Home Blog Page 1102

Radovi na podsistemu za navodnjavanje “Tisa-Palić”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić i predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišli su danas radove na regionalnom podsistemu za navodnjavanje “Tisa-Palić” u naselju Gabrić kod Subotice, vredne više od 4,7 miliona evra.

Podsistem “Tisa- Palić” obezbeđuje vodu za navodnjavanje 35.000 hektara na područjima opština Senta, Kanjiža, Subotica i Bačka Topola kao i za industriju i osveženje vode u prirodnim jezerima Palić i Ludaš.

Regionalni podsistem za navodnjavanje “Tisa-Palić” jedan je od 11 projekata koji se finansiraju iz Programa za navodnjavanje – Abu Dabi fonda u AP Vojvodini.

Pokrajinska vlada je prošle godine izdvojila 126 miliona dinara za pripremu projektne dokumentacije a JP Vode Vojvodine je formiralo posebno projektno odeljenje.

Predsednica Vlade republike Srbije Ana Brnabić rekla je da će poljoprivreda naše zemlje izgledati potpuno drugačije i otpornije na klimatske promene do kraja mandata ove vlade kroz projekte navodnjavanja, zaštite od poplava i protivgradne zaštite.

Milisav Pajević

Bon: Majski pregovori o klimatskim promenama su privedeni kraju, šta dalje?

Photo: IISD
Foto: IISD

Majski pregovori u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija (UNFCCC), u Bonu (Nemačka), protekli su u znaku razrešavanja tehničkih poteškoća zarad pripreme terena za ispunjavanje ciljeva Pariskog sporazuma o klimatskim promenama i uobličavanja pravila koja će povući ekonomije zemalja potpisnica ka budućnosti nultog ugljeničnog otiska. U nastupajućem periodu, tehničke smernice dobiće i politički karakter.

Po uzoru na tradiciju pacifičkih naroda, upriličen je Talanoa dijalog tokom kojeg su, u miroljubivoj atmosferi, učesnici potražili odgovore na pitanja: Gde smo sada? Gde želimo da budemo? Kako da stignemo do tamo?

Ostvaren je i napredak u oblasti izrade pravilnika za Pariski sporazum – pogotovo kada je reč o “globalnoj proceni”, skupovima koji će se održavati u petogodišnjim ciklusima kako bi se povećala ambicija, a sa njom i napori, a sa njima i rezultati, nacionalnih planova. Rok za zaključivanje pravilnika je 24. konferencija strana će se održati u poljskom gradu Katovice u decembru. Kako bi se što bolje pripremili za ovaj događaj, delegati su odlučili da se ove godine sastanu još jednom. Vreme i mesto narednog okupljanja? Septembar, u Bangkoku (Tajland).

Da li su učesnici zadovoljni ishodom sastanaka u Nemačkoj?

Kamila Born, iz udruženja E3G, je izjavila: “Pregovori su prošli bolje od očekivanog. Zemlje su pokazale ozbiljne namere u sprovođenju Pariskog sporazuma i u Bonu zasukale rukave.”

Muhamed Adou, ispred humanitarne organizacije iz Ujedinjenog Kraljevstva, je, s druge strane, izrazio zabrinutost oko obezbeđivanja novčanih sredstava za transformaciju privreda zarad neutralisanja negativnih efekata globalnog otopljavanja: “Finansiranje nije tek jedan od segmenata pregovora, već je neophodno kako bi se ispunili nacionalni planovi koji su srž ugovora sklopljenog u francuskoj prestonici. Kako bi Pariski sporazum doživeo uspešnu realizaciju, najpre je potrebna uspešna realizacija Konferencije strana u Poljskoj. Od ogromne važnosti za nju je sigurnost o prilivu novca za projekte.”

Li Šu, predstavnik zaštitnika životne sredine, Greenpeace, osvrnuo se na održani Talanoa dijalog. “Talanoa dijalog je probudio duh saradnje i postavio temelje porasta ambicije, prevazilazeći upiranje prstom na krivce i podsećajući sve da delimo istu planetu i da moramo da učinimo više kako bismo je zaštitili. Raspoloženje koje je stvorila Talanoa već se oseća u unapređenim klimatskim “metama” na nivou pojedinačnih država, a raduje nas činjenica da su predvodnice procesa Evropska unija i Kina,” rekao je Šu.

Jelena Kozbašić

Obeleženo 70 godina rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije i Regionalna kancelarija za istočnu Evropu i Centralnu Aziju Međunarodne unije za zaštitu prirode IUCN, organizovali su 9. maja Svečanu akademiju u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu, povodom obeležavanja 70 godina rada i institucionalne zaštite prirode u Srbiji i svetu.

Za se­dam de­ce­ni­ja po­sto­ja­nja Za­vo­da, či­jim osni­va­njem za­po­či­nje in­sti­tu­ci­o­nal­ni rad u za­šti­ti pri­ro­de Sr­bi­je, za­šti­će­no je 7,48 od­sto te­ri­to­ri­je.

Za­vod de­lat­nost za­šti­te i una­pre­đe­nja pri­rod­ne ba­šti­ne re­a­li­zu­je kroz ak­tiv­no­sti kao što su za­šti­ta – 459 pod­ruč­ja: pet na­ci­o­nal­nih par­ko­va, 18 , 20 pre­de­la iz­u­zet­nih od­li­ka, 68 re­zer­va­ta pri­ro­de, 307 spo­me­ni­ka pri­ro­de, če­ti­ri za­šti­će­na sta­ni­šta i 37 pri­rod­nih pro­sto­ra oko spo­me­ni­ka kul­tu­re i me­sta od isto­rij­skog zna­ča­ja, ko­ja su za­šti­će­na po sta­rim za­ko­ni­ma i pred­sta­vlja­ju pred­met re­vi­zi­je.

Pre­ma va­že­ćem pro­stor­nom pla­nu do 2020. pred­vi­đe­no je da se pod za­šti­tom dr­ža­ve na­đe 10 pro­ce­na­ta, što je oko 306.000 hek­ta­ra.

Naj­ve­ći deo, u od­no­su na ukup­nu za­šti­će­nu po­vr­ši­nu, za­u­zi­ma­ju par­ko­vi pri­ro­de 296.285,74 hek­ta­ra, i to: „Sta­ra pla­ni­na”, „Go­li­ja”, Zla­ti­bor”, „Ra­dan”… Na­ci­o­nal­ni par­ko­vi od ko­jih je naj­ve­ći po po­vr­ši­ni NP „Đer­dap”, a naj­sta­ri­ja „Fru­ška go­ra”, pro­sti­ru se na 123.663,44 hek­ta­ra.

Ove go­di­ne bi trebalo da bude pro­gla­šen Na­ci­o­nal­ni park „Ku­čaj – Be­lja­ni­ca” sa se­di­štem u De­spo­tov­cu
Ina­če, pro­stor Ku­čaj – Be­lja­ni­ca je odav­no pre­po­znat kao pri­rod­no na­sle­đe Sr­bi­je, ta­ko da tre­nut­no na ovom pro­sto­ru ima vi­še za­šti­će­nih po­je­di­nač­nih lo­ka­li­te­ta kao što su šum­ski re­zer­vat Vi­na­to­va­ča, La­za­rev ka­njon, vo­do­pad Pr­ska­lo i mno­gi dru­gi.

Pre­de­li iz­u­zet­nih od­li­ka za­u­zi­ma­ju 18,22 od­sto te­ri­to­ri­je, spe­ci­jal­ni re­zer­va­ti pri­ro­de 8,47 od­sto, dok sva­ka od pre­o­sta­lih ka­te­go­ri­ja za­u­zi­ma is­pod je­dan od ukup­no za­šti­će­ne po­vr­ši­ne.

Na osno­vu pred­lo­ga za­vo­da, kao pri­rod­ne ret­ko­sti, stro­go za­šti­će­no je 1.735 bilj­nih i ži­vo­tinj­skih vr­sta, a još 853 vr­ste bi­lja­ka i ži­vo­ti­nja je pod za­šti­tom dr­ža­ve. Re­a­li­zu­ju se ak­ci­je na te­re­nu u ci­lju oču­va­nja vr­sta kao što su us­po­sta­vlja­nje hra­ni­li­šta za be­lo­gla­ve su­po­ve i me­dve­de, mo­ni­to­ring di­vo­ko­ze, za­tim so­va na Sta­roj pla­ni­ni i me­dve­da na Go­li­ji, oču­va­nje sta­ni­šta ret­kih bilj­nih vr­sta kao što su di­vlji bo­žu­ri, ku­kur­jak, koc­ka­vi­ca, ve­ne­ri­na vlas.

Za­vod je do sa­da za­šti­tio oko 80 obje­ka­ta ge­o­na­sle­đa, uglav­nom spe­le­o­lo­škog ka­rak­te­ra. Pre tri go­di­ne pr­vi put je na­pra­vio is­ko­ra­ke i van gra­ni­ca na­še ze­mlje, po­kre­nuv­ši is­tra­ži­va­nja pod­ruč­ja ma­na­sti­ra Hi­lan­dar na Sve­toj Go­ri.

Sa­sta­vlja­nje Cr­ve­nih li­sta i Cr­ve­nih knji­ga je­dan od pred­u­slo­va re­a­li­za­ci­je ak­tiv­nih me­ra za­šti­te bi­o­di­ver­zi­te­ta, ta­ko da je an­ga­žo­va­nje na ovom po­lju i da­lje u vr­hu pri­o­ri­te­ta ra­da za­vo­da.

Va­žna je i me­đu­na­rod­na sa­rad­nja s or­ga­ni­za­ci­ja­ma za za­šti­tu pri­ro­de. Za Eme­rald mre­žu, pa­ne­vrop­sku mre­žu za­šti­će­nih pri­rod­nih do­ba­ra, za­vod je iz­dvo­jio 61 pod­ruč­je ili 11,54 od­sto te­ri­to­ri­je Sr­bi­je. Za pro­gram Une­ska „Čo­vek i bi­os­fe­ra”, na osno­vu pred­lo­ga za­vo­da, pro­gla­šen je 2001. go­di­ne pr­vi re­zer­vat bi­os­fe­re u Sr­bi­ji „Go­li­ja – Stu­de­ni­ca”.

Usta­no­vljena je i na­ci­o­nal­na eko­lo­ška mre­ža i pri­pre­ma za NA­TU­RA 2000, mre­žu evrop­skih za­šti­će­nih pod­ruč­ja kao deo na­ci­o­nal­nih na­sto­ja­nja ve­za­nih za pre­go­va­rač­ko po­gla­vlje 27 za pri­stu­pa­nje Evrop­skoj uni­ji.

Za­vod za za­šti­tu i na­uč­no pro­u­ča­va­nje pri­rod­nih ret­ko­sti NR Sr­bi­je bio je na­ziv usta­no­ve osno­va­ne 30. apri­la 1948. go­di­ne s ci­ljem da oba­vlja de­lat­nost za­šti­te i una­pre­đe­nja pri­rod­ne ba­šti­ne na­še ze­mlje.

Milisav Pajević

Katalizator koji reguliše izduvne gasove obavezan za starija vozila

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od 5. jula vlasnici vozila starijih od 15 godina moraće dva puta godišnje da idu na tehnički pregled, a stariji automobili neće proći, ni ukoliko nemaju katalizator koji reguliše izduvne gasove.

Kontrole neće biti samo formalnost, jer se uvode rigorozni uslovi i za vlasnike servisa, te se u javnosti spominje da će ta redovna tehnička provera, ubuduće koštati najmanje 3.500 dinara.

Svako vozilo, pre registracije, moraće u radionicu. Uz detaljan tehnički pregled tu će ga po novom čekati i i fotografisanje.

Napukla šoferšajbna ili već pet odsto korozije na limariji, biće dovoljni da majstori kontrolori ne izdaju potvrdu o ispravnosti. Kontrola će najviše koštati one sa najjeftinijim vozilima.

Automobile starije od 15 godina majstori će pregledati dva puta godišnje.

Milisav Pajević

Kostarika će zabraniti fosilna goriva i postati prva dekarbonizovana država

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Novi predsednik Kostarike, objavio je plan zabrane svih fosilnih goriva, što bi značilo da će Kostarika postati prva u potpunosti dekarbonizovana zemlja na svetu.

Karlos Alvarado, 38ogodišnji bivši novinar, predstavio je ovaj plan pred oko 1000 okupljenih ljudi, na svojoj inauguraciji u sredu. „Dekarbonizacija je veliki zadatak naše generacije i Kostarika mora biti jedna među prvim zemljama sveta koja će ga ispuniti, ako ne i prva,“ izjavio je.
„Pred nama je veliki i plemeniti izazov, staćemo na put korišćenju fosilnim gorivima kako bi napravili mesta upotrebi čiste energije.“ Simbolično, predsednik je na ceremoniju stigao autobusom koji se pokreće na hidrogen.

Prošlog meseca, Alvarado je izjavio da će ova zemlja implementirati svoj plan o prestanku upotrebe fosilnih goriva u transportu do 2021 godine, što je ujedno i 200godišnjica nezavisnosti Kostarike.

Kostarika već generiše više od 99% svoje struje iz obnovljivih izvora energije, ali ovako velika i brza reforma saobraćaja je veoma zahtevao čak i za zemlje koje su najviše posvećene borbi protiv klimatskih promena.

Hose Danijel Lara, istraživač sa Univerziteta Berkli, smatra da je eliminisanje fosilnih goriva u samo nekoliko godina nerealistično, ali da će ovaj plan ipak popločati put bržem postizanju tog cilja. „Ovakav predlog bi trebalo da se pohvali više zbog svoje retoričke vrednosti nego zbog svoje tehničke ispravnosti,“ izjavio je.

Oskar Ekeverija, predsednik Asocijacije za uvoz prevnoznih sredstava i mašina izjavio je da udaljavanje od fosilnih goriva u transportu ne sme da se požuruje s obzirom da je tržište čistog transporta i dalje veoma nerazvijeno. „Ako se prethodno ne postavi infrastruktura, kompetentnost, povoljne cene i dobro upravljanje otpadom, taj poduhvat će biti osuđen na propast. Moramo biti vrlo oprezni.“

Ekonomista, Monika Araja, ekspert za održivost i direktor kompanije koja se bavi promovisanjem obnovljivih izvora energije i električnog transporta, Kostarika Limpia, rekao je da bi najava novog zakona mogla da pošalje moćnu poruku ostatku sveta. „Otarasiti se fosilnih goriva, to je velika ideja koja dolazi iz male zemlje i dobija internacionalnu podršku.“
Ovaj plan nije naišao na značajni otpor javnosti jer zemlja ne poseduje veliku gasnu ni naftnu industriju.
Ali, potražnja za kolima je u porastu, i to može značiti da će ovo zaista biti najveći izazov za postizanje novog cilja“, izjavio je.

Sudeći po podacima u 2016. godini registrovano je duplo više kola nego što je rođenih beba. Transport koji je najveći izvor gasova sa efektom staklene bašte u ovoj zemlji. Prema Nacionalnom meteorološkom institutu, 2/3 emisija dolazi iz sektora transporta. Zabrinjavajuće je i da javni prevoz ove zemlje nije u stanju da ispuni potrebe stanovništva. Kao rezultat potražnja za privatnim prevoznim sredstvima je naglo porasla a autoindustrija se proširila za 25% samo u 2015. godini što je načinilo Kosatriku zemlju sa najbrže rastućim tržištem automobila u celoj Latinskoj Americi.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Karađorđev dud u Smederevu postaje spomenik prirode?

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Pred odbornicima Skupštine grada Smedereva danas bi, među 50 materijala za odlučivanje, trebalo da se nađe i predlog odluke o proglašenju Karađorđevog duda za spomenik prirode.

Namera je da se viševekovno stablo belog duda sačuva od daljeg propadanja, jer će sada biti tačno naznačeni odgovorni za njegove održavanje, ali i propisane kazne za one koji se ogluše o status zaštićenog spomenika prirode, prenosi Podunavlje.info.

Većina Smederevaca, verovatno, misli da Dud, takav kakav je, već uživa neku vrstu zaštite kao istorijski spomenik. To je samo delimično tačno. Naime, Karađorđev dud, kao mesto gde je, moguće, zapovednik turskog garnizona u Tvrđavi, smederevski dizdar Muharem Guša 8. novembra 1805. predao Karađorđu ključeve grada, to bi, naravno, zasluživao.

Ključna reč je ona između zareza – „moguće“, jer osim usmenog predanja i legende koja je usledila, a na koju su se Smederevci, što bi današnja deca rekla, „primili“ – nema dokaza da se to, predaja ključeva, odigralo na tom mestu, ispod duda u nekadašnjem dvorištu Konstantinovića. Zbog toga, što „mož’ da bide al’ ne mora da znači“ da je predaja ključeva bila baš tu, kod Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika Karađorđev dud već decenijama ima status „prethodne zaštite“, ma šta to značilo. Bilo ne bilo, Smederevci Dud smatraju za nešto što je obeležje grada, uostalom i čitav taj kraj i trg su dobili ime po njemu – Karađorđev dud.

Dud je, u novije vreme, prvi put zaštićen rešenjem Zavoda za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih retkosti NR Srbije 14. novembra 1959. godine. Stručnim nadzorom 2016. godine, utvrđeno je da Karađorđev dud više ne ispunjava kriterijume za svrstavanje u zaštićena područja od velikog značaja druge kategorije, na kojima je bilo zasnovano prethodno proglašenje zaštite odlukom SO Smederevo od 6. aprila 1995. godine. Revizijom studije zaštite izvršeno je usaglašavanje sa izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode i ponovno vrednovanje i kategorizacija Karađorđevog duda u skladu sa odredbama Pravilnika o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja. Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je 30. decembra 2016. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio studiju zaštite Gradskoj upravi grada Smedereva, kao nadležnom organu.

Ako je čitaoca ovo zamorilo, iza gomile podataka, odvratnog adminstrativnog vokabulara, krije se činjenica da Dud nije imao maltene nikakvu formalno-pravnu ni faktičku zaštitu. Sada, ako lokalna skupština usvoji predlog, biće zaštićen kao prirodno dobro treće kategorije, što podrazumeva obaveze, nadzor i plan za realizaciju zaštite.

Predviđene su i kazne, pa će tako fizičko lice koje se ne bude pridržavalo pravila i na bilo koji način ošteti ili ugrozi opstanak Duda, završiti kod sudije za prekršaje i moraće da plati najmanje 5.000 dinara. Za pravna lica, preduzetnike i firme, kazne su do 50.000 dinara.

I, na kraju ali ne i najmanje važno, za očuvanje Duda, osim donacija i ličnih poklona i inicijativa, moraće da budu predviđena i sredstva u budžetu Grada Smedereva. Tako, verovatno, neće više moći da se ponovi situacija od pre nekoliko godina kada je pao, ili oboren, rasušeni deo stabla, a danima niko nije intervenisao, kamoli sanirao štetu.

Možda će i nečitljiva ploča, koja sada stoji ispred stabla, biti zamenjena. Strani turisti, koje toliko prizivamo, verovatno bi bili srećniji da, osim na izbledeloj ploči sa ćiriličnim natpisom, još na nekoj, barem dvojezičnoj tabli, pročitaju o čemu se tu radi.

Izvor: DANAS

Milisav Pajević

Konferencija „Održivi razvoj 2018“

Na konferenciji „Održivi razvoj 2018“ koja je održana juče u Beogradu, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije Zoran Đorđević, izjavio je da unapređenje kvaliteta radne snage predstavlja presudan činilac dugoročnog ekonomskog i društvenog razvoja.

Đorđević je istakao da to unapređenje uključuje sve procese i aktivnosti koji imaju za cilj razvoj i edukaciju kadrova, odnosno sticanje znanja i veština za kojima postoji potražnja na tržištu rada.

Na ovaj način se, kako je objasnio, utiče na smanjivanje neusklađenosti ponude i tražnje i doprinosi rastu zasnovanom na znanju.

On je ukazao na to da Vlada aktivno radi na tome da mladima u Srbiji obezbedi bolje uslove života kako bi mogli od svog rada da žive pristojno i sebi i svojoj porodici obezbede lepšu i sigurniju budućnost, a ne da odlaze u inostranstvo.

Takođe, kako je dodao, Ministarstvo pomaže i zaposlenima tako što im pruža priliku da se prekvalifikuju za zanimanja koja su potrebna na tržištu rada i koja će im doneti bolju zaradu.

Uvođenjem dualnog obrazovanja, kao i procesom volontiranja koje je resorno ministarstvo uvelo prošle godine, mladi imaju priliku da, pre nego što završe fakultete, vide da li zaista žele da se bave onim za šta se i školuju, rekao je Đorđević.

On je u skladu sa tim istakao da je potrebno svima pružiti priliku da rade ono što vole, jer jedino tako će u svom poslu biti najbolji, a pre svega i zadovoljni u svojoj zemlji.

Prema njegovim rečima, za ovu godinu planiran je obuhvat 9.880 nezaposlenih programima iz sistema dodatnog obrazovanja i obuke, čiju realizaciju finansira Nacionalna služba za zapošljavanje.

Ministar je najavio da će dodatnih 487 lica biti uključeno u obuke za tržište rada i obuke na zahtev poslodavca iz sredstava IPA 2013 programskog ciklusa.

Na ovaj način, ali i kroz realizaciju svih drugih mera aktivne politike zapošljavanja, teži se uspostavljanju stabilnog, održivog i efikasnog trenda rasta zaposlenosti koji se zasniva na postulatima jednakih mogućnosti i dostojanstvenog rada za sve, objasnio je on.

Đorđević je napomenuo da je ovo u direktnoj korelaciji sa Ciljem 8 UN Ciljeva održivog razvoja – Promovisati inkluzivan i održiv ekonomski rast, zaposlenost i dostojanstven rad za sve.

Milisav Pajević

Kasne računi za gas

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

JP „Srbijagas” saopštava da je do kašnjenja u dostavi računa kupcima iz kategorije domaćinstva za gasni mesec mart 2018, došlo zbog propusta u JP „Pošta Srbije”.

Na osnovu odluke menadžmenta JP „Srbijagas”, Novi Sad, obaveštavamo potrošače, odnosno kupce iz kategorije domaćinstva, da se datum dospeća računa za gasni mesec mart 2018, pomera sa 16.04.2018. na 19.04.2018. godine, zbog toga što je došlo do kašnjenja u slanju pomenutih računa.

Martovski računi su kasnili zbog propusta u JP „Pošta Srbije”, koja nije blagovremeno dostavila račune potrošačima. JP „Srbijagas” saopštava da potrošačima neće obračunavati kamatu zbog ovog kašnjenja u dostavi, za taj period, odnosno od 16. do 19. aprila 2018. godine.

Milisav Pajević

Radovi na sanaciji korita Kolubare

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je u Valjevu, prilikom obilaska radova na sanaciji korita reke Kolubare, da je Vlada u saradnji sa stranim partnerima i donatorima u sistemsku zaštitu i obnovu nakon poplava od 2014. godine uložila približno pola milijarde evra.

Brnabić je posetila Valjevski kej, gde je sanirano korito Kolubare, zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave, direktorom Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Markom Blagojevićem i direktorom JVP “Srbijavode” Goranom Puzovićem, a zatim i lokaciju na kojoj su u toku radovi na sanaciji korita Kolubare, na mostu kod Ulice norveških interniraca.

Ona je tom prilikom istakla da je najveći deo sredstava obezbeđen iz budžeta, dok je u smislu donacija najviše sredstava izdvojila Evropska unija – 162 miliona evra.

Premijerka je, istakavši da samo Srbiju u regionu ove godine nisu pogodile poplave, podsetila na to da je od katastrofalnog poplavnog talasa 2014. godine do danas završeno 410 gradilišta u 101 opštini.

Naša zemlja je ove godine pokazala da je mnogo bezbednija i zaštićenija nego što je ikada bila, naglasila je Brnabić i ocenila da je 2018. godina po tom pitanju bila veliki test, koji smo prošli.

Sprečavanje poplava je važno i za dalji privredni rast zemlje, naglasila je ona i kao primer navela Aleksinac, koji prvi put nije poplavljen i u koji je uloženo približno četiri miliona evra u zaštitu od poplava.

Vlada radi na ravnomernom regionalnom razvoju i nakon velikog ulaganja u Niš, pažnja će biti preusmerena i na ubrzani razvoj Kraljeva, Kragujevca, Bora, Zaječara i Valjeva, poručila je Brnabić.

Ona je, govoreći o poljoprivredi, najavila da će naredne nedelje biti objavljen tender za nabavku radarskih sistema za automatsku protivgradnu zaštitu.

Puzović je rekao da će u Valjevo ukupno biti uloženo između šest i sedam miliona evra, dok radovi na preostala četiri kilometra u ovom gradu treba da budu završeni do 30. aprila 2019. godine, nakon čega će grad biti potpuno zaštićen od Kolubare i njenih pritoka.
On je naveo da se taj projekat finansira iz IPA sredstava preko Austrijske agencije za razvoj, a vrednost radova iznosi tri miliona evra.
Takođe, kako je dodao, ove godine će početi i druga faza izgradnje hidrosistema i brane Rovni kod Valjeva, što će obezbediti pijaću vodu za približno 300.000 stanovnika.

Milisav Pajević

Prvo vozilo „Aston Martin“ na električni pogon biće terenac

Foto: Aston Martin

„Aston Martin“ je saopštio da će njihovo vozilo na električni pogon biti terenac iz linije „lagonda“, koji će se na tržištu pojaviti 2021. godine.

Britanski proizvođač luksuznih automobila oživljava „lagondu“ sa ciljem da razbije duopol „Bentlija“ i „Rols-Rojsa“ na tržištu ultraluksuznih automobila.

– Terenac “lagonda” prvi je svoje vrste. Prostran, izuzetnih performansi sa pogonom na sva četiri točka koji uspešno usklađuje ljubav prema tehnologiji, luksuzu i stilu, istakao je izvršni direktor „Aston MartinaEndi Palmer.

Palmer je naveo i da „Aston Martin“ namerava da što pre ponudi četvrti nivo autonomne vožnje, ali da sumnja da će on biti dostignut do 2021. godine.

Planove za „lagondu” britanski proizvođač predstavio je prvi put u Ženevi u martu.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Francuska zabranjuje upotrebu plastičnih čaša, tanjira i escajga

Photo-illustration: pixabay
Foto: pixabay

Francuska je donela novi zakon kako bi se osigurala da sve plastične čaše, escajg i tanjiri budu napravljeni od biorazgradivog materijala i da mogu lako da se kompostiraju.

Zakon, koji stupa na snagu do 2020. godine je deo Energetske tranzicije za Zeleni rast, što je plan Francuskei ima za cilj da više doprinese borbi protiv klimatskih promena.

Iako neke ekološke organizacije podržavaju ovu zabranu, postoji i grupa neistomišljenika koji smatraju da ovaj novi zakon krši regulative Evropske unije o slobodnom kretanju robe.
Iz organizacije Pack2Go sa sedištem u Briselu koja zastupa evropske proizvođače pakovanja, kažu da će nastaviti da se bore protiv donošenja ovog zakona, kao i da se nadaju da se on neće proširiti na ostatak Evrope.
„Apelujemo na Evropsku komisiju da donese pravu odluku i preduzme korake protiv Francuske zbog narušavanja evropskih zakona“, rekao je sekretar ove organizacije Emon Bejts. On smatra da ne postoji dokaz da će ambalaža napravljena od razgradivih materijala biti pogodnija za prirodnu okolinu, čak tvrdi da bi ona mogla napraviti situaciju gorom jer bi ljudi pogrešno protumačili pojam razgradivosti. On smatra da će potrošači shvatiti da bi bilo u redu bacati iskorišćena pakovanja jer se lako razlažu u prirodi i navodi da bi novi zakon mogao da dovede do toga da problem zagađenja smećem bude još veći.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Unapređenje kvaliteta životne sredine u Zrenjaninu

Foto: www.zrenjanin.rs

Državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Branislav Blažić posetio je Grad Zrenjanin i tom prilikom u Kabinetu gradonačelnika održan je radni sastanak sa gradonačelnikom Zrenjanina Čedomirom Janjićem i njegovim saradnicima, na temu unapređenja kvaliteta životne sredine u Zrenjaninu.

Gradonačelnik Janjić je izrazio zadovoljstvo zbog posete i što je država ofanzivno krenula u rešavanje ekoloških problema.

– Mučimo se kao svaka lokalna samouprava da rešimo problem otpadnih voda, kanalske mreže, ali i sa samim otpadom na teritoriji grada. Drago mi je što ćemo probleme rešavati zajednički, uz pomoć države, a nakon onog što sam imao priliku da čujem, mogu reći da sa sastanka odlazim sa velikim zadovoljstvom i nadom da ćemo problem rešiti mnogo pre nego smo zamišljali, kazao je gradonačelnik Janjić.

Ukazao je da je prečistač otpadnih voda jedan od prioriteta u gradu i da su već napravljeni neki koraci, ali da će uz pomoć države i taj problem biti rešen brže i sa manjim troškom poreskih obveznika.

Sekretar Blažić je kazao da će buduća saradnja između Grada Zrenjanina i Ministarstva ubuduće biti bolja i kvalitetnija u odnosu na dosadašnju.

– Danas smo dogovorili prve korake, najpre o katastru svih problema koje Zrenjanin ima, a želja je da se kompletna situacija u Vojvodini reši jednim potezom, u međudržavnoj saradnji, uz državu mentora, što bi u ovom trenutku bila Austrija, odnosno da ta zemlja sa svojim kapacitetima i znanjem tren u rešavanje svih problema na teritoriji Vojvodine , rekao je Blažić ukazujući da bi proces rešavanja problema trajao tri godine.

Kazao je da bi u tom slučaju država preduzela obavezu da obezbedi deo novca.

– Prednosti su velike, jer je do sada sve rađeno parcijalno, sve se radilo predugo, a rezultati nisu bili zadovoljavajući. Moja je želja bila da prvo razgovaram sa čelnicima Zrenjanina, da napravimo sistem saradnje i da se Zrenjaninci uključe u sve to, a da mi pomognemo koliko možemo. To je jedan zajednički cilj i mislim da će saradnja između Ministarstva i Zrenjanina biti neprekidna i da se problem rešava na nov način, rekao je on.

Naveo je i da je Srbiji potrebno deset milijardi evra kako bi rešila sve svoje probleme iz oblasti ekologije, što je za državu veliki novac, ali da se kroz javno privatno partnerstvo, razne fondove, kredite i slično može uraditi.

– Moja je želja da to u Vojvodini ide naglo, za dve ili tri godine, jer, vi dobijate veliku količinu novca, a posle ćete kroz koncesiju taj novac vraćati nečim što je danas otpad. Suština je u brzini, a mi više i nemamo vremena za čekanje, rekao je još Blažić.

Izvor: www.zrenjanin.rs

Milisav Pajević

Civilno društvo u Srbiji pokrenulo priču o Talanoa dijalogu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) u saradnji sa Regionalnim centrom za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu – REC, Kancelarija u Srbiji , održao je okrugli sto na temu „Klimatske promene i civilno društvo u Srbiji u kontekstu Talanoa dijaloga“.

Ovaj skup je u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu okupio više od 50 predstavnika civilnog društva, medija, univerziteta i međunarodne zajednice.
Okrugli sto je organizovan sa ciljem otvaranja tri centralna pitanja na kojima se Talanoa dijalog o klimatskim promenama zasniva: Gde smo? Kuda želimo da idemo? Kako ćemo tamo da stignemo?

Tokom prvog panela na pitanje „Gde smo?“ odgovor su pokušali da daju prof. dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Aleksandar Popović iz Odeljenja za klimatske promene Ministarstva za zaštitu životne sredine, kao i Ognjan Pantić iz Beogradske otvorene škole.

Kako je profesor Đurđević primetio, klimatske promene su primetne i golim okom, ali zato moramo da budemo spremni da se prilagođavamo na njih, ali i da učinimo sve što možemo da bismo ih usporili. Aleksandar Popović iz Ministarstva zaštite životne sredine je predstavio Strategiju o klimatskim promenama i novi Zakon o klimatskim promenama, a naglasio je i značaj uspostavljene saradnje sa civilnim društvom, ali i sa lokalnim samoupravama.

Da su organizacije civilnog društva prepoznale značaj momentuma na svetskom nivou, koji je nastao potpisivanjem Sporazuma iz Pariza, ali i ubrzanje puta Srbije ka Evropskoj uniji, primetio je Ognjan Pantić i naglasio značaj koji je civilno društvo do sada dalo procesu borbe protiv klimatskih promena u Srbiji.

„Kuda želimo da idemo“ je pitanje na koje su tokom drugog panela odgovore dali eksperti na projektu „Strategija klimatskih promena sa Akcionim planom“, Goncalo Cavalheiro i Matej Gasperič, kao i predstavnik Privredne komore Srbije, Dušan Stokić. Radeći na Strategiji klimatskih promena, Srbija mora da planira ispunjavanje obaveza preuzetih Sporazumom iz Pariza, ali i da uzme u obzir svoje mogućnosti i ciljeve koji su ostvarivi, te se u skladu sa tim i priprema scenario za Srbiju, rečeno je tokom drugog panela.

Kako je naglasio gospodin Gasperič, jedan od velikih izazova u procesu pregovora sa EU biće sistem trgovine emisijama, jer je to oblast u kojoj nijedna od dosadašnjih zemalja kandidata nije dobila prelazne rokove u toku procesa pregovora. Gospodin Stokić govorio je o stanju privrede u Srbiji u kontekstu klimatskih promena i prilagođavanja na njih. Kako je naglasio, u interesu privrede je da posluje održivo, jer je to neophodno za dugoročni opstanak firmi i kompanija, a domaće kompanije su sve više svesne ovih činjenica.

Zaključci poslednjeg panela sadržali su odgovor na pitanje „Kako ćemo tamo da stignemo?“, a Duška Dimović, direktorka Svetske organizacije za prirodu (WWF), dr Ilija Batas Bjelić sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Vladimir Janković, predstavnik organizacije UNECOOP iz Paraćina pokušali su da daju odgovor na ovo pitanje. Kako dr Batas Bjelić tvrdi, svaka država i lokalna samouprava ima energetsku politiku kakvu želi, nema više tehnički nedostižnih ciljeva, a i u Srbiji je moguće programirati dostizanje EU ciljeva i u Srbiji, budući da je tehnološki razvoj daleko odmakao u ovoj oblasti.

Duška Dimović se nadovezala na paneliste iz prethodnog dela i naglasila značaj saradnje organizacija civilnog društva sa privredom, kao i predlaganje inovativnih pristupa i rešenja, naročito imajući u vidu činjenicu da su klimatske promene uglavnom svedene na pitanje životne sredine i energetike, a treba imati na umu da ne postoji segment života koji neće biti dotaknut klimatskim promenama.

Konačno, Vladimir Janković je zaokružio diskusiju izlaganjem o dobrim primerima aktivnosti u borbi protiv klimatskih promena na lokalnom nivou, navodeći instaliranje prvog sistema za upozorenje od poplava u Paraćinu, 2015. godine, kao jedan od njih. I pored svih zabrinutosti i nedostataka, Srbija je zemlja šansi za uspešnu borbu protiv klimatskih promena, zaključio je on.

Program podrške civilnom društvu u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect realizuje Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu – REC od 2015. godine uz finansijsku podršku Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju SIDA.

Realizacijom ovog višegodišnjeg programa REC primenjuje inovativni pristup u podršci organizacijama civilnog društva koje u svom fokusu imaju životnu sredinu. Ove organizacije imaju potencijal da preuzmu vodeću ulogu u ključnim izazovima u vezi sa životnom sredinom u budućim pregovorima Srbije sa Evropskom unijom za pregovaračko poglavlje 27 (Životna sredina).

Milisav Pajević

Lokacija hidroelektrane na Drini znaće se u junu

Foto: arhiva Energetskog portala

Republika Srpska i Srbija zajednički će graditi hidroelektranu na lokaciji koja bi mogla da bude određena već krajem juna, izjavio je na Jahorina ekonomskom forumu, Petar Đokić, ministar energetike Vlade Republike Srpske.

– Nadam se da nas neke administrativne aktivnosti, kroz koje moramo da prođemo u tom procesu, neće zaustaviti, pa da se to ne desi tokom letnjih meseci. Vlada Republike Srpske učinila je sve da počne izgradnja ovog kapitalnog energetskog objekta, rekao je Đokić.

Ministar je istakao da Buk Bijela nije jedina, jer Srpska planira izgradnju još tri hidroelektrane koje će zajedno dati 100 MWh električne energije, a prioritet će biti gornji tok reke Drine.

Đokić je rekao da se nada da će uskoro biti postignut konačan dogovor da tokom leta počne izgradnja hidroelektrane Buk Bijela.

On je izjavio da se očekuje da izgradnja HE Buk Bijela, kapaciteta 93.52 MW, počne ove godine, a da je vrednost investicije procenjena na 200 miliona evra.

Milisav Pajević

Mulj je resurs, a ne problem

Foto: BBD-Group
Foto: BBD-Group

Na putu ka članstvu u Evropskoj uniji predstoji nam da usvojimo brojne zakone a među njima su i propisi koji se odnose na tretman svih otpadnih voda i mulja iz otpadnih voda. Iako se u našoj zemlji može čuti stav da prečišćavanje ovih voda i nije toliko neophodno, što je potkrepljeno mišljenjem da Dunavom u Srbiju stiže veća koncentracija onečišćenja od one koja vodenim putem izlazi iz naše zemlje, projekti za izgradnju sistema prerade otpadnih voda ipak su u planu. Međutim, mulj koji ostaje nakon tretiranja voda nije na pravi način u fokusu stručne javnosti i donosioca odluka. Za njih je to uglavnom problem koji bi trebalo nekako rešiti a najčešće se pribegava odlaganju na deponije što će od trenutka usaglašavanja sa evropskom direktivom o vodama i njenom primenom biti zabranjeno. Kako bi se upravljanje ovom vrstom problema prevazišlo na jednostavan način, planira se spaljivanje što predstavlja skupo i delimično rešenje. A mulj je zapravo ogroman resurs ukoliko se njim upravlja na adekvatan način.

Tehnologija koja omogućava da se ostatak nakon prerade vode višestruko iskoristi dostupna je i u našoj zemlji zahvaljujući kompaniji BBD Group koja zastupa norvešku kompaniju CAMBI, svetskog lidera u industriji tretmana mulja iz otpadnih voda i organskog otpada. Direktor BBD Group-a Boban Joksić kaže da su prestonice poput Vašingtona, Pekinga, Londona, Atine i Osla odabrale CAMBI-jeva postrojenja za preradu mulja iz otpadnih voda. Zahvaljujući ovoj odluci pomenuti gradovi umesto značajnih troškova beleže uštede i imaju energetski efikasna postrojenja.

Foto: BBD-Group

– CAMBI ima filosofiju prema kojoj se u svakom problemu nalazi i rešenje. Tako je ogromna količina mulja koja ostaje nakon prerade otpadnih voda i čiji odvoz i deponovanje iziskuju ogromna sredstava podstakla razmišljanje o tome kako ga iskoristiti. Postojeće tehnologije jednostavno više nisu bile dovoljne. Zakonske obaveze su se promenile pa se direktivama zabranilo odlaganje mulja sa patogenim organizmima. U CAMBI-ju su smislili način da maksimalno iskoriste biološku aktivnost mulja i tako su došli do tehnologije poznate pod nazivom termalna hidroliza. Ovaj proces je omogućio i dobijanje više kvalitetnijeg biogasa u tretmanu mulja kao i znatno bolji način korišćenja prerađenog ostatka u poljoprivredi – objašnjava direktor BBD Group-a navodeći takođe i činjenicu da se tretmanom mulja ostvaruje i ogromna ušteda.

Ako znamo da spaljivanje mulja košta u proseku od 80 do 100 evra po toni, a da će Beograd imati u sirovom stanju oko 100.000 tona godišnje, jasno je da se ne radi o zanemarljivoj uštedi.

Prema procenama proizvodnja biogasa u procesu termalne hidrolize, koja predstavlja predtretman anaerobne digestije, povećava se od 30 do 50 odsto, a suvi ostatak nakon ovog procesa čija je struktura izmenjena predstavlja prvoklasno đubrivo. Primera radi, u Velikoj Britaniji se čak 40 odsto mulja tretira ovom tehnologijom, a to je otvorilo i novu granu industrije.

Britanske vlasti su nakon promene legislative sklopile ugovore sa firmama koje đubrivo dobijeno termalnom hidrolizom odvoze poljoprivrednicima i prodaju ga po ceni koja je upola niža od cene veštačkog đubriva. Da bismo i mi mogli da sagledamo sve mogućnosti iskorišćenja mulja, što nam je za sad van dosega, moramo da naučimo dosta toga o mulju, ali prvo moramo da usvojimo novi pristup – navodi Boban Joksić i otkriva nam da u mulju ima dosta fosfata i prirodnog fosfora, a u svetu vlada nestašica za ovim elementima. Upotrebom ovog đubriva u poljoprivredi prirodni nutritijenti se vraćaju u zemljište i ono se oplemenjuje. Mulj ima vrednost multivitaminskog preparata za zemljište koje je ispošćeno azotnim jedinjenjima. On takođe predstavlja najboljeg saveznika u organskoj proizvodnji jer ne narušava već podstiče prirodnu ravnotežu neophodnu za zdrav uzgoj poljoprivrednih kultura.

Na pitanje o tome zašto je najbolje iskoristiti mulj u poljoprivredi, Boban Joksić tvrdi da je cena najniža i stepen iskorišćenja najveći kad odlučimo da ostatak u preradi otpadnih voda upotrebimo na poljoprivrednim gazdinstvima. Svaki drugi način i dodatni proces prerade mulja, počev od deponovanja, lagerovanja, sagorevanja do sušenja, znatno je skuplji.

– Danas se mulj u našim postrojenjima uglavnom suši i sagoreva. Ovu tehnologiju smo preuzeli od Nemaca koji su morali da ga prerađuju na taj način budući da su imali visoku koncentraciju onečišćenja usled razvijene industrije. Mulj u našoj zemlji nije značajno opterećen teškim metalima i drugim onečišćenjima da bismo morali da vršimo njegovo spaljivanje. Danas se i Nemci okreću nekim drugim mogućnostima. S druge strane, oni su gradacijski razvijali sistem za prečišćavanje voda, a mi imamo mogućnost da preskočimo par koraka – kaže Boban ističući da je potrebno znati kako upravljati muljem baš kao i svakim resursom. To znači da nema jednog i jedinstvenog rešenja, već je potrebno doći do kombinacije rešenja. Budući da u poljoprivredi postoji određeno vreme za đubrenje, van sezone mulj se može lagerovati a moguće ga je iskoristiti na gradskim zelenim površinama, u parkovima, duž autoputa, u šumama i na drugim mestima. Da bismo mogli da iskoristimo mulj na opisan način neophodno je usvojiti nacionalnu strategiju za tretman mulja. Nacrti su urađeni ali dalje od toga nismo otišli.

Ceo tekst možete pročitati pročitati u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Podiže se nivo saradnje u oblasti gasa i obnovljive energije između Turske i Srbije

Foto: www.mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar  Antić, tokom posete Turskoj, istakao je da je od izuzetnog značaja za Srbiju je da jača ukupne političke, ekonomske i snažne energetske odnose.
On je u Ankari ukazao na značaj razvoja snažnih odnosa sa Turskom u oblasti energetike.

– Uzimajući u obzir da će vrlo brzo, u narednih nekoliko nedelja, biti pušten u rad gasovod TANAP, koji povezuje Kaspijski basen sa jugoistočnom Evropom, kao i da se radi na razvoju projekta Turski tok, Turska postaje ključna tranzitna zemlja za gas. Preko Turske će se odvijati ozbiljni projekti koji će uticati na snabdevanje čitavog ovog dela Evrope, pogotovo Zapadnog Bakana, objasnio je Antić.

Ministar rudarstva i energetike je istakao da je od izuzetnog značaja za Srbiju da jača ukupne političke, ekonomske i snažne energetske odnose.

U Ankari je potpisan Memorandum kojim se podiže nivo saradnje u oblasti gasa i obnovljive energije na viši nivo, što je posledica velikog broja aktivnosti i sastanaka koji su održani u proteklom periodu.

Antić je ukazao da su obnovljivi izvori energije oblast na koju Turska i Srbija stavljaju akcenat razvoja.

Milisav Pajević