Home Blog Page 1107

Konkurs za komasaciju u Vojvodini

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za sufinansiranje aktivnosti kod postupka komasacije na teritoriji AP Vojvodine u 2018. godini.

Predmet konkursa je započinjanje prve faze novih postupaka komasacije, realizacije druge faze komasacije, nastavak ranije započetih postupaka komasacije, izgradnja, rekonstrukcija, sanacija i uređenje kanalske mreže u funkciji odvodnjavanja i navodnjavanja kod postupka komasacije, uređenje atarskih puteva kod komasacije.

 

Ukupan iznos bespovratnih sredstava koji se dodeljuje za započinjanje prve faze novih postupaka komasacije je 30.000.000 dinara bez PDV-a, za nastavak ranije započetih postupaka komasacije 80.000.000 dinara bez PDV-a, za izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju kanalske mreže u funkciji odvodnjavanja i navodnjavanja 20.000.000 dinara bez PDV-a, za uređenje atarskih puteva kod postupka komasacije 23.900.000 dinara bez PDV-a.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodeljuje bespovratna sredstva u obimu do 30 odsto od ukupne vrednosti radova bez PDV-a. Preostali iznos ugovorenih sredstava obezbeđuje jedinica lokalne samouprave.

Konkurs je otvoren do 15. maja ove godine.

Milisav Pajević

Oprezno sa vatrom u prirodi

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Povodom prvomajskih praznika i tradicionalnog boravka građana u prirodi, da bi se predupredili eventualni požari, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede apelovalo je na građane da ne pale vatru na otvorenom prostoru u prirodi ukoliko ta mesta nisu za to predviđena i obezbeđena – vidno obeležena.
Apeluje se da se nekontrolisano ne pale vatre pri izvođenju poljoprivrednih i drugih radova u blizini šume.

U saopštenju se pozivaju građani da ukoliko uoče požar, odmah obaveste MUP – Sektor za vanredne situacije, odnosno najbližu šumsku upravu.

Zakonom o šumama zabranjeno je paljenje otvorene vatre u šumi i na zemljištu u neposrednoj blizini šume, na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume, izuzev na mestu koje je samo za tu namenu određeno, uređeno i vidno obeleženo, podseća Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Takođe, Zakonom o divljači i lovstvu zabranjeno je paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog rastinja u lovištu.

Najavljuje se da će Republičke šumarske i lovne inspekcije raditi pojačanu kontrolu.

Milisav Pajević

Održana Nedelja EU fondova u Hrvatskoj

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Tokom ovogodišnje Nedelje EU fondova kroz četiri dana trajanja u Zagrebu, Šibeniku i Mariji Bistrici široj javnosti i potencijalnim korisnicima predstavljene su mogućnosti korišćenja Evropskih strukturnih i investicionih fondova, kao i dobrobiti koju oni nose Hrvatskoj.

Kroz čitav niz radionica, panel rasprava, prezentacija i predstavljanje uspešnih projekata predstavnici tela u sistemu upravljanja i korišćenja Evropskih strukturnih i investicionih fondova i korisnici nastojali su potencijalnim prijaviteljima i svim zainteresovanima približiti sve potencijale i izazove sa kojima se susreću na putu od objave konkursa do pripreme, a potom i tokom realizacije projekata.

U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020 mogućnosti energetske obnove zgrada iz ESI fondova predstavila je u ime Ministarstva građevinarstva i prostornog uređenja Ines Androić Brajčić, načelnica Sektora za programe i projekte Evropske unije.

Ines Androić Brajčić je pritom istakla kako je od 311 miliona evra, koliko je u okviru OPKK namenjeno za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, kroz Evropski fond za regionalni razvoj i finansijski instrument, do sada objavom 5 poziva energetske obnove rezervisano 80 odsto alokacije. Po Pilotima je ugovoreno 105 projekata izrade projektne dokumentacije i radova energetske obnove, koji će biti sufinansirani sa 57,3 miliona kuna bespovratnih sredstava Evropskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoline, dok su po pozivima za javne i višestambene zgrade sklopljena 792 ugovora i u te će projekte energetske obnove biti uloženo 892 milijuna kuna evropskih bespovratnih sredstava.

U posebnom fokusu bili su primeri uspešno obnovljenih zgrada kroz prikaz uloženih bespovratnih sredstava, ostvarene uštede, prelaske u energetskim razredima i mere energetske obnove koje su implementirane po pojedinom projektu.

U okviru poslednjeg objavljenog Poziva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora društvene namene, koji je privremeno obustavljen, primljeno je 448 projektnih prijava, kojima je traženo više od 813 miliona kuna bespovratnih sredstava. U toku je evaluacija primljenih projektnih predloga, a do danas je doneseno 76 Odluka o finansiranju.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Emisija CO2 novih automobila u blagom porastu u EU

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novi automobili prodati u 2017. godini u Evropskoj uniji (EU) emitovali su nešto više ugljen dioksida (CO2) po kilometru u odnosu na one koji su prodati godinu dana ranije, saopštila je Evropska komisija (EK).

Reč je o prvom povećanju emisije CO2 novog voznog parka EU od kako je počeo monitoring 2010. godine, govore privremeni podaci koje je objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), kažu iz EK.

Prosečni nivo emisije CO2 novih automobila prodatih u 2017. godini iznosio je 118,5 grama po kilometru, što je za 0,4 grama više nego 2016. godine. Ipak, emisija CO2 u 2017. godini znatno je ispod one iz 2015. godine koja je iznosila 130 grama po kilometru.

EK je naglasila povećanu potražnju za jačim benzinskim vozilima, uz smanjenje učešća dizel automobila. Udeo vozila sa dizel motorima bio je 49 odsto 2016. godine, a sledeće godine je pao na 45 odsto.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Bon: Otvoreno zasedanje Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, kamen spoticanja – funkcionisanje sajta

Foto: Lina Yassin
Foto: Lina Yassin

U Svetskom kongresnom centru u Bonu, u Nemačkoj, danas, 30. aprila 2018. godine, otvorena je 48. sednica supsidijarnih tela Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, UNFCCC (United Nations Framework Convention on Climate Change). Jedno se bavi naučnim i tehnološkim savetovanjem, SBSTA (Subsidiary Body for Scientific and Technological Advice), a drugo implementacijom pomenutog ugovora, SBI (Subsidiary Body for Implementation).

Istovremeno je na istom mestu upriličeno i okupljanje ad hoc (lat. zbog ovog, zbog ove svrhe) grupe oformljene zarad pripremanja tla za Pariski sporazum o klimatskim promenama, APA (Ad Hoc Working Group on the Paris Agreement).

Njihova zajednička misija je pronalaženje načina da sve ugovore koje su potpisali u proteklih 26 godina sprovedu u delo, s posebnim fokusom na Pariski iz 2015. i zacrtanih 1,5 Celzijusovih stepeni porasta temperature, a rok koji su postavili sebi je 24. Konferencija strana koja će se održati od 3. do 14. decembra ove godine, u poljskom gradu Katovice. Politička zalaganja tek su jedan segment višeg cilja da i oni koji od nas naslede planetu mogu da žive dostojanstveno.

U konferencijskoj sali Njujork, u 10 časova, sastale su se delegacije 184 države-članice Ujedinjenih nacija, predstavnici Sekretarijata, različitih agencija i srodnih udruženja, međuvladinih tela i nevladinih organizacija, kao i novinari.

Foto: Lina Yassin

Zasedanje biste mogli da zamislite kao zasedanje bilo kojeg nacionalnog parlamenta. Svako od tela, SBSTA, SBI i APA, predstavlja svoju agendu za predstojeće dve nedelje, na koje prisutne strane mogu da ulože prigovore. Skup je i započeo upravo u duhu primedbi – Kina se požalila na (ne)funkcionisanje sajta UNFCCC. Usledile su žalbe Tuvalua, Gvineje, Kine, Venecuele, Kine… Domaćini događaja svima su ponudili rešenja ili diplomatske odgovore (ili diplomatsko izbegavanje davanja odgovora).

Zemlje su, na konferencijama UN o klimatskim promenama, podeljene u tabore u zavisnosti od svog istorijskog doprinosa ovoj pojavi, te baš kao što političari u skupštinama govore u ime svojih stranaka, one govore iz pregovaračkih pozicija različitih grupa:

  • od Evropske unije, koja “brani” sebe kao zagađivača,
  • preko LMDC (Like Minded Group of Developing Countries), koja okuplja zemlje u razvoju, a čiji je ukupni udeo u svetskom stanovništvu veći od 50 odsto,
  • do AOSIS (Alliance of Small Island States), koja se zauzima za interese ostrvskih državica.

“Preletanje” se u procesu pregovaranja u okviru UN ne dešavaju u skladu sa promenom vlasti, već teme razgovora.

Naredni dani biće uobličeni oko kreiranja pravilnika Pariskog sporazuma, koji treba da bude dovršen do kraja ove godine, inkluzivnog i transparentnog Talanoa dijaloga o klimatskim promenama između naroda i nacionalno prilagođenih dokumenata za ublažavanje, NDC (Nationally Determined Contributions). Zajedno sa klimatskim uhodama, izveštavamo sa lica mesta.

Jelena Kozbašić 

Raspisan konkurs za efikasno korišćenje energije u Vojvodini

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Pokrаjinski sekretаrijаt zа energetiku, građevinarstvo i saobraćaj rаspisаo je Javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za finansiranje i sufinansiranje projekata nevladinih organizacija i neprofitnih institucija u 2018. godini, za unapređenje saznanja dece u predškolskim ustanovama, kao i učenika osnovnih i srednjih škola na područiju Autonomne pokrajine Vojvodine o efikasnom korišćenju energije.

Konkurs je otvoren do 11. maja 2018. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: psemr.vojvodina.gov.rs

Vranje raspisalo konkurs za projekte u oblasti zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradsko veće Vranja raspisalo je javni poziv za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine za 2018. godinu, za šta je opredeljeno 1,5 miliona dinara iz gradskog budžeta.

Posebna pažnja biće posvećena projektima koji svojim kvalitetom doprinose razvoju i zaštite životne sredine, poboljšavaju kvalitet života i utiču na razvijanje ekološke svesti, kulture i mišljenja. Ostali kriterijumi za vrednovanje projektnog predloga su: inovativnost, kontinuitet i održivost, sufinansiranje, partnerstvo i uključivanje društveno osetljivih grupa.

Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: vranje.org.rs

Divlje deponije najveći problem u Beogradu, koji se intenzivno rešava

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradski menadžer Goran Vesić prisustvovao je akciji čišćenja i uređivanja naselja Besni fok na teritoriji opštine Palilula. Kako je tom prilikom precizirao, ovo je deveti dan velike prolećne akcije čišćenja Beograda.

Nalazimo se na jednoj od najudaljenijih tačaka od centra grada, gde ljudi, nažalost, nemaju sve prednosti i pogodnosti mnogih drugih građana. U ovom naselju ima dosta problema, a jedan od najvećih je „divlja” deponija koja je pravljena skoro pedeset godina i koju niko do sada nije čistio. Ovo će biti jedna od 25 deponija koje su uklonjene u prvih devet dana akcije, rekao je Vesić.

Gradski menadžer je podvukao da su građani predložili čišćenje čak 350 deponija, što je pokazatelj veličine ovog problema u Beogradu. On je najavio i da će grad zajedno sa republikom početi sistemsko rešavanje ovog problema. Grad je u dogovoru sa premijerom pokrenuo i inicijativu za ukidanje plastičnih kesa. Taj proces će zasigurno trajati nekoliko godina, ali je važno što se već nekoliko trgovinskih lanaca priključilo. Efekat toga je da je prvi trgovinski lanac za samo mesec dana prepolovio korišćenje plastičnih kesa. To je odgovorno ponašanje prema životnoj sredini, ocenio je Vesić.

On je najavio i izmene zakonskih propisa, koji bi predvideli strožije kažnjavanje autoprevoznika koji odlažu građevinski materijal mimo Vinče, gde je to predviđeno i gde će u budućnosti biti izgrađeno postrojenje za preradu ovog otpada, kako bi on mogao biti ponovo upotrebljen. Takvi prekršioci moraju biti kažnjavani oduzimanjem kamiona, naglasio je Vesić. Istovremeno, dodao je Vesić, najvažnija je edukacija građana jer je bacanje smeća potencijalno leglo zaraze. U protekle tri i po godine očišćeno je dve hiljade „divljih” deponija u Beogradu, procenjuje se da ih ima još mnogo više, zbog čega je vreme da svi počnu odgovornije da se ponašaju, istakao je Vesić. Gradski menadžer je na kraju najavio rešavanje i drugih problema u ovom nasilju u narednom periodu.

Predsednik opštine Palilula Aleksandar Jovičić rekao je da su Kovilovo, Besni fok, Padinska skela, Glogoljski rit, Jabučki rit, Dunavac naselja koja ne smeju i neće biti zaboravljena. On je izrazio zahvalnost gradu i konkretno gradskom menadžeru što su ovde angažovani radnici četiri komunalna preduzeća. Pažnja i razgovor s građanima su svakodnevni i u skladu s novom praksom problemi se rešavaju, što ranije nije bio slučaj.

Vršilac dužnosti sekretara za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinacije odnosa sa građanima Darko Glavaš još jednom je pozvao sugrađane da prijave sve probleme, kao što to i čine otkad su sami kreirali ovu prolećnu akciju. On je dodao da se ona faktički proširuje i na letnje mesece, a cilj je da se stigne do dve i po hiljade sređenih lokacija, uz jednaku zastupljenost svih gradskih opština.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Proglašeni pobednici Eko kviza u Vranju

Foto: vranje.org.rs
Foto: vranje.org.rs

Pred brojnom publikom, u Ekonomsko-trgovinskoj školi, održano je finale takmičenja učenika od 5. do 8. razreda u Eko kvizu, koji Grad Vranje organizuje već dve godine.

U poznavanju zaštite životne sredine i značaja reciklaže nadmetali su se djaci iz OŠ ,,1.maj” iz Vrtogoša, ,,Bora Stanković” iz Tibužda i ,,Branislav Nušić” iz Rataja.

Po mišljenju žirija najbolja je bila ekipa iz škole u Tibuždu, koja će Vranje predstavljati 10. maja na predfinalnom takmičenju u Beogradu. Finale je 28. maja u Zrenjaninu i očekujem da đaci iz ove škole osvoje nagradu. Sve učesnike današnjeg nadmetanja nagradili smo sa po jednim tabletom, izjavio je Žikica Antanasijević, gradski većnik za ekologiju i zaštitu životne sredine.

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević

Portugalija želi da pomogne Srbiji u zaštiti životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan sastao se sa ambasadorom Portugalije u Srbiji Augustom Peišotom i generalnim direktorom portugalske kompanije EFACEC Fernandom Fereirom.

Ambasador Portugala je rekao da je Republika Srbija najvažnija zemlja regiona čije se priključenje očekuje u Evropskoj uniji. Ukazao je da su Portugalija i Srbija dve prijateljske zemlje i da zbog značaja i važnosti zaštite životne sredine u procesu EU integracije Srbije, Portugalija želi da pomogne Srbiji u toj oblasti.

Ministar Goran Trivan je zahvalio na interesovanju i dosadašnjoj saradnji i istakao važnost jačanja odnosa i buduće saradnje Srbije i Portugalije u oblasti zaštite životne sredine. On je rekao da nam je u rešavanju glavnih izazova u sektoru zaštite životne sredine, značajno iskustvo i praksa Portugalije koja je po veličini i broju stanovnika približna Srbiji. Ukazao je da nam je za dostizanje evropskih standarda u oblasti zaštite životne sredine, značajno da se kroz javno–privatno partnerstvo podrže projekti lokalnih samouprava u preradi otpada, otpadnih voda, boljeg kvaliteta vazduha. Ministar Trivan je rekao da su Srbiji potrebna postrojenja za preradu svih vrsta otpada, ali da je MZŽS odlučno u stavu da se mogu uvoziti samo tehnologije koje ispunjavaju najviše ekološke standarde.

Gosti su izrazili zainteresovanost da podele znanje i iskustva Portugalije u oblasti zaštite životne sredine. Ukazali su da žele da pruže pomoć kroz investiranje u projekte, posebno u oblasti otpada i otpadnih voda, u kojima bi učestvovala portugalska kompanija EFACEC. Ta kompanija već 70 godina posluje u preko 65 zemalja sveta u električnoj struci (motori, generatori, transformatori i električna oprema), a posebno je fokusirana na menadžment u oblasti zaštite životne sredine, gde investiraju u projekte tretmana otpada i otpadnih voda.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Za energetsko povezivanje važna saradnja sa EU i EK

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Mirjana Filipović istakla je, na panelu “Umrežavanje energetskih koridora”, u okviru konferencije “Transport i energetika povezivanje Zapadnog Balkana i EU”, da je za povezivanje Srbije i susednih zemalja u sektoru energetike veoma važna saradnja sa Evropskom komisijom i Energetskom zajednicom. Posebno su značajni, za povezivanje Srbije i susednih zemalja inicijativa i projekti West Balkans, tj. WB6 inicijativa.

Reč je, pre svega o projektima prenosa električne energije, gde učestvuju naše kolege iz Elektromreža Srbije. Jedan od najvećih projekata u Srbiji je Transbalkanski koridor, čija je prva faza završena i puštena u rad prošle godine, u prisustvu našeg premijera. Ono što je nama posebno značajno je nastavak druge sekcije, dok se sledeća faza očekuje sledeće godine ili malo nakon toga, izjavila je državni sekretar Mirjana Filipović. Navela je da je jedan od najvećih projekata u Srbiji Transbalkanski koridor, i da je Ministarstvo posebno ponosno na saradnju u okviru CESEC projekata. Državna sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike zahvalila se EU na donaciji za izgradnju gasnog konektora sa Bugarskom koji će Srbiji omogućiti bezbednost i sigurno snabdevanje gasom.

Energetika je, pored transportnog povezivanja, važan stub za povezivanje regiona Zapadnog Balkana i EU, kao i oblast koja daje mogućnost za ekonomski razvoj, kazao je šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici. On je na panelu “Umrežavanje energetskih koridora”, u okviru konferencije “Transport i energetika povezivanje Zapadnog Balkana i EU”, naveo da je energetska povezanost miks političkih reformi koje treba da se obave i konkretnih projekata.

Navodeći da je EU u Srbiji investirala skoro 550 miliona evra u tom sektoru od 2000. godine, Fabrizi je kazao da je EU veoma zadovoljna što će Unija i Srbija sufinansirati dva važna projekta, a to su bugarsko – srpski interkonektor za gas i Transbalkanski koridor električne energije. To su nacionalne, ali i regionalne potrebe. Energetika je još jedna oblast, kao i transport, koja daje mogućnost za ekonomski razvoj, za održavanje toka energije glatkim u regionu, kazao je Fabrici. Dodao je da je potrebno povezati i tržišta da bi energija mogla glatko da teče, te da je potrebno povezati regionalna tržišta energije i gasa. Energetsko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana daje mogućnost za ekonomski razvoj i za gladak prenos električne energije, rekao je Fabrici.i dodao je da je 2015. godine u Beču dogovoreno da se pojača energetska povezanost između zemalja na Balkanu.

Zamenik ministra u Ministarstvu energetike Bugarske Krasimir Parvanov kazao je da Bugarska radi aktivno na razvijanju potencijala za izgradnju nedostajuće infrastrukture za razvoj energetske infrastrukture zajedno sa celom EU. Istakao je da je za Bugarsku prioritet energetskog povezivanja regiona i EU stalan i da će se nastaviti i posle predsedavanja Bugarske Savetom EU. Energetska povezanost je veoma važna za privrednu stabilnost zemalja u regionu. Veza Bugarske i Srbije će osigurati povezanost gasnih konekcija. Veza se sagledava kao revirzibilna, korisnici u Srbiji će biti u mogućnosti da koriste gas preko bugarskog sistema. Ovo je od evropskog interesa i ova konekcija je bitna ne samo za region, već i za čitavu Evropu, naveo je Parvanov.

Dodao je da se u Bugarskoj aktivno radi na tome da izgradnja gasovoda na bugarskoj teritoriji počne 2021. godine i da uđe u eksploataciju 2022. godine. Vodimo se ubeđenjem da će završetak ove veze pomoći integraciji, ne samo Bugarske, već celog regiona, u evropsko energetsko tržište, kazao je Parvanov i naveo da Bugarska ima sistemsku vezu sa Rumunijom, te da su urađeni napori za vezu sa Grčkom. On je kazao da očekuju da se izgradi gasovod kroz Bugarsku preko kojeg će zemlje iz regiona moći da se snabdevaju iz istočno-kaspijskog izvora, te da je za to važna veza sa Turskom.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Fruška gora spremna za prvomajske praznike

Foto: http://npfruskagora.co.rs/
Foto: http://npfruskagora.co.rs/

Nacionaloni park Fruška gora najveći broj posetilaca tradicionalno očekuje za vreme prvomajskih praznika.

Ove godine očekuje se dolazak preko 400.000 izletnika.

Pripreme za izletničku sezonu otpočele su uređenjem svih izletničkih lokaliteta, sakupljanjem smeća, košenjem trave, uređenjem ložišta, obnavljanjem oštećenih i dotrajalih i postavkom novih stolova, klupa i dečijih igrališta, postavljanjem putokaza kao i ostalim aktivnostima na poslovima zaštite i očuvanja prirode.

Uređeno je preko 55 izletničkih lokaliteta.

 

 

Prilikom obeležavanja dva značajna ekološka datuma 11.aprila „Dan zaštite prirode“ i 22.aprila „Dan planete Zemlje“ , u akcijama sakupljanja nerazgradivog otpada sa područja Fruške gore, uz sve zaposlene iz Javnog preduzeća „Nacionalni park Fruška gora“ uzelo je učešće i preko 500 ljubitelja prirode iz različitih organizacija vladinog i nevladinog sektora i sakupljena je rekordna količina smeća.

U saradnji sa nadležnim policijskim stanicama svih opština sa područja Fruške gore, preduzete su sve potrebne aktivnosti u obezbeđivanju uslova maksimalne bezbednosti naših posetilaca i nesmetanog odvijanja saobraćaja. Vatrogasne brigade biće u stanju pripravnosti, kontrola ponašanja biće na maksimalnom nivou a svaka neodgovornost biće prijavljena i kažnjena.

Ovlašćeni radnici JP „Nacionalni park Fruška gora“ počeće sa naplaćivanjem „objedinjene naplate za ulazak u zaštićeno područje, loženje vatre i parkiranje vozila“ u iznosu od 150 dinara po vozilu za celodnevnu posetu Nacionalnom parku (naplata se vrši samo vikendom).

Prema Uredbi Vlade Republike Srbije bila je propisana pojedinačna naplata za svaku navedenu aktivnost od 120,00 dinara a odobrenjem za objedinjenu naknadu, u skladu sa svojim mogućnostima, JP „Nacionalni park Fruška gora“ potrudilo se da izađe u susret  posetiocima.

Milisav Pajević

2017. godina u znaku zemljoradničkih zadruga

Foto: ZSV
Foto: ZSV

Zadružni savez Vojvodine (ZSV) održao je redovnu godišnju sednicu Skupštine u Privrednoj komori Vojvodine (PKV), kojoj su, pored članova Skupštine, prisustvovali pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo mr Vuk Radojević, predsednik PKV Boško Vučurević, prof. dr Žarko Ilin sa Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu i regionalni direktor DDOR-a Goran Ivanović.

Pokrajinski sekretar, u izjavi za medije pre početka sednice, naglasio je da je jedan od prioritetnih zadataka ove Pokrajinske vlade, intenzivna saradnja sa zadružnim sektorom u Vojvodini, jer su, kako kaže, zemljoradničke zadruge značajan faktor razvoja poljoprivredne proizvodnje u AP Vojvodini.

Ono što želim da napomenem, jeste činjenica da je 2017. godina obeležena kao godina početka relativizacije zadružnog pokreta u Vojvodini, ali istovremeno i u Republici Srbiji. Zajednički koordinirano sprovode se aktivnosti podrške zadružnom sektoru i na republičkom i na pokrajinskom nivou. Kada govorimo o Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, u 2017. godini gotovo kroz sve konkursne linije smo prepoznali zemljoradničke zadruge kao potencijalne korisnike bespovratnih finansijskih sredstava, to jest subvencija. Drago mi je što su zadruge iskoristile tu mogućnost, rekao je Radojević i dodao da će isto biti nastavljeno i u narednoj godini, a sve u cilju, kako kaže, vraćanja zadrugarstva na mesto koje mu pripada, s obzirom na tradiciju u AP Vojvodini dugu 180 godina.

Predsednik ZSV Radislav Jovanov, u izjavi za medije pre početka sednice, istakao je da je zadrugarstvo u ekspanziji i da je 2017. godina sigurno u znaku zemljoradničkih zadruga. Imali smo maksimalnu podršku, kako republičkih, tako i pokrajinskih državnih organa. Zadružni sektor počeo je da dobija podršku, tamo gde je kvalitetna zadruga, tamo je kvalitetno selo. Zadruga znači opstanak na selu, znači razvoj sela. Država je to konačno prepoznala, osnivaju se nove zadruge, a mi potenciramo da se osnivaju zadruge u naseljenim mestima gde uopšte ne postoje zadruge. Odnosno, pravimo svojevrsnu mrežu zadruga na teritoriji AP Vojvodine, rekao je Jovanov.

Dodao je da će se od septembra ove godine, u svim poljoprivrednim srednjim školama na teritoriji AP Vojvodine, u nastavu, kao redovan predmet, uvesti zemljoradničko zadrugarstvo. Jovanov se na sednici zahvalio na uspešnoj saradnji državnim institucijama kako na republičkom, tako i na pokrajinskom nivou, a naročito Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Privrednoj komori Vojvodine, koja je ZSV uključivala u sve aktivnosti koje su u vezi sa poljoprivredom.

Školarci Blaca energetski efikasni

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U OŠ „Stojan Novaković“ u Blacu organizacija Ambasadori održivog razvoja i životne sredine održala je radionicu na temu energetske efikasnosti.

 
Radionicu je izvela Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine koja je sa učenicima V razreda kroz igru i razgovor obradila ovu temu, dok je kao proizvod radionice nastao plakat koji ostao školi da se postavi na pano.

 
Organizacija Ambasadori održivog razvoja i životne sredine u partnerstvu sa javnim preduzećem „Elektroprivreda Srbije“, pokrenula je projekat „Energetska efikasnost u Eko-školama“.

 

Projekat ima za cilj podizanje svesti kod predškolaca, učenika osnovnih i srednjih škola, kao i studenata o važnosti i značaju energetske efikasnosti.

 

Eko-škole podrazumevaju mrežu škola i obrazovnih ustanova koje imaju za cilj da upravljaju zaštitom životne sredine i obrazuju mlade za održivi razvoj. Pristup koji ovaj projekat podržava je participativni pristup: kombinacija učenja i delovanja, što čini ovaj projekat idealnim za škole koje žele da se upuste u osmišljen put za poboljšanje životne sredine kako u školi i lokalnoj zajednici, tako i da utiču na živote mladih ljudi, školskog osoblja, porodice, lokalnih vlasti i NVO.

Milisav Pajević

Domaći ajvar, voćni namazi, tartufi i proizvodi od pečuraka idu na Fancy Food Show u Njujorku

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon gotovo deset godina pauze, srpski proizvođači se vraćaju na Fancy Food Show u Njujorku. Put Amerike u junu će krenuti devet domaćih proizvođača koji će u “Velikoj jabuci” predstaviti najrazličitiji spoj ukusa – od sirovog meda iz Vojvodine sa ariljskim voćem, sira sa Fruške gore, vojvođanskih tartufa, namaza od šumskih pečuraka do voćnih proizvoda iz Požege.

Foto-ilustracija: Pixabay

Selekciju proizvođača vršio je USAID, a u organizaciji odlaska naših proizvođača učestvovala je i Color Press Group.

– Ovo je prilika da kupci iz celog sveta upoznaju srpske proizvode na pravi način. Trudili smo se da proizvođači budu iz svih delova Srbije i da plasiraju najrazličitije vrste hrane – rekao je direktor Color Pressa Rober Čoban.

Fancy food show biće održan od 30. juna do 2. jula u Njujorku, a na njemu će se predstaviti domaći proizvođači – Happy Honey, Vrtlari, Friški jazački sir, Truff Truff, Stanišić bio, Moje gnezdo, Granum suncokret i Slatka jesen.

Summer Fancy Food u Njujorku svake godine prikazuje širok spektar inovativnih proizvoda i zbog interaktivnog karaktera nudi velike mogućnosti za povezivanje sa stručnjacima iz oblasti prehrambene industrije. Naši proizvođači na ovom svetskom sajmu, osim prezentovanja svojih proizvoda, mogu dobiti nove ideje i videti najnovije tehnike u gastronomiji, kao i prisustvovati brojnim edukativnim seminarima i degustacijama. Takođe, mogući su i sastanci sa ostalim izlagačima.

Branislav Sekulić iz Vrtlara kaže da je Fancy Food velika šansa koju će, nada se, svi zajedničkim nastupom iskoristiti.

– Ovo je prilika da otvorimo još jedno tržište. Proizvode zasad izvozim u Kanadu, Švajcarsku, Crnu Goru, Makedoniju i Hrvatsku. Potpisali smo ugovor sa jednom kineskom kompanijom, pa uskoro krećemo i tamo da izvozimo – objašnjava Sekulić.

Ivana Panović iz Slatke jeseni izjvila je da je veoma zahvalna što su mali proizvođači prepoznati kako “nova struka u srpskoj ekonomiji”. I ona veruje da će ovu priliku svi proizvođači iskoristiti.

Happy Honey je zdravi slatki namaz od sirovog, nezagrevanog meda koji je hladnopresovan sa prirodnim dodacima: organskog đumbira, organskog kakaa, maline, kajsije i šljive. Beogradska startap kompanija, nakon velikog uspeha u Srbiji – gde je samo za pola godine svojom inovacijom ovaj mladi tim osvojio lokalne trgovinske lance i prodavnice zdrave hrane, ušla je i u redovni asortiman jedne od najstarijih i najpoznatijih robnih kuća na svetu, Jelmoli u Cirihu. Iz Happy Honey kažu da dobar odjek očekuju i nakon događaja u Njujorku.

O detaljima predstavljanja naših proizvođača na manifestaciji Fancy Food Show biće reči na ovogodišnjem Food Talk 2018 koji će se održati 8. juna u hotelu Sheraton Novi Sad.

– I ovog puta ćemo imati veoma interesantne učesnike na Food Talku, dolaze nam gosti iz regiona, kao i neki svetski poznati kuvari. Predstavićemo i proizvođače koji će učestvovati na manifestaciji u Njujorku – dodao je Čoban.

Izvor: eKapija

Nagrađene inovativne ideje za klimatski otpornije lokalne zajednice u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) organizovali su Sajam ideja i dodelu nagrada za inovativnost, u okviru zajedničkog projekta pod nazivom „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene”.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i zamenica stalne predstavnice UNDP-a u Srbiji Steliana Nedera dodelili su nagrade najinovativnijim projektnim idejama za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, pristiglim na javni poziv u okviru „Izazova za inovativna rešenja” koji je prvi put pokrenut u Srbiji u oblasti klimatskih promena. Prisutnima su se obratili i zamenik šefa misije Ambasade Kraljevine Švedske u Srbiji Joakim Vern i pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Saša Lazović.

Potraga za održivim rešenjima za klimatski pametne zajednice u Srbiji naišla je na veliki odziv širom Srbije. Pristiglo je 111 prijava, pri čemu su najveći broj predloženih ideja podnela fizička lica (43), zatim organizacije civilnog društva (20), jedinice lokalne samouprave (16), naučno-istraživačke i obrazovne institucije (14), privrednia društva (12) i javno-komunalna preduzeća (6). Odabrano je 25 najinovativnijih ideja i timova koji će dobiti finansijsku i stručnu podršku, a još devet izabranih moći će da koristi podršku “Klimatskog inkubatora”, ustanovljenog od strane projekta. U Klimatskom inkubatoru projektni timovi će imati mentorsku podršku i pomoć u pronalaženju izvora sufinansiranja, promociji i povezivanju sa drugim klimatskim inovatorima.

Odziv na koji je naišao naš poziv i kvalitet dostavljenih ideja, još jednom je dokazao da je Srbija zemlja pametnih i kreativnih ljudi, i da je moguće, uz pravi podsticaj, da sopstvenom pameću i radom u oblasti zaštite životne sredine promenimo Srbiju na bolje, rekao je ministar Goran Trivan. Srbija je posvećena dostizanju globalnih ciljeva za ublažavanje posledica i prilagođavanje klimatskim promenama, u okviru dostizanja savremenih standarda i strateških evropskih ciljeva, naglasio je.

Jedan od glavnih kriterijuma pri ocenjivanju pristiglih ideja bio je da inovacija bude u skladu sa potrebama razvoja lokalne zajednice u kojoj se primenjuje, kao i da istovremeno pruža mogućnost za angažovanje i uključivanje žena, mladih i marginalizovanih društvenih grupa, rekla je zamenica stalne predstavnice UNDP-a u Srbiji Steliana Nedera i dodala da UNDP ostaje pouzdan partner Vladi Republike Srbije u ispunjavanju Sporazuma iz Pariza o klimatskim promenama i ostvarenju globalnih ciljeva održivog razvoja, uključujući i one koji se odnose na borbu protiv klimatskih promena.

Inovativna tehnička rešenja i poslovni modeli će naći svoju primenu u 16 opština i gradova, Beogradu, Staroj Pazovi, Inđiji, Pećincima, Rumi, Pančevu, Kikindi, Rumenki, Smederevu, Šapcu, Veterniku, Kraljevu, Kruševcu, Vrnjačkoj banji, Nišu, Čačku, ali i širom Srbije zbog velike mogućnosti njihove dalje široke primene u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, upravljanja otpadom, unapređenja saobraćaja, poljoprivrede, šumarstva.

Lokalni razvoj otporan na klimatske promene je petogodišnji projekat koji ima za cilj da se, kroz partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora, podrži razvoj projekata koji imaju za cilj da se smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte i lokalne zajednice u Srbiji učine otpornijima na promene klime. Projekat sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), I finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). Partneri na Projektu su Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji, Vlada Kraljevine Švedske, Vlada Švajcarske i nacionalni partneri poput Fonda za inovacionu delatnost i Stalne konferencije gradova i opština.