uslova i rokova priključenja. Njome se zamenjuju Opšti uslovi za snabdevanje električnom energijom koji su uređivali pitanje priključenja na elektroenergetsku mrežu.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Postrojenje za duboku preradu ključni projekat NIS-a

Foto: nis.eu
Foto: nis.eu

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a, rekao je u intervjuu Radio-televiziji Srbije da Strategija razvoja do 2025. godine kompaniju uvodi u novi investicioni ciklus, kao i da je već u toku izgradnja jednog od ključnih projekata – postrojenja za duboku preradu u Rafineriji nafte Pančevo.

To je trenutno ključni projekat NIS-a, investicija od 300 miliona evra a postrojenje će početi sa radom u trećem tromesečju 2019. godine. Drugi značajni pravac je očuvanje proizvodnje, želimo da nastavimo da proizvodimo naftu i gas u Srbiji, kao i regionu. Treći, važan pravac je dalje unapređenje naše maloprodajne mreže, rekao je Tjurdenjev.

On je istakao da NIS dobro posluje i u regionu, pa tako postoje projekti proizvodnje nafte i gasa u Rumuniji čija je realizacija u toku. Pored naftne delatnosti, NIS se bavi i proizvodnjom struje, licencirani je trgovac strujom., a sa Gasprom Energoholdingom već radimo na projektu izgradnje termoelektrane – toplane Pančevo, vrednom 180 miliona evra, koji će nam 2019. godine obezbediti i električnu i toplotnu energiju za potrebe kompanije, a ostatak ćemo plasiratari na tržište. Naveo je i da će se u narednom periodu izgraditi i vetropark Plandište – investicija vredna oko 140 miliona evra.

izvor: nis.eu

Sandra Jovićević

Opština Knić: Rani javni uvid u Planove detaljne regulacije naseljenih mesta

Foto: Crni Bombarder
Foto: Wikipedia/Crni Bombarder

Opštinska uprava opštine Knić po izvršenoj stručnoj kontroli i pozitivnom mišljenju Komisije za planove opštine Knić oglašava rani javni uvid u materijal; 1. Plana detaljne regulacije za delove naseljenih mesta Gruža, Grabovac i Lipnica; 2. Izmena Plana detaljne regulacije kompleksa „Ravni Gaj“; 3. Izmena Plana detaljne regulacije za naseljeno mesto Knić koje je sedište opštine Knić.

Rani javni uvid će se obaviti u periodu od 15. do 29. januara ove godine, radnim danima od 9 do 15 sati. Materijali si izloženi u zgradi opštine Knić, u glavnom holu i kancelariji broj 15 gde sva zainteresovana fizička i pravna lica koja obavljaju javni uvid u izloženi materijal mogu dobiti informacije i stručnu pomoć u vezi sa pojedinim rešenjima i eventualnim davanjem primedbi i sugestija.

Nacrt plana dostupan je i na internet strani opštine Knić.

Zainteresovana pravna i fizička lica mogu u toku ranog javnog uvida, u pisanoj formi dostaviti primedbe na izloženi materijal Plana detaljne regulacije za delove naseljenih mesta Gruža, Grabovac i Lipnica, Izmenu Plana detaljne regulacije „Ravni Gaj“ i Izmenu Plana detaljne regulacije za naseljeno mesto Knić koje je sedište opštine Knić, Odeljenu za imovinsko-pravne stambeno-komunalne poslove, urbanizam i građevinarstvo Opštinske uprave opštine Knić, najkasnije do 29. januara ove godine na pisarnici Opštinske uprave Knić u Kniću.

Milisav Pajević

U Hrvatskoj održana informativna radionica posvećena konkursu u oblasti EE i OIE

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

U sredu 17. januara 2018. godine u Ministarstvu građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske održana je druga po redu informativna radionica za predstavnike tela državne vlasti i državne uprave, jedinica lokalne ili regionalne samouprave, javnih ustanova, ustanova, verskih zajednica i zadruga koje obavljaju društvene delatnosti u sklopu poziva na dostavu projektnih predloga Energetska obnova i korišćenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora.

U okviru radionice prezentovan je poziv za dostavu projektnih predloga za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, a predstavnici Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost predstavili su mogućnost stručne podrške zainteresovanima za ovaj konkurs. Predstavnici HBOR-a održali su prezentaciju o mogućnosti sufinansiranja sredstava vlastitog učešća prijavitelja putem finansijskog instrumenta ESIF Krediti za energetsku efikasnost.

Poziv na dostavu projektnih predloga Energetska obnova i korišćenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora objavljen je elektronski 16. novembra 2017. godine i otvoren najkasnije do 31. decembra 2020. godine, odnosno do iskorišćenja raspoloživih finansijskih sredstava. Ukupni raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za dodelu u okviru ovog Poziva osiguran je iz Evropskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380 miliona kuna.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević