Home Blog Page 1104

Bon: Kako se ljubav, toplina, humor i poštovanje uklapaju u političke diskusije

Foto: IISD

Talanoa je tradicionalni koncept inkluzivnog, participatornog i transparentnog dijaloga razvijen od strane naroda naseljenih širom ostrva Tihog okeana. On se vodi usmeren na četiri vrednosti: ljubav, toplinu, humor i poštovanje. Kroz pripovedanje, učesnici razmenjuju ideje, veštine i iskustvo.

Svrha talonoe je izgradnja odnosa poverenja i stvaranje povoljne atmosferu uzajamnog razumevanja i saosećanja da bi se kasnije na tim osnovama donele mudre odluke za kolektivno dobro. U ovom razgovoru nema mesta oštrim, kritičkim opaskama ni svaljivanju krivice na drugoga i poželjno je da se čuje svačije viđenje.

Foto: IISD

Šta se desi kada se ovaj način diskusije sa pacifičkih ostrvaca izmesti na mesta okupljanja političkih zvaničnika? Kada se između njih uklone stolovi za kojima obično zasedaju i nestanu njihove zastave i kartice sa imenima država iza kojih se kriju? Kada počnu da pričaju iz svojih voskom uglačanih, elegantnih “cipela”?

Po ugledu na miroljubive ostrvljane, Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC) ustanovila je sopstvenu verziju talanoa dijaloga. U političku orbitu lansiran je u januaru 2018, a osmišljen je s ciljem ograničavanja negativnih dejstava klimatskih promena i tabanja našeg puta ka održivoj budućnosti do 2050. godine.

Poziv za učešće nije adresiran samo na državne aktere, već i na lokalne vlasti, preduzetnike, naučnike, domorodačko stanovništvo, omladinu i građansko društvo. Ljudi širom sveta, putem internet platforme, mogu da daju svoj doprinos budućim talanoa skupovima koja će se održati pod okriljem UNFCCC.

Foto: IISD

Nedelja, 6. maj 2018. godine bila je istorijska prilika da 210 vladinih i 105 nevladinih predstavnika podeljenih u 7 grupa, na sastancima u Bon prvi put iznesu svoja stanovišta o tri pitanja:

  • Gde smo trenutno?
  • Gde želimo da budemo?
  • Kako da stignemo tamo?

Predstavnik Gabona pohvalio je talanou kao mesto na kojem su govorili ljudi, a ne strane ugovora UNFCCC.  Jedna od priča ispričanih u nedelju ostavila je dubok utisak na Emanuel Pino iz organizacije gradova C40. Azijski institut tehnologije predstavio je izumitelja s Maršalskih Ostrva. Njegovo energetski efikasno rešenje rezultovalo je trostrukom koristi za stanovništvo – manjim ugljeničnim otiskom, nižim računima za struju i novim poslovnim šansama. Pino je nabrojala načine na koje gradovi odgovaraju na izazov klimatskih promena – održivi transport, “zelena” arhitektura, energetska efikasnost, nulti nivo otpada i obnovljivi izvori energije.

Huan Pablo Osornio, ispred organizacije za zaštitu životne sredine Greenpeace, skrenuo je pažnju na nezadovoljstvo među građanima. “Nedostatak klimatskih akcija znači da varamo jedni druge i napuštamo svoju decu. Ljudi širom sveta su ljuti. Žele da vide više zalaganja i brže rezultate. Zbog toga izlaze na ulice i marširaju. Zbog toga izvode nesposobne vlade i neogovorne kompanije na sud”, izjavio je Osornio.

Gebru Jember, meteorolog iz Etiopije pohvalio je dijalog kao proces iz kojeg niko nije izostavljen i kao test realnog stanja koji će ukazati na “praznine” na polju ostvarivanja Pariskog sporazuma o klimatskim promenama. Naglasio je da talanoa nije talk show, već jedno od sredstava koji su predviđeni za smanjivanje emisija gasova staklene bašte i treba da se shvati ozbiljno.

Senatorka Filipina Loren Legarda naglasila je neophodnost aktivnog učestvovanja klimatski ranjivih nacija u odvažnom delanju u oblasti promene vremenskih prilika. Baš kao što problem rasta temperature prožima različite sektore, isto tako treba da bude i sa reakcijom na njega, te je Legarda istakla značaj multisektoralnog pristupa u borbi protiv klimatskih promena.

Ako je 2017. protekla kao godina potvrđivanja posvećenosti čovečanstva “ortakluku” sklopljenom u francuskoj prestonici 2015, 2018. bi trebalo da bude u znaku prelaska s reči na dela. Iako zasnovana na rečima, talanoa je upravo jedno od dela koje promoviše udruženu akciju država, gradova i kompanija u bitki sa globalnim zagrevanjem. Smatra se generalnom probom za “globalnu procenu”, koja će da se odigra u 2023. godini kao osvrt potpisnica UNFCCC na postignute rezultate od 2020.

Jelena Kozbašić

Raspisan poziv radi izgradnje solarne elektrane Briska Gora

Photo-illustration: Pixabay

Vlada Crne Gore je na 75. sednici usvojila Informaciju o raspisivanju Javnog poziva za davanje u zakup zemljišta u svojini države na lokalitetu Briska Gora – Opština Ulcinj radi izgradnje solarne elektrane, sa Nacrtom tenderske dokumentacije za davanje u zakup zemljišta u svojini države na lokalitetu Briska Gora – opština Ulcinj radi izgradnje solarne elektrane.

Nacrt tenderske dokumentacije obuhvata Javni poziv kojim je definsano davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121 m², radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 MW.

Tenderom se predviđa mogućnost zaključivanja ugovora o garantovanom otkupu električne energije, po tržišnim uslovima, čime se izbegava mogućnost preuzimanja rizika od strane države u smislu uticaja na rast cena električne energije za potrošače u Crnoj Gori.

Osim toga, bitni elemetni tendeske dokumentacije su i kriterijumi koji definišu pravo učešća na tenderu i kriterijumi koji predstavljaju osnovu za vrednovanje ponuda.

Milisav Pajević

Devet neobavezujućih ponuda za gasovod

Foto: pixabay

GASTRANS d.o.o. Novi Sad je izvestio Agenciju za energetiku (AERS) da je prispelo devet neobavezujućih ponuda tokom prve faze ispitivanja interesovanja tržišta za korišćenje budućeg gasovoda, planiranog da preko teritorije Srbije spoji bugarski i mađarski transportni sistem.

 

 

Može se oceniti da je iskazano zadovoljavajuće interesovanje, a GASTRANS će, saglasno odluci Agencije za energetiku, do kraja juna uraditi analizu prispelih ponuda i o tim rezultatima obavestiti AERS.

Ukoliko rezultati analize pokažu opravdanost izgradnje gasovoda, pristupiće se narednoj fazi postupka – pozivu učesnicima koji su podneli ponude u prvoj fazi da podnesu obavezujuće ponude za rezervaciju kapaciteta na budućem gasovodu.

Ukupno je na ulazu u Srbiju iz pravca Bugarske zahtevan kapacitet od oko 42 miliona m3 prirodnog gasa na dan, pri čemu su planirani različiti izvori nabavke prirodnog gasa.

 
Milisav Pajević

Intenzivno se gradi vetropark Malibunar

Foto: http://vetroparkalibunar.rs
Foto: http://vetroparkalibunar.rs

Kompanija Elicio nastavila je intezivni rad na izgradnji vetroelektrane Alibunar.

Do sada je podignuto više od polovine elemenata za vetropark. Ukupna vrednost investicije je 80 miliona evra, a vetropark će se finalno sastojati od 21 vetroturbine.

Istovremeno se, sa druge strane državnog puta I reda Beograd – Vršac, radi na izgradnji trafo stanice i priključnog dalekovoda.

Očekuje se da vetropark u građevinskom smislu bude završen u poslednjem kvartalu ove godine.

Vetropark Malibunar, koji je pušten u probni rad krajem oktobra 2017. godine, tokom zimskog perioda proizvodio je električnu energiju u zadovoljavajućem kapacitetu.

Milisav Pajević

Remont bloka A4 u Termoelektrani “Nikola Tesla A“ biće završen do kraja jula

Foto: http://www.mre.gov.rs
Foto: http://www.mre.gov.rs

Kapitalni remont bloka A4 u Termoelektrani “Nikola Tesla A“ u Obrenovcu biće završen do kraja jula, najavili su ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i v.d. direktora EPS-a Milorad Grčić.

 

Remont bloka A4 u Termoelektrani “Nikola Tesla A” jedna je od najznačajnijih investicija ove godine u sistemu Elektroprivrede Srbije, a ulaganjem oko 53,5 miliona evra snaga bloka će se povećati na 332 megavata, produžiti radni vek i unaprediti energetska efikasnost i zaštita životne sredine.

 

Ministar Aleksandar Antić naglasio je da je blok A4 značajan za ukupnu stabilnost energetskog sistema Srbije. Kako je rekao, u Srbiji je u aprilu proizvodnja struje za oko 14 odsto bila veća nego u istom mesecu lane, dok je proizvodnja uglja povećana za oko šest odsto, što su zaista dobri rezultati.

 

– Vlada Srbije ekonomiju stavlja u prvi plan, naš prioritet je ekonomski razvoj Srbije i sa ponosom ističemo izuzetno dobre rezultate koje naša privreda ostvaruje. Rast BDP-a u prvom kvartalu od 4,5 odsto je zaista ohrabrenje i dokaz da sve ovo što vlada, zajedno sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem radi, ostvaruje rezultate i da ceo naš koncept daje rezultate, kazao je Antić.

Milorad Grčić je naglasio da se remont na bloku A odvija i da je to jedan od najvažnijih poslova na TENT-u u Obrenovcu i da se radovi odvijaju bolje od planirane dinamike.

– Rok je oko 140 dana, a mi smo sada ispred dinamike za nekolikog dana i u okviru predviđenog roka ćemo završiti posao, naveo je Grčić.

Rekao je da će za nešto više od 20 megavata biti povećan kapacitet tog bloka i da će njegova trajnost biti produžena za narednih nekoliko decenija.

Milisav Pajević

Izvedena Prva internacionalna ornitološka opera

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prva internacionalna ornitološka opera uživo je prenošena na Prvom i Drugom programu radija Radio-televizije Vojvodine u noći između 5. i 6. maja.

Ova medijska kuća po prvi put se uključila u taj projekat Evropske radiodifuzne unije u kome je učestvovalo još četrnaest svetskih radio stanica u organizaciji Radio televizije Irske. Emisija je emitovana pod nazivom “Pesma ptica u zoru” (Dawn Chorus).

Prvi su se pesmom iz Srbije oglasili crvendaći, potom drozd pevač i kosovi, a zatim su im se pridružile i ostale ptice sa osamnaest mesta na dva lokaliteta iz Vojvodine (Zmajevac i Bukovac).

Radio Novi Sad, pored toga što je bio jedinstven u ovoj priči prenosom na dve jezika- srpskom i mađarskom, dobio je najviše prostora od kolega iz Dablina, odakle je glavni prenos emitovan.

Ovakva vrsta programa ima za cilj podizanje svesti ljudi o svetu ptica i njihovom značaju za celokupan sistem, ali i potrebu da se skrene pažnja na sve češće hvatanje i trovanje, držanje u zatočeništvu i preprodaju ptica, što su zakonom zabranjene radnje.

Milisav Pajević

Formirana Zelena poslanička grupa Crne Gore

Foto: http://sdr.gamn.org/

Škola demokratskog rukovođenja je u saradnji sa poslanicima Skupštine Crne Gore formirala neformalnu Zelenu poslaničku grupu, a uz podršku nemačke organizacije GIZ.
Cilj ovog projekta jeste da teme zaštite životne sredine, održivog korišćenja energije i energetske efikasnosti, zaštite klime i generalno održivog razvoja, dobiju zasluženi prioritet i nađu se u fokusu prilikom odlučivanja.

Uključivanjem u grupu, poslanici će, u saradnji sa civilnim sektorom, doprineti ostvarivanju ovog cilja, ali i imati priliku da aktivnim radom utiču na usklađivanje propisa Crne Gore sa evropskim standardima i normama iz navedenih oblasti.

Do sada je osam poslanika/ca crnogorske Skupštine iz vlasti i opozicije iskazalo interesovanje za ovu grupu potpisivanjem Povelje, a organizatori se nadaju da će se u narednom periodu njen sastav proširiti priključivanjem poslanika/ca i ostalih političkih partija.

 

Poslanicima će uključivanje u ovu grupu omogućiti da: unaprede svoja znanja iz oblasti zaštite životne sredine, održivog korišćenja energije, energetske efikasnosti, urbane mobilnosti i uopšte održivog razvoja; da se povežu sa svojim kolegama poslanicima, stručnjacima i aktivistima; budu vidljiviji u javnosti i da se povežu sa organizacijama civilnog društva aktivnim u zaštiti životne sredine, održivog korišćenja energije i održivog razvoja.

U sklopu aktivnosti predviđenih projektom realizovan je radni ručak sa poslanicima tokom kog su prezentovane politike energetske efikasnosti i zašto je ova tema značajna i za društvo i za državu.

Takođe, poslanici su izrazili izuzetnu zainteresovanost za rad grupe ističući da bi u narednom periodu bilo poželjno uspostaviti Sekretarijat, ali u aktivnosti uključiti i instituciju Parlamenta. Poslanici su saglasni da su u ovoj oblasti neophodne podsticajne mere kako bi se politike u ovim oblastima pokrenule naglašavajući i neophodnost političke volje.

Ove aktivnosti, podržane od strane Nemačke organizacije za međunarodnu saradnjuGIZ-ovi Otvoreni regionalni fondovi za Jugoistočnu Evropu za Energetsku efikasnost i Biodiverzitet, deo su regionalne inicijative šest zemalja Zapadnog Balkana.

Milisav Pajević

Održana manifestacija „U susret planeti Zemlji“

Foto: http://www.gef.bg.ac.rs
Foto: http://www.gef.bg.ac.rs

U prostorijama Geografskog fakulteta u Zemunu nedavno je održana manifestacija pod nazivom „U susret planeti Zemlji“.

Glavni program je bio posvećen cirkularnoj ekonomiji.

Na početku svim prisutnim su se obratili prof. dr Dejan Filipović i prof. dr Miroljub Milinčić. Predavanje o cirkularnoj ekonomiji je održao Milan Veselinov, konsultat za cirkularnu ekonomiju.

Na tribini „Uspešne zelene preduzetničke priče“ su učestvovali: Ivanka Milenković – Ekofungi, Mila Rosić -Dve stolice i majstorice Sanja Andrejević – Dve stolice i majstorice, Dejan Letić – Reciklaža auto delova.

Učesnici tribine su gostima predstavili život preduzetnika, izazove sa kojima se suočavaju i odluke koje donose u ključnim momentima svoga poslovanja.  Nakon pauze su prikazana dva edukativna filma.

Učesnici druge tribine, koji su govorili o uspostavljanju cirkularne ekonomije, metodama koje su dale rezultata u Evropi i svetu i razvojnim šansama za Srbiju u uspostavljanju ovog koncepta, su bili: Jasminka Jang – suosnivač RES fondacije, Milan Veselinov – konsultant za cirkularnu ekonomiju, Sandra Kamberović, generalni sekretar „Hrabri čistač“, Nemanja Komatović, koordinator Recan fonda.

Dodeljene su nagrade za najbolje fotografije i postere u konkursima „Doba konzumerizma“ i „Cirkularna ekonomija“. Pristigla je 21 fotografija, a najlepše među njima su poslali: Dorotea Redžepi, Trinaesta beogradska gimnazija, Marija Topalović, Hemijska prehrambena tehnološka škola, Beograd, Jovan Radenković, Gimnazija Kosovska Mitrovica, Natalija Borovnica, Hemijska prehrambena tehnološka škola, Beograd, Katarina Marković, Medicinska škola, Beograd

Pristiglo je 15 postera, a najbolje su poslali: Tijana Trifunović, Geografski fakultet, smer: Geoprostorne osnove životne sredine Pavle Ćurčić, Fakultet likovnih umetnosti, smer: Slikarstvo Tea Milošević, Fakultet za umetnost i dizajn, smer: Grafički dizajn Jelena Ivanović, Geografski fakultet, smer: Turizmologija Anita Vuksanović, Ekonomski fakultet, smer: Trgovinski menadžment i marketing.

Prvi put na Geografskom fakultetu je održan sajam organizacija, institucija i firmi koje se bave zaštitom i unapređenjem životne sredine. Studenti su iskoristili priliku da se upoznaju sa predstavnicima četrnaest različitih organizacija i firmi, saznaju sve o njihovim aktivnostima i prilože biografije kako bi potencijalno bili uključeni u njihov rad.

Milisav Pajević

Krenuo regionalni marš “Zauvek bez krzna”

Foto: Fur free forever
Foto: Fur free forever

Aktivisti za zaštitu prava životinja su sa Trga Republike u Beogradu “krenuli” u regionalni marš protiv krzna pod nazivom “Zauvek bez krzna” (Fur free forever).

U maršu učestvuju aktivisti iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Bugarske.

Aktivisti su nosili transparente na kojima je pisalo da je “Krzno zločin i ubistvo”, da je za jednu bundu potrebno i do 200 životinja, kao i da životinje “strujnim udarom i trovanjem” stradaju zbog odevnog predmeta.

Podredsednica Udruženja za slobodu životinja Tamara Jevtović izjavila je da akcijom žele da podsete da će držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože prema odredbi Zakonu o dobrobiti životinja Srbije biti zabranjeno od 1. januara 2019. godine.

Jevtović je za agenciju Beta rekla da oni žele da “odbrane” tu odredbu, pošto postoji tedencija da se ona izbriše ili odloži njena primena kao što je to učinjeno u BiH.

– Želimo da pokažemo ljudima da je praksa držanja, reprodukcije, lišavanja života životinja zarad krzna i kože zastarela, da osvestimo ljude šta se sve dešava u toj krznarskoj industriji i da sa ekonomskog aspekta, a posebno sa etičkog, ta industrija nije prihvatljiva, rekla je Jevtović.

Ona je istakla da Srbija treba da pokaže da nije zemlja koja će unazaditi dostigunte standarde i da ono što je propisano zakonom iz 2009. treba da ostane.

Umetnica Jelena Zoe Disić, koja je i članica Udruženja za slobodu životinja, pozvala je građane da podrže njihov akciju jer ona doprinosi zaštiti prava radnika i životne sredine.

– Ljudi koji rade na farmama životinja rade u veoma lošim uslovima, a te farme su jedne od najvećih proizvođača fosfornog otpada, tako da se ne sme dozvoliti odlaganje primene zakona, jer postoji opasnost da će krznari iz zemalja gde je to zabranjeno doći u Srbiju, rekla Zoe Disić.

Izvor: TVN1

Milisav Pajević

Postavljene led sijalice u selu Pavlovci kod Rume

Foto: http://www.ruma.rs
Foto: http://www.ruma.rs

Početkom nedelje, u selu Pavlovci kod Rume završeni su radovi na postavljanju novih led sijalica.

 

U četiri seoske ulice zamenjene su stare živine sijalice i postavljena nova, štedljiva rasveta.

 

Rasveta je zamenjena u Fruškogorskoj, Grobljanskoj, Ivo Lola Ribar i Ulici Maršala Tita, a za ovu investiciju izdvojeno je 895.000 dinara.

 

– Rok trajanja im je oko 100.000 radnih sati, a računi će zahvaljujući uštedi električne energije biti manji i za 80 odsto. Zahvaljujući led sijalicama biće daleko lakše i održavanje ulične rasvete, jer je led rasveta kvalitetnija i ređe se kvari u odnosu na obične sijalice”, rekla je Vladislava Stamenović, direktorica JP “Parking i infrastruktura”.

Direktorica je istakla da su nove led sijalice znatno ekonomičnije i energetski efikasnije od običnih sijalica.

Radove na zameni rasvete izvela je firma “Elit d.o.o.” iz Rume.

Milisav Pajević

EU je najveći uvoznik energije i energenata u svetu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija je najveći uvoznik energije i energenata u svetu i godišnje na taj uvoz potroši 350 milijardi evra. Problem je i ograničen broj dobavljača energenata pa se traže nove mogućnosti. U evropskim naftnim kompanijama kažu da će upravo njihove rafinerije biti ti novi izvor energije i to čiste, a snabdevaće i industriju i građane.

Rafinerije ne mogu opstati samo kao prerađivači nafte. Razvijene evropske zemlje već prave strategije za zabranu dizela, a zaštita životne sredine u skladu sa klimatskim promenama, nalaže drugačiju proizvodnju. Evropske rafinerije su u tranziciji i novom tehnologijom prerastaju u energetska čvorišta koja će proizvoditi ekološka goriva i struju.

– Vizija transformacije rafinerija do 2050. je ambiciozna, ali dostižna. Cilj je postepeni prelazak na nove sirovine iz obnovljivih izvora kako bi se dobijala tečna goriva bez krajnje emisije ugljen-dioksida. Novo pogonsko gorivo koristila bi sva vozila uključujući i transport – kamione, brodove i avione, Džon Kuper, objašnjava direktor “Gorivo Evrope“.

I Srbija se obavezala da će do 2020. obezbediti 10 odsto udela biogoriva u saobraćaju. A analize pokazuju da veća upotreba električnih vozila ima smisla samo ako se promene i izvori iz kojih se dobija struja.

– U poređenju sa dizel i benzinskim motorima, električni automobili, na globalnom nivou, ne mogu doprineti smanjenju emisije štetnih gasova, ako se ta struja kojom se pune dobija iz uglja, kaže Vuk Radović, direktor “EKO Srbija – Helenik Peroleum“.

Zemlje Evropske unije računaju na dogovoreni “paket za čistu energiju” koji treba da smanji i zagađenje iz energetskih postrojenja.

– “Paket za čistu energiju” pomoći će Evropskoj uniji da bude manje ranjiva u ovom sektoru. Prioritet je unapređenje energetske efikasnosti, da se postigne globalno liderstvo u obnovljivoj energiji, dostignu energetski i klimatski ciljevi Unije do 2030. i osigura pravni dogovor za potrošače, Temenuška Petkova, kaže ministarka energetike Bugarske.

U Evropi je poslednje decenije zatvoreno petnaestak nafnih rafinerija, a od 43 postojeće polovina već proizvodi struju i neku vrstu biogoriva.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Opasnost od zagađenja Save je prošla

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Prema merenjima od sedam sati jutros na mernom mestu Jamena, u Savu se nisu ulile štetne materije i opasnost od zagađenja te reke u Srbiji je prošla, izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Bratislav Nedimović.

– Sa sigurnošću sada možemo da kažemo da je sve pod kontrolom, kazao je Nedimović u dnevniku RTS-a i istakao da nema nikakve opasnosti u Srbiji.

Prema njegovim rečima, prošla je opasnost od zagađenja Save zbog akcidenta koji se dogodio u jalovištu fabrike sode u BiH kod Tuzle i prema merenjima od sedam sati na mernom mestu Jamena, ph vrednost i elektroprovodljivost Save je normalna.

Šta će pokazati analize Agencija za zaštitu životne sredine, znaće se narednih dana. Očekuje se i razmena podataka u okviru Savske komisije, kako bi se znali i rezultati analiza članica iz Bosne i Hrvatske.

Milisav Pajević

Bon: Treba li “isterati” proizvođače nafte iz pregovora o klimatskim promenama?

Photo-illustration: Pixabay

Iako su otvorenost učešća za spoljašnje aktere Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC) jedan od razloga njene privlačnosti, na pregovorima UNFCCC pojavila se struja koja sumnja u legitimnost ovog pristupa. Netolerancija i isključivanje određene grupe iz rasprave  iz određenog razloga ne deluju kao politički korektan mehanizam. Međutim, šta ako je razlog sukob interesa te određene grupe sa okosnicom skupa – ciljem da se proizvodnja štetnih gasova ograniči kako temperatura ne bi porasla iznad 1,5 stepeni? Šta ako je ta određena grupa veliki proizvođač nafte? Šta ako prema njoj kao jednom od krivaca za klimatske promene kao takve vlada atmosfera nepoverenja?

Na skupovima i konferencijama UNFCCC postoje tri kategorije učesnika: države, mediji i posmatrači. Posmatrači se dalje dele na: sistem Ujedinjenih nacija i njihove specijalizovane agencije, međuvladine organizacije i nevladine organizacije (NGO).

Foto-ilustracija: Pixabay

NGO sektor obuhvata širok spektar vrednosti, koje su ponekad međusobno suprotstavljene – od preduzetništva, industrije i poljoprivrede, preko udruženja za zaštitu životne sredine, lokalnih vlasti, domorodačkog stanovništva i akademske zajednice, do radničkih saveza, omladinskih udruženja i unija žena. Tako su se na sastancima Ujedinjenih nacija na temu promene klime našle i najveće kompanije za eksploataciju fosilnih goriva poput ExxonMobil, Shell, BP i BHP. Mnoge su otvoreno lobirale protiv prvobitne misije Okvirne konvencije o klimatskim promenama – smanjenja emisija gasova staklene bašte.

Zabrinute zbog podrivanja izvorne svrhe sporazuma, predstavnice zemalja u razvoju (ZUR), Venecuela i Ekvador, suprotstavile su se, u maju 2016. godine, praksi univerzalnog pristupa pregovorima. One i njene istomišljenice smatraju da je Pariski sporazum o klimatskim promenama nastao kao međudržavni instrument koji od lobista zahteva da “oglase” konflikt interesa. Blok ZUR, koje se protive naftnim magnantima uključujući Kubu, Senegal i Ugandu, zalaže se za stvaranje “okvira transparentnosti” za preduzeća pridružena pregovorima UN, kako bi se osiguralo da njihova uloga ne bude razarajuća, već da ide na ruku sporazuma sklopljenog u francuskoj prestonici.

Njihovoj perspektivi se suprotstavljaju bogate nacije na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom, Norveškom i Australijom.

Sjedinjene Američke Države ističu da je industrija deo rešenja, a ne problema, te da ne treba da trpi bilo kakva ograničenja koja predlažu države u razvoju.

Normalno je da će u određenim situacijama države i posmatrači, čak i među sobom, imati oprečne stavove. Nediskriminatorno učešće bez mešanja predložene politike sukoba interesa, pored ranije pomenutih strana, podržavaju i drugi veliki proizvođači zagađujućih jedinjenja – Kina, Kanada, Rusija, Saudijska Arabija, Brazil, Japan i Švajcarska.

Da li se dva pripadnika američkog građanstva slažu sa politikom svoje države na polju konflikta stavova?

Norin Kenedi je potpredsednica za životnu sredinu, energiju i strateški međunarodni angažman pri Savezu za međunarodne poslove Sjedinjenih Država. Ona predstavlja velika industrijska udruženja, uključujući Međunarodnu trgovačku komoru i Međunarodnu organizaciju poslodavaca, globalne grupe koje uključuju svaki sektor, malih i srednjih preduzeća i multinacionalnih korporacija, uključujući industriju fosilnih goriva.

Kenedi je izjavila da su kompanije koje izrabljuju “prljava” goriva svesne da će ostati bez posla ako ne nađu načine za smanjenje emisije štetnih gasova. “Proizvođači nafte razmišljaju na duge staze. Zamislimo kako industrija fosilnih goriva u kristalnoj kugli sagledava budućnost, shvatajući neophodnost unošenja promena u svoje poslovanje. Iz tog razloga već sada okreću ka čistijim tehnologijama koje mogu pomoći u ublažavanju njihovog ugljeničnog otiska”, rekla je Kenedi.

Suočena sa pitanjem na koji način naftna preduzeća mogu da doprinesu raspravi UNFCCC – koja se vrti oko smanjenja onoga za šta su ona direktno odgovorna – Norin Kenedi je rekla da je saradnja čitavog industrijskog sektora sa vlastima bitna kako bi se ostvarile ambicije Pariskog sporazuma.

Džesi Brag ne deli njeno viđenje. On je izvršni direktor američke organizacije Corporate Accountability koja nastoji da zaustavi multinacionalne korporacije od uništavanja demokratije, povređivanja ljudskih prava i nanošenja štete našoj planeti. Po njegovom mišljenju, usvajanje politike sukoba interesa je potrebno kako bi se Pariski sporazum ispoštovao na ispravan način. Skrenuo je pažnju da su korporacije odgovorne vladama, a vlade ljudima. “Ideja da treba da ih uključimo u pisanje pravila kojima treba da se povinuju je lucidna”, izričit je bio Brag.

Jelena Kozbašić

Rezervacija kapaciteta “Novog gasno-trasportnog sistema”

Mapa: Wikimedia/San Jose/Patrol110
Foto: Pixabay

Na javni poziv za rezervaciju kapaciteta “Novog gasno-trasportnog sistema” koji Srbija razvija od Bugarske do Mađarske granice, javilo se devet kompanija.

Iako su ponude neobavezujuće, za Vladu je to dobar signal opravdanosti investicije.

Na projektu novog gasovoda radi “Gastrans”, bivše preduzeće “Južni tok Srbija“, a neobavezujuće ponude za rezervaciju njegovih kapaciteta dale su im i domaće i kompanije iz okruženja. Do kraja juna treba završiti analize tržišta i troškova i pribaviti mišljenja komšija – Bugarske i Mađarske.

– Za očekivati je da će i oni dati pozitivno mišljenje. Ovaj neobavezujući test je pokazao vrlo dobre parametre, moguće bi bilo očekivati da u trećem kvartalu dođe do novog poziva za obavezujuće zakupe kapaciteta, ističe ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Srbija godišnje troši oko dve i po milijarde kubika gasa, a na osnovu prispelih ponuda, u zemlju bi novim gasovodom stizalo još 15 milijadi kubika što zahteva kapacitet od 42 miliona kubnih metara gasa na dan.

– Ako to poredimo sa postojećim ulazom koji imamo iz pravca Mađarske, to je negde oko tri puta više jer kapacitet koji je moguć na pravcu iz Mađarske je oko 13 miliona kubika prirodnog gasa na dan, objašnjava Aca Vučković iz Agencije za energetiku.

Stručnjaci očekuju i znatno veći kapacitet jer potrošnja gasa raste. Od početka godine samo je “Gasprom” evropskim potrošačima povećao isporuke za 6,3 odsto a velika tražnja ostaje, kažu, i tokom leta.

– I kod nas industrijska proizvodnja, vidi se, počinje da raste i nama će sigurno biti potrebne veće količine gasa u odnosu na ove koje imamo. Izgradnja jednog gasovoda, koji bi išao od bugarske granice do Mađarske, koji bi se vezao eventualno i za ‘Turski tok‘ za Srbiju bi bilo veoma korisno i neophodno”, rekao je Voja Vuletić iz Udruženja za gas.

Kako RTS prenosi, tražene količine gasa koje bi stizale ovim gasovodom čak šest puta premašuju našu godišnju potrošnju.

Novi gasovod računa i na dotoke gasa iz drugih izvora jer Srbija sa Bugarskom radi i na gasnom povezivanju od Niša do Sofije.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Obnavlja se ograda oko jezera u Dunavskom parku

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Obnova ograde oko jezera novosadske oaze mira u Dunavskom parku, trajaće tek nekoliko dana.

U isto vreme, saopštavaju iz JKP „Gradsko zelenilo”, stari sjaj saletli vratiće Udruženje „Kvart medija”.

Podsećamo, ograda je poslednji put bila zamenjena 2014. godine, ali su je nesavesni građani u međuvremenu oštetili.

Da podsetimo jezero je generalno rekonstruisano 1978. godine, kada je u njega stavljen par labudova i nekoliko pataka.

Dunavski park je najlepši novosadski park sa preko 250 biljnih vrsta nalazi se u samom centru grada, a prostire se na 33.695 kvadratnih metara. Park se nalazi pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu prirode.

Dunavski park krase mnogobrojne i retke vrste drveća: lešnika, platana, breza, srebrne lipe, divljeg kestena, jablana, jela, čempresa, tuja, bora. U njemu se nalazi i veoma lep i redak piramidalni hrast lužnjak, koji je stavljen pod zaštitu. Park ukrašava i veliki broj vrsta šiblja: šimšira, žutike, japanske dunje, crvenog drena, kleke.

Milisav Pajević

Ekološko povrće na slami

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Sve više se govori o zdravoj ishrani i konzumiranju povrća koje nije otrovano pesticidima, već ekološki zdravo.

Stučnjaci smatraju da je slama idelna posuda za uzgajanje zdravog povrća, ali pošto zahteva mnogo vremena bez mehanizacije, retko se primenjuje u ovdašnjim poljoprivrednim gazdinstvima.

Slavica Cvjetićanin iz Apatina je 25 godina u povrtarstvu, a poslednju deceniju uzgaja ekološko povrće na slami. I ako posao nije lak, ističe da bez državnih subvenica ne bi imala sedam plastenika, sistem za navodnjavanje “kap po kap” ili protivgradne mreže.

 

Slavica Cvjetićanin na plastenicima površine 1.300 kvadratnih metara sama uzgaja ekološko povrće na slami. Kaže da retko ko primenjuje takvu metodu sadnje, a da je dugogodišnja praksa dala odlične rezultate u kvalitetu i ako je taj posao mukotrpan. Slama od pšenice je idelna podloga za rast i ravnomerno se mora rukama prostirati na zemlju. U plastenicima uzgaja sezonsku i zimsku sadnju rotkivca, crnog i belog luka, zelenu salatu, spanać, papriku, a ove sedmice počinje i sadnja paradajza.

– Slama se kvasi prilikom navodnjavanja i zadržava vlagu, pa nema velikog isparavanja. Trava se ne prska pesticidima koji uvek dođu do biljke. U jesen istu tu slamu zaoravamo i tada služi kao đubrivo kada se u nju doda malo stajnjaka. Ipak, i ako je ovo zdrava hrana, proizvodnja mi je opala za oko 50 odsto, jer ima mnogo marketa koji daju jefitnije povrće, a mnogi kupuju hranu na odloženo i retko odlaze na pijacu, kaže Slavica Cvjetićanin.

Bez subvencija države ističe da bi teško opstala, jer su ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju značajna, a tržište konkurentno sa niskim cenama.

Sekretarijat za poljoprivredu AP Vojvodine svake godine daje subvencije i mnogo mi znači kada dobijem pedeset odsto sredstava za nove najlone, mreže za senčenje, protivgradne mreže, dopunu sisteme za navodnjavanje ili leđne pumpe za bušenje bunara za navodnjavanje. Oni sve subvencionišu i bez te pomoći pokrajine ne znam kako bih dalje radila, ističe Slavica Cvjetićanin.

Pored uzgoja povrća u plastenicima, u ovom poljoprivrednom gazdinstvu na otvorenom uzgaja se ekološki kupus, kelj, karfiol i krompir. Slavica navodi da je paradajz najzastupljniji sa godišnjom prinosom oko 30 tona, dok je ukupna proizvodnja povrća do 50 tona.

Izvor: RTV

Milisav Pajević